Portal Mojposao prenio je priču koja savršeno prikazuje zašto dolazi od burnouta. Ana je voljela svoj posao. Bila je među prvima na poslu, često i među posljednjima koji su odlazili. Nije joj bilo teško preuzeti dodatne zadatke, a kolege su je opisivali kao vrijednu, motiviranu i uvijek nasmijanu. No, taj osmijeh s vremenom je postajao sve rjeđi. Umor je postao kroničan, motivacija je nestajala, a glava ju je boljela gotovo svakodnevno. Ana je pomislila da je u pitanju običan umor, no zapravo je zakoračila u jedno od najčešćih stanja modernog radnog svijeta – burnout.

Burnout ili sindrom izgaranja stanje je fizičke, emocionalne i mentalne iscrpljenosti koje nastaje kao posljedica dugotrajnog stresa, najčešće povezanog s poslom. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), burnout nije samo prolazni osjećaj umora – riječ je o sindromu koji zahtijeva ozbiljno promišljanje i pristup. Statistike dodatno zabrinjavaju: čak 76% zaposlenih osoba priznaje da je barem jednom u karijeri iskusilo simptome burnouta, a 40% njih kaže da se svakodnevno osjeća iscrpljeno na radnom mjestu.

No kako prepoznati da smo uopće na putu prema burnoutu? Možda ne spavamo dovoljno, možda je iza nas naporan tjedan… ali gdje je granica između normalnog umora i stvarne prijetnje za mentalno zdravlje?

Šest pitanja koja razotkrivaju istinu

U nastavku donosimo šest ključnih pitanja koje vam mogu pomoći prepoznati nalazite li se na putu prema sagorijevanju.

Govorim li o svom poslu uglavnom na negativan način? Ako se najčešće žalite, osjećate frustraciju ili ogorčenost, moguće je da vaša percepcija posla više nije zdrava.

Jesam li sklon/a manje razmišljati o svom poslu i raditi svoj posao gotovo mehanički? Gubitak interesa, kreativnosti i angažmana često je znak emocionalne iscrpljenosti.

Osjećam li se ponekad mučno od svojih radnih zadataka? Fizičke reakcije na samu pomisao o poslu mogu biti alarmantne. Tijelo često pošalje prvi znak.

Ima li dana kada se osjećam umorno i prije dolaska na posao? Ako vam je teško ustati, ako ste bezvoljni već rano ujutro, vjerojatno se vaš organizam bori s kroničnim stresom.

Osjećam li se često emocionalno iscrpljeno tijekom svog radnog dana? Osjećaj da više ništa ne možete dati tijekom radnog vremena znak je da se vaše emocionalne rezerve iscrpljuju.

Nedostaje li mi energije nakon posla? Ako redovito nemate snage ni za što nakon posla , ni za obitelj, hobije, ni za odmor vaše tijelo vam poručuje da je na rubu.

Burnout ne dolazi preko noći. On se polako ušulja u našu svakodnevicu, često maskiran kao samo još jedan naporan dan. No kad se naporni dani pretvore u tjedne, a tjedni u mjesece, vrijeme je za uzbunu.

Jer zdravlje, kako fizičko, tako i mentalno, nije nešto što se podrazumijeva. Ono se njeguje, njeguje i štiti. A sve počinje s iskrenim odgovorom na pitanje: „Jesam li dobro?”

Zdrav imunološki sustav ključan je za obranu organizma od infekcija, virusa i drugih štetnih utjecaja iz okoliša. Iako genetika, san i razina stresa imaju veliku ulogu, ono što svakodnevno unosimo u organizam kroz prehranu ima jednako snažan, ako ne i presudan utjecaj.

1. Borovnice

Snaga borovnica krije se u bogatstvu bioflavonoida, moćnih antioksidansa koji štite dišne puteve od infekcija. Ove tvari pomažu u neutraliziranju slobodnih radikala i jačanju obrambenih mehanizama organizma.

Osim što su idealne za doručak ili međuobrok, borovnice se odlično slažu i s kvinojom u osvježavajućoj salati koja je pravi energetski booster.

2. Agrumi

Naranče, limuni, mandarine i grejp već su godinama poznati kao „prva pomoć“ pri pojavi prehlade. Njihova najveća prednost? Ogromne količine vitamina C koji potiče proizvodnju bijelih krvnih stanica ključnih u borbi protiv infekcija.

Budući da naše tijelo ne može samostalno proizvoditi ni skladištiti vitamin C, redovita konzumacija agruma izvrstan je način za održavanje stabilnog imuniteta.

