Obrazovanje

Naših prvih 50! Krenuli s glazbenim tečajem i tri nastavnika, danas su među vodećim hrvatskim ustanovama

‘Jedan se krug zatvorio. Novi se otvaraju iz godine u godinu’, poručuju iz Umjetničke škole Franje Lučića, a povodom te značajne obljetnice popričali smo s ravnateljem tog, nedvojbeno velikogoričkog, ako ne i hrvatskog, Juilliarda!

Objavljeno

prije 11 mjeseci

1. travnja 2024.

Objavio/la

Goga Kiš

Ove godine u našem gradu obilježavamo i prvih pola stoljeća jedinstvene umjetničke škole u Hrvatskoj – Umjetničke škole Franje Lučića. Povodom 50 godina škole održana je i velika slavljenička priredba, uoči rođendana najvećeg kompozitora s ovih prostora čije ime i nosi. Publici je predstavljena sva raskoš talenata učenika ove škole. Nastupili su solisti, glazbeni orkestri i plesači, a u njihovom zajedničkom nastupu čuli smo skladbe čiji su autori sami učenici, inspirirani Lučićevim djelima. No pred publikom je još niz koncerata za završetak školske godine, među njima i već tradicionalni koncert nastavnika, a očekuje se i nastup nekih bivših učenika ove jedinstvene umjetničke škole u Hrvatskoj.

Foto: Zajednički nastup učenika UŠ F.Lučića povodom 50 rođendana škole/David Jolić/26.3.2024, Dvorana Gorica

Škola nosi ime najvećeg kompozitora s ovih područja, velikog orguljaša, te istaknutog teoretičara glazbe, koji je bio i dekan Muzičke akademije u Zagrebu, a bio je i turopoljski župan. Upravo su Lučićeva i simfonija Dore Pejačević zabilježene kao prve u opusima hrvatskih skladatelja. Značajna kulturna ličnost čiji je utjecaj zabilježen i van granica Hrvatske. Očito se njegov utjecaj već 50 godina širi i na one koji pod okriljem Lučićeva imena u toj školi stvaraju prekrasne glazbene i plesne priče.

Foto: Borut Vidošević, ravnatelj Umjetničke škole Franje Lučića/G.Kiš, Cityportal.hr

S ravnateljem UŠ Franje Lučića, Borutom Vidoševićem, popričali smo o najznačajnijim događajima tijekom ‘prvih 50’, specifičnostima njihove škole, ali i samih učenika i nastavnika, te onome što si žele za budućnost škole i novih generacija mladih umjetnika.

– Pola stoljeća je sigurno jedan respektabilan period i naša škola je u tom razdoblju narasla od vrlo skromnih i malih početaka do jedne vrlo respektabilne ustanove na razini Hrvatske. Počeli smo u sklopu nekadašnjeg Narodnog sveučilišta, nekom vrstom tečajnog nastavnog programa, a osnovna glazbena škola je osnovana 1973. godine u doba kad je Gorica bila prigradsko zagrebačko naselje. Počeli smo s tri nastavnika, klavir, gitara i violina i 20-tak učenika. U devedesetima smo se odvojili od tada Pučkog učilišta Velika Gorica. U dvijetisućitima smo otvorili i srednjoškolski glazbeni program, osnovnoškolski program suvremenog plesa i na koncu 2003. godine i srednjoškolski program. Danas smo osnovna i srednja glazbena i plesna škola, imamo blizu 70-tak nastavnika i više od pet stotina učenika, njih oko 350 samo u glazbenom dijelu škole – ističe ravnatelj.

Foto: Na hodnicima ove škole uvijek ćete naći nekoga, ali nikada nećete čuti ciku i vrisku za vrijeme odmora, jer kod njih školsko zvono – ne zvoni!/G.Kiš, Cityportal.hr

Većina učenika je iz goričkog kraja, svakodnevno ju pohađaju i djeca iz Pokupskog i Kravarskog, no pojedini učenici dolaze i iz Zagreba. To je škola koja se po mnogočemu razlikuje od redovnih.

– Nemamo školsko zvono, no ono kod nas ni ne može postojati, jer je nastava u glazbenom dijelu većinom individualna, traje po 30 minuta, raspored se drugačije slaže. Kod nas ćete na školskim hodnicima uvijek naći nekoga, jer čekaju početak svog sata, ali nikad nećete doživjeti onu ciku i vrisku koja se proširi drugim školama za vrijeme odmora. Kod nas je to potpuno drugačije.

