HOTNEWS
MUKE PO PROTOKOLU Provjerili smo njegovu funkcionalnost u školama, u najvećem problemu – zrakoplovci
Kako funkcionira kontrola ulaska i izlaska u školama? Što je manjkavost sustava nadzora? Ima li sluha za tehničke probleme resorno ministarstvo?
Još uvijek nam u glavi odzvanja stravičan događaj 20. prosinca prošle godine kada je u Osnovnoj školi Prečko u Zagrebu 19-godišnji muškarac nožem ozlijedio sedmero ljudi, pri čemu je usmrtio jednog učenika.
Vlada Republike Hrvatske i Grad Zagreb proglasili su 21. prosinca danom žalosti a sve oči bile su uperene u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih s u potrazi za pitanjem: jesu li naša djeca u školi sigurna?
U sljedećih desetak dana Ministarstvo je izradilo jedinstveni Protokol, koji je na snagu stupio 02. siječnja, a koji bi trebao osigurati veću sigurnost u školskim ustanovama, zaštititi učenike i djelatnike i spriječiti događaje koji su Zagreb zavili u crno. Do sredine ožujka osnovne i srednje škole na području grada Velike Gorice, kao i ostatka Hrvatske, imale su određeni period prilagodbe na novonastalu situaciju, prostor za primjedbe i popunjavanje “rupa” koje su se pojavile uvođenjem novog sustava nadzora.
Protokol u svojoj srži obvezuje školske ustanove zaključavati objekte u vrijeme trajanja nastave, osigurati dežurnu osobu na glavnom ulazu a ulazak u školu, nenastavno osoblje (roditelji, dostava i slično) moraju unaprijed najaviti svoj dolazak. Četiri velikogoričke osnovne škole nadzor uspješno provode, iako postoji prostor za poboljšanja.
Ravnatelj OŠ Jurja Habdelića Davor Vidović rekao nam je kako imaju detaljan plan dežurstava u koji su uključeni domari i dežurni učitelji već od 7.15 sati ujutro, dok se, nakon što se škola zaključa u 7.40 sati, uključuju i čistačice na ulaz škole za učenike koji kasne na nastavu.
Tijekom nastave dežuraju dežurni učitelji, a domari ponovo “uskaču” na dežurstvo na ulaz na kraju jutarnje smjene i dolazak poslijepodnevne smjene a zajedno sa dežurnim učiteljem/učiteljicom koji dolazi u 13.30 sati, školu zaključavaju u 14 sati.
-Iza 19 sati dežurni učitelji i tehničko osoblje su kod ulaza pri odlasku učenika iz škole, a domari dočekuju klubove koji treniraju u školskoj dvorani. Voditelji klubova obvezni su zajedno sa svim članovima kluba ući u školu, dakle grupno, i nema pojedinačnih ulazaka u školu, te škola opet “ide pod ključ” – rekao je ravnatelj Vidović, dodavši da je svako uvođenje nekog novog rasporeda u početku izazov.
–Trudimo se maksimalno ispoštovati protokol radi sigurnosti svih učenika i djelatnika, a tome su se prilagodili i roditelji koji su već usvojili pravilo se da uoči dolaska na informacije ili iz nekog drugog razloga, moraju najaviti razrednom učitelju– istaknuo je Vidović.
Osnovna škola Eugena Kvaternika prije uvođenja nadzora bila je u prednosti. Naime, već je imala portafon, tako da nitko nenajavljen nije mogao ući u školu bez da najprije pozvoni za ulaz u školu. Ravnateljica Monika Brleković nam je ispričala da je škola zaključana i kako ima zvono, nemaju osobu koja je cijelo vrijeme dežurna na ulazu.
–Dežura se pod prvim i zadnjim satovima u svakom turnusu, i za to su zadužene spremačice ili domari. Ostatak vremena, ako netko dođe, pozvoni na portafon a škola je s unutarnje strane uvijek otključana, dok učenici van škole izlaze pod velikim odmorima kad je lijepo vrijeme u pratnji dežurnih učitelja, i u petnaest minuta nakon što im završi zadnji sat – rekla je Brleković.
Kaže da na negodovanje roditelja ili učenika nisu naišli jer su već u startu tako funkcionirali, a jedino što se promijenilo je to da se roditelji moraju najaviti prije dolaska u školu.
–Problem se generalno javlja kod postavljanja osobe koja bi stalno trebala biti dežurna na vratima škole. Svi zaposlenici imaju svoje radne obveze, nema osobe koja je zadužena za stalno dežuranje na ulazu – dodala je ravnateljica OŠ Eugena Kvaternika.
Kako nam je ispričao ravnatelj Stjepan Maravić, osnovnoškolci iz Hribara, nemaju zvono, no osigurano im je dežurstvo raspoloživim osobljem škole, i to uključujući i administrativne djelatnike, tehničko osoblje a po potrebi učitelje prema unaprijed dogovorenom rasporedu.
– Učenici mogu napustiti školu tijekom velikog odmora uz prisustvo dežurnog učitelja te u skladu s rasporedom nastave, primjerice nakon završetka posljednjeg sata u danu. U posebnim situacijama izlazak je moguć uz odobrenje razrednika ili dežurnog djelatnika. Prvih dana nakon uvođenja Protokola bilo je određenih komentara i pitanja od strane roditelja i učenika, no s vremenom su se svi prilagodili novim pravilima. Razumijevanje za sigurnosne razloge iza ove mjere značajno je doprinijelo njenom prihvaćanju – ispričao je ravnatelj OŠ Nikole Hribara, koji smatra da se Protokol u većini aspekata pokazao učinkovitim.
– No, uvijek postoji prostor za poboljšanja, primjerice kroz dodatne tehničke mjere poput poboljšanja video nadzora. O svim mogućim poboljšanjima razgovarali smo unutar škole te smo prijedloge uputili nadležnim tijelima – dodao je Maravić.
OŠ Eugena Kumičića broji nešto više od 900 učenika koji nastavu pohađaju u dvije smjene, a kako su prošli tjedan učenici četvrtih razreda pisali nacionalne ispite, ravnateljica Snježana Ruklić se ispričala našoj redakciji jer nije mogla odgovoriti na upite o funkcioniranju Protokola u školi, no pretpostavljamo da ga škola provodi po principu dežurstva osoblja.
Zgrada srednjoškolskog centra u kojoj nastavu pohađaju naši gimnazijalci, ekonomisti i strukovnjaci, osigurala je također dežurstva putem osoblja škole. Jedinstveni odgovor u ime svih ravnatelja dobili smo od ravnatelja Srednje strukovne škole Miroslava Antolčića.
–Zgrada srednjih škola je otključana u načelu 30 minuta prije početka nastave i 15 minuta nakon završetka nastave. Učenicima za vrijeme malog odmora nije dopušteno napuštanje školske ustanove, a tijekom velikog odmora učenicima je dopušten izlazak izvan prostora školske ustanove – objasnio je Antolčić, dodavši kako su i roditelji i učenici prihvatili sistem zaključavanja škole.
No, kako je riječ o adolescentima, u buntovnim godinama, pitali smo nekolicinu njih kako su dočekali odluku o nemogućnosti izlaska iz škole u vrijeme malog odmora, a odgovori su više-manje isti. Najteže je zaključavanje palo – pušačima, koji u vrijeme malog odmora kriomice “zapale” u školskim toaletima.
No, daleko najveći problem ima Zrakoplovna tehnička škola Rudolfa Perešina, čiji nam je ravnatelj Vedran Šarac izložio niz tehničkih problema s kojima se susreće s obzirom na niz specifičnosti provođenja protokola.
–Naša škola ima tri zgrade koje nisu međusobno povezane već imaju zasebne ulaze, a nastava se odvija u dvije smjene. Nama je jednostavno nemoguće ispoštovati Protokol jer od tehničkog osoblja imamo samo dvije spremačice, u svakoj smjeni po jednu spremačicu i domara na 18 sati ukupnog radnog vremena tjedno, pa je jasno koliko je teško i izazovno boraviti na vratima tri ulaza i uz to raditi poslove čišćenja ili održavanja školskih prostora, a nadzor ulaska je uglavnom na njima uz dežurstvo nastavnika u školskim prostorima – ispričao je Šarac, a kako kaže, državni pedagoški standard na kojeg se uporno poziva naše resorno ministarstvo ne razumije ili ne žele razumjeti da škola koja radi u dvije smjene ima „duplu kvadraturu“ i da bi specifičnost svake škole trebala biti uvjet za broj tehničkog osoblja.
–Nekoliko puta smo uputili zahtjeve za dodatnim osobljem, no nažalost od zadnjeg su prošla više od 2 mjeseca i još uvijek ništa. U međuvremenu smo na jedna vrata ugradili šifrarnike za ulaz, a drugi objekt koji imamo u najmu od Zračne luke kroz dogovor s njima čekamo zamjenu sadašnjih vrata i ugradnju šifrarnika, dok je treći objekt školska radionica koju nastavnici samostalno otključavaju ili zaključavaju kad se tamo provodi nastava – dodaje ravnatelj.
A po njegovoj priči možemo i zamisliti scenarij tijekom dana kada učenici nakon školskog zvona prelaze iz jedne zgrade u drugu, tijekom velikog odmora izlaze iz škole jer škola nema kantinu i obično putem dostavnih službi naručuju hranu. Također, ravnatelj upućuje i na problem nedostatka sanitarnih čvorova u jednoj zgradi što je također povod izlaska iz jedne u drugu zgradu.
–Sve to nije baš jednostavno i snalazimo se kako znamo i umijemo, s tim da i objekti koje koristimo nemaju velike školske hodnike ili školski hol i nisu baš najbolje rješenje za boravak učenika posebno u toplije dane jer nemaju mogućnost provjetravanja pa smo ostavili mogućnost boravka u učionicama tijekom malih odmora prema dogovoru s nastavnicima, ali kako učenici često moraju mijenjati učionice i kabinete tijekom malih odmora, opet prelaze iz zgrade u zgradu – ukazuje na dodatan problem Šarac.
–Naravno da učenicima, posebno maturantima nije baš drago da se škola zaključava. Održali smo sjednice Vijeća roditelja i Vijeća učenika raspravljali o protokolu i složili se oko nužnosti povećanja sigurnosti u školi, ali jednako tako i sagledali sve specifičnosti i teškoće s kojima se susrećemo u provođenju protokola. Krajem ožujka trebali bi ponovo održati sjednice i sagledati sve probleme i moguća rješenja za naredni period. Nažalost, resorno ministarstvo trebalo bi puno brže i konkretnije djelovati u rješavanju kadrovskih pitanja, jer bez osoblja dolazimo do granica normalnog funkcioniranja – apelirao je ravnatelj.
Očigledno je resorno ministarstvo nakon izdavanja Protokola nadzora, zaboravilo provjeriti jesu li sve škole u mogućnosti ispuniti obveze i na kraju, biti otvoreni i pristupačni za dijalog. U nadi je spas, pa tako našim zrakoplovcima ostaje nadati se skorašnjem odgovoru na traženje dodatnog osoblja.
HOTNEWS
Ačkar uručio ugovore udrugama koje čine srce humanitarnog i društvenog djelovanja grada
Gradonačelnik Krešimir Ačkar dodijelio je 55 ugovora udrugama, uz više od 200 tisuća eura potpora.
CityLIGHTS
DVD Velika Gorica za 150. rođendan priprema svečano slavlje
Organizatori ističu kako će obljetnica biti prilika za podsjećanje na bogatu povijest društva, ali i na doprinos generacija vatrogasaca koji su bili važan oslonac lokalnoj zajednici.
HOTNEWS
Milijunska ulaganja Zagrebačke županije obilježila proslavu Dana općine Dubrava
Dan općine Dubrava tako je obilježen osvrtom na dosadašnja ulaganja, ali i predstavljanjem projekata koji bi u narednim godinama trebali dodatno unaprijediti kvalitetu života stanovnika.
Dodjelom javnih priznanja, pregledom najvažnijih ostvarenih investicija te najavom novih projekata, Općina Dubrava na blagdan svete Margarete obilježila je svoj Dan.
Svečana sjednica bila je prilika da se istaknu pojedinci i udruge koji su svojim radom pridonijeli zajednici. Javna priznanja uručena su Mažoretkinjama Općine Dubrava, Brankici Kranjčec, Ljiljani Stanec, Branku Kozumpliku, Branku Beloševiću i Boži Makaru.
Najviše općinsko priznanje, Nagrada Općine Dubrava, pripala je Slađani Žunić za izuzetne uspjehe u promicanju udomiteljstva i humanitarnog rada.
Među uzvanicima na svečanosti bio je i zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović, koji je govorio o financijskoj potpori koju Županija pruža gradovima i općinama. Naglasio je da je ove godine za projekte iz područja poljoprivrede, prometa, gospodarstva, prostornog uređenja i socijalne skrbi osigurano rekordnih 8,2 milijuna eura.
„Ove godine osigurali smo rekordnih 8,2 milijuna eura za projekte gradova i općina iz sfere poljoprivrede, prometa, gospodarstva, prostornog uređenja i socijalne skrbi, svjesni da često puta lokalni proračuni takve investicije ne bi mogli samostalno realizirati“, rekao je Tomljenović.
Govoreći o obrazovanju, osvrnuo se na aktualni investicijski ciklus u školstvu. Prema njegovim riječima, Zagrebačkoj županiji već je odobreno 98 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za provedbu 22 projekta, dok je još pet projekata u postupku evaluacije.
