HOTNEWS
Muško šišanje trebali bismo naplaćivati 150 kuna, tko će to u Velikoj Gorici moći platiti?!
Rata plina skočila je za 300 posto, rata struje je 1300 kuna, a gdje je sve ostalo…
Pandemija koronavirusa, rast cijena energenata i materijala, prelazak na euro…Sve su ovo stavke koje osim građana brinu i mnogobrojne obrtnike. Među njima je i Gordana Musulin Komušar, vlasnica frizerskog salona GM u Velikoj Gorici. Goga je poznata mnogim Goričanima, ali i šire, svoj posao radi već 28 godine, ulagala je i u posao, educirala se kako bila u korak s trendovima, nekada je zapošljavala sedmero djelatnika, ali danas je situacija potpuno drugačija.
-Otkad se u Hrvatskoj pojavila korona nije lijepo raditi, s obzirom da smo bili zatvoreni osam tjedana i od toga se još uvijek nismo oporavili. Uz to, dvije godine nisam vidjela svoje mušterije, nose maske, ne mogu više pogledati ženu i reći joj koja frizura bi joj pristajala. To mi jako otežava rad, i to mi je strašno- govori Gordana.
Ovih dana govori se o poskupljenju struje i plina od travnja, s računima za prosinac za ovu obrtnicu to poskupljenje je već stiglo.
-Doživjela sam šok kad sam otvorila račune za dvanaesti mjesec i kad sam vidjela da plina imam preko dvije tisuće kuna. Toliko nikad u životu nisam dobila. Znači, plin mi je otišao 300 posto, struja je došla 1300. Evo neki dan sam računala, trebamo 47 muških šišanja napraviti da bi platili plin i struju.
Kako kaže, nada se da će Vlada naći neko rješenje da se ne pogase svi mogući obrti. Jer, ističe sa svim ovim događanjima još se više razvija ionako razvijeno crno tržište.
-U posljednje dvije godine imam ogroman pad prometa, ako kažem da je upola manji sigurno bih premalo rekla. Sve se promijenilo i ponekad se pitam ima li spasa tome. Više nemamo potpore od države, iako moram reći da su u periodu u kojem smo ih dobivali doista puno značile.
U odnosu na mnoge kolege u prednosti je jer ne mora plaćati najam, ali niti punu cijenu materijala.
-U svojem sam prostoru i to puno znači, no koliko ću dugo moći toliko kvadrata i tolike režije održavati, to je pitanje. Cijene su otišle u nebesa, ali imam sreće da imam dosta dobre rabate pa to uspijem pokrivati, da plaćam punu cijenu ne bih si to mogla priuštiti.
Posljednjih dana sve više se u javnosti govori o uvođenju eura, osnovne cijene su već porasle, a s prelaskom na novu valutu, građani se pribojavaju da će biti još gore.
-S uvođenjem eura očekujem jako velike probleme jer imam jako puno kolega iz Slovenije i znam da su bili u velikom strahu kad su tolare pretvorili u eure, iako su u konačnici to uspjeli čini se riješiti bez problema.
Muško šišanje s pranjem kod Goge je trenutno 70 kuna, kad su euri u pitanju bilo bi to 10 eura, što je poskupljenje od pet kuna.
-Kolega koji je predsjednik ceha frizera, računao je da bi mi sve trebali uduplo poskupjeti kako bi se pokrili, dakle muško šišanje bi bilo 150 kuna. Da ja to naplatim u Velikoj Gorici pitam vas koga bih ja šišala?
No, nije sve tako crno, kako nam govori, promet joj podižu naši iseljenici kojima je ovdje sve jeftinije, pa tako i odlazak frizeru.
– Moram priznati da od naših ljudi koji žive i rade vani, ja živim. Oni si razne tretmane mogu priuštiti za razliku od naših ljudi s našim plaćama. Njima su cijene recimo u Švicarskoj grozne, 20 franaka (cca 140 kuna) im uzmu samo za sušenje kose. Moja prijateljica se doslovno ošiša i ode van s mokrom kosom jer ne želi sušenje toliko plaćati. Njima se isplati doći ovdje dva, triputa godišnje.
Zanimljivo je da mi što se naših iseljenika u Njemačku tiče u salon dolaze samo muškarci, žene više ne.
-Mislim da se jako razvilo to crno tržište po Njemačkoj i zato ne dolaze.
Obzirom na sve navedeno, pitamo hoće li dizati cijene?
