ktc
Povežite se s nama

HOTNEWS

MUKE PO PROTOKOLU Provjerili smo njegovu funkcionalnost u školama, u najvećem problemu – zrakoplovci

Kako funkcionira kontrola ulaska i izlaska u školama? Što je manjkavost sustava nadzora? Ima li sluha za tehničke probleme resorno ministarstvo?

Objavljeno

na

Još uvijek nam u glavi odzvanja stravičan događaj 20. prosinca prošle godine kada je u Osnovnoj školi Prečko u Zagrebu 19-godišnji muškarac nožem ozlijedio sedmero ljudi, pri čemu je usmrtio jednog učenika.   

Vlada Republike Hrvatske i Grad Zagreb proglasili su 21. prosinca danom žalosti a sve oči bile su uperene u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih s u potrazi za pitanjem: jesu li naša djeca u školi sigurna?  

U sljedećih desetak dana Ministarstvo je izradilo jedinstveni Protokol, koji je na snagu stupio 02. siječnja, a koji bi trebao osigurati veću sigurnost u školskim ustanovama, zaštititi učenike i djelatnike i spriječiti događaje koji su Zagreb zavili u crno. Do sredine ožujka osnovne i srednje škole na području grada Velike Gorice, kao i ostatka Hrvatske, imale su određeni period prilagodbe na novonastalu situaciju, prostor za primjedbe i popunjavanje “rupa” koje su se pojavile uvođenjem novog sustava nadzora. 

Protokol u svojoj srži obvezuje školske ustanove zaključavati objekte u vrijeme trajanja nastave, osigurati dežurnu osobu na glavnom ulazu a ulazak u školu, nenastavno osoblje (roditelji, dostava i slično) moraju unaprijed najaviti svoj dolazak. Četiri velikogoričke osnovne škole nadzor uspješno provode, iako postoji prostor za poboljšanja. 

Ravnatelj OŠ Jurja Habdelića Davor Vidović rekao nam je kako imaju detaljan plan dežurstava u koji su uključeni domari i dežurni učitelji već od 7.15 sati ujutro, dok se, nakon što se škola zaključa u 7.40 sati, uključuju i čistačice na ulaz škole za učenike koji kasne na nastavu.  

Tijekom nastave dežuraju dežurni učitelji, a domari ponovo “uskaču” na dežurstvo na ulaz na kraju jutarnje smjene i dolazak poslijepodnevne smjene a zajedno sa dežurnim učiteljem/učiteljicom koji dolazi u 13.30 sati, školu  zaključavaju u 14 sati.  

-Iza 19 sati dežurni učitelji i tehničko osoblje su kod ulaza pri odlasku učenika iz škole, a domari dočekuju klubove koji treniraju u školskoj dvorani. Voditelji klubova obvezni su zajedno sa svim članovima kluba ući u školu, dakle grupno, i nema pojedinačnih ulazaka u školu, te škola opet “ide pod ključ” – rekao je ravnatelj Vidović, dodavši da je svako uvođenje nekog novog rasporeda u početku izazov. 

–Trudimo se maksimalno ispoštovati protokol radi sigurnosti svih učenika  i djelatnika, a tome su se prilagodili i roditelji koji su već usvojili pravilo se da uoči dolaska na informacije ili iz nekog drugog razloga, moraju najaviti razrednom učitelju– istaknuo je Vidović. 

Osnovna škola Eugena Kvaternika prije uvođenja nadzora bila je u prednosti. Naime, već je imala portafon, tako da nitko nenajavljen nije mogao ući u školu bez da najprije pozvoni za ulaz u školu. Ravnateljica Monika Brleković nam je ispričala da je škola zaključana i kako ima zvono, nemaju osobu koja je cijelo vrijeme dežurna na ulazu.  

–Dežura se pod prvim i zadnjim satovima u svakom turnusu, i za to su zadužene spremačice ili domari. Ostatak vremena, ako netko dođe, pozvoni na portafon a škola je s unutarnje strane uvijek otključana, dok učenici van škole izlaze pod velikim odmorima kad je lijepo vrijeme u pratnji dežurnih učitelja, i u petnaest minuta nakon što im završi zadnji sat – rekla je Brleković. 

Kaže da na negodovanje roditelja ili učenika nisu naišli jer su već u startu tako funkcionirali, a jedino što se promijenilo je to da se roditelji moraju najaviti prije dolaska u školu. 

