Obrazovanje

Naših prvih 50! Krenuli s glazbenim tečajem i tri nastavnika, danas su među vodećim hrvatskim ustanovama

‘Jedan se krug zatvorio. Novi se otvaraju iz godine u godinu’, poručuju iz Umjetničke škole Franje Lučića, a povodom te značajne obljetnice popričali smo s ravnateljem tog, nedvojbeno velikogoričkog, ako ne i hrvatskog, Juilliarda!

Objavljeno

prije 2 godine

1. travnja 2024.

Objavio/la

Goga Kiš

Ove godine u našem gradu obilježavamo i prvih pola stoljeća jedinstvene umjetničke škole u Hrvatskoj – Umjetničke škole Franje Lučića. Povodom 50 godina škole održana je i velika slavljenička priredba, uoči rođendana najvećeg kompozitora s ovih prostora čije ime i nosi. Publici je predstavljena sva raskoš talenata učenika ove škole. Nastupili su solisti, glazbeni orkestri i plesači, a u njihovom zajedničkom nastupu čuli smo skladbe čiji su autori sami učenici, inspirirani Lučićevim djelima. No pred publikom je još niz koncerata za završetak školske godine, među njima i već tradicionalni koncert nastavnika, a očekuje se i nastup nekih bivših učenika ove jedinstvene umjetničke škole u Hrvatskoj.

Foto: Zajednički nastup učenika UŠ F.Lučića povodom 50 rođendana škole/David Jolić/26.3.2024, Dvorana Gorica

Škola nosi ime najvećeg kompozitora s ovih područja, velikog orguljaša, te istaknutog teoretičara glazbe, koji je bio i dekan Muzičke akademije u Zagrebu, a bio je i turopoljski župan. Upravo su Lučićeva i simfonija Dore Pejačević zabilježene kao prve u opusima hrvatskih skladatelja. Značajna kulturna ličnost čiji je utjecaj zabilježen i van granica Hrvatske. Očito se njegov utjecaj već 50 godina širi i na one koji pod okriljem Lučićeva imena u toj školi stvaraju prekrasne glazbene i plesne priče.

Foto: Borut Vidošević, ravnatelj Umjetničke škole Franje Lučića/G.Kiš, Cityportal.hr

S ravnateljem UŠ Franje Lučića, Borutom Vidoševićem, popričali smo o najznačajnijim događajima tijekom ‘prvih 50’, specifičnostima njihove škole, ali i samih učenika i nastavnika, te onome što si žele za budućnost škole i novih generacija mladih umjetnika.

– Pola stoljeća je sigurno jedan respektabilan period i naša škola je u tom razdoblju narasla od vrlo skromnih i malih početaka do jedne vrlo respektabilne ustanove na razini Hrvatske. Počeli smo u sklopu nekadašnjeg Narodnog sveučilišta, nekom vrstom tečajnog nastavnog programa, a osnovna glazbena škola je osnovana 1973. godine u doba kad je Gorica bila prigradsko zagrebačko naselje. Počeli smo s tri nastavnika, klavir, gitara i violina i 20-tak učenika. U devedesetima smo se odvojili od tada Pučkog učilišta Velika Gorica. U dvijetisućitima smo otvorili i srednjoškolski glazbeni program, osnovnoškolski program suvremenog plesa i na koncu 2003. godine i srednjoškolski program. Danas smo osnovna i srednja glazbena i plesna škola, imamo blizu 70-tak nastavnika i više od pet stotina učenika, njih oko 350 samo u glazbenom dijelu škole – ističe ravnatelj.

Foto: Na hodnicima ove škole uvijek ćete naći nekoga, ali nikada nećete čuti ciku i vrisku za vrijeme odmora, jer kod njih školsko zvono – ne zvoni!/G.Kiš, Cityportal.hr

Većina učenika je iz goričkog kraja, svakodnevno ju pohađaju i djeca iz Pokupskog i Kravarskog, no pojedini učenici dolaze i iz Zagreba. To je škola koja se po mnogočemu razlikuje od redovnih.