-Ne mogu si dopustiti da dignem cijenu za 10 kuna, ljudi bi reagirali i mnogi mi više ne bi došli u salon. U to sam sigurna jer sam imala velikih problema kad sam prema mjerama Stožera zbog korone morala uvesti obavezno pranje kose zbog čega je muško šišanje unatoč cijeni od 50 kuna sad 70 jer ukupnu cijenu diže pranje kose. Jedan umirovljenik koji se nekad na mašinicu šišao za 20 kuna, sad treba platiti 40 kuna. Bez takvih ljudi smo ostali. Mnogi kolege ne drže se mjera i samim time su konkurentniji-zaključuje Musulin Komušar.
CityLIGHTS
FOTO Grad koji raste iz dječjih ideja: Velika Gorica dobila svoje ‘Drvo budućnosti’
Budućnost ovoga grada pripada djeci i njihove poruke ćemo probati implementirati u što kraćem vremenskom roku na zadovoljstvo svih.
Velika Gorica ovogodišnji Dan planeta Zemlje obilježila je instalacijom „Drvo budućnosti Velike Gorice“, koja je danas u 11 sati bila predstavljena na Trgu Stjepana Radića uz sudjelovanje gradonačelnika Krešimira Ačkara.
Poseban naglasak stavljen je na uključivanje djece – učenici trećih razreda goričkih osnovnih škola sudjelovali su u programu ispisujući svoje ideje o očuvanju okoliša i razvoju grada na simboličnim „listovima“.
Instalacija, visoka tri metra i izrađena od kartona, zamišljena je kao otvoreni prostor za poruke najmlađih o održivijoj budućnosti. Time projekt dobiva i edukativnu dimenziju, potičući djecu na promišljanje o okolišu i vlastitoj ulozi u zajednici.
Gradonačelnik Krešimir Ačkar istaknuo je važnost uključivanja najmlađih u ekološke teme od najranije dobi: “Okupili smo se po prvi puta oko našega drva budućnosti grada Velike Gorice, koja na najljepši mogući način simbolizira ono što smo danas željeli u ime Dana planeta Zemlje pokazati. Inicijativu u kojoj se naši najmlađi već od rane predškolske i školske dobi odgajaju s ekologijom, vodeći računa o svemu onome kako ćemo ostaviti planet”.
Cijeli koncept razvijen je i proizveden lokalno, u suradnji s tvrtkom Velprom, a temelji se na principima kružne ekonomije. Nakon završetka događanja, skulptura će biti u potpunosti reciklirana.
Kako bi se inicijativa proširila i na najmlađe sugrađane, mini verzije „Drva budućnosti“ bit će postavljene u 15 goričkih vrtića. Ačkar je pritom naglasio opseg aktivnosti: “Oko 15 manjih stabala je zasađeno u našim dječjim vrtićima i osnovnim školama. Ono što je jako bitno, 40 pravih stabala će se danas zasaditi. Svi zajedno moramo još više raditi, prionuti i odgojiti djecu da upozoravaju okolinu oko sebe na bitnost zaštite prirode i da čuvamo planet jer on je naš jedan jedini”.
‘Dječja zrelost je nevjerojatna’
Uključivanje djece u projekt otvorilo je i pitanje njihove percepcije ekoloških problema. Na upit o tome razumiju li dovoljno složenost problematike, gradonačelnik je poručio: “Nevjerovatno je koliko često puta se nađete u situaciji da vas iznenadi njihova zrelost. Upravo danas su oni manifestirali na najbolji mogući način svoju zrelost, gdje pohvaljujem sve one koji zajedno s njima kreativno sudjeluju u tome dijelu njihovog života. Budućnost ovoga grada pripada njima i njihove poruke ćemo probati implementirati u što kraćem vremenskom roku na zadovoljstvo svih.”
Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal
CityLIGHTS
Panel rasprava ‘Od ormara do otpada’: Što bacamo i koliko to košta okoliš
Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice.
Problem sve većih količina odbačenog tekstila i njegov utjecaj na okoliš bio je u fokusu javne rasprave održane u Regionalnom centru kompetentnosti u Velikoj Gorici, gdje je otvorena tema odgovornijeg odnosa prema odjeći i potrošačkim navikama.
Događanje pod nazivom „Od ormara do otpada: priča o tekstilu koji bacamo” okupilo je stručnjake i predstavnike različitih institucija, a organizatori su bili Veleučilište Velika Gorica i Turistička zajednica grada Velike Gorice kao suorganizator.
U raspravi je naglasak stavljen na činjenicu da se tekstilna industrija ubrzano razvija, dok se odjeća sve kraće koristi prije odbacivanja, što dodatno opterećuje sustave gospodarenja otpadom i okoliš. Sudionici su pritom otvorili pitanje recikliranja i ponovne uporabe kao ključnih elemenata u smanjenju negativnog utjecaja.
Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice, te kako promjena navika može doprinijeti održivijem pristupu odjeći i smanjenju otpada u cjelini.