–Problem se generalno javlja kod postavljanja osobe koja bi stalno trebala biti dežurna na vratima škole. Svi zaposlenici imaju svoje radne obveze, nema osobe koja je zadužena za stalno dežuranje na ulazu – dodala je ravnateljica OŠ Eugena Kvaternika. 

Kako nam je ispričao ravnatelj Stjepan Maravić, osnovnoškolci iz Hribara, nemaju zvono, no osigurano im je dežurstvo raspoloživim osobljem škole, i to uključujući i administrativne djelatnike, tehničko osoblje a po potrebi učitelje prema unaprijed dogovorenom rasporedu. 

 – Učenici mogu napustiti školu tijekom velikog odmora uz prisustvo dežurnog učitelja te u skladu s rasporedom nastave, primjerice nakon završetka posljednjeg sata u danu. U posebnim situacijama izlazak je moguć uz odobrenje razrednika ili dežurnog djelatnika. Prvih dana nakon uvođenja Protokola bilo je određenih komentara i pitanja od strane roditelja i učenika, no s vremenom su se svi prilagodili novim pravilima. Razumijevanje za sigurnosne razloge iza ove mjere značajno je doprinijelo njenom prihvaćanju – ispričao je ravnatelj OŠ Nikole Hribara, koji smatra da se Protokol u većini aspekata pokazao učinkovitim.  

– No, uvijek postoji prostor za poboljšanja, primjerice kroz dodatne tehničke mjere poput poboljšanja video nadzora. O svim mogućim poboljšanjima razgovarali smo unutar škole te smo prijedloge uputili nadležnim tijelima – dodao je Maravić. 

OŠ Eugena Kumičića broji nešto više od 900 učenika koji nastavu pohađaju u dvije smjene, a kako su prošli tjedan učenici četvrtih razreda pisali nacionalne ispite, ravnateljica Snježana Ruklić se ispričala našoj redakciji jer nije mogla odgovoriti na upite o funkcioniranju Protokola u školi, no pretpostavljamo da ga škola provodi po principu dežurstva osoblja.   

 Zgrada srednjoškolskog centra u kojoj nastavu pohađaju naši gimnazijalci, ekonomisti i strukovnjaci, osigurala je također dežurstva putem osoblja škole. Jedinstveni odgovor u ime svih ravnatelja dobili smo od ravnatelja Srednje strukovne škole Miroslava Antolčića. 

–Zgrada srednjih škola je otključana u načelu 30 minuta prije početka nastave  i 15 minuta nakon završetka nastave. Učenicima za vrijeme malog odmora nije dopušteno napuštanje školske ustanove, a tijekom velikog odmora učenicima je dopušten izlazak izvan prostora školske ustanove – objasnio je Antolčić, dodavši kako su i roditelji i učenici prihvatili sistem zaključavanja škole. 

No, kako je riječ o adolescentima, u buntovnim godinama, pitali smo nekolicinu njih kako su dočekali odluku o nemogućnosti izlaska iz škole u vrijeme malog odmora, a odgovori su više-manje isti. Najteže je zaključavanje palo – pušačima, koji u vrijeme malog odmora kriomice “zapale” u školskim toaletima. 

No, daleko najveći problem ima Zrakoplovna tehnička škola Rudolfa Perešina, čiji nam je ravnatelj Vedran Šarac izložio niz tehničkih problema s kojima se susreće s obzirom na niz specifičnosti provođenja protokola. 

–Naša škola ima tri zgrade koje nisu međusobno povezane već imaju zasebne ulaze, a nastava se odvija u dvije smjene. Nama je jednostavno nemoguće ispoštovati Protokol jer od tehničkog osoblja imamo samo dvije spremačice, u svakoj smjeni po jednu spremačicu i domara na 18 sati ukupnog radnog vremena tjedno, pa je jasno koliko je teško i izazovno boraviti na vratima tri ulaza i uz to raditi poslove čišćenja ili održavanja školskih prostora, a nadzor ulaska je uglavnom na njima uz dežurstvo nastavnika u školskim prostorima – ispričao je Šarac, a kako kaže, državni pedagoški standard na kojeg se uporno poziva naše resorno ministarstvo ne razumije ili ne žele razumjeti da škola koja radi u dvije smjene ima „duplu kvadraturu“ i da bi specifičnost svake škole trebala biti uvjet za broj tehničkog osoblja.  

