HOTNEWS
Nacionalni nogometni stadion u Velikoj Gorici?
Kao bomba odjeknula je jučer (četvrtak, 28. prosinca 2017.) vijest u jedinim dnevnim sportskim novinama u Hrvata. HNS i ponovo izabran predsjednik Davor Šuker žele u Velikoj Gorici sagraditi nacionalni stadion kapaciteta 35 tisuća gledatelja!!! Koliko bi to značilo za HNK Goricu i ostale klubove NSVG, sam Grad i Turopolje teško je i zamisliti. Predsjednik Gorice Nenad Črnko odnedavno je član Izvršnog odbora pri HNS-u i zna sigurno nešto više o projektu kojim bi sigurno ispunio i svoju viziju a vjerujemo i svoj životni san. HNS-u je pak potrebna također pomoć i podrška grada Velike Gorice pa smo postavili pitanja i gradonačelniku Draženu Barišiću.
Dražen Barišić, foto: Sanjin Vrbanus/cityportal.hr
Izjava gradonačelnika Dražena Barišića:
„Iskazana namjera za gradnjom nacionalnog nogometnog stadiona ima punu potporu Grada Velike Gorice i mene kao gradonačelnika. Sa naše strane, a sve u koordinaciji sa Vladom RH i nadležnim institucijama, učinit ćemo sve što je potrebno da se taj projekt i realizira u našem gradu.
Nema sumnje da je Velika Gorica idealna lokacija za izgradnju nacionalnog nogometnog stadiona. Blizina glavnog grada Zagreba, Zračna luka dr. Franjo Tuđman, izvrsna cestovna i željeznička povezanost, te novi smještajni kapaciteti čine Veliku Goricu pogodnom za održavanje utakmica naše reprezentacije i dolazak velikog broja navijača.
Želim istaknuti kako smo Velikoj Gorici posljednjih godina investirali velika sredstva u izgradnju sportske infrastrukture. Završava se izgradnja gradskog bazena, izgrađena je sportska trenažna dvorana, izgradili smo prvi u nizu fitness parkova, uređuju se sportski domovi i kombinirana igrališta u naseljima… Nacionalni stadion zaokružio bi sportsku infrastrukturu u gradu.“
Nenad Črnko je pronašao vremena i odgovorio nam na nekoliko pitanja:
– kako ste dočekali ideju o novom stadionu u Velikoj Gorici, smatrate li to dobrom zamisli ili ne?
Od prvoga dana kada sam i nogometno stigao u Veliku Goricu sve prednosti mog grada u smislu nogometnog centra spominjem u svim nogometnim razgovorima, pa tako i unazad nekoliko godina koliko sam i aktivan u Hrvatskom nogometnom savezu. Presretan sam sa ovom idejom i uvjeren da moj grad ima tisuću argumenata za to i da je Velika Gorica gotovo savršen partner jer postoje zemljišta, prostorni planovi, blizina vrhunskih smještajnih kapaciteta i najmodernija prometna infrastruktura uz samu zračnu luku. Ideja nacionalnog stadiona je logična za Hrvatsku, i Hrvatski nogometni savez, mediji nam je predbacuju već nekoliko godina i vjerujem da je ovo i lijepa poruka o nekim novim pravcima unutar HNS-a.
– je li Vas itko iz HNS-a kontaktirao dosad na temu stadiona?
Ja sam član Izvršnog odbora HNS-a i nema razloga da o tome bilo tko samnom razgovara izvan okvira Izvršnog odbora. Ovo su ideje za budućnost, pričekajmo da završi svjetsko nogometno prvenstvo koje je u ovom trenutku nacionalni nogometni prioritet, a nakon toga će se sigurno i na Izvršnom odboru HNS-a otvoriti i ta tema.
– koje su prednosti u činjenici da bi stadion bio upravo u Velikoj Gorici?
Odnos grada i lokalne zajednice, a prvenstveno gradonačelnika i njegovih zamjenika je obrazac za cijelu Hrvatsku. Svakako tu moram naglasiti da unutar gradskog vijeća i svih političkih sudionika postoji vrlo pozitivno promišljanje o sportu i odnosu grada prema sportu. Gorica je predgrađe Zagreba i iako je šesti grad u Hrvatskoj uvijek će to biti. Zračna luka je gotovo do samog stadiona na svega nekoliko stotina metara, zemljište oko stadiona ima mogućnost širenja do više od 300.000 četvornih metara površina, a prometna infrastruktura je na najvišoj razini. Kad se dovrše radovi na Radničkoj do Domovinskog mosta gotovo da nema lokacije u Zagrebu s koje će do gradskog stadiona u Velikoj Gorici trebati više od 10 minuta, a to je vrlo važno. Grad ima sve resurse da bude ozbiljan partner i uvjeren sam da smo u ovom trenutku po svim realnim aspektima dale ispred svih.