3. Kivi

Jedan kivi dnevno i vaš imunološki sustav reći će vam – hvala. Kivi je prava riznica vitamina C, ali i vitamina K, folata i kalija. Samo jedna čaša narezanog kivija može sadržavati i do trostruko više vitamina C od preporučenog dnevnog unosa.

Ubacite ga u smoothie, voćnu salatu ili ga jedite samog i vaše će tijelo imati sve što mu je potrebno za borbu protiv virusa.

4. Crvena paprika

Vjerovali ili ne, crvena paprika sadrži gotovo tri puta više vitamina C nego naranča iste mase. Osim toga, bogata je betakarotenom, koji tijelo pretvara u vitamin A, još jedan ključan nutrijent za zdravi imunološki odgovor.

Najbolje ju je konzumirati sirovu, ali ako preferirate termički obrađenu, birajte brzo prženje ili pečenje kako bi sačuvala svoju nutritivnu vrijednost.

5. Češnjak

Već tisućama godina češnjak se koristi kao prirodni lijek protiv raznih infekcija. Njegova antivirusna, antibakterijska i protugljivična svojstva čine ga jednim od najučinkovitijih prirodnih sredstava za jačanje imuniteta.

Aktivna tvar alicin posebno se ističe po svojoj sposobnosti borbe protiv mikroba, a brojna istraživanja ukazuju i na njegovu ulogu u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Najveću korist donosi konzumacija sirovog češnjaka, no i kratko kuhanje ne umanjuje njegovu učinkovitost.

6. Brokula

Brokula je često podcijenjena, ali nutricionisti je smatraju jednom od najzdravijih namirnica na tanjuru. Osim što obiluje vitaminima A, C i E, sadrži i snažne antioksidanse i vlakna, što je čini idealnom za detoksikaciju organizma i jačanje imunološkog odgovora.

Parenje je najbolji način pripreme jer tako čuva svoje nutritivne vrijednosti. A ako ste ljubitelj sirovog povrća, još bolje jer brokula je tada najdjelotvornija!

7. Špinat

Ne morate biti Popaj da biste osjetili snagu špinata. Ova lisnata biljka puna je esencijalnih nutrijenata, vitamina A, C, folata i magnezija, koji svi igraju važnu ulogu u pravilnom funkcioniranju imunološkog sustava.

Najbolje djeluje kada se jede sirov, npr. u salatama ili sendvičima, ali ako ga kuhate, učinite to vrlo kratko kako biste sačuvali što više njegovih vrijednih sastojaka.

Imunološki sustav nije nešto što se uključi samo kad se razbolimo, on neprekidno radi, danju i noću. Zato je ključno redovito ga podržavati zdravim navikama, a pravilna prehrana je na prvom mjestu.

Uključivanjem ovih sastojaka u svakodnevne obroke, ne samo da ćete poboljšati rad imunološkog sustava, već ćete i doprinijeti svojem općem zdravlju i dobrobiti. Zdravlje počinje iznutra, a najlakše ga je izgraditi zalogaj po zalogaj.

Gotovo je nemoguće zamisliti dan bez scrollanja, lajkova i obavijesti. Međutim, sve navedeno može dovesti do povećanja anksioznosti i osjećaja kao da zaostajete u životu. Stoga, ideja o „digitalnom detoksu“ sve češće se nameće kao odgovor. Društvene mreže su neizostavan dio suvremenog života, no istovremeno postaju i izvor problema koji su još do jučer bili gotovo nezamislivi. Što se događa kada odlučimo reći dosta i privremeno (ili trajno) isključimo svoje profile? Donosimo objektivan pogled na sve prednosti i mane detoksa od društvenih mreža.

Prednosti

Bolje mentalno zdravlje – Jedna od najčešće spominjanih koristi detoksa je pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje. Brojna istraživanja povezale su pretjeranu upotrebu društvenih mreža s porastom anksioznosti, depresije i osjećaja usamljenosti, osobito kod mlađih generacija. Pauza od konstantne izloženosti savršenim životima drugih ljudi može pomoći u smanjenju osjećaja manje vrijednosti.

Više fokusa i produktivnosti – Bez konstantnog odvlačenja pažnje od strane novih obavijesti, mnogi primjećuju da su fokusiraniji, produktivniji i prisutniji u svakodnevici. Vrijeme koje se provodilo na društvenim mrežama iznenada postaje prilika za čitanje, vježbanje, učenje ili jednostavno odmor.

Jačanje ljudskih odnosa – Kada se isključite iz digitalnog svijeta, stvarni odnosi mogu doći do izražaja. Ljudi često otkrivaju da više vremena provode s obitelji, prijateljima ili partnerima, a razgovori postaju dublji i smisleniji bez ekrana između njih.

Bolji san – Istraživanja su pokazala da upotreba mobitela prije spavanja negativno utječe na kvalitetu sna. Bez obzira na detoks, preporučeno je izbjegavati sve vrste ekrana od sat do dva prije spavanja.

Mane

Osjećaj isključenosti – Isključivanje s društvenih mreža može stvoriti osjećaj da nešto propuštamo (tzv. FOMO – fear of missing out). Vijesti, dogovori, pa čak i pozivi na događaje često dolaze upravo tim kanalima, pa detoks može izazvati dojam izoliranosti.

Gubitak profesionalnih prilika – Za mnoge freelancere, poduzetnike, pa čak i umjetnike, društvene mreže su ključan alat za promociju, umrežavanje i prodaju. Privremeno napuštanje tih platformi može značiti i propuštanje potencijalnih poslovnih prilika.

Navika koja teško umire – Društvene mreže su osmišljene da nas zadrže što duže. Mnogi koji pokušaju napraviti detoks shvate koliko im je teško odvojiti se od digitalnog svijeta, što može izazvati frustraciju ili osjećaj neuspjeha.

Potrebna je strategija – Detoks bez plana često ne uspijeva. Ako korisnik samo “obriše aplikaciju”, ali ne zamijeni to vrijeme drugim aktivnostima, može se dogoditi da se osjećaj dosade vrlo brzo pretvori u povratak starim navikama.

Kako uspješno provesti digitalni detoks?

Ključ uspjeha je postavljanje jasnih ciljeva. To može biti jednodnevni detoks vikendom, tjedan dana bez Instagrama ili potpuno brisanje profila. Također, korisno je unaprijed osmisliti aktivnosti koje će zamijeniti vrijeme provedeno online, bilo da se radi o šetnjama ili novom hobiju. Neki korisnici umjesto potpunog bijega, biraju korištenje alata za kontrolu vremena na društvenim mrežama, čime postižu ravnotežu.

Detoks od društvenih mreža nije savršeno rješenje za sve životne probleme, ali može biti moćan alat za preispitivanje vlastitih digitalnih navika i vraćanje fokusa na ono što je stvarno važno.

Odricanjem od stalne povezanosti, dobivamo priliku ponovno se povezati sa sobom, s drugima i s realnim životom koji se događa izvan ekrana. Zato, čak i ako ne odlučite trajno napustiti društvene mreže, povremeni digitalni predah može vam donijeti više nego što ste očekivali.

Prvi dojam je ključan, ali ono što vas može dodati vašoj privlačnosti su vaši hobiji. I dok ljepota prolazi, dobar hobi ostavlja trajan dojam. Koji su to hobiji koje žene smatraju privlačnima kod muškaraca, i obrnuto? Saznajte u nastavku.

Glazba

Bilo da netko svira gitaru, klavir, bubnjeve ili pjeva, glazba je jedan od najčešćih hobija koji kod ljudi budi emocije i stvara povezanost. Istraživanja pokazuju da su osobe koje sviraju instrument često percipirane kao kreativne, strastvene i osjetljive, dakle osobine koje se vrlo često vežu uz privlačnost.

Sport i rekreacija

Aktivnosti poput trčanja, vožnje bicikla, planinarenja, plivanja ili borilačkih vještina vrlo su privlačne jer sugeriraju disciplinu, energiju i brigu o zdravlju. Osobe koje redovito vježbaju često zrače samopouzdanjem, što dodatno pojačava njihov šarm. I muškarci i žene cijene partnera koji drži do sebe.

Čitanje

Dok su neki hobiji energični, čitanje je tiha snaga. Ljubitelji knjiga percipirani su kao intelektualci, ljudi bogatog unutarnjeg svijeta, znatiželjni i elokventni. Ovisno o vrsti literature, čitanje može ukazivati na razne interese, od znanosti do fikcije, što je dodatni bonus u razgovorima. Osobe koje čitaju često bolje komuniciraju, imaju razvijen vokabular i znaju izraziti osjećaje, što ih čini vrlo privlačnima za dublje veze.

Umjetnost

Pisanje, slikanje, fotografija, dizajn, izrada rukotvorina, sve su to hobiji koji ukazuju na dubinu i osjećajnost. Osobe koje se bave umjetnošću često imaju razvijen senzibilitet, znatiželju i osobnu izražajnost, što ih čini vrlo zanimljivima i često misterioznima u očima drugih.