Foto: UŠ F.Lučića/G.Kiš, Cityportal.hr

Naša škola nije obavezna, kod nas djeca dolaze zato jer su ili osobno zainteresirana ili ih roditelji potiču da sami otkriju neki talent. No, vrlo brzo se pokaže tko je za redovito pohađanje. Drugačiji je profil učenika, a i sam proces nastave je drugačiji, pa i tamo gdje je nastava grupna, što su gotovo svi na plesnom odjelu, to su vrlo aktivni procesi, puno se fizički radi, nema tu prostora za ‘zabušavanje’ – ističe.

Foto: U školi se održavaju i brojna natjecanja/G.Kiš, Cityportal.hr

Foto: Ravnatelj Vidošević i muzikologinja Irena Paulus, nastavnica povijesti glazbe/G.Kiš, Cityportal.hr

U svakom slučaju, čini se kako je kod njih neupitna velika ustrajnost i motiviranost samih učenika, kojima je uz redovito školovanje ovo vlastiti izbor.

– Glazbenici vremenski u početku ne provode toliko vremena u nastavi, sve do srednje škole gdje se to ipak pojača. No, svakodnevno kod kuće vježbaju na svojim instrumentima. Kod plesača se radi u plesnim dvoranama, pa je njihova nastava intenzivnija – kaže ravnatelj.

Ova škola je i jedan od nositelja kulturnog života grada – koncerti njenih polaznika, koji su već obilježje Dvorane Galženica, kao i plesne predstava u Dvorani Gorica, integralni su dio kulturnih zbivanja Velike Gorice. Umjetnička škola Franje Lučića član je Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga i udruge plesača DACI, a redoviti je sudionik regionalnih i državnih natjecanja. I Lučićevi učenici redovito osvajaju prestižne nagrade na brojnim državnim i međunarodnim natjecanjima.

Foto: Trubač Stefan Gjorgiev/UŠ F.Lučića

No, ovog puta ravnatelj je istaknuo akciju koja je upravo u tijeku, kako bi se jednom njihovom sjajnom mladom glazbeniku omogućilo sudjelovanje na prestižnom natjecanju u Americi.

– Izdvojio bih našeg mladog trubača, Stefana Gjorgieva, koji se putem snimke plasirao na finale natjecanja u SAD-u za koje je u tijeku donatorska kampanja kako bi se financirao njegov put i boravak tamo, jer ni njegovi roditelji, ni mi kao škola to, nažalost, nismo u mogućnosti. Radi se o vrlo bitnom natjecanjuu sklopu Međunarodne trubačke konferencije, žiri sa svih krajeva svijeta, nadam se da će akcija biti uspješna kako bi Stefan i uživo sudjelovao. Natjecanje je u svibnju, pa do tada traje i akcija prikupljanja sredstava, pa pozivam i ovim putem sve koji mogu da se uključe – poručuje ravnatelj.

Što se tiče financiranja, najveći trošak, poput plaća i materijalnih troškova, snosi država, a obzirom na specifičnosti njihovog nastavnog procesa i ekstra troškove zbog obnavljanja fonda instrumenata, te opremanja plesnih dvorana u tome sudjeluju i roditelji učenika.

Foto: Plesna dvorana, UŠ F.Lučića/G.Kiš, Cityportal.hr

Foto: Umjetnička škola Franje Lučića

No, pred njima je još jedan puno veći izazov, koji se samo nadovezao na već dugogodišnji problem nedostatka prostora.

– Najavljena reforma obrazovanja, u smislu provođenja cjelodnevne nastave, donosi nam veliki izazov. Naime, u sklopu EU fondova koje su za tu namjenu, nema sredstava koja bi bila predviđena za umjetničke škole. Mi svi radimo u dvosmjenskom sustavu, radimo i subotom. U gradu iznajmljujemo neke prostore, jedan smo od Grada dobili na besplatno korištenje. U jednosmjenskom sustavu nam treba barem dva i pol puta veći prostor, gotovo pa trostruki da bismo mogli organizirati nastavu – ističe ravnatelj.

Stoga je ono što si za budućnost najviše žele– nova zgrada. Ili barem za početak, vlastita dvorana za nastupe.

– Sami ne možemo ostvariti takva sredstva, a naši osnivači, Grad Velika Gorica, već duže vrijeme s nama razgovaraju na tu temu, no zasad nema konkretnih rješenja. Gorica u ovom trenutku nema pravu koncertnu dvoranu, jedina veća je Dvorana Gorica u Pučkom učilištu, dok naši plesači uopće ne mogu nastupati u Dvorani Galženica, to je za njih jednostavno premali prostor.

Foto: UŠ F.Lučića/G.Kiš, Cityportal.hr

Foto: Plesni odjel brojem učenika raste iz godine u godinu, no ne i broj dvorana za nastavu, UŠ F.Lučića/G.Kiš, Cityportal.hr

Foto: Plesni odjel, Umjetnička škola Franje Lučića-nastup u Dvorani Gorica

Za organizaciju nastave plesa bi nam trebalo pet dvorana, sad ih imamo tri, svlačionice su zapravo pregrađeni hodnik, tako da nam je dosta veliki problem nedostatak prostora. U doba kad smo se selili u ovu zgradu sve je bilo optimalno. No, od tada je prošlo 20 godina, mi smo jako narasli. Najveći problem je što nemam vlastitu dvoranu. Naći slobodne termine u Dvorani Gorica je dosta teško, kolikogod nam iz Pučkog učilišta izlazili u susret, puno je tamo i drugih programa, pa i kino. Jedino rješenje vidimo u izgradnji nove dvorane, a optimalno bi bilo kada bi to bilo u novoj zgradi Umjetničke škole – rekao nam je završno Borut Vidošević, ravnatelj Umjetničke škole Franje Lučića.

Foto: Školska spremačica Snežana Sučec i ravnatelj Borut Vidošević/G.Kiš,

Od skromnih početaka do danas, Umjetnička škola Franje Lučića doista je prošla dug put, ali i ostvarila izuzetne rezultate. Neki od bivših učenika vratili su se nakon daljnjeg obrazovanja kako bi kao nastavnici radili na mjestu gdje je započelo njihovo glazbeno ili plesno obrazovanje.

‘Jedan se krug zatvorio. Novi se otvaraju iz godine u godinu’, poruka je koja vas dočekuje i na mrežnim stranica nedvojbeno velikogoričkog, ako ne i hrvatskog Juilliarda – Umjetničke škole Franje Lučića.

Foto: Jedan od brojnih nastupa učenika u Dvorani Galženica/ UŠ F.Lučića

Foto: Umjetnička škola Franje Lučića

Foto: Umjetnička škola Franje Lučića

Foto: Umjetnička škola Franje Lučića

Foto: 50 godina Umjetničke škole Franje Lučića

Gospodarstvo

Obrtnici u šoku – kurikularna reforma ukida tražena zanimanja

Obrtnička komora Zagreb upozorava: Interes učenika za pojedina strukovna zanimanja nikad nije bio veći, a kurikulum ih ukida.

Objavljeno

prije 43 minute

22. veljače 2025.

Objavio/la

Marija Vrbanus

Kurikularna reforma strukovnog obrazovanja izazvala je nezadovoljstvo kod hrvatskih obrtnika.
Pred otvaranjem 10. Zagrebačkog obrtničkog sajma, krajem siječnja, strahovito je odjeknula informacija kako od sljedeće školske godine više neće biti upisa za pojedina zanimanja.

Dio tih zanimanja je deficitaran na tržištu rada i vlada veliki interes među mladima za upis tih programa.

Nismo li naučili da su deficitarna zanimanja okosnica funkciranja svakodnevice?

Uzmimo na primjer zanimanje bravar ili tokar. Riječ je o industrijskim i proizvodnim zanimanjima. Prošle godine popunjena su sva upisna mjesta za bravara, a to zanimanje se nalazi i u preporuci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za upis i stipendiranje u školskoj godini 2025./2026. na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Od iduće godine neće se upisivati niti fotografi, iako su prošle školske godine popunjena sva upisna mjesta. Za jedno mjesto natjecalo se čak pet učenika.