– postoji li dostupno zemljište ili ne, te koje je moguća lokacija novog stadiona?
Kao što sam ranije naveo prostor koji je i predviđen u gradskoj sportskoj zoni gdje se sada nalaze sportski objekti (stadion, sportska dvorana) ima mogućnost širenja do nekoliko stotina tisuća četvornih metara zemljišta.
– mislite li da bi takav objekt u Velikoj Gorici bio isplativ?
Hrvatska ima dvadesetak selekcija na nacionalnoj razini. Imamo utakmice međunarodnog karaktera u svim uzrastima, turnire, Hrvatski nogometni kup, plan za liga kup i još mnoge sadržaje. S druge strane nogomet je u svijetu jedna od najprofitabilnijih gospodarskih djelatnosti, a UEFA i FIFA imaju razne projekte i programe na razini kalendarske godine u kojima se takav nacionalni stadion može pronaći i zarađivati novac za svoje održavanje. Da ne govorim o toliko potrebnim uvjetima za reprezentativne pripreme prije važnijih utakmica ili natjecanja A reprezentacije koje su ionako trošak Saveza. Ovo su tek one sportske, a znamo da neke od društvenih, zabavnih ili onih kulturnih manifestacija mogu kvalitetno puniti ovakve stadione.
– mislite li da je nacionalni stadion uopće potreban hrvatskom nogometu?
Na ovo pitanje je bespredmetno odgovarati. Mi u Hrvatskoj nemamo niti jedan stadion koji će zadovoljiti potrebe modernog navijača. U Poljskoj je nogomet buknuo nakon prvenstva Europe a sagradili su desetak nacionalnih stadiona. I tek kad su riješili uvjete komfora na sportskim objektima masovno su se vratili i gledatelji na stadione i danas imaju respektabilnu ligu i respektabilnu gledanost iste. Sve dok gradovi ili lokalne zajednice u našoj zemlji ne poduzimaju ništa ili premalo na ovoj ideji, ovo je konačno jedno osvježenje ne samo za hrvatski nogomet nego i Hrvatsku.
– što bi sve nacionalni stadion donio dobroga za regiju i nogomet Velike Gorice?
Turistički bi Gorica napravila nezamislivi bum. No i za to smo spremni. Velika Gorica od ove godine ima otvoren najsuvremeniji centar za posjetitelje koji ne samo da pruža potrebne informacije turistima koji nas posjećuju već i promovira turističke vrednote cijele županije. Osim turizma i suvenira sigurno bi tu pronašle svoja mjesta ugostiteljske i smještajne ponude našega grada, a to bi dovelo i do otvaranja novih radnih mjesta što je u svakom slučaju pozitivno.
– ima li ova inicijativa ikakve korijene u ranijim prijeporima na relaciji HNK Gorica – HNS?
Prijepori na relaciji Gorica – HNS nemaju veze sa ovime. Oni su za nas prošlost i nemaju veze ni sa sadašnjim ni sa prošlim sazivom Hrvatskog nogometnog saveza. U životu su pogreške sastavni dio onih koji rade a Hrvatski nogometni savez i Gorica su za stolom i dijalogom riješili sve sporne stvari koje su se pojavile u sezoni 2010/11. To je iza nas a mi se više ne okrećemo iza sebe već gledamo ispred.
– zašto nikad nije zaživjela ideja o nogometnom kampu u Velikoj Gorici?
Nogometni kamp je najavljen za Svetice, Velika Gorica se javila kad smo shvatili da tamo postoje problemi. Proceduralno je tada bilo vrlo teško na brzinu mijenjati neke postupke koji su već bili pokrenuti u gradu Zagrebu. S druge strane ova ideja oko ulaganja u nogometne terene u cijeloj Hrvatskoj je za mene prihvatljivija zbog mnogih stvari.
– smatrate li da bi na tom stadionu trebala igrati samo hrvatska reprezentacija ili bi trebao biti otvoren i za klubove?
Siguran sam da će ma gdje se on nalazio nacionalni stadion biti otvoren i za klubove. Ali naravno uz ispunjavanje određenih uvjeta koji su vezani uz troškove i održavanja. Tako da ni ovaj nacionalni stadion neće biti isključivo za reprezentaciju, ali o tome će se više znati kada se i službeno stvari postave na svoje mjesto.
HOTNEWS
NOVI KORAK Velika Gorica potpisala kandidaturu za dobivanje Zero Waste certifikata
U prvih 7 mjeseci Reciklažnog dvorišta evidentirano je 45.000 ulaza i više od 7.500 korisnika.
U prostorijama Turističke zajednice grada Velike Gorice danas se održava Konferencija o gospodarenju otpadom gdje su predstavljeni ključni koraci te budući planovi za unapređenje sustava zaštite okoliša, a koji doprinose izgradnji čišćeg, sigurnijeg i održivijeg grada.
Ujedno, potpisan je i ugovor o kandidaturi za dobivanje Zero Waste certifikata.
Foto: Sanjin Vrbanus
-Ovime je Velika Gorica postala kandidat za taj certifikat izvrsnosti a u narednim godinama obvezuje se ispuniti uvjete Zero Europe mreže. Jedan od glavnih uvjeta je postizanje ambicioznih ciljeva u gospodarenju otpadom, odnosno još boljih u odnosu od one propisane na nacionalnoj razini, a riječ je o čak 40 kriterija. Također je naglasak na prevenciji nastanka otpada, te dati maksimum da se već nastali otpad reciklira – objasnio je Marko Košak, koordinator Zero Waste Europe mreže u Hrvatskoj i dao primjer grada Preloga koji je od 2015. godine s tek 18 posto recikliranog otpada došao danas na razinu od više od 70 posto, po čemu je najbolji primjer dobre prakse u Hrvatskoj.
Velika Gorica je trenutačno na 40 posto odvajanja otpada – rekao je direktor VG Čistoće Jurica Jurjević.
Foto: Sanjin Vrbanus
-Dug je put još ispred nas da bi ostvarili ciljeve koji nisu samo da bi se mi mogli hvaliti brojkama, već unaprijedili kvalitetu života u gradu u kojem živimo. U ovom trenutku smo u fazi završetka analize i kontrole odvajanja otpada na području Velike Gorice i svih općina s kojima radimo. Standardna problematika je što nam bio-otpad zauzima 50% od ukupnog miješanog komunalnog otpada. Dodatnih 20% je plastika i to je neki prostor gdje vidimo najveći prostor za napredak. Zato smo odlučili od 2026. godine uvesti dva puta mjesečno odvoz žutih kanti. Nakon plastike ćemo ići prema drugim frakcijama, prvenstveno prema bio-otpadu, a ima tu i prostora i za papir – istaknuo je Jurjević.
Veliki problem grada su i divlja odlagališta, no prema ona su u velikoj mjeri izvan jurisdikcije Velike Gorice.
Foto: Sanjin Vrbanus
-Velika Gorica je tu kao grad napravila sve što je u njenoj moći, u konačnici i podnijela kaznenu prijavu protiv počinitelja. To je sada predmet ili istraživanja ili provođenja izvida od strane državnog odvjetništva. Najproblematičniji su divlji deponiji na području Kosnice, u blizini vodozaštitnog područja prve i druge kategorije. S javnih površina je unazad oko dvije godine zbrinuti gotovo 3.000 tona glomaznog otpada – dodao je direktor VG Čistoće.
Podaci za prvih 7 mjeseci Reciklažnog dvorišta koje je otvoreno ove godine u trećem mjesecu zapravo govore o velikoj svijesti građana. U spomenutom razdoblju evidentirano je 45.000 ulaza i više od 7.500 korisnika, što je u prosjeku 200 do 300 ljudi dnevno.
Foto: Sanjin Vrbanus
-Grad Velika Gorica odlučan je u provedbi prakse da sada zajedno sa svojim partnerima postiže cilj održivijeg gospodarenja otpadom – poručila je Gordana Mikulčić-Krnjaja, viša savjetnica u odjelu za prostorno planiranje, graditeljstvo i zaštitu u okoliša Grada Velike Gorice.
HOTNEWS
Go Grand Prix: Velika Gorica – kolijevka kraljevske misaone igre Go
Glavni operativni organizator je 17-godišnji Karlo Vlahović koji je samostalno kontaktirao igrače iz 17 zemalja
Nakon vrlo uspješnog prošlogodišnjeg međunarodnog Go turnira, u Osnovnoj školi Nikole Hribara održava se 9.turnir EGF Grand Prix Bonus C turnir povodom Dana grada Velike Gorice a okupio je 80-ak igrača iz čak 17 zemalja, čime je Velika Gorica potvrđena kao važno međunarodno središte misaonog sporta go.