–Nekoliko puta smo uputili zahtjeve za dodatnim osobljem, no nažalost od zadnjeg su prošla više od 2 mjeseca i još uvijek ništa. U međuvremenu smo na jedna  vrata ugradili šifrarnike za ulaz, a drugi objekt koji imamo u najmu od Zračne luke kroz dogovor s njima čekamo zamjenu sadašnjih vrata i ugradnju šifrarnika, dok je treći objekt školska radionica koju nastavnici samostalno otključavaju ili zaključavaju kad se tamo provodi nastava – dodaje ravnatelj. 

A po njegovoj priči možemo i zamisliti scenarij tijekom dana kada učenici nakon školskog zvona prelaze iz jedne zgrade u drugu, tijekom velikog odmora izlaze iz škole jer škola nema kantinu i obično putem dostavnih službi naručuju hranu. Također, ravnatelj upućuje i na problem nedostatka sanitarnih čvorova u jednoj zgradi što je također povod izlaska iz jedne u drugu zgradu. 

–Sve to nije baš jednostavno i snalazimo se kako znamo i umijemo, s tim da i objekti koje koristimo nemaju velike školske hodnike ili školski hol i nisu baš najbolje rješenje za boravak učenika posebno u toplije dane jer nemaju mogućnost provjetravanja pa smo ostavili mogućnost boravka u učionicama tijekom malih odmora prema dogovoru s nastavnicima, ali kako učenici često moraju mijenjati učionice i kabinete tijekom malih odmora, opet prelaze iz zgrade u zgradu – ukazuje na dodatan problem Šarac.  

–Naravno da učenicima, posebno maturantima nije baš drago da se škola zaključava. Održali smo sjednice Vijeća roditelja i Vijeća učenika raspravljali o protokolu i složili se oko nužnosti povećanja sigurnosti u školi, ali jednako tako i sagledali sve specifičnosti i teškoće s kojima se susrećemo u provođenju protokola. Krajem ožujka trebali bi ponovo održati sjednice i sagledati sve probleme i moguća rješenja za naredni period. Nažalost, resorno ministarstvo trebalo bi puno brže i konkretnije djelovati u rješavanju kadrovskih pitanja, jer bez osoblja dolazimo do granica normalnog funkcioniranja – apelirao je ravnatelj. 

 

Očigledno je resorno ministarstvo nakon izdavanja Protokola nadzora, zaboravilo provjeriti jesu li sve škole u mogućnosti ispuniti obveze i na kraju, biti otvoreni i pristupačni za dijalog. U nadi je spas, pa tako našim zrakoplovcima ostaje nadati se skorašnjem odgovoru na traženje dodatnog osoblja.

CityLIGHTS

VIDEO Kraj smrada: Moderni pročistač donosi rješenje, prvi korisnici uskoro spojeni

Vrijednost projekta Aglomeracije je 104 milijuna eura, dok je vrijednost izgradnje samog pročistača 37 milijuna eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal.hr

Velika Gorica ulazi u završnu fazu velikog infrastrukturnog ciklusa kojim se dodatno podiže razina komunalnih usluga i zaštite okoliša, a jedan od ključnih projekata je izgradnja novog postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda.

U sklopu šireg zahvata već je izvedeno više od 145 kilometara kanalizacijske mreže te više od 5.000 priključaka, dok će građani do kraja godine dobiti obavijesti o mogućnosti spajanja. Detalje o radovima koje su obišli gradonačelnik Ačkar i predsjednik uprave Vodoopskrbe Ivan Rak, pogledajte u videu:

FOTO galerija:

 

 

Nastavite čitati

HOTNEWS

VIDEO Sova je sletjela! U Veliku Goricu stigao KTC centar

Zavirite na otvorenje👇

Objavljeno

na

Objavio/la

Sova je sletjela, a kupci napokon dočekali KTC centar!

U Veliku Goricu stigla 15 milijuna vrijedna investicija koja je objedinila sve na jednom mjestu –  zavirite na otvorenje👇

 

Nastavite čitati

CityLIGHTS

VIDEO Dobrodošao Petek na Gorice! Danas hrana ‘po domaći’, gljive na tanjuru i Donat drift

Na jutarnjem izdanju popularnog događanja posjetitelji su obilazili štandove lokalnih proizvođača, a u Centru za posjetitelje obavljala su se i preventivna mjerenja u suradnji s Ljekarnama Zagrebačke županije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal

Od jutarnjih sati, građani imaju priliku prošetati jednom od omiljenih manifestacija našeg grada, Petek na Gorice. Posjetitelji su mogli obići MLJAC i ART plac, gdje su lokalni proizvođači i kreativci ponudili raznovrsne proizvode, od svježeg kruha, meda i štrukli do gljiva i ručno rađenih predmeta.

