Povežite se s nama

HOTNEWS

Napustila je posao na Haškom sudu i pokrenula ekološku farmu koja privlači ljude iz cijeloga svijeta

Na imanju Zdenke Dodig radi Hernan iz Venezuele koji u Velikoj Gorici zarađuje kako bi prehranio obitelj u toj siromašnoj južnoameričkoj državi

Objavljeno

na

Pomislili biste kako je posjet poljoprivrednom gospodarstvu zimi obično gubljenje vremena. Samo zaleđena zemlja i voćke bez krošnji. No, već na početku obilaska oko 10.000 četvornih metara OPG-a Zdenke Dodig u Gradićima brzo ćete shvatiti kako zima nije dosadno razdoblje za uzgoj biljaka. Zelene se u plastenicima različite vrste salata, komorač, blitva, aromatično bilje… A sve što ovdje možete vidjeti ekološki je proizvod. Uzgojeno je bez umjetnih gnojiva i kemikalija protiv insekata, gljivica ili korova. Upravo se za takvu vrstu poljoprivrede prije oko 12 godina odlučila ova zaljubljenica u prirodu. Nakon karijere u marketingu u vrijeme rata kada su, kako kaže, plaće bile 100-tinjak tadašnjih maraka, pridružila se UNPROFOR-u kao prevoditelj. Na tom je poslu usavršila jezik, a onda se zaposlila na Haškom sudu u Haagu.

– To su bili dragi poslovi na kojima sam puno naučila, ali taj korporativni duh mi je bio stran te sam mislila da će mi poljoprivreda donijeti smirenost i rad bez stresa. Novac koji sam zaradila investirala sam u zemlju i plastenike. Sve bi bilo tako idilično, kako sam zamislila, da nije došlo do promjene klime – kazala je Zdenka Dodig te ispričala kako je zbog učestalog lošeg uroda krušaka počela uzgajati i povrće.

OPG Zdenka Dodig u Gradićima. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Na početku je prijateljima poklanjala višak, krug se širio i odlučila je komercijalizirati svoj rad. Danas svoje proizvode prodaje u trgovini na zagrebačkoj Knežiji. Osim voća i povrća, nudi i zimnicu koju sama izrađuje. Naime, ljeti je proizvoda jako puno, a kupci su na moru. Kako svi ti proizvodi ne bi propali, potrebno ih je staviti u teglice i prodati zimi. U poljoprivredi morate, kaže, paziti na svaku kunu. Posebno je ponosna na svoj kimchi, kiseli kupus s đumbirom, češnjakom i čilijem. Upravo njega savjetovat će vam i za ovu poslijeblagdansku detoksikaciju.

– Nažalost, u trgovinu mi dolazi jako puno bolesnih ljudi. Ima i jako puno mladih obitelji koji ulažu u svoju djecu. Oni možda neće nužno kupovati ekološku hranu sebi, ali će djetetu sigurno kupiti – priča Dodig i pojašnjava kako joj je dugo trebalo da kod ljudi razvije povjerenje zbog čestih prevara kupaca.

OPG Zdenka Dodig u Gradićima. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Budući da znanje o ekološkom uzgoju biljaka nije prikupljeno u jednoj jedinoj knjizi, Zdenka je na njemu radila godinama, a sada s tim iskustvom zna prepoznati ekološki proizvod. U prirodi je mnogo toga od čega proizvođač može sam napraviti sredstva za zaštitu, a postoje i lako dostupna prirodna hranjiva za biljke poput kozjeg gnojiva, koje Zdenka koristi. Zato, kaže, zaista nema potrebe za kemikalijama, a pogotovo ako znamo koliku to štetu nanosi prirodi te da je potrebno i 100 godina da se umjetna gnojiva pročiste iz zemlje.