Riječ je o najvećem i najjačem go turniru u regiji u posljednjih 20 godina, dok je u Hrvatskoj najveći i najjači ikada održan upravo u Velikoj Gorici.
Turnir je dio programa obilježavanja Dana grada te povezuje vrhunske profesionalne i amaterske igrače, potičući međunarodnu sportsku i kulturnu suradnju.
Foto: Hrvatski go savez
Organizator turnira je Go klub Velika Gorica, suorganizator Grad Velika Gorica, dok je glavni operativni organizator bio je 17-godišnji Karlo Vlahović koji je samostalno kontaktirao igrače iz 17 zemalja, osiguravao smještaj sudionicima, vodio kompletnu komunikaciju na engleskom jeziku te dizajnirao promotivne materijale, uključujući majice i objave na Instagramu – bravo!
Na taj način se Velika Gorica kao kolijevka razvoja Goa u Hrvatskoj uspješno probija na europsku i svjetsku Go pozornicu kao uzoran organizator i veliki popularizator ove “kraljevske igre” (“king of mindsports”).
Foto: Hrvatski go savez
Turnir je je uvršten u službeni kalendar Europske Go federacije kao Bonus C turnir.
-Zahvaljujemo Gradu Velikoj Gorici na pokroviteljstvu i velikoj pomoći Go klubu Velika Gorica oko organizacije ovog vrhunskog sportskog događaja, jedinstvenog Go natjecanja na kraju kojeg svi sudionici i gosti dijele ukusnu rođendansku tortu povodom Dana Grada Velike Gorice – poručili su iz Hrvatskog Go saveza.
- Posebnu draž natjecanju daje sudjelovanje trojice europskih profesionalnih igrača: Mateusz Surma, profesionalni igrač 3. dana je ovogodišnji prvak Europe i trener na 7. Ljetnom go kampu održanom u Zaostrogu u kolovozu ove godine, Ali Jabarin, profesionalni igrač 3. dana, je jedan od dva igrača koji su profesionalci postali još 2014. godine an 1. kvalifikacijskom turniru, Benjamin Drean-Guenaizia, je pobijedio na kvalifikacijskom turniru održanom ove godine u Beču. Uz njih treba još izdvojiti Lukaša Podperu, (vele)majstora 7. dana, koji je ove godine pobijedio na jako puno turnira i ima drugi najveći rejting na ovom natjecanju. Na turniru igra i Vsevolod Ovsieenko, 6. dan, višestruki juniorski prvak Europe, koji je svoju kadetsku titulu osvojio u jeku pandemije na 25. Europskom prvenstvu za kadete, mlađe juniore i juniore, održanom u Stubičkim Toplicama.
- Naravno, to je sjajna prigoda za mlade igrače iz Hrvatske: Stjepan Medak je u nedjelju postao prvi (vele)majstor 6. dana, a na ovom turniru ima prigodu plasirati se na Grand Prix Finale gdje će snage odmjeriti 16 igrača koji su na nizu turnira osvajali kvalifikacijske bodove. Stjepan trenutačno ima 4 boda osvojena na Grand Prix turniru u Pisi. U top grupi na turniru je i Roko Crvelin, odnedavno majstor 4. dana, standardna treća ploča hrvatske seniorske reprezentacije, u kojoj je – kao i Stjepan i prvak Hrvatske Matej Zakanj – postigao tri pobjede u tri kola. Prošlogodišnji izazivač u meču za prvaka Hrvatske Petar Tadej Tukara, majstor 3. dana je također spreman za borbu za visok plasman na ovom turniru. Tu su još i Teo Sladetić, Oliver Skočić i Karlo Vlahović, mladi majstori 2. dana, kojima će 5 partija na ovom turniru sigurno biti velika škola i prigoda za skok na rejting listi. Od ostalih mladih reprezentativaca treba istaknuti Velikogoričanina Jakova Sičića, 1kyu, koji je prije godinu dana baš na ovom turniru postigao pet pobjeda iz pet partija.
Foto: Hrvatski go savez
- Go je najstarija misaona igra koja se već 4000 godine igra prema jednostavnim nepromijenjenim pravilima. Go je nastao u Kini gdje se naziva “weiqi”, a u 6. stoljeću se proširio u Japan (gdje se još zove “igo”). U Japanu je Go stekao status dvorske vještine i prije 100 godina je utemeljeno prvo udruženje profesionalnih igrača Nihon ki-in. U Hrvatsku je Go donio časnik Austrougarske mornarice Artur Jonak von Freyenwald, koji je u Puli utemeljio tada najveći go klub u Europi, s oko 200 članova. Zoran Mutabžija je krajem 60-ih godina dominirao europskom go scenom i dva puta je bio prvak Europe: 1967. i 1971. godine. Godine 1997. utemeljio je Hrvatsku igo udrugu, koja i danas uspješno provodi edukacijske projekte u brojnim školama i knjižnicama, te na fakultetima. Zoran je bio i prvi predsjednik Hrvatskog go saveza, koji je 2020. primljen u privremeno članstvo Hrvatskog olimpijskog odbora. Predani rad u danas 6 go klubova rezultirao je činjenicom da Hrvatska ima najmlađu seniorsku reprezentaciju koja je nakon dugogodišnje borbe za opstanak u C-ligi postala favorit za ulazak u prestižnu A-ligu Europskog ekipnog prvenstva. Hrvatska mlada reprezentacija je osvojila brončanu medalju na 2. Europskom juniorskom ekipnom prvenstvu i već je dva puta predstavljala Europu na Svjetskom juniorskom ekipnom prvenstvu.
Članovi Turopoljske udruge skauta „Tur” donijeli su Betlehemsko svjetlo mira u Veliku Goricu.
Nakon što su ga donijeli na Lucijsko izborno spravišće Plemenite opčine turopoljske, uz svečanu povorku od Muzeja Turopolja zajedno s brojnim građanima i Svetom Lucijom – zaštitnicom Grada Velike Gorice, donijeli su ga i u Crkvu Navještenja Blažene Djevice Marije.
Tradicionalno, Turovci su prenijeli svjetlost okupljenim vjernicima kako bi ga u lampionima ponijeli svojim kućama.
Betlehemsko svjetlo mira simbol je nade, zajedništva i dobrote, u Hrvatsku stiže već više od tri desetljeća zahvaljujući Savezu izviđača Hrvatske, a evo i rasporeda gdje će biti nadalje doneseno:
U nedjelju, 14. prosinca:
– u župnu crkvu Svetog Petra i Pavla u Velikoj Gorici na sv. misu u 9:00 sati;
– u župnu crkvu Svetog Martina biskupa u Ščitarjevu na sv. misu u 10:30 sati;
– u župnu crkvu Blaženog Alojzija Stepinca u Velikoj Gorici na sv. misu u 18:30 sati;
U nedjelju, 21. prosinca:
– u župnu crkvu Svetog Ivana Krstitelja u Novom Čiču na jutarnju sv. misu u 8:00 sati;
– u kapelu sv. Mihaela u Petrovini Turopoljskoj na jutarnju sv. misu u 8:00 sati;
– u crkvu Sv. Antuna Padovanskog u Gradičima na jutarnju misu u 9:30 sati;
– u župnu crkvu Sveta Tri Kralja, Donja Lomnica, na sv. misu u 11:00 sati;
U utorak, 23.prosinca:
– u župnu crkvu Presvetog Srca Isusova u Velikoj Mlaki na zornicu u 6:30 sati.
Također, Betlehemsko svjetlo će biti doneseno u zgradu gradske uprave, a prema dogovoru sa župnikom i u Pokupsko, kao i prethodnih godina.
HOTNEWS
FOTO “Trbuh grada” od danas i službeno otvoren
Gradska tržnica je dobila “krov nad glavom” ali i dodatni ulaz te javni toalet!
Simbolično, na sam Dan Grada Velike Gorice, gradonačelnik Krešimir Ačkar sa suradnicima danas je svečano otvorio Gradsku tržnicu u Školskoj ulici, iza koje je period rekonstrukcije nadstrešnice nad 600 metara kvadratnih površine, ali i dogradnja dodatnih elemenata za bolje funkcioniranje.
-Od sada naših 40 komitenata može uživati tijekom prodaje u novouređenom prostoru s novom nadstrešnicom koja ih štiti od kiše i snijega. Otvoren je i drugi ulaz s istočne strane gdje smo uredili novu prilaznu stazu i drugi javni wc za sugrađane – ispričao je predsjednik Uprave VG Komunalca Jurica Mihalj.