Osim kupovine i razgledavanja, dio programa bio je posvećen i zdravlju. U Centru za posjetitelje organizirano je preventivno mjerenje dostupno svim posjetiteljima, u suradnji s Ljekarnama Zagrebačke županije.

Kako je pojasnila Maja Glamuzina, magistrica farmacije iz Ljekarni Zagrebačke županije u Velikoj Gorici, cilj njihova dolaska bio je omogućiti građanima brzu provjeru osnovnih zdravstvenih pokazatelja.

“I ovaj put smo se odazvali na poziv Turističke zajednice grada Velike Gorice. Nama je uvijek drago da možemo izaći iz svojih prostora i družiti se s građanima. Radimo ono što je nekako najbrži screening općeg stanja građana, mjerimo šećer u krvi, određujemo kolesterol, mjerimo krvni tlak. Imamo kolegicu nutricionisticu koja određuje indeks tjelesne mase i sastav tijela. Zanimljivo je uvijek čuti koliki su nam masa mišića i masa kostiju. Imamo i oftalmologinju koja mjeri očni tlak. Također, radimo i savjetovanje o dodacima prehrani koji su korisni u nekakvim zdravstvenim tegobama, za energiju, povišen kolesterol i tako dalje”, pojasnila je.

Popodnevni dio programa nastavlja se u 16 sati k sa sajmom „Gljive na Gorice”, DONUT drift showom te raznim sportskim aktivnostima.

Foto: Morena Martinović/Cityportal

Nastavite čitati

HOTNEWS

Zagrebačka županija dobila četiri NPOO ugovora za škole i jednosmjensku nastavu

Realizacijom ovih projekata očekuje se rasterećenje postojećih kapaciteta i stvaranje uvjeta za kvalitetniji obrazovni sustav, osobito u sredinama koje bilježe rast broja učenika.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačkoj županiji dodijeljena su nova sredstva za četiri školska projekta ukupne vrijednosti 7,4 milijuna eura, usmjerena na proširenje kapaciteta i poboljšanje uvjeta rada u školama.

Ugovore za projekte izgradnje, rekonstrukcije i opremanja osnovnih škola uručili su predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministar Radovan Fuchs i ravnatelj SAFU-a Dragan Jelić. Riječ je o dijelu šireg investicijskog ciklusa kojim se želi omogućiti rad u jednoj smjeni i razvoj cjelodnevne škole.

Četiri projekta na području županije

Najveći pojedinačni iznos, 4,7 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, osiguran je za dogradnju Osnovne škole Bistra. Projekt uključuje nove učionice, sportsku dvoranu i uređenje okoliša, a ukupna vrijednost investicije procijenjena je na 6,8 milijuna eura, pri čemu će ostatak financirati Zagrebačka županija.

U Dugom Selu planirana je izgradnja manje sportske dvorane uz Osnovnu školu Josipa Zorića, za što je odobreno 1,2 milijuna eura, dok će županija osigurati dodatna sredstva do ukupnih 1,7 milijuna eura.

Na jaskanskom području predviđena je izgradnja dviju manjih sportskih dvorana – u područnim školama Desinec i Cvetković. Za te projekte iz NPOO-a je osigurano ukupno 1,5 milijuna eura, dok će ostatak sredstava, do ukupne vrijednosti od oko 3,4 milijuna eura, također pokriti županija.