U panelu su sudjelovali predstavnici VG Čistoće, Gimnazije Velika Gorica, Ekonomske škole, Srednje strukovne škole, Turističke zajednice grada Velike Gorice, VEGORA-e i Veleučilišta Velika Gorica, koji su temu obradili iz različitih profesionalnih i obrazovnih perspektiva.
HOTNEWS
VIDEO Tamburaški orkestar HRT-a održao koncert u Kravarskom u spomen na Ivana Potočnika
Riječ je o 32. izdanju glazbenog programa koji je privukao brojne posjetitelje i donio prepoznatljiv tamburaški ugođaj.
CityLIGHTS
Od Malage do Berlina: Nastavnici iz Velike Gorice u korak s digitalnim trendovima
Obje mobilnosti povezuje isti cilj – osnažiti nastavnike za suvremeni pristup poučavanju, a zajednički rezultat je razvoj kompetencija koje će se izravno prenijeti u učionice i unaprijediti kvalitetu obrazovanja.
Primjena suvremenih tehnologija i inovativnih metoda poučavanja sve više oblikuje svakodnevni rad u školama, što potvrđuju i nedavne Erasmus+ mobilnosti nastavnika iz Srednje strukovne škole i Osnovne škole Eugena Kumičića.
Početkom ožujka 2026. godine, nastavnica Jasmina Tešija i pedagoginja Lea Ivanković iz Srednje strukovne škole Velika Gorica, boravile su u Berlinu u sklopu projekta „UI nije bauk, već novi nauk!“. Tijekom edukacije fokus je bio na integraciji naprednih tehnologija u nastavni proces.
Sudionici iz više europskih zemalja, među njima Španjolske, Portugala, Cipra, Islanda, Njemačke i Italije, kroz predavanja i radionice razvijali su digitalne kompetencije, ali i kritički promišljali o ulozi tehnologije u obrazovanju. Posebna pažnja posvećena je umjetnoj inteligenciji, uključujući njezinu primjenu u planiranju nastave i izradi učinkovitih uputa uz korištenje alata kao što su ChatGPT, Claude, MagicSchool, Eduaide, Diffit i Google Labs.
Radionice su obuhvatile i praktičnu izradu nastavnih materijala – od prezentacija do video sadržaja, kao i metode prikupljanja povratnih informacija od učenika. Jedan dio programa bio je posvećen proširenoj i virtualnoj stvarnosti, gdje su polaznici isprobali alate poput Class VR-a i Z spacea.
Nekoliko tjedana kasnije fokus na unapređenje nastave nastavljen je i u Malagi, gdje su učiteljice Ana Svekrić i Ivana Mišević iz Osnovne škole Eugena Kumičića sudjelovale na tečaju Game Based Learning and Gamification in the Classroom. Program je okupio i nastavnike iz Njemačke i Rumunjske, omogućivši razmjenu iskustava iz različitih obrazovnih sustava.
Za razliku od berlinske edukacije usmjerene na tehnologiju, u Malagi je naglasak bio na metodama učenja kroz igru. Kroz praktične radionice i suradničke aktivnosti istraživano je kako gamifikacija može potaknuti kreativnost, povećati motivaciju učenika i njihovo aktivno sudjelovanje u nastavi. Sudionici su pritom usvojili i nove digitalne alate te razvijali interaktivne sadržaje primjenjive u učionici.
Učiteljice ističu: „Svakako je tome doprinijela i suradnja s kolegama iz drugih zemalja te se još jednom dokazalo da su naši učenici razlog koji nas može okupiti i osigurati pregršt zanimljivih razgovora, novog usvajanja znanja i razvoja vještina.“
Iako tematski različite, obje mobilnosti povezuje isti cilj – osnažiti nastavnike za suvremeni pristup poučavanju. Dok jedni naglasak stavljaju na tehnologiju, a drugi na metodiku, zajednički rezultat je razvoj kompetencija koje će se izravno prenijeti u učionice i unaprijediti kvalitetu obrazovanja.
Fotogalerija/ OŠ E. Kumičića i Srednja strukovna škola Velika Gorica
-
HOTNEWSprije 6 danaZagrebačka županija financira liječenje u Naftalanu: poznati uvjeti i rokovi
-
Moja županijaprije 5 danaTamburaši HRT-a ispunili crkvu u Kravarskom – ovogodišnji koncert posvećen pokojnom Ivanu Potočniku
-
Vijestiprije 4 danaBez struje u više naselja, provjerite jeste li na popisu
-
CityLIGHTSprije 18 satiHanka najavila koncert u Velikoj Gorici: ‘Jedva čekam da zajedno zapjevamo’