Foto: Sanjin Vrbanus
A zadovoljan s projektom je i voditelj Gradske tržnice Krunoslav Češković.
-Naši komitenti koji ovdje prodaju namirnice žive od ovog posla i zaslužili su bolje uvjete u kojima svakodnevno mogu raditi. Kažu da su zadovoljni, nema više onog šatora, ne curi im više za vratom, a rasteretili smo i glavni ulaz još jednim dodatnim gdje s lakoćom mogu dostaviti robu, pogotovo za ribarnicu. Nadam se , danas-sutra i otvorenju mesnice – dodao je Češković.
Foto: Sanjin Vrbanus
Bili smo svjesni problema Gradske tržnice od preuzimanja nadležnosti – istaknuo je gradonačelnik i podsjetio kako je projekt tržnice vrijedan nešto više od pola milijuna eura.
-U većini gradova je srce okupljanja tržnica – zato smo tražili najadekvatnije rješenje, jer je bilo neprihvatljivo da šesti grad po veličini nema adekvatne uvjete na zelenoj tržnici. Pregovarali smo i našli rješenje da na postojećem mjestu napravimo kvalitetnu nadstrešnicu, a ono što me veseli da konačno imamo i javni toalet, koji smo izgradili na zahtjev sugrađana koji čekaju prijevoz na autobusnom kolodvoru ovdje u blizini – objasnio je Ačkar, a prema povratnim informacijama prodavača, OPG-ovaca s tržnice, zadovoljstvo je veliko – od funkcionalnosti, pristupačnosti i kvalitete boravka.
FOTO galerija:
Gospodarstvo
Trgovište Gorycha – središte života turopoljskoga, postalo je pravom na sajam
Jedno od najstarijih naselja u Turopolju imalo je značajnu ulogu od 13. stoljeća do danas.
Da je Turopolje, odnosno Zagrebačko polje kako se nazivalo u prošlosti, bilo od davnina važno gospodarsko središte, pokazuju dokumentirani zapisi Emilija Laszowskog u kojima je prikupio zemljopis, narodopis i povijesni pregled Plemenite opčine Turopolja.
Zahvaljujući njegovom svesku izdanom 1910. godine pronašli smo niz činjenica o životu stanovnika ovoga kraja, pa tako i najvećeg mjesta – Velike Gorice, a prebiranje po požutjelim stranicama uvijek donese čitatelju neki novi doživljaj prošlih vremena.
Danas Velika Gorica obilježava 30.obljetnicu od dobivanja statusa grada, a iza ovog modernog doba u kojem uživa i status najprivlačnijeg grada za život, puno je minulih godina – tijekom kojih su, posebice turopoljski plemenitaši, ispisali početke napretka, organizaciju zajednice i običaje.
Tako je Laszowski zapisao kako se Velika Gorica spominje u zapisima 1228. godine a kako Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije zasigurno tu stoji od 13. stoljeća. Naime, ime grada spominje se kao sjedište župe, što je čini jednim od najstarijih naselja u Turopolju koje je imalo značajnu ulogu u povijesti od tada do danas.
Od gotovo 50 naselja koja su pripadala Plemenitoj opčini turopoljskoj, koja ove godine obilježava 800 godina postojanja, najveće je i nekoć bilo trgovište Velika Gorica.
Procvat je grad dobio razvojem trgovine, no za to je trebalo čekati dozvolu kralja.
Povijesna građevina u srcu Velike Gorice u kojoj je danas smješten Muzej Turopolja, nekada se zvala Turopoljski grad a u gradnji su sudjelovala mnoga naselja.
Laszowski nadalje piše kako su se 1615. dovažale daske, a 1617. gradio se strop za koji su se šibe i drvena građa dovozili iz općinske šume. Kurilovec, Kobilić Ilovnjak i Rakarje trebali su dovesti najveći broj vozova šiblja – 12, a slama za klak vozila se iz Donje Lomnice, Kurilovca, Kobilića, Plesa, Rakarja…a tko nije dao – plaćao je globu.
Zanimljivo je kako se iste godine u Velikoj Gorici spominje škola (župna trivijalna škola, na mjestu današnje OŠ Eugena Kvaternika), a 50 godina kasnije Velika Gorica je brojila 17 kuća.
IZVOR: Povijest plemenite opčine turopoljske (Svezak I) 1910. godina, Emilij Laszowski
Materijale ustupila: Anita Ivanušić Hlopec, Donje Podotočje