– Nemamo školsko zvono, no ono kod nas ni ne može postojati, jer je nastava u glazbenom dijelu većinom individualna, traje po 30 minuta, raspored se drugačije slaže. Kod nas ćete na školskim hodnicima uvijek naći nekoga, jer čekaju početak svog sata, ali nikad nećete doživjeti onu ciku i vrisku koja se proširi drugim školama za vrijeme odmora. Kod nas je to potpuno drugačije.

Foto: UŠ F.Lučića/G.Kiš, Cityportal.hr

Naša škola nije obavezna, kod nas djeca dolaze zato jer su ili osobno zainteresirana ili ih roditelji potiču da sami otkriju neki talent. No, vrlo brzo se pokaže tko je za redovito pohađanje. Drugačiji je profil učenika, a i sam proces nastave je drugačiji, pa i tamo gdje je nastava grupna, što su gotovo svi na plesnom odjelu, to su vrlo aktivni procesi, puno se fizički radi, nema tu prostora za ‘zabušavanje’ – ističe.

Foto: U školi se održavaju i brojna natjecanja/G.Kiš, Cityportal.hr

Foto: Ravnatelj Vidošević i muzikologinja Irena Paulus, nastavnica povijesti glazbe/G.Kiš, Cityportal.hr

U svakom slučaju, čini se kako je kod njih neupitna velika ustrajnost i motiviranost samih učenika, kojima je uz redovito školovanje ovo vlastiti izbor.

– Glazbenici vremenski u početku ne provode toliko vremena u nastavi, sve do srednje škole gdje se to ipak pojača. No, svakodnevno kod kuće vježbaju na svojim instrumentima. Kod plesača se radi u plesnim dvoranama, pa je njihova nastava intenzivnija – kaže ravnatelj.

Ova škola je i jedan od nositelja kulturnog života grada – koncerti njenih polaznika, koji su već obilježje Dvorane Galženica, kao i plesne predstava u Dvorani Gorica, integralni su dio kulturnih zbivanja Velike Gorice. Umjetnička škola Franje Lučića član je Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga i udruge plesača DACI, a redoviti je sudionik regionalnih i državnih natjecanja. I Lučićevi učenici redovito osvajaju prestižne nagrade na brojnim državnim i međunarodnim natjecanjima.

Foto: Trubač Stefan Gjorgiev/UŠ F.Lučića

No, ovog puta ravnatelj je istaknuo akciju koja je upravo u tijeku, kako bi se jednom njihovom sjajnom mladom glazbeniku omogućilo sudjelovanje na prestižnom natjecanju u Americi.

– Izdvojio bih našeg mladog trubača, Stefana Gjorgieva, koji se putem snimke plasirao na finale natjecanja u SAD-u za koje je u tijeku donatorska kampanja kako bi se financirao njegov put i boravak tamo, jer ni njegovi roditelji, ni mi kao škola to, nažalost, nismo u mogućnosti. Radi se o vrlo bitnom natjecanjuu sklopu Međunarodne trubačke konferencije, žiri sa svih krajeva svijeta, nadam se da će akcija biti uspješna kako bi Stefan i uživo sudjelovao. Natjecanje je u svibnju, pa do tada traje i akcija prikupljanja sredstava, pa pozivam i ovim putem sve koji mogu da se uključe – poručuje ravnatelj.

Što se tiče financiranja, najveći trošak, poput plaća i materijalnih troškova, snosi država, a obzirom na specifičnosti njihovog nastavnog procesa i ekstra troškove zbog obnavljanja fonda instrumenata, te opremanja plesnih dvorana u tome sudjeluju i roditelji učenika.

Foto: Plesna dvorana, UŠ F.Lučića/G.Kiš, Cityportal.hr

Foto: Umjetnička škola Franje Lučića

No, pred njima je još jedan puno veći izazov, koji se samo nadovezao na već dugogodišnji problem nedostatka prostora.

– Najavljena reforma obrazovanja, u smislu provođenja cjelodnevne nastave, donosi nam veliki izazov. Naime, u sklopu EU fondova koje su za tu namjenu, nema sredstava koja bi bila predviđena za umjetničke škole. Mi svi radimo u dvosmjenskom sustavu, radimo i subotom. U gradu iznajmljujemo neke prostore, jedan smo od Grada dobili na besplatno korištenje. U jednosmjenskom sustavu nam treba barem dva i pol puta veći prostor, gotovo pa trostruki da bismo mogli organizirati nastavu – ističe ravnatelj.

Stoga je ono što si za budućnost najviše žele– nova zgrada. Ili barem za početak, vlastita dvorana za nastupe.

– Sami ne možemo ostvariti takva sredstva, a naši osnivači, Grad Velika Gorica, već duže vrijeme s nama razgovaraju na tu temu, no zasad nema konkretnih rješenja. Gorica u ovom trenutku nema pravu koncertnu dvoranu, jedina veća je Dvorana Gorica u Pučkom učilištu, dok naši plesači uopće ne mogu nastupati u Dvorani Galženica, to je za njih jednostavno premali prostor.

Foto: UŠ F.Lučića/G.Kiš, Cityportal.hr

Foto: Plesni odjel brojem učenika raste iz godine u godinu, no ne i broj dvorana za nastavu, UŠ F.Lučića/G.Kiš, Cityportal.hr

Foto: Plesni odjel, Umjetnička škola Franje Lučića-nastup u Dvorani Gorica

Za organizaciju nastave plesa bi nam trebalo pet dvorana, sad ih imamo tri, svlačionice su zapravo pregrađeni hodnik, tako da nam je dosta veliki problem nedostatak prostora. U doba kad smo se selili u ovu zgradu sve je bilo optimalno. No, od tada je prošlo 20 godina, mi smo jako narasli. Najveći problem je što nemam vlastitu dvoranu. Naći slobodne termine u Dvorani Gorica je dosta teško, kolikogod nam iz Pučkog učilišta izlazili u susret, puno je tamo i drugih programa, pa i kino. Jedino rješenje vidimo u izgradnji nove dvorane, a optimalno bi bilo kada bi to bilo u novoj zgradi Umjetničke škole – rekao nam je završno Borut Vidošević, ravnatelj Umjetničke škole Franje Lučića.

Foto: Školska spremačica Snežana Sučec i ravnatelj Borut Vidošević/G.Kiš,

Od skromnih početaka do danas, Umjetnička škola Franje Lučića doista je prošla dug put, ali i ostvarila izuzetne rezultate. Neki od bivših učenika vratili su se nakon daljnjeg obrazovanja kako bi kao nastavnici radili na mjestu gdje je započelo njihovo glazbeno ili plesno obrazovanje.

‘Jedan se krug zatvorio. Novi se otvaraju iz godine u godinu’, poruka je koja vas dočekuje i na mrežnim stranica nedvojbeno velikogoričkog, ako ne i hrvatskog Juilliarda – Umjetničke škole Franje Lučića.

Foto: Jedan od brojnih nastupa učenika u Dvorani Galženica/ UŠ F.Lučića

Foto: Umjetnička škola Franje Lučića

Foto: Umjetnička škola Franje Lučića

Foto: Umjetnička škola Franje Lučića

Foto: 50 godina Umjetničke škole Franje Lučića

CityLIGHTS

Učenici Ekonomske škole predstavili se budućim srednjoškolcima: ‘Profesori su najbolji, možemo ih jednostavno smatrati kao našim prijateljima’

Dan otvorenih vrata u Ekonomskoj školi Velika Gorica tako je budućim učenicima ponudio detaljan i neposredan uvid u obrazovne programe, ali i svakodnevni život škole kroz izravno sudjelovanje učenika i nastavnika.

Objavljeno

prije 1 sat

24. travnja 2026.

Objavio/la

Morena Martinović

Foto: Morena Martinović/Cityportal.hr

Danas su u Ekonomskoj školi Velika Gorica održani “Dani otvorenih vrata” tijekom kojeg su budući srednjoškolci i njihovi roditelji imali priliku upoznati programe škole, nastavnike i učenike, ali i dobiti uvid u svakodnevni rad i aktivnosti koje škola nudi.

Naglasak je bio na interaktivnom pristupu i izravnom kontaktu posjetitelja sa školom, a posebnost ovogodišnjeg Dana otvorenih vrata bila je uloga učenika koji su preuzeli organizaciju vođenja gostiju kroz program. Na ulazu je bio postavljen infopult gdje su se evidentirali dolasci, nakon čega su učenici posjetitelje raspoređivali po unaprijed pripremljenim točkama aktivnosti. Kako su objasnili u školi, cilj je bio omogućiti što direktniji doživljaj školskog okruženja: „Infopult nam služi da vidimo tko nam je gost, tko nam je došao i onda naši učenici njih rasporede po točkama koje smo mi sebi posložili i mislimo da su važni. Sve učionice su otvorene danas, svi mogu ući unutra, popričati malo s učenicima i profesorima“, naveli su organizatori.

Uz infopult bio je postavljen i kutak za podcast u kojem su se vodili razgovori s učenicima. Podcast su vodili studenti s ciljem da srednjoškolcima približe iskustvo studiranja i olakšaju donošenje odluke o nastavku obrazovanja. Riječ je o konceptu u kojem u goste dolaze studenti različitih fakulteta te iz prve ruke dijele svoja iskustva, svakodnevicu i izazove studiranja. Kroz opušten razgovor pokušava se dati odgovor na pitanje koje većinu mladih čeka nakon srednje škole – „Na koji ćeš faks?“.

Projekti, natjecanja i europski programi

Tijekom predstavljanja škole učenici su govorili o brojnim školskim aktivnostima i uspjesima, uključujući sudjelovanja na natjecanjima iz hrvatskog jezika, LiDraNa, statistike te sportskih natjecanja poput rukometa i nogometa. Istaknuti su i školski projekti poput „Volonteri u akciji“ te obilježavanje Europskog dana jezika. Škola sudjeluje i u programu ambasadora Europskog parlamenta, čiji je član od 2025. godine. Učenici su pojasnili ulogu u tom programu tako što su objasnili tko su zapravo ambasadori: „Ambasadori su učenici i naši profesori koji su učesnici u programu Europski parlament ambasadori. Naša uloga je zapravo širiti znanje o Europskoj uniji, objašnjavati kako funkcionira Europski parlament, poticati druge učenike na aktivnu sudjelovanju u društvu, organizirati događaje, radionice i obilježavati europske teme.“

Poseban interes posjetitelja izazvao je i koncept modularne nastave koji škola provodi. Prema pojašnjenju učenika, oko 70 posto nastave odvija se u školi, dok se približno 30 posto realizira kroz aktivnosti izvan učionice i praktičan rad. Učenici su tako već imali priliku posjetiti Hrvatsku poštu, a planiraju i posjete poduzetničkom inkubatoru Grada Velike Gorice.

Iskustvo učenika: komunikacija, praksa i podrška profesora

Učenica Lorena Kliček je podijelila svoje iskustvo školovanja te istaknula što smatra najvećim prednostima upisa u ekonomsku školu: „Ekonomska škola je meni stvarno pomogla što se tiče komunikacije. Radimo puno prezentacija što može kasnije pomoći u životu. Opet, ako nekoga zanima marketing – mi to radimo kroz cijelu godinu. Imamo čak i TikTok profil, tako da ako nekoga zanima management ili tako nešto, to je isto jako korisno. Ono što bih posebno izdvojila je to da su profesori stvarno najbolji. Predragi su, uvijek nam izlaze u susret, uvijek nam pomažu ako imamo nekakvih problema i možemo ih jednostavno smatrati kao našim prijateljima.“

@ekonomska_skola_vg

Vježbenička tvrtka kao simulacija stvarnog poslovanja

Posjetitelji su imali priliku vidjeti i učionicu koja funkcionira kao vježbenička tvrtka, gdje učenici kroz praktičan rad simuliraju poslovanje. Jedan od učenika, Pavle, pojasnio je koncept rada u toj učionici: „Naša zadaća ovdje je da osmislimo našu tvrtku, a zatim i poslujemo s drugim tvrtkama iz drugih razreda i škola. Na kraju godine imamo sajam gdje prikazujemo to što smo cijelu godinu radili. Uglavnom, vodimo našu imaginarnu tvrtku od narudžbi do prodaje i cijelog poslovanja kao prava tvrtka. Ovaj predmet je jako zanimljiv jer svatko može pronaći nešto za sebe. Oni koji su više kreativni, oni posluju u marketingu. Učenici koji su pedantni oni vode naše računovodstvo.“

Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal.hr

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Festival znanosti: Dođite u Zrakoplovnu školu na Green Takeoff

Događanje će se održati 24. travnja 2026. godine, u vremenu od 10 do 15 sati.

Objavljeno

prije 3 dana

21. travnja 2026.

Objavio/la

Morena Martinović

Foto: Zrakoplovna tehnička škola Rudolfa Perešina

Festival znanosti 2026. donosi program „Green Takeoff“, usmjeren na predstavljanje inovacija koje bi mogle oblikovati budućnost zrakoplovstva bez negativnog utjecaja na okoliš.

Pod sloganom „Poletimo u budućnost bez tragova!“, posjetitelji će imati priliku istražiti kako tehnologija može istovremeno unaprijediti zračni promet i očuvati prirodu. Program se održava u Zrakoplovnoj tehničkoj školi Rudolfa Perešina, gdje organizatori najavljuju niz interaktivnih sadržaja.

„Jeste li spremni za polijetanje u svijet gdje tehnologija čuva prirodu?“ jedno je od pitanja kojim se poziva publika na sudjelovanje, uz poruku: „Na našem terminalu Green Takeoff otkrivamo kako će izgledati zračni promet budućnosti!“

Posjetitelje očekuje nekoliko tematskih aktivnosti. U sklopu radionice „Maketa budućnosti“ sudionici će izrađivati model pametne zračne luke opremljene mini solarnim panelima i LED pistama. Program „Znanstveni izazov“ nudi eksperiment s vjetrom kroz koji se objašnjava zašto zrakoplovi najčešće lete na visinama od oko 10 kilometara. Treći segment, „Eko-detektivi“, fokusira se na analizu utjecaja zrakoplova na okoliš, uključujući buku i emisije CO₂, uz naglasak na mogućnosti smanjenja štetnih posljedica pametnim planiranjem.

Organizatori poručuju: „Dođi i budi dio generacije koja mijenja nebo!“

Događanje će se održati 24. travnja 2026. godine, u vremenu od 10 do 15 sati.

Nastavite čitati

Obrazovanje

Jedno državno na dan! Odbojkaši iz Šćitarjeva nastavljaju oduševljavati…

Osnovna škola Šćitarjevo u dva je dana izborila dvije državne završnice u odbojci za dječake! Prvo su u tome uspjeli klinci iz petog i šestog razreda, a dan poslije i njihovi kolege iz sedmih i osmih…

Objavljeno

prije 3 dana

21. travnja 2026.

Objavio/la

Marko Vidalina

Sjajan tjedan imali su mladi odbojkaši iz OŠ Šćitarjevo, čak i za vlastite kriterije! Letvicu su sami sebi postavili jako visoko, ali ove školske godine dečki koje vodi profesor Matija Ribić preskaču sve prepreke. Dogodilo se tako da su dan za danom plasman na državno natjecanje izborile obje muške selekcije, što je samo po sebi – senzacija!

Na stranu to što su nas profesor Ribić i njegovi klinci na ovakve stvari već naviknuli, ali ni najveće škole u državi nemaju po dva predstavnika na državnoj završnici u jednome sportu. Drugim riječima, za jednu malo seosku školu ovo je uspjeh koji je impresivan na svim mogućim razinama.

Prvi su na red došli dječaci iz petih i šestih razloga, koji su u Karlovcu igrali svoje poludržavno natjecanje. Osnovna škola Dubovac ugostila je ukupno pet momčadi, uz naše Šćitarjevo tu su bili i domaćin te OŠ Vladimir Nazor iz Pazina, OŠ Zorke Sever iz Popovače i OŠ Čavle.

