Povežite se s nama

Vijesti

Nastavak negativnog trenda – rađa se sve manje djece, raste broj samačkih kućanstava i rastava

Do 2050. četvrtina građana Hrvatske bit će stranci, a prema predviđanjima, čak polovina njih bit će samci.

Objavljeno

na

Državni zavod za statistiku u svom je godišnjem izvješću o prirodnom kretanju stanovništva RH iznio brojke koje pokazuju kako se negativan trend po pitanju odnosa novorođenih i umrlih i dalje nastavlja. Također je sve više samaca, sve je manje brakova i djece, a sve više rastava i iseljavanja. Ujedno smo i jedna od najstarijih nacija Europske unije, pa nam demografska budućnost ne izgleda najbolje. Brojke kažu slijedeće –  u Hrvatskoj je 2022. godine rođeno 33.833 djece, dok je u istom razdoblju umrlo 56.979 osoba.

U 2022. u odnosu na prethodnu godinu broj živorođene djece pao je za 7,2%, tj. rođeno je 2 625 djece manje nego u 2021. Rođeno je 17 255 ili 50,9% muške djece i 16 628 ili 49,1% ženske djece, objavio je Državni zavod za statistiku u svom godišnjem izvješću.

Broj umrlih osoba smanjen je u odnosu na prethodnu godinu, tj. tijekom 2022. godine umrlo je 5 733 osoba ili 9,1% manje nego u prethodnoj godini. Od ukupnog broja umrlih osoba (56 979) u 2022. godini, 27 915 ili 49,0% bile su muške osobe, a 29 064 ili 51,0% ženske osobe.

Stopa prirodnog prirasta u 2022.g u Republici Hrvatskoj bila je negativna i iznosila je -6,0 (-23 096 osoba). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), koji je iznosio 59,5. U svim županijama prirodni prirast bio je negativan, a najveći negativni prirodni prirast bio je u Primorsko-goranskoj županiji, i to -2 186, uz vitalni indeks od 46,4. Pozitivan prirodni prirast bio je u 24 grada/općine, a negativan u 527 gradova/općina i Gradu Zagrebu, dok su četiri općine imale nulti prirodni prirast.

Državni zavod za statistiku

 

Zagrebačka županija prati negativni trend, pa je tako tijekom prošle godine rođenih 2726 djece, dok je umrlih bilo 3836. Što se podataka za naš grad tiče i tu je slična situacija, tijekom prošle godine rođeno je 526 djece, dok je umrlih bilo 769.

Statističke brojke po pitanju novih brakova u 2022.godini ih bilježe ukupno 18 074, dok je razvoda bilo 4808. Prema podacima Popisa 2021., udio neoženjenih muškaraca odnosno neudanih žena te udio razvedenih veći je u odnosu na te udjele u prethodnim popisima. Tako je udio neoženjenih muškaraca 2021. bio 35,3%, a udio razvedenih 5,8%. Očekivano, s obzirom na to da raste udio neoženjenih, smanjuje se broj onih oženjenih, a njih je 2021. bilo 55,2%. Isti trend zamjećuje se i među ženama, odnosno broj neudanih i razvedenih se povećava, a broj udanih opada. Ako podatke promatramo prema vrsti zajednice u kojoj osoba živi, odnosno prema stvarnom načinu življenja osobe unutar kućanstva, bez obzira na njezino zakonsko bračno stanje, od ukupnog broja stanovnika staroga 15 i više godina u bračnoj zajednici živi 49,30%, u izvanbračnoj zajednici 4,05 %, u životnom partnerstvu s osobom istog spola 0,01%, u neformalnome životnom partnerstvu s osobom istog spola 0,03%, dok čak 46,61% stanovnika ne živi ni u jednoj vrsti zajednice.

Foto: ilustrativna/ Pixabay

 

Podaci prijašnjih popisa pokazuju stalni pad udjela tipa obitelji ”par s djecom” u ukupnom broju obitelji. Na primjer, udio tih obitelji 1971. bio je 63,8%, a 2021. pao je na 49,7%. Istodobno raste udio obitelji tipa ”par bez djece” i ”majka s djecom” odnosno ”otac s djecom”. U ukupnom broju obitelji s djecom, 52,5% čine obitelji s jednim djetetom, 35,1% obitelji je s dvoje djece, 9,8% obitelji je s troje djece, 1,9% obitelji s četvero djece te 0,7% obitelji s petero i više djece.

Do 2050. četvrtina građana Hrvatske bit će stranci, a prema predviđanjima, čak polovina njih bit će samci.

*Tekst je dio programskog sadržaja “Moja županija”, nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Naslovna fotografija: ilustrativna/pixabay.com

Vijesti

Prvo natjecanje, odmah medalja – Velikogoričke debatantice među najboljima na velikom debatnom turniru

Raspravljalo se o društveno važnim temama.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Debatni klub Velika Gorica

Na dvodnevnom debatnom turniru Newb 2025, održanom 15. i 16. studenog, članice Debatnog kluba Velika Gorica, Lucija Biankini, Petra Melvin Cruickshank i Melani Kraljević, osvojile su treće mjesto u konkurenciji 52 ekipe iz više hrvatskih gradova, pri čemu su slavile u svim debatama svog prvog natjecanja.

Turnir namijenjen početnicima u srednjoškolskoj WS debati okupio je više od 150 učenika iz Zagreba, Siska, Bjelovara i drugih sredina. Sudionici su raspravljali o pripremljenoj tezi “Ovaj dom smatra da bi se feministički pokret trebao više fokusirati na rad s dječacima i muškarcima nego s djevojčicama i ženama”, dok su u ad-hoc rundi dobili tezu “Ovaj dom bi za zločine poput krađe i razbojništva smanjio kaznu osobama s lošim socio-ekonomskim prilikama”.

Voditeljice kluba Katarina Drvodelić, Klara Zima i Karla Barić istaknule su zadovoljstvo rezultatima. “Jako smo ponosne što su djevojke postigle takav odličan rezultat i to za svoje prvo natjecanje. Istaknule su svoj potencijal i znanje i za to su bile nagrađene”, rekla je Drvodelić.  Dodala je kako je posebno ponosna što je ženski tim postigao visok plasman upravo na turniru na kojem se debatiralo o feminističkoj tematici, naglašavajući važnost uključivanja mladih u rasprave o društvenim pitanjima.

Nastavite čitati

Kultura

Matičin četvrtak – gimnazijalci pripremaju posebnu glazbeno-književnu večer u Galženici

Mladi talenti Gimnazije Velika Gorica preuzet će pozornicu na Matičinom četvrtku, uz glazbu, recitacije i predstavljanje školskih projekata.

Objavljeno

na

Objavio/la

U četvrtak, 20. studenoga 2025. u 18.30 sati, u Područnoj knjižnici Galženica u Velikoj Gorici održat će se 322. Matičin četvrtak, na kojem će se predstaviti učenici Gimnazije Velika Gorica kroz glazbu, književnost i školske projekte. Događaj organizira Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Gorici, a publika će program moći pratiti i putem njihove web stranice.

Program pod nazivom “Gimnazijalci u Matici 2025. – Riječ i glazba u srcu Turopolja” donosi nastupe mladih glazbenika, vokalista i recitatora koji aktivno djeluju u školskim i izvannastavnim aktivnostima. Među izvođačima su članovi zbora Gimnazije Velika Gorica te niz solista: Karlo Karas na tamburi bisernici, violinistica Urša Atalić, gitaristi Budimir Sirotić i Mihael Karas, bariton Niko Stepanić, operna pjevačica Dunja Rajšić, pijanist Mihael Jaroš i harmonikaš Tomislav Stanešić.

Organizatori poručuju da je ulaz slobodan, a svi zainteresirani su pozvani podržati mlade goričke talente i njihovo stvaralaštvo.

Nastavite čitati

Vijesti

Velikogorička policija za vikend sankcionirala 34 prekršaja, jedan vozač završio u pritvoru

“Najpijaniji” vozač napuhao je 1,67 promila.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: PUZ

Tijekom proteklog vikenda, od 14. do 16. studenoga, policija u Velikoj Gorici provela je pojačani nadzor prometa, pri čemu je zabilježeno 34 prekršaja. Utvrđeno je 15 najtežih, među kojima su alkohol, brzina i nekorištenje sigurnosnog pojasa, a jedan je vozač zbog visokog alkohola u krvi uhićen i odveden na sud.

U akciji “Pojačan nadzor vozila i vozača u dane vikenda” policijski su službenici zabilježili 2 vožnje pod utjecajem alkohola, 11 prekoračenja brzine te 2 slučaja nekorištenja sigurnosnog pojasa. Uz to je utvrđeno još 19 ostalih prometnih prekršaja.

Vozačima koji su vozili pod utjecajem alkohola, a nisu zadržani na triježnjenju, privremeno je oduzeta vozačka dozvola na 12 sati te su isključeni iz prometa. Jedan je počinitelj, kod kojeg je izmjereno više od 1,50 g/kg alkohola, uhićen i uz optužni prijedlog prepraćen na Prekršajni odjel Općinskog suda.

Najviše alkohola izmjereno je 33-godišnjem vozaču kojeg je policija zaustavila u nedjelju navečer u Ulici Trnac u Mičevcu. Vozio je bez vozačke dozvole, a alkotest je pokazao 1,67 g/kg. Muškarac, koji ranije nije evidentiran kao ponavljač, zadržan je u posebnoj prostoriji do 12 sati i 17. studenoga trebao je biti priveden sudu.

Tijekom vikenda dogodilo se i devet prometnih nesreća. U jednoj su dvije osobe lakše ozlijeđene, dok je preostalih osam rezultiralo materijalnom štetom.

Nastavite čitati

Vijesti

Područna knjižnica Galženica slavi 45 godina! Pripremili su posebnu pogodnost za osobe rođene na ovaj datum…

Područna knjižnica Galženica obilježava značajnu obljetnicu, a tim povodom nudi besplatan upis građanima rođenima na dan svojeg otvaranja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Područna knjižnica Galženica 26. studenoga 2025. obilježit će 45 godina rada, a tim povodom svim građanima rođenima upravo na taj datum omogućit će besplatan upis u Gradsku knjižnicu Velika Gorica.

Knjižnica je otvorena 26. studenoga 1980. u prostoru Doma kulture, gdje djeluje i danas. Prvotno je bila dio tadašnjeg Bibliotečno-informacijskog centra, ustrojbenog dijela Narodnog sveučilišta Juraj Kokot, a nalazila se u prizemlju Doma kulture na oko 200 četvornih metara. Zajedno sa središnjim odjelom u Zagrebačkoj ulici i knjižnom stanicom u Podbrežnici činila je mrežu narodne knjižnice u Velikoj Gorici.

Godine 1999. postaje jedan od odjela samostalne Gradske knjižnice Velika Gorica, nakon što se ta ustanova izdvojila iz sastava Narodnog sveučilišta sukladno Zakonu o knjižnicama. Tijekom desetljeća malen početni fond postupno je rastao te danas broji oko 60.000 svezaka.

Obljetnički datum tako će biti obilježen gestom za građane. Tako, svi rođeni 26. studenoga, nakon što proslave svoj rođendan, mogu produžiti do knjižnice i ostvariti besplatan upis.

Nastavite čitati

Vijesti

Objavljeni novi podaci: Sve manje Hrvata se smatra siromašnima

Iako je Hrvatska i dalje iznad prosjeka Europske unije, udio građana koji se subjektivno smatraju siromašnima pao je na najnižu razinu dosad.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj se 19,8 % građana u 2024. godini subjektivno smatra siromašnima, što je manje nego prethodnih godina, ali i dalje iznad prosjeka Europske unije. Objavljeni podaci pokazuju kako se situacija mijenja sporije nego u nekim drugim članicama, no trend je posljednjih deset godina jasan.

Usporedba s 2015. godinom otkriva drastičan pomak, piše N1. Naime, tada je više od polovice stanovnika, čak 54,4 %, izjavilo da se osjeća siromašno. Od tada taj udio kontinuirano pada, a 2024. je zabilježena najniža razina dosad.

Među državama Europske unije najveći udio građana koji se osjećaju siromašnima bilježi Grčka, čak 66,8 %. Slijede Bugarska s 37,4 % te Slovačka s 28,7 %. Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Nizozemska i Njemačka, u kojima tek 7,3 % stanovnika sebe smatra siromašnima.

Uz subjektivnu percepciju, objavljeni su i pragovi rizika od siromaštva za 2024. godinu. Za jednočlano kućanstvo iznosili su 7.407 eura godišnje, dok je prag za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina postavljen na 15.554 eura.

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno