Povežite se s nama

Vijesti

Nastavak negativnog trenda – rađa se sve manje djece, raste broj samačkih kućanstava i rastava

Do 2050. četvrtina građana Hrvatske bit će stranci, a prema predviđanjima, čak polovina njih bit će samci.

Objavljeno

na

Državni zavod za statistiku u svom je godišnjem izvješću o prirodnom kretanju stanovništva RH iznio brojke koje pokazuju kako se negativan trend po pitanju odnosa novorođenih i umrlih i dalje nastavlja. Također je sve više samaca, sve je manje brakova i djece, a sve više rastava i iseljavanja. Ujedno smo i jedna od najstarijih nacija Europske unije, pa nam demografska budućnost ne izgleda najbolje. Brojke kažu slijedeće –  u Hrvatskoj je 2022. godine rođeno 33.833 djece, dok je u istom razdoblju umrlo 56.979 osoba.

U 2022. u odnosu na prethodnu godinu broj živorođene djece pao je za 7,2%, tj. rođeno je 2 625 djece manje nego u 2021. Rođeno je 17 255 ili 50,9% muške djece i 16 628 ili 49,1% ženske djece, objavio je Državni zavod za statistiku u svom godišnjem izvješću.

Broj umrlih osoba smanjen je u odnosu na prethodnu godinu, tj. tijekom 2022. godine umrlo je 5 733 osoba ili 9,1% manje nego u prethodnoj godini. Od ukupnog broja umrlih osoba (56 979) u 2022. godini, 27 915 ili 49,0% bile su muške osobe, a 29 064 ili 51,0% ženske osobe.

Stopa prirodnog prirasta u 2022.g u Republici Hrvatskoj bila je negativna i iznosila je -6,0 (-23 096 osoba). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), koji je iznosio 59,5. U svim županijama prirodni prirast bio je negativan, a najveći negativni prirodni prirast bio je u Primorsko-goranskoj županiji, i to -2 186, uz vitalni indeks od 46,4. Pozitivan prirodni prirast bio je u 24 grada/općine, a negativan u 527 gradova/općina i Gradu Zagrebu, dok su četiri općine imale nulti prirodni prirast.

Državni zavod za statistiku

 

Zagrebačka županija prati negativni trend, pa je tako tijekom prošle godine rođenih 2726 djece, dok je umrlih bilo 3836. Što se podataka za naš grad tiče i tu je slična situacija, tijekom prošle godine rođeno je 526 djece, dok je umrlih bilo 769.

Statističke brojke po pitanju novih brakova u 2022.godini ih bilježe ukupno 18 074, dok je razvoda bilo 4808. Prema podacima Popisa 2021., udio neoženjenih muškaraca odnosno neudanih žena te udio razvedenih veći je u odnosu na te udjele u prethodnim popisima. Tako je udio neoženjenih muškaraca 2021. bio 35,3%, a udio razvedenih 5,8%. Očekivano, s obzirom na to da raste udio neoženjenih, smanjuje se broj onih oženjenih, a njih je 2021. bilo 55,2%. Isti trend zamjećuje se i među ženama, odnosno broj neudanih i razvedenih se povećava, a broj udanih opada. Ako podatke promatramo prema vrsti zajednice u kojoj osoba živi, odnosno prema stvarnom načinu življenja osobe unutar kućanstva, bez obzira na njezino zakonsko bračno stanje, od ukupnog broja stanovnika staroga 15 i više godina u bračnoj zajednici živi 49,30%, u izvanbračnoj zajednici 4,05 %, u životnom partnerstvu s osobom istog spola 0,01%, u neformalnome životnom partnerstvu s osobom istog spola 0,03%, dok čak 46,61% stanovnika ne živi ni u jednoj vrsti zajednice.

Foto: ilustrativna/ Pixabay

 

Podaci prijašnjih popisa pokazuju stalni pad udjela tipa obitelji ”par s djecom” u ukupnom broju obitelji. Na primjer, udio tih obitelji 1971. bio je 63,8%, a 2021. pao je na 49,7%. Istodobno raste udio obitelji tipa ”par bez djece” i ”majka s djecom” odnosno ”otac s djecom”. U ukupnom broju obitelji s djecom, 52,5% čine obitelji s jednim djetetom, 35,1% obitelji je s dvoje djece, 9,8% obitelji je s troje djece, 1,9% obitelji s četvero djece te 0,7% obitelji s petero i više djece.

Do 2050. četvrtina građana Hrvatske bit će stranci, a prema predviđanjima, čak polovina njih bit će samci.

*Tekst je dio programskog sadržaja “Moja županija”, nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Naslovna fotografija: ilustrativna/pixabay.com

CityLIGHTS

Velika Gorica otvara raspravu o umjetnoj inteligenciji u školama

Umjesto zabrana ili nekritičkog prihvaćanja novih tehnologija, ovom panel raspravom se želi potaknuti promišljanje o tome kako UI alate koristiti odgovorno, sigurno i u korist učenja, razvoja djece i mladih.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Matheus Bertelli/Pexels

Umjetna inteligencija sve snažnije ulazi u obrazovni sustav, a upravo o njezinoj ulozi u učenju, nastavi i svakodnevnom školskom radu raspravljat će stručnjaci, nastavnici i učenici na panelu koji krajem svibnja organizira Osnovna škola Eugena Kvaternika.

Panel rasprava pod nazivom „Umjetna inteligencija u obrazovanju: stavovi, praksa i etičke dileme” održat će se u petak, 29. svibnja 2026. godine u dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta s početkom u 14 sati. Organizaciju događanja podržavaju Grad Velika Gorica, Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica te udruga TurTeh.

Središnji dio događanja bit će razgovor o tome kako škole mogu pronaći ravnotežu između korištenja novih tehnologija i zaštite učenika uz poseban naglasak na etičke dvojbe, odgovornost i sigurnost primjene AI alata u obrazovanju. Prije same panel rasprave bit će predstavljeni rezultati istraživanja provedenog među učenicima i učiteljima o korištenju i percepciji umjetne inteligencije.

U raspravi će sudjelovati Magdalena Čurić iz Ekonomske škole Velika Gorica i članica Dječjeg gradskog vijeća, prof. dr. sc. Saša Mladenović s Odjela za informatiku PMF-a Split i voditelj istraživačke grupe za umjetnu inteligenciju, dr. sc. Lana Ceraj, astrofizičarka iz udruge MUZZA, Vjera Barbir Alavanja, učiteljica informatike iz Osnovne škole Ivana Gundulića u Zagrebu te psihologinja dr. sc. Ivna Ivanković iz Gimnazije Velika Gorica.

Organizatori ističu kako cilj nije ni odbacivanje novih tehnologija ni njihovo nekritičko prihvaćanje, nego otvaranje prostora za argumentiranu raspravu o njihovoj ulozi u obrazovanju.

– Posebno nam je važno otvoriti razgovor o umjetnoj inteligenciji iz perspektive škole, učenika, učitelja, roditelja, stručnjaka i lokalne zajednice. Umjesto zabrana ili nekritičkog prihvaćanja novih tehnologija, želimo potaknuti promišljanje o tome kako UI alate koristiti odgovorno, sigurno i u korist učenja, razvoja djece i mladih te jačanja digitalnih kompetencija.

Nastavite čitati

Kultura

“Dar od Boga” u Galženici – izložba koja je nastala nakon četiri desetljeća pauze u slikanju

Objavljeno

na

Objavio/la

U Područnoj knjižnici Galženica, od 25. svibnja do 6. lipnja 2026. bit će otvorena izložba likovnih radova pod nazivom “Dar od Boga” autorice Sanja Mastin.

Riječ je o izložbi koja donosi presjek njezina povratka slikarstvu nakon višedesetljetne pauze. Nakon što je posljednju sliku naslikala još u osnovnoj školi, Mastin se umjetnosti vratila tek četrdesetak godina kasnije, potaknuta životom u prirodi i okruženjem koje ju je, kako navodi, ponovno usmjerilo prema boji i crtežu.

U svojim radovima najčešće koristi akril i ugljen, a inspiraciju pronalazi u religijskim motivima te crkvenoj umjetnosti i vitrajima. Izložba će biti postavljena u prostoru područne knjižnice.

Izložba će biti postavljena u prostoru područne knjižnice.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Izložba koja spaja nakit, crtež i skulpturu stiže u Galeriju Galženica

Otvorenje je najavljeno za 19 sati, a postav ostaje dostupan do 25. lipnja 2026. godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Publika će od 2. lipnja u Galeriji Galženica moći razgledati novu samostalnu izložbu akademskog kipara i dizajnera nakita Ivana Midžića pod nazivom „Krpama, prstima, kistom i osjećajem”.

Midžićev najnoviji ciklus temelji se na istraživanju likovnosti kroz različite umjetničke forme i materijale. Autor, koji se tijekom karijere kretao između suvremene skulpture, slikarstva, prostornih instalacija i konceptualnih radova i ovoga puta povezuje više područja vlastitog stvaralaštva u jedinstvenu cjelinu.

Posebnu ulogu u izložbi ima njegov dugogodišnji rad na umjetničkom nakitu. Oblikovanju nakita pristupa kiparski, naglašavajući volumen i prostor, dok žica koja je nekada osnovni element u izradi nakita, u novijim radovima prelazi u liniju na papiru izvedenu pastelom. Inspiraciju pritom pronalazi u prirodi, posebice u motivima šuma, korijenja i stabala.

Ivan Midžić rođen je 1976. godine u Osijeku. Diplomirao je kiparstvo na Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Šime Vulas, a potom je magistrirao na Akademija za likovno umetnost in oblikovanje kod profesora Jože Barši. Sudjelovao je na brojnim domaćim i međunarodnim samostalnim te skupnim izložbama, a član je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika i Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika.

Otvorenje je najavljeno za 19 sati, a postav ostaje dostupan do 25. lipnja 2026. godine.

Nastavite čitati

Vijesti

Pijani vozači, brzina i mobiteli – policija u četiri dana zabilježila 45 prekršaja

Pojačani policijski nadzor tijekom vikenda otkrio je 45 prometnih prekršaja, a dvojica vozača završila su na sudu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Velikogorička policija je provela pojačani nadzor prometa, a u četiri dana akcije zabilježeno je ukupno 45 prometnih prekršaja. Najviše ih se odnosilo na vožnju pod utjecajem alkohola, prekoračenje brzine i nekorištenje sigurnosnog pojasa.

Policijski službenici od 22. do 25. svibnja zaustavili su šest vozača pod utjecajem alkohola, četvero ih je vozilo prebrzo kroz naselje, a pet vozača nije koristilo sigurnosni pojas. Zabilježen je i jedan slučaj korištenja mobitela tijekom vožnje te jedan vozač koji je upravljao automobilom bez dozvole.

Najveća koncentracija alkohola izmjerena je u nedjelju oko pola sata iza ponoći u Ulici Slavka Kolara. Policija je ondje zaustavila 38-godišnjeg vozača koji je imao 1,97 promila alkohola u krvi. Vozač je uhićen i priveden na općinski sud, gdje mu je izrečena novčana kazna od 1330 eura te šest mjeseci zabrane upravljanja vozilima B kategorije.

Tijekom akcije dvojica vozača završila su na sudu uz optužni prijedlog, a šestero vozača privremeno je isključeno iz prometa oduzimanjem vozačke dozvole na 12 sati zbog vožnje pod utjecajem alkohola.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

HZZ objavio brojke, evo što se događa na tržištu rada u Velikoj Gorici

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Krajem travnja 2026. na području Velike Gorice u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 815 nezaposlenih osoba, što predstavlja pad od 4,0 % u odnosu na ožujak te 14,6 % manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Podaci HZZ-a pokazuju i da je tijekom travnja iz evidencije zaposleno 93 osobe. Najčešće su posao pronalazile u zanimanju čistača, gdje je zaposleno ukupno devet osoba.

Istodobno, poslodavci su u istom mjesecu prijavili 162 slobodna radna mjesta na području ispostave Velika Gorica. Među oglašenim poslovima najviše je traženih poštara, točnije njih 26.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno