Vijesti

Nastavak negativnog trenda – rađa se sve manje djece, raste broj samačkih kućanstava i rastava

Do 2050. četvrtina građana Hrvatske bit će stranci, a prema predviđanjima, čak polovina njih bit će samci.

Objavljeno

prije 3 godine

24. srpnja 2023.

Objavio/la

Goga Kiš

Državni zavod za statistiku u svom je godišnjem izvješću o prirodnom kretanju stanovništva RH iznio brojke koje pokazuju kako se negativan trend po pitanju odnosa novorođenih i umrlih i dalje nastavlja. Također je sve više samaca, sve je manje brakova i djece, a sve više rastava i iseljavanja. Ujedno smo i jedna od najstarijih nacija Europske unije, pa nam demografska budućnost ne izgleda najbolje. Brojke kažu slijedeće – u Hrvatskoj je 2022. godine rođeno 33.833 djece, dok je u istom razdoblju umrlo 56.979 osoba.

U 2022. u odnosu na prethodnu godinu broj živorođene djece pao je za 7,2%, tj. rođeno je 2 625 djece manje nego u 2021. Rođeno je 17 255 ili 50,9% muške djece i 16 628 ili 49,1% ženske djece, objavio je Državni zavod za statistiku u svom godišnjem izvješću.

Broj umrlih osoba smanjen je u odnosu na prethodnu godinu, tj. tijekom 2022. godine umrlo je 5 733 osoba ili 9,1% manje nego u prethodnoj godini. Od ukupnog broja umrlih osoba (56 979) u 2022. godini, 27 915 ili 49,0% bile su muške osobe, a 29 064 ili 51,0% ženske osobe.

Stopa prirodnog prirasta u 2022.g u Republici Hrvatskoj bila je negativna i iznosila je -6,0 (-23 096 osoba). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), koji je iznosio 59,5. U svim županijama prirodni prirast bio je negativan, a najveći negativni prirodni prirast bio je u Primorsko-goranskoj županiji, i to -2 186, uz vitalni indeks od 46,4. Pozitivan prirodni prirast bio je u 24 grada/općine, a negativan u 527 gradova/općina i Gradu Zagrebu, dok su četiri općine imale nulti prirodni prirast.

Državni zavod za statistiku

Zagrebačka županija prati negativni trend, pa je tako tijekom prošle godine rođenih 2726 djece, dok je umrlih bilo 3836. Što se podataka za naš grad tiče i tu je slična situacija, tijekom prošle godine rođeno je 526 djece, dok je umrlih bilo 769.

Statističke brojke po pitanju novih brakova u 2022.godini ih bilježe ukupno 18 074, dok je razvoda bilo 4808. Prema podacima Popisa 2021., udio neoženjenih muškaraca odnosno neudanih žena te udio razvedenih veći je u odnosu na te udjele u prethodnim popisima. Tako je udio neoženjenih muškaraca 2021. bio 35,3%, a udio razvedenih 5,8%. Očekivano, s obzirom na to da raste udio neoženjenih, smanjuje se broj onih oženjenih, a njih je 2021. bilo 55,2%. Isti trend zamjećuje se i među ženama, odnosno broj neudanih i razvedenih se povećava, a broj udanih opada. Ako podatke promatramo prema vrsti zajednice u kojoj osoba živi, odnosno prema stvarnom načinu življenja osobe unutar kućanstva, bez obzira na njezino zakonsko bračno stanje, od ukupnog broja stanovnika staroga 15 i više godina u bračnoj zajednici živi 49,30%, u izvanbračnoj zajednici 4,05 %, u životnom partnerstvu s osobom istog spola 0,01%, u neformalnome životnom partnerstvu s osobom istog spola 0,03%, dok čak 46,61% stanovnika ne živi ni u jednoj vrsti zajednice.

Foto: ilustrativna/ Pixabay

Podaci prijašnjih popisa pokazuju stalni pad udjela tipa obitelji ”par s djecom” u ukupnom broju obitelji. Na primjer, udio tih obitelji 1971. bio je 63,8%, a 2021. pao je na 49,7%. Istodobno raste udio obitelji tipa ”par bez djece” i ”majka s djecom” odnosno ”otac s djecom”. U ukupnom broju obitelji s djecom, 52,5% čine obitelji s jednim djetetom, 35,1% obitelji je s dvoje djece, 9,8% obitelji je s troje djece, 1,9% obitelji s četvero djece te 0,7% obitelji s petero i više djece.

Do 2050. četvrtina građana Hrvatske bit će stranci, a prema predviđanjima, čak polovina njih bit će samci.

*Tekst je dio programskog sadržaja “Moja županija”, nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Naslovna fotografija: ilustrativna/pixabay.com

Povezane teme:demografija Državni zavod za statistiku rođeni umrli

Kultura

Županija ulaže u kulturni život – više od pola milijuna eura za festivale, muzeje i udruge

Županija financijski podupire 260 kulturnih programa, a jedan od njih je i Velikogorički brass festival

Objavljeno

prije 1 sat

12. veljače 2026.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačka županija ove godine za kulturu izdvaja 664.500 eura, što je gotovo 50 % više nego lani. Novac ide za 260 različitih projekata, od muzeja i knjižnica do KUD-ova i samostalnih umjetnika. Prva tranša sredstava već je dodijeljena ustanovama čiji su osnivači gradovi i općine, turističkim zajednicama te Specijalnoj bolnici Gornja Bistra. Druga tranša, koja pokriva udruge i umjetnike, bit će isplaćena do kraja veljače.

Među projektima koji dobivaju potporu su Velikogorički brass festival, Samoborska glazbena jesen, aktivnosti u Muzeju Matije Skurjenija, oslikavanje javnih površina u Vrbovcu, recitali kajkavskog pjesništva u Zelini, kao i obnova fonda i zavičajnih zbirki svetonedeljske knjižnice. Županija financira i Jaska art festival, izložbe karikaturista u Ivanić-Gradu te retrospektivnu izložbu likovnih umjetnika u Dugom Selu.

Zamjenik župana Ervin Kolarec istaknuo je da kulturni djelatnici “nose kulturni i društveni život” te da Županija želi da građani aktivno sudjeluju u programima.

“Upravo su oni nosioci kulture na području Zagrebačke županije. U odnosu na prošlu godinu to je uvećanje za čak 220 tisuća eura i vjerujemo da ove programe i projekte koje smo financijski podržali, da će itekako biti interesantni našim žiteljima, da će oni ove kulturne ustanove posjećivati i da će na kvalitetan način moći upotpuniti svoje slobodno vrijeme”, rekao je Kolarec.

Ulaganja je komentirao i Željko Barun, zamjenik gradonačelnika grada Zaprešića.

“Želim zahvaliti Zagrebačkoj županiji što je prvenstveno se odlučila da u ovom našem prelijepom gradu Zaprešiću dodijeli ove ugovore za naše kulturne djelatnike. To nam znači da bi naši kulturnjaci mogli što kvalitetnije raditi svoje programe koje su planirali provesti u djelo te našim građanima prikazati čime se sve oni bave i što treba čuvati u našem gradu”.

Nastavite čitati

Sport

Iz Gorice u kijevski Dinamo?! “Konobar” s desnog boka hit na tržištu…

Slovenac Žan Trontelj ove je sezone u Gorici na posudbi iz ukrajinske Zorje Lugansk, a upravo u Ukrajini mogao bi i nastaviti karijeru, i to u dresu najvećega kluba iz glavnoga grada…

Objavljeno

prije 2 sata

12. veljače 2026.

Objavio/la

Marko Vidalina

Dok u velikogoričkom prvoligašu traju pripreme za prvi sljedeći izazov, i to iznimno važan izazov, jer u nedjelju u Turopolje dolazi Vukovar, traju i aktivnosti na tržištu. One najjače europske lige zatvorile su svoje prijelazne rokove, ali značajan je i broj zemalja u kojima je tržnica nogu i dalje otvorena. Među njima je i Hrvatska, budući da će se prijelazni rok kod nas zatvoriti 17. veljače u ponoć.

Do tog bi se datuma mogle događati još neke promjene i u Gorici, koja je ove zime osnažila svlačionicu dovođenjem četvorice igrača – stigli su golman Šahinović, bek/krilo Bogojević te ofenzivci Epailly i Wisdom – ali se trener Carević zasigurno nada još barem jednom pojačanju. Neki pregovori su propali, postojali su navodno kontakti s jednim iskusnim stoperom koji je na kraju odabrao inozemnu destinaciju, pa se može pretpostaviti da se pojačanje traži u srcu obrane.

S druge strane, bit će važno i zadržati ono najbolje što imaš u ovoj završnici prijelaznog roka. U tu kategoriju svakako spada i Žan Trontelj, desni bek i krilo, igrač koji je oduševio praktički otkad je došao u Goricu. Gotovo da se pretvorio u neku vrstu nogometnoga konobara, jer velike prilike napadačima priprema kao na pladnju, a da je društvo iz vrha napada bilo samo malo spretnije, mogla je i Gorica puno više profitirati od vrhunskih izdanja svog Slovenca.

Trontelj je u Goricu stigao iako ga je navodno željela i ljubljanska Olimpija, a već tijekom jeseni krenule su priče kako su na 26-godišnjaka iz Grosuplja oko bacili svi naši najjači klubovi, u prvom redu Rijeka. U toj priči Gorica ima čak i sporednu ulogu, budući da je Trontelj ovdje na posudbi iz ukrajinske Zorje Lugansk, pri čemu ne znamo postoji li u tom dogovoru fiksna cijela za eventualni otkup.

Ako toga nema, riječ će ovdje imati isključivo Zorja, koja je prema pisanju ukrajinskih medija primila ponudu za Trontelja od Dinamo Kijeva tešku čak 3,5 milijuna eura?! S obzirom na dogovor o posudbi, za pretpostaviti je da će Trontelj ostati u Gorici do kraja sezone, budući da i Ukrajinci pišu kako je ovaj transfer planiran za ljetni prijelazni rok. Trontelju bi tako Gorica mogla poslužiti kao dobra odskočna daska, pogotovo ako nastavi igrati onako kako je igrao dosad…

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Velika Gorica bogatija za 200 novih stabala – Grad nastavlja s ozelenjavanjem

Cilj je doći do brojke od 4 tisuće stabala.

Objavljeno

prije 2 sata

12. veljače 2026.

Objavio/la

Redakcija Cityportala