Foto: Cityportal

– To je paradoks. Izgleda da državne institucije nisu koordinirane po ovom pitanju. Preporuke HZZ-a za područje Grada Zagreba i Zagrebačke županije jasno kažu za koje obrazovne programe treba povećati broj mjesta za upis, kao i broj stipendiranih učenika. S druge strane Ministarstvo obrazovanja donosi odluku da ta ista zanimanja ukidaju. Zanimljivo je za istaknuti kako zanimanja autoelektričar, pediker i plinoinstalater prošle godine nisu bila na popisu deficitarnih zanimanja. Ove godine su se našla, a mi ih ukidamo – upozorila je Antonija Tretinjak, potpredsjednica Udruženja obrtnika grada Zagreba.

Foto: HOK Zagreb/Antonija Tretinjak

Oprezno sa praćenjem zahtjeva tržišta

Do ukidanja pojedinih programa obrazovanja došlo je i spajanjem srodnih zanimanja. Tako su automehaničari i autoelektričari spojeni u jedinstveno zanimanje automehatroničar ili autolakireri i autolimari u zanimanje serviser karoserije motornih vozila.

– Mi se slažemo ta treba pratiti zahtjeve tržišta i napredak tehnologije koji nose potrebu za novim zanimanjima, kao i spajanjem postojećih, ali tu treba biti oprezan. Uzmimo na primjer zanimanje plinoinstalater. Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija upisale su prošle godine više od planiranog broja učenika, zbog velikog interesa. Svi znamo koliko je to odgovoran posao i nepojmljivo je tu struku pripajati monterima strojarskih instalacija. Bojimo se da u određenim zanimanjima djeca neće dobiti potrebno specifično znanje i specijalizaciju – istaknula je Tretinjak.

Foto: Cityportal

Naukovanje isključivo u licenciranim radionicama

Još jedan problem vezan uz obrazovanje za strukovna zanimanja, upozoravaju iz Obrtničke komore Zagreb, jest odnedavna dozvola da se naukovanje učenika obavlja i u nelicenciranim radionicama. Tu dolazimo do drugog problema, da se kvaliteta tog dijela obrazovanja stavlja pod veliki upitnik.

– Hrvatska obrtnička komora inzistira na tome da naukovanje u programima u kojima se djeca školuju po jedinstvenom modelu obrazovanja moraju provoditi licencirani majstori. Kao prvo poslodavac mora imati majstorsku diplomu iz dotičnog zanimanja, što jamči kvalitetu i prijenos znanja. Osim toga, tu je niz drugih stvari koje licencirani obrtnik mora zadovoljiti da bi mogao provoditi naukovanje. Po novom modelu roditelji neće imati nikakav sustav na koji se mogu osloniti, a kao roditelju sigurno vam nije svejedno da li vam dijete provodi vrijeme kod nekoga tko je provjeren ili ga šaljete negdje gdje nema nadzora – upozorila je potpredsjednica Udruženja obrtnika grada Zagreba.

Foto: Cityportal

Obrtnike se nije pitalo?

Doznajemo i kako kroz e-Savjetovanja predstavnici Hrvatske obrtničke komore nisu bili involvirani u proces kurikularne reforme strukovnog obrazovanja, a ono što je i predloženo od HOK-a, nije u potpunosti usvojeno.

Možda ovih problema ne bi bilo da su u kreiranju nacrta sudjelovali sami obrtnici i da su se u toj fazi poslušali njihovi prijedlozi – zaključuju u Hrvaskoj obrtničkoj komori Zagreb.

Ostaje nam nadati se da će obrazovanje za zanimanja koja su nam prijeko potrebna u svakodnevnom životu, ipak dobiti svoje mjesto u kurikulumu, jer ćemo u suprotnom jedino moći zapjevati stihove poznate pjesme: …gdje je nestao čovjek?

Nastavite čitati

Moja županija

FOTO Učenici Srednje strukovne škole Velika Gorica pobjednici Međužupanijskog natjecanja u disciplini ”Kućne instalacije”

Objavljeno

prije 14 sati

21. veljače 2025.

Objavio/la

David Jolić

Međužupanijsko natjecanje učenika u disciplini ”Kućne instalacije” u organizaciji Srednje strukovne škole Velika Gorica (SSŠVG) održano je danas (petak, 21.02.2025.) u holu Srednjih škola u Velikoj Gorici. Ravnatelj škole domaćina natjecanja Miroslav Antolčić u kratkom govoru pozdravio je natjecatelje i mentore, članove Prosudbenog povjerenstva i predstavnike sponzora natjecanja te otvorio natjecanje.