– Dušik koji se umjetno dodaje biljci čini ju intenzivno zelenom, maslinastom, dok je biljka uzgojena bez umjetnih gnojiva svjetlozelena. Tako si možete i pomoći kada odabirete povrće. Ne možete prepoznati je li ima imala zaštitu od gljivica, insekata ili virusa. To se ne vidi, a kada dođe u probavni trakt nastavi djelovati i uništava naš imunološki sustav – objasnila je Zdenka te pojasnila kako se većina kemikalija koje služe za zaštitu biljaka razlažu tijekom kuhanja, no najveća opasnost su sistematici i umjetna gnojiva jer su oni već u samoj biljci.

– S umjetnim gnojivima se u biljku dodaju soli teških metala koje izazivaju potrebu za crpljenjem vode. Zato biljka naraste duplo veća. Međutim, pitanje je koliko je hranidbeno kvalitetnija takva biljka od one male i kržljave. Zato danas ljudi često imaju osjećaj da nisu siti. Tijelo prepoznaje da ta hrana nema dovoljno hranidbene snage – pojasnila je Zdenka Dodig koju je na odluku da se bavi ekološkom proizvodnjom potaknula i smrt majke.

– Imala je cirozu jetre, a nikad u životu nije popila kap alkohola. Bilo je evidentno da se otrovala jer je, kao kemičarka, radila s teškim organskim otapalima. Negdje u to vrijeme se u Europi počeo javljati pokret ekologije. Počelo je kada je jedan nizozemski seljak iskopao leš mačke koji je prije godinu ili dvije zakopao u svoju oranicu. Mačka je izašla iz jame kako je i ušla. Počelo se postavljati pitanje kakva nam je zemlja ako se organizam u njoj ne raspada. To je kod mene izazvalo otpor – ispričala je ova poljoprivrednica.

OPG Zdenka Dodig u Gradićima. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Tako je Zdenka krenula u ekološku proizvodnju. I put nije bio lagan. Bilo je dana kada je radila od 6 ujutro do 2 u noći. Sama je vodila imanje, brinula za životinje i biljke, brala povrće i pripremala za dućan te dostavljala kupcima.

– Živim sama, nemam obitelji i nemam koga povesti da mi pomogne u plastenicima, moja glavna pomoć dolazi iz inozemstva, od ljudi koji dolaze iz svih krajeva svijeta. Tako su trojica Francuza, dva IT stručnjaka i budući doktor, ovo ljeto na temperaturi višoj od 30 stupnjeva ručno kopali jamu duboku četiri i široku tri metra i još su rekli kako im je to bilo najbolje ljetovanje u životu– priča Zdenka.

Zauzvrat, Zdenka volonterima osigurava smještaj i hranu tijekom boravka na imanju. Sami plaćaju kartu do Hrvatske i, priča Zdenka, dolaze s velikom radošću kako bi i po 12 sati na dan radili na farmi.

– Tu kod nas teško nađete čovjeka koji vam hoće raditi, postavljaju svakakve uvjete i traže 1.000 eura plaću. Ne shvaćaju koliko je to teško zaraditi u poljoprivredi – priča Zdenka Dodig.

OPG Zdenka Dodig u Gradićima. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

No, ono od čega Hrvati zaziru, nekome je odlična prilika. Tako kod Zdenke na farmi radi 21-godišnji Hernan Suarez de Alba iz Venezuele. On je prije gotovo dvije godine otišao u Beč na studij. Zbog problema s vizom morao je hitno napustiti Austriju, a preko zajedničkih prijatelja došao je do Zdenke te su dogovorili da kod nje bude do povratka na studij. Novi problemi s vizom i propadanje ušteđevine kojom je platio vizu i fakultet ponukali su ga da spas opet potraži u Velikoj Gorici.

– Početak je bio smiješan jer ja nisam znao engleski, a Zdenka španjolski. Dala mi je ugovor na godinu dana koliko mi traje i viza za Hrvatsku, ali nadam se da će mi vizu produžiti kako bih mogao ostati raditi ovdje. Imam mamu, brata i sestru. Ne mogu se vratiti u Venezuelu jer sam ja taj koji pomaže obitelji – objasnio je Hernan koji u Hrvatskoj planira završiti i školu za kuhara, a Zdenka ga već uči hrvatski.

– Kao dijete mi je postao. Potpuno je različit od mladih ljudi ovdje. Vrijedan je i zna jako puno toga raditi. Mladi Hrvati koji su dolazili ovdje raditi većinom nisu bili radišni. Niti su znali, niti htjeli. Još sam morala popravljati za mnogima – kaže Zdenka Dodig i dodaje kako bi na farmi ove veličine trebalo raditi barem troje ljudi.

OPG Zdenka Dodig u Gradićima. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

No, bez obzira na nedostatak radne snage Zdenka za svoju poljoprivrednu proizvodnju ima velike planove. Želi nabaviti još plastenika, radi jezero za patke koje će ujedno služiti i za navodnjavanje povrća u plastenicima, a tu je i proizvodnja izuzetno kvalitetnog komposta, dok bi za grijanje plastenika iskoristila upravo procese koji nastaju stvaranjem tog komposta.

HOTNEWS

Gorica jučer srušila rekord! 38,2 Celzijeva stupnja pržilo grad

Od kad postoje mjerenja, Velika Gorica nikad u lipnju nije imala toliko visoku temperaturu zraka…

Objavljeno

na

Objavio/la

Lipanjski toplinski val 2025. godine, koji je jučer imao svoj vrhunac, za Veliku Goricu će ostati upisan debelim slovima u meteorološkim mjerenjima. 

Naime, 26. lipnja meteorološka stanica postavljena 2 metra iznad tla u hladovini zabilježila je temperaturu zraka od 38,2 Celzijeva stupnja, što je lipanjski temperaturni rekord za naš grad. 

Tako je jučerašnji dan zabilježen kao najtopliji u povijesti mjerenja u mjesecu lipnju – objavio je jutros u eteru City radija prognostičar Krstijan Božarov s portala Kad će kiša. 

Srećom, danas lakše dišemo. Jutro nam je pretežno oblačno, mjestimično s kišom ili pljuskovima i grmljavinom. Sredinom i u drugom dijelu dana bit će sunčanije, ali je kasno poslijepodne i navečer još moguć pokoji pljusak. Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni. Najviša dnevna temperatura od 29 do 32°C. 

Sutra će biti pretežno ili djelomično sunčano. Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 17 do 22°C, a najviša dnevna od 29 do 32°C. 

U nedjelju će biti pretežno sunčano. Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni. jutarnja temperatura od 15 do 20°C, a najviša dnevna od 30 do 33°C. 

Sljedećeg tjedna temperature zraka bi opet mogle skočiti do 35-ce!

Nastavite čitati

HOTNEWS

Tržnica seli na novu lokaciju – kreće rekonstrukcija nadstrešnice

Povratak „placa“ u Školsku planiran krajem ljeta.

Objavljeno

na

Na gradskoj tržnici u Školskoj ulici 30. lipnja počinju radovi na obnovi nadstrešnice te će privremena lokacija tržnice od 1. srpnja do završetka radova biti na prostoru između Muzeja Turopolja i „stare općine“ – obavještava VG Komunalac.

Radove izvodi tvrtka Vodoprivreda-Zagorje d.o.o., a ponovni početak rada tržnice, na uobičajenoj lokaciji, očekuje se najkasnije krajem ljeta.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Naši vatrogasci spremni za zaštitu od požara u priobalju – u četvrtak prva smjena ide na otok Ugljan

Maceković: Dužina perioda dislokacija ovisi o vremenskim uvjetima u rujnu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica i ovog ljeta idu – na more. No, nije riječ o putovanju na godišnje odmore već planirane aktivnosti u sklopu zaštite od požara u priobalju, kada odlaze na ispomoć kolegama na našem Jadranu.

Prva redovna dislokacija traje od 26. lipnja do 10. srpnja.

Foto: Cityportal

– Sudjelujemo s dva vatrogasca i jednim vozilom u mjestu Kukljica na otoku Ugljanu, zajedno s jednim pripadnikom JVP Grada Zaprešića te jednim kemijskim vozilom iz JVP Grada Ivanić Grada – ispričao nam je Ivica Maceković, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica.

Inače, dislokacije traju po 14 dana, a svakog drugog četvrtka je smjena vatrogasaca.

Foto: Naši škoji DVD Kali-Kukljica

–To će u konačnici biti ukupno oko sedam smjena, što ovisi o odluci glavnog vatrogasnog zapovjednika koji se vodi vremenskim uvjetima u mjesecu rujnu – dodaje Maceković.

Našim vatrogascima želimo mirno ljeto, bez požara i da se sretno vrate svojim kućama!

Nastavite čitati

HOTNEWS

STIGLI REZULTATI Velika Gorica ima prirodne resurse za toplinski sustav ali i za poljoprivrednu proizvodnju

Ležišna temperatura iznad 100 °C i kapacitet bušotine može pokriti gotovo 60 % potreba toplinskog sustava Velike Gorice.

Objavljeno

na

Rezultati istražnih aktivnosti provedenih u sklopu projekta „Razvoj geotermalnog potencijala za potrebe toplinarstva“, pokazali su da Velika Gorica ima značajan geotermalni potencijal. Naime, zabilježena ležišna temperatura istražne geotermalne bušotine prelazi 100 °C te toplina iz samo ove bušotine može zadovoljiti 60% potreba velikogoričkog toplinskog sustava.

–Rezultati istraživanja potvrđuju ono u što smo vjerovali, da naš grad ima prirodne resurse koji mogu igrati važnu ulogu u održivom razvoju i energetskoj tranziciji. Ležišna temperatura iznad 100 °C i kapacitet bušotine koji može pokriti gotovo 60 % potreba toplinskog sustava Velike Gorice otvaraju nam konkretne mogućnosti za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima i značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova. To je veliki korak bliže jeftinijem i održivijem grijanju za naše građane – istaknuo je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Kako ističu iz Agencije za ugljikovodike potencijal na području Velike Gorice uz upotrebu za toplinski sustav, ima mogućnost za upotrebu u poljoprivrednoj proizvodnji što samom projektu daje dodatnu vrijednost pri upotrebi obnovljivih izvora energije.

–Za ostvarenje punog potencijala geotermalnog sustava za potrebe toplinarstva, planira se izrada dodatne bušotine, čime bi se uspostavio proizvodno-utisni par koji omogućuje neprekidno i sigurno korištenje ovog prirodnog resursa – dodaju su iz Agencije.

Foto: Sanjin Vrbanus

Podsjetimo kako je nakon odrađenih seizmičkih mjerenja i istražnih aktivnosti, početkom godine započela završna faza istraživanja geotermalnog potencijala. Samo nekoliko kilometara izvan centra grada, uz Sisačku ulicu, izrađena je geotermalna bušotina GT-1, odnosno bušotinski toranj visine veće od goričkog nebodera, a ispod kojega je spušteno gotovo tri kilometra cijevi u bušotinu.

–Istražna bušotina u Velikoj Gorici potvrđuje da Hrvatska ima konkretne, lokalno primjenjive izvore obnovljive energije koji mogu izravno koristiti zajednicama. Ovo ulaganje dio je šireg strateškog pristupa kojim Hrvatska nastoji iskoristiti svoj bogat geotermalni potencijal za jačanje energetske neovisnosti i otpornosti u sektoru grijanja – objasnio je predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan.

Inače, za provedbu projekta „Priprema i istraživanje geotermalnog potencijala u kontekstu centraliziranog grijanja“ osigurano je 50,8 milijuna eura u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti,kroz mjeru poticanja energetske učinkovitosti, toplinarstva i obnovljivih izvora energije, a sama vrijednost velikogoričke investicije iznosi više od 11 milijuna eura.

Ovim potvrđenim potencijalom otvaraju se vrata za daljnji razvoj energetski neovisnog, održivog i ekološki prihvatljivog grijanja u jednom od najbrže rastućih hrvatskih gradova – poručuju Iz Grada Velike Gorice.

Nastavite čitati

HOTNEWS

ZELINA Najdugovječnije vatrogasno društvo u županiji proslavilo veliki jublej

Tisuću sati godišnje dobrovoljnog rada za sigurnost zajednice.