Putovanja

Osobe koje vole istraživati nove krajeve, kulture i ljude percipiraju se kao otvorene, znatiželjne i snalažljive. Bilo da se radi o backpackingu, vikend izletima ili planiranju godišnjih odmora, strast za otkrivanjem svijeta govori puno o karakteru. Dijeljenje doživljaja s putovanja često je izvrstan način za povezivanje, a zajedničko planiranje novih avantura dodatno osnažuje odnos.

Hobiji oblikuju naš identitet, odražavaju naše vrijednosti i način na koji doživljavamo svijet. I upravo zbog toga, oni često postaju ključni faktori u privlačnosti. Nema univerzalne formule, ono što je privlačno jednoj osobi, drugoj možda nije. No, ono što je zajedničko svima jest iskrenost i strast prema onome što radimo.

Iako živimo u vremenu kada je informacija dostupna na svakom koraku, neki mitovi i dalje uspijevaju preživjeti, prenoseći se s generacije na generaciju. Znanost ih je odavno opovrgnula, ali ih i dalje često čujemo. U nastavku donosimo deset najraširenijih mitova koji još uvijek žive i objašnjavamo zašto nisu točni.

1. Koristimo samo 10 % mozga

Ovaj mit je postao toliko popularan da je poslužio kao temelj za brojne filmove i knjige. Istina je da moderna neuroznanost pokazuje kako koristimo gotovo svaki dio mozga, i to gotovo cijelo vrijeme, čak i kada spavamo. Mozak je iznimno aktivan organ i nema neiskorištene dijelove koji čekaju da ih otključamo.

2. Zlatna ribica pamti samo tri sekunde

Zlatne ribice zapravo imaju znatno bolju memoriju nego što im se pripisuje. Istraživanja su pokazala da se mogu sjećati informacija i nekoliko mjeseci, pa čak i učiti trikove te razlikovati obrasce. Ovaj mit je vjerojatno nastao kao opravdanje za držanje riba u neadekvatnim uvjetima.

3. Grom ne udara dva puta na isto mjesto

Ovo je vrlo opasan mit. Grom često udara više puta na isto mjesto, osobito u visoke objekte poput nebodera ili tornjeva. Grom ne pamti gdje je već udario, nego slijedi najkraći put do tla.

4. Treba piti osam čaša vode dnevno

Ova preporuka nije univerzalna i ne vrijedi za sve. Količina vode koju osoba treba ovisi o mnogim faktorima: tjelesnoj aktivnosti, klimi, prehrani i zdravlju. Osim toga, tijelo vodu dobiva i iz hrane i drugih napitaka. Najbolji pokazatelj hidratacije? Vaš osjećaj žeđi.

5. Šećer čini djecu hiperaktivnom

Brojne znanstvene studije nisu pronašle povezanost između unosa šećera i hiperaktivnosti djece. Taj dojam često proizlazi iz situacija u kojima djeca konzumiraju slatkiše, rođendani, proslave i druge uzbudljive okolnosti, a ne iz samog šećera.

6. Brijanje čini dlake gušćima i tamnijima

Brijanjem ne mijenjamo strukturu ni rast dlake. Ono što se mijenja je dojam, odrezana dlaka ima tup završetak pa izgleda deblje, a kako nova dlaka nije izložena suncu i drugim utjecajima, može djelovati tamnije. No stvarna gustoća i brzina rasta ostaju iste.

7. Kameleoni mijenjaju boju da bi se kamuflirali

Iako se često misli da kameleoni mijenjaju boju kako bi se stopili s okolinom, to zapravo rade zbog komunikacije, regulacije temperature i izražavanja emocija. Boja im može pokazivati agresivnost, spremnost na parenje ili stres, a kamuflaža im je tek sporedna funkcija.

8. Morate čekati 24 sata prije prijavljivanja nestale osobe

Ovo je vrlo štetan mit koji može dovesti do izgubljenog dragocjenog vremena. U stvarnosti, policija potiče da se nestanak osobe prijavi odmah. Prvih nekoliko sati često su ključni za istragu, osobito kada je riječ o djeci ili osobama koje su ranjive.

Mitovi su često bezazleni, ponekad i zabavni, no u nekim slučajevima mogu biti i opasni, osobito kada utječu na naše zdravlje, sigurnost ili odluke. U doba kada vrlo lako možemo doći do informacija, naša je odgovornost da razvijamo kritičko razmišljanje i provjeravamo činjenice. Možda nikada nećemo potpuno iskorijeniti mitove, ali ih možemo početi prepoznavati i prestati im vjerovati.