– U ovom trenutku Zagrebačkoj županiji za realizaciju 22 projekta dodijeljeno je iz NPOO-a bespovratno 98 milijuna eura, a uskoro očekujemo i novu odluku resornog ministarstva, s obzirom da je u tijeku evaluacija još pet projekata, među kojima i dogradnja OŠ Dubrava procijenjena na gotovo 7 milijuna eura, naglasio je Tomljenović.
O razvojnim planovima i projektima koji su obilježili proteklo razdoblje govorio je načelnik Tomislav Okroša. Kao jedan od značajnijih dovršenih zahvata izdvojio je završetak radova na državnoj cesti Vrbovec – Dubrava. Također je podsjetio na završetak izgradnje Regionalnog vodoopskrbnog sustava Zagreb-Istok, u okviru kojega je izgrađeno i obnovljeno 55 kilometara mreže te omogućeno više od tisuću besplatnih priključaka za stanovnike.
Posebno mjesto među budućim projektima zauzima program priuštivog stanovanja. Za izgradnju nove stambene zgrade osigurano je 1,2 milijuna eura, a u općini očekuju da će takva investicija pridonijeti demografskoj obnovi i stvaranju boljih uvjeta za ostanak mladih obitelji.
Dan općine Dubrava tako je obilježen osvrtom na dosadašnja ulaganja, ali i predstavljanjem projekata koji bi u narednim godinama trebali dodatno unaprijediti kvalitetu života stanovnika.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Fotogalerija: 01portal.hr
CityLIGHTS
Gorički Oskarovci: ovo su genijalci našega grada
Velika četvorka na koju smo i više nego ponosni!
CityLIGHTS
Humanitarna akcija za djecu u Kongu ispred OŠ Eugena Kumičića
Iz škole pozivaju sve građane da se uključe i podrže ovu humanitarnu akciju koja djeci u Kongu može omogućiti kvalitetnije obrazovanje i bolje uvjete za budućnost.
Volonteri Osnovne škole Eugena Kumičića od 9. do 11. lipnja organiziraju tradicionalnu humanitarnu akciju prodaje knjiga i društvenih igara u sklopu UNICEF-ova projekta „Škole za Afriku“, a sav prikupljeni prihod namijenjen je obrazovanju i opremanju djece u Demokratskoj Republici Kongo.
Akcija se održava ispred škole svakoga dana od 11:30 do 16:30 sati. Građani mogu podržati ovu inicijativu kupnjom ponuđenih knjiga i igara, ali i donacijom vlastitih primjeraka koji će biti uključeni u prodaju. Riječ je o projektu koji učenici i volonteri škole provode već niz godina, a cilj mu je osigurati osnovne uvjete za školovanje djece koja žive u siromaštvu.
„Svake godine imamo humanitarne akcije. Ovo je jedna od akcija kojoj smo se priključili i UNICEF-u. Mi sada već imamo četiri, pet godina tradicionalno ovakve akcije pa ljudi znaju da pred Božić i pred kraj školske godine je to u tijeku.
Prodajemo slikovnice, knjige, edukativne didaktičke igre, koje zapravo učenici naše škole doniraju. Sav taj novac služi kako bi se kupile bilježnice, ruksaci, školski pribor, didaktičke kutije koje su potrebne djeci iz Afrike“, istaknula je Sanja Haljinko, koordinatorica volonterskog kluba.
Koliko i najmanja donacija može značiti, pokazuju i podaci UNICEF-a. Za 20 eura i 58 centi moguće je osigurati olovke i bilježnice za 35 učenika, dok školski ruksak za troje djece stoji 5 eura i 83 centa. Iznos od 62 eura i 38 centi dovoljan je za cjelogodišnje školovanje jednog djeteta, uključujući sav potreban školski pribor i troškove nastave.
Iz škole pozivaju sve građane da se uključe i podrže ovu humanitarnu akciju koja djeci u Kongu može omogućiti kvalitetnije obrazovanje i bolje uvjete za budućnost.
Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal
-
Priča iz kvartaprije 2 danaOpet imamo RVG! ‘Glazbom ćemo se vratiti u osamdesete i devedesete’
-
Crna kronikaprije 4 danaUčenik se ugušio tijekom jela u školi, unatoč brzoj reakciji nije mu bilo spasa
-
Crna kronikaprije 3 danaFOTO Teška nesreća u Starom Čiču! Jedna vozačica završila na traumatologiji, promet prema Gorici usporen
-
CityLIGHTSprije 6 danaTOP 5! Izabrali smo najbolje snimke s koncerta Hanke Paldum