Objavljeno

na

DVD Sveti Ivan Zelina obilježio je 150. obljetnicu rada i postojanja. Svečanost povodom jubileja okupila je brojne generacije Zelinčana, od kojih su mnogi bili ili još uvijek jesu članovi najstarijeg vatrogasnog društva u Zagrebačkoj županiji.  

  Danas, kada stojimo na pragu ovog velikog jubileja možemo istovremeno osjetiti ponos i zahvalnost. Stoljeće i pol – koliko je to samo intervencija i ugašenih požara, koliko umornih ruku i neprospavanih noći, koliko strepnje za tuđe i vlastite živote? Zato smo u čast ove obljetnice izradili vizualni identitet u čijem je središtu vatrogasna kaciga – simbol koji premošćuje vrijeme – poručio je predsjednik društva Janko Houška. 

Foto: Zagrebačka županija

Zahvaljujući Županiji sva društva danas raspolažu najmodernijom vatrogasnom opremom.  

  Ispred gradske Vatrogasne zajednice i svih 26 društava koja ju čine, te više od 2.500 vatrogasaca, želim vam puno uspjeha u daljnjem radu, jer ono što vi predstavljate za Zajednicu i za hrvatsko vatrogastvo je neprocjenjivo. Užitak je biti predsjednik – istaknuo je Zoran Fučkan, predsjednik Vatrogasne zajednice Svetog Ivana Zeline. 

Foto: Zagrebačka županija

Na velikom doprinosu vatrogastvu Zagrebačke županije vatrogascima je zahvalio predsjednik županijske Vatrogasne zajednice Slavko Povrlišek. 

–  Neizmjerna vam hvala za sve što činite. Hvala vašim obiteljima koje vas s intervencija dočekuju sa strepnjom, hvala za svaku minutu utrošenu u spašavanje kao i na doprinosu vatrogastvu na dislokacijama tijekom ljetne sezone – rekao je Povrlišek.  

Foto: Zagrebačka županija

Župan Stjepan Kožić, koji je i sam Zelinčanin, podsjetio je kako nije rijedak slučaj da su u zelinskim obiteljima svi članovi vatrogasci, kao i da je za vatrogastvo Županija povećala proračunska izdvajanja, na 1,3 milijuna eura. 

–  Čestitam vam na odabiru ovog plemenitog zanimanja, koje nije za svakoga, već samo za najhrabrije. Zagrebačka županija ima veliku vatrogasnu obitelj s 20 tisuća vatrogasaca i 254 dobrovoljna vatrogasna društva, od kojih je DVD Sveti Ivan Zelina najdugovječnije. Za našu županiju je vatrogastvo puno više od same djelatnosti, ono je dio našeg identiteta i dio obiteljskog nasljeđa – naglasio je župan.  

Foto: Zagrebačka županija

Ponos i okosnica svakog mjesta su vatrogasci, naglasila je gradonačelnica Eva Jendriš Škrljak. 

  Osim primarne djelatnosti, vatrogasci su aktivni i u humanitarnim te drugim aktivnostima zajednice, a više od 1000 sati dobrovoljnog rada tijekom godine pokazuje njihov status u društvu. Kada bi svi mi dali  toliko sati dobrovoljnog rada u godini dana, gdje bi nam bio kraj? – istaknula je gradonačelnica. 

Foto: Zagrebačka županija

Dodajmo kako je povodom velikog jubileja DVD Sveti Ivan Zelina predstavio i monografiju o svojoj povijesti. 

  Ovaj plamen hrabrosti koji su naši osnivači zapalili prije 150 godina, nosili su brojni članovi društva koji su obnašali najodgovornije dužnosti. Svi oni su pristupili ovom pozivu prvenstveno iz ljubavi da se pomogne bližnjemu i svaki od njih dao je svoj neprocjenjiv doprinos – zaključio je autor Igor Zrinski. 

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Reporter 450 - 26.06.2025.

Facebook

Izdvojeno