Klinci iz Šćitarjeva našli su se u skupini sa OŠ Dubovac i OŠ Zorke Sever, oba meča dobili su s uvjerljivih 2-0, pa su izborili plasman u finale, gdje su ih čekali vršnjaci iz Pazina. I ponovno je Šćitarjevo bilo uvjerljivo, opet 2-0, čime je čekirana karta za Vinkovce, gdje će se igrati državna završnica. Prije tri godine u ovoj je kategoriji OŠ Šćitarjevo postalo prvak Hrvatske, cilj je pokušati opet otići do kraja…

U momčadi koju je Matija Ribić vodio uz pomoć i podršku Leona Levara, kolege iz OŠ Slavka Kolara iz Kravarskog, bili su ovi mladi odbojkaši:

Ivano Ćosić, Teo Grbač, Alexandar Nesvanulica, Bruno Serdar, Jurica Trupčević, David Uroić, Patrik Urošević, Luka Vukadin, Jakov Martinović, Stjepan Malec, Adriano Svekrić, Benjamin Šibalić

Dan poslije, svoje županijsko natjecanje imali su njihovi stariji školski kolege, dečki iz sedmih i osmih razreda. Igralo se u Vrbovcu, u organizaciji OŠ Marije Jurić Zagorke, a u ovom uzrastu prvo mjesto u županiji vodilo je izravno na državni turnir. Okupilo se šest momčadi, podijeljenih u dvije skupine, a Šćitarjevo je obje utakmice dobilo bez izgubljenog seta. I protiv domaćina i protiv OŠ Pavla Belasa iz Brdovca bilo je 2-0, pa je preostalo jedino dovršiti posao u finalu.

Šćitarjevo je protiv OŠ Vladimira Deščaka iz Rakitja ponovno slavilo 2-0 u setovima, pa je mogla početi proslava novog plasmana na državnu završnicu. Ova će generacija do što sjajnije medalje pokušati doći na turniru u Poreču, a profesor Ribić na raspolaganju je imao ove igrače:

Marko Ivić, Ivan Križić, Ante Martinović, Roko Bekavac, Patrik Cik, Luka Blatnjak, Niko Vrdoljak, Alexandar Nesvanulica, Jakov Martinović, Patrik Urošević, Mihael Pastrećka, Robert Lončar

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Ekonomska škola Velika Gorica otvara vrata budućim srednjoškolcima

Posjetitelji će moći dobiti detaljne informacije o programima Referent za poslovnu ekonomiju i Komercijalist, koji su među ključnim obrazovnim smjerovima ove škole.

Objavljeno

prije 4 dana

20. travnja 2026.

Objavio/la

Morena Martinović

Foto: Ekonomska škola Velika Gorica

Ekonomska škola Velika Gorica organizira Dan otvorenih vrata u petak, 24. travnja 2026., u terminu od 10 do 15 sati, tijekom kojeg će posjetitelji moći upoznati obrazovne programe i svakodnevni život škole.

Događaj je namijenjen svim zainteresiranim učenicima i roditeljima koji žele iz prve ruke doznati više o upisu i školovanju. Tijekom dana bit će organizirane prezentacije škole, kao i predavanja o zanimanjima koja se u njoj mogu steći.

Poseban naglasak stavljen je na interaktivni dio programa – radionice i druženje s učenicima i nastavnicima, kroz koje će posjetitelji imati priliku osjetiti kako izgleda biti srednjoškolac.

Program uključuje predstavljanje škole i upoznavanje s obrazovnim smjerovima u vremenu od 10 do 15 sati, kao i predavanja o zanimanjima kroz neposredno druženje s učenicima. U 11 sati predviđeno je i posebno predavanje te radionica na temu cijene energije.

Posjetitelji će moći dobiti detaljne informacije o programima Referent za poslovnu ekonomiju i Komercijalist, koji su među ključnim obrazovnim smjerovima ove škole.

Nastavite čitati

Obrazovanje

FOTO Predstavnice Srednje strukovne škole Velika Gorica na Erasmus+ projektu u Berlinu

Objavljeno

prije 1 tjedan

16. travnja 2026.

Objavio/la

David Jolić

Srednja strukovna škola Velika Gorica u školskoj godini 2025./2026. provodi Erasmus+ projekt sufinanciran sredstvima Europske unije pod nazivom „Umjetna inteligencija (UI) nije bauk, već novi nauk!” (Broj projekta: 2025-1-HR01-KA122-SCH-000317352).