Zamjenik župana Ervin Kolarec istaknuo je značaj ovih ulaganja:

„Kada govorimo o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, za 22 školska objekta koja ćemo raditi i nadograđivati, do sada smo ishodili 98 milijuna eura bespovratnih sredstava, a ukupna vrijednost je 121 milijun eura. Dakle, ovu razliku od 23 milijuna eura osigurat će Zagrebačka županija iz vlastitog proračuna. Također ovdje želim istaknuti da je Zagrebačka županija prijavila još pet školskih objekata i vjerujemo da ćemo uskoro dobiti i odluku i popisati ugovore te da ćemo na kraju imati 27 školskih objekata koje ćemo graditi. Moram istaknuti da je to doista povijesno ulaganje u školstvo, povijesno ulaganje u naše mlade i naše najmlađe sugrađane na području Zagrebačke županije.“

Cilj – jednosmjenska nastava i bolji uvjeti

Ukupno gledano, Zagrebačkoj županiji je kroz NPOO do sada odobreno 98 milijuna eura za 22 školska objekta, čija ukupna vrijednost doseže 121 milijun eura.

Premijer Plenković naglasio je da je na nacionalnoj razini već dodijeljeno 340 ugovora vrijednih dvije milijarde eura. Ravnatelj Osnovne škole Bistra Eduard Kovačević osvrnuo se na značaj projekta za lokalnu zajednicu: „Mi smo škola s oko 600 učenika u zadnjih desetak godina. Radili smo dugo vremena u tri smjene. Danas polako prelazimo na rad u jednoj smjeni što čini izuzetno zadovoljstvo. Također, želim napomenuti da smo kraj koji se razvija, koji se izgrađuje, gdje nam svakodnevno dolaze novi ljudi, novi doseljenici, gdje se povećava broj djece i to će činiti vjerojatno našu školu u budućnosti perspektivno na način da ćemo kroz kvalitetniji sustav obrazovanja moć postići bolje rezultate“.

Realizacijom ovih projekata očekuje se rasterećenje postojećih kapaciteta i stvaranje uvjeta za kvalitetniji obrazovni sustav, osobito u sredinama koje bilježe rast broja učenika.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji s Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Velika Gorica i Zagrebačka županija prednjače u APN zahtjevima za prvu nekretninu

U kontekstu Zagrebačke županije, koja bilježi 345 odobrenih zahtjeva, jasno je da upravo ovaj prostor predstavlja jedno od ključnih područja za rješavanje stambenog pitanja mladih.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: SHOX ART/Pexels

Velika Gorica i Zagrebačka županija nalaze se među najistaknutijim područjima po broju odobrenih zahtjeva za državne potpore mladima pri kupnji ili gradnji prve nekretnine, pokazuju najnoviji podaci APN-a.

Do 8. travnja 2026. godine Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama zaprimila je ukupno 5.280 zahtjeva za povrat poreza. Riječ je o mjeri kojom država nastoji olakšati mladim građanima i obiteljima rješavanje stambenog pitanja, a dosad je odobrena isplata gotovo 27 milijuna eura.

Velika Gorica među vodećim gradovima

Posebno se ističe Velika Gorica, koja se s 130 odobrenih zahtjeva svrstava među gradove s najvećim interesom za ovu mjeru. Time se nalazi odmah iza najvećih urbanih središta poput Zagreba, Splita i Rijeke.

U kontekstu Zagrebačke županije, koja bilježi 345 odobrenih zahtjeva, jasno je da upravo ovaj prostor predstavlja jedno od ključnih područja za rješavanje stambenog pitanja mladih. Blizina glavnog grada, ali i nešto pristupačnije cijene nekretnina, očito su među glavnim razlozima pojačanog interesa.

Ukupna vrijednost odobrenih potpora dosegnula je 27.183.298 eura, a najveći broj odobrenih zahtjeva dolazi iz Grada Zagreba – njih 1.530.

Profil korisnika i cijene nekretnina

Prosječna dob podnositelja zahtjeva iznosi 32 godine, dok se dob kreće od 18 do 44 godine. Kućanstva u prosjeku imaju dva člana, a zabilježen je i primjer obitelji s čak 12 članova. Prosječna površina nekretnina iznosi 71 četvorni metar. Najmanja odobrena nekretnina ima 14 kvadrata, dok najveća doseže 259 kvadrata.

Kada je riječ o cijenama, prosjek iznosi 2.181 euro po kvadratnom metru.

Interes u cijeloj Hrvatskoj, ali fokus ostaje na metropolitanskom području

Zahtjevi su pristigli iz svih dijelova Hrvatske, a potpore su raspoređene u svim županijama. Ipak, podaci jasno pokazuju da metropolitansko područje, predvođeno Zagrebom i Zagrebačkom županijom, uz snažan doprinos Velike Gorice, ostaje u središtu interesa mladih koji rješavaju svoje prvo stambeno pitanje.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno