Povežite se s nama

Vijesti

Mraclinci u samo par sati zasadili SvetoVidsku šumicu, zeleni raj na 5,5 tisuća ‘kvadrata’

Investitor Filip Galeković i stručna voditeljica projekta Mateja Angelina Kramar otkrili su nam sve detalje ovog jedinstvenog projekta u čijim ćemo sočnim plodovima uživati već idućeg ljeta!

Objavljeno

na

Do danas zapušteni prostor nasuprot NK Mraclin, koji je bio i svojevrsno odlagalište otpada, u svega par sati ovog subotnjeg jutra doživjelo je potpunu preobrazbu zahvaljujući akciji i projektu pod nazivom ‘SvetoVidovska šumica’. U prvoj fazi zasađeno je 215 sadnica, a osim što ćemo već idućeg ljeta, prekoputa popularne mraclinske ‘Grabe’, moći uživati u plodovima ove jestive šumice, za kojih pet godina to će biti jedan pravi zeleni raj na 5,5 tisuća ‘kvadrata’.

Posebnost projekta je i u tome što je on u potpunosti financiran privatnom inicijativom PPS Galeković, osmišljen u suradnji s NK Mraclin, a proveden u partnerstvu sa stručnjacima iz tvrtke Green Fusion i lokalnom zajednicom. Detalje nam je otkrio investitor Filip Galeković, direktor PPS Galeković.

– U našoj drvnoj industriji stalno se borimo s predrasudom kako je naš sektor najzaslužniji za devastaciju šuma, što naravno nije tako, nego je istina sasvim drugačija – više se sanira nego što se sječe. No, osjećamo se i dužni investirati u obnovu šumskog fonda. Kad smo pričali s dečkima iz NK Mraclin što bismo u tom smjeru mogli napraviti za naše selo došli smo do ideje jestive Svetovidske šumice. Uz profesionalne pomoći GreenFusiona ovo je prva faza, sadnja, a u idućem periodu planiramo i šetnicu i edukativni dio, a zasad smo investirali oko tri tisuće eura. Nama je cilj i dalje što više saditi, jer najgore je kad se previše betonira. Naša je želja što više raditi u korist prirode, jer to je u konačnici u korist naše djece – ispričao nam je Galeković.

Kako bi se lokacija uopće privela svrsi bilo je potrebno i dosta pripremnih radnji. Poput čišćenja i odvoza otpada, pa sve do navažanja impresivne količine prirodnih resursa za permakulturno uređenje, a cijelu akciju je vodila Mateja Angelina Kramar, predsjednica udruge ‘Zasadi stablo, ne budi panj’ i vlasnica platforme Green Fusion.

– Čestica je bila nasuta građevinskim otpadom do prije dva mjeseca, pa smo morali i pripremiti za sadnju. Investitor ima dosta raspoloživih prirodnih resursa poput piljevine, sječke i drugog, pa smo ukupno 800 kubika dovezli na lokaciju. Kroz zimske mjesece to će se pretvoriti u organsku masu kako bismo dalje nadograđivali  tlo, to će voćkama koristiti da dobiju kvalitetan izvor hranjivih tvari. Permakultura, svjesno oblikovanje prostora koje može biti na korist lokalnoj zajednici, udrugama, vrtićima, građanima, ideja je da to bude edukativna, jestiva šuma hrane. A šuma zbog toga jer se koriste šumske sadnice, a jestiva jer imamo i voćke i voćkarice – pojašnjava.

 

Na 5500 metara kvadratnih iskoristivog prostora, zasađeno je 215 sadnica, među kojima su šumske, voćkarice i bobičasto voće.

– Imamo od 30 komada stabala vrlo visokog rasta hrast, lipa, trešnje, jabuke, kruške i marelice, pa nešto niža stabla poput smokve i višanja, vrlo niska poput bazge, forzicije, jajaste merale i 50 komada grmova ribizla, aronije, maline i šumske ruže. Sadnice su visine od 80 centimetara do tri metra – otkriva nam dizajnerica jestive šumice.

Osim edukativno-rekreativne funkcije nikako ne treba zanemariti ni turistički potencijal ovog sjajnog projekta.

– Investitor planira od trupaca napraviti još klupe i klupice, u dizajnu projekta sam isplanirala i dio za malo jezerce, zonu opuštanja i jednu divlju zonu. To je jedna lokacija gdje će se ljudi moći doći i educirati i opustiti, prošetati, roštiljati, pa i zaigrati nogomet, a škole i vrtići imati nastavu pod krošnjama – ističe Kramar.

Među volonterima koji su se odazvaliu na akciju sadnje SvetoVidovske šumice bio je i Juraj Odrčić, župan Plemenite opčine turopoljske. Kaže kako se rado odazvao pozivu njihovog POT-ovca  Filipa Galekovića i prionuo poslu, zajedno s drugim članovima sučije Mraclin.

– Većinom zelene projekte našeg područja financiraju EU fondovi, a ovdje imamo slučaj kako je jedan takav pokrenuo privatni poduzetnik, što je za svaku pohvalu. Ovdje sam s članovima naše sučije i kako bih se osobno odužio na Filipovoj pomoći i pokroviteljstvu prilikom sadnje na Kurilovečkoj šetnici – rekao nam je Odrčić.

A ono što nas nestrpljive najviše zanima jest – kad ćemo moći uživati u svim tim divotama koje nudi projekt SvetoVidovske šumice?

– To je ono glavno što zapravo sve najviše zanima, pa evo prve nekakve veće količine plodova voćaka očekujemo za 5 do 7 godina, ali zato sam u dizajn i ubacila dosta bobičastog voća, pa ćemo već idućeg ljeta moći ubirati maline, ribizle, aronije – najavljuje Mateja Angelina Kramar, predsjednica udruge ‘Zasadi stablo, ne budi panj’ i vlasnica platforme Green Fusion.

Vijesti

Zagrebačka županija povećala ulaganja u protupožarnu zaštitu, evo koliko je izdvojeno

Za protupožarnu zaštitu izdvojeno je 265 tisuća eura više nego lani, a Zagrebačka se svrstala uz bok županija koje najviše ulažu u vatrogastvo.

Objavljeno

na

Objavio/la

Danas, 4. svibnja, na blagdan svetog Florijana zaštitnika vatrogasaca, tradicionalno se obilježava Dan vatrogastva, a upravo u tom povodu objavljeni su i podaci o izdvajanjima za protupožarnu zaštitu. Zagrebačka županija prošle je godine povećala izdvajanja za vatrogastvo i ušla među županije koje u proračunu imaju najveći udio namijenjen protupožarnoj zaštiti.

Prema dostupnim podacima koje prenosi Župan.hr, Zagrebačka županija je u 2025. godini za vatrogastvo izdvojila 265,7 tisuća eura više nego godinu ranije, što je svrstava među županije s najvećim rastom ulaganja u tom području.

Po udjelu u proračunu, Zagrebačka je dosegnula 0,39 %, čime se našla u društvu županija koje najviše izdvajaju za protupožarnu zaštitu. Ispred nje su Splitsko-dalmatinska (0,47 %), Karlovačka (0,46 %) i Šibensko-kninska (0,43 %), dok je Primorsko-goranska imala udio od 0,35 %.

Ukupno su županije (bez Sisačko-moslavačke, za koju podaci nisu bili dostupni) u 2025. godini za vatrogastvo izdvojile 35,1 milijun eura, što je gotovo 15 % više nego godinu prije, kada je ukupni iznos bio 30,6 milijuna eura.

Vatrogasci u Hrvatskoj djeluju kroz više od 2.100 različitih subjekata, uključujući javne postrojbe i dobrovoljna društva, a njihov posao nije vezan samo uz ljetne požare, već i uz prometne nesreće, tehničke intervencije i sve češće nepredvidive situacije koje traže brzu reakciju tijekom cijele godine.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Sport Zagrebačke županije’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Vijesti

Radovi u Zagrebu – zatvara se južni kolnik Zagrebačke avenije, promet prebačen na suprotnu stranu

Zatvara se južni kolnik nadvožnjaka iznad Selske, a promet će se privremeno odvijati samo dvjema trakama

Objavljeno

na

Objavio/la

04.05.2026., Zagrebacka avenija, Zagreb - Zapoceli su radovi na odrzavanju nadvoznjaka na Zagrebackoj aveniji iznad Selske ceste. U prvoj fazi zatvara se juzni kolnik nadvoznjaka, dok ce se promet na sjevernom kolniku odvijati dvosmjerno, po jednom trakom u svakom smjeru. Na donjoj razini raskrizja promet ce se i dalje odvijati u oba smjera, s po dvije prometne trake za istok i zapad. Nakon zavrsetka radova na juznom kolniku, radovi se sele na sjeverni kolnik, uz zadrzavanje dvosmjernog prometa bez potpunog prekida u smjeru istok–zapad. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

Radovi na nadvožnjaku Zagrebačke avenije iznad Selske ceste počinju danas u 9 sati, a vozače u Zagrebu odmah očekuju nove gužve i usporavanja. Tijekom izvođenja radova promet će biti sužen na dvije trake, odnosno jednu u svakom smjeru.

Kako piše Jutarnji.hr, u prvoj fazi zatvara se južni kolnik Zagrebačke avenije, a sav promet prebacuje se na sjeverni kolnik, gdje će se voziti dvosmjerno.

Važno je naglasiti da će donja razina raskrižja ostati bez promjena, ondje će i dalje biti dostupne dvije trake u svakom smjeru.

Nakon što radovi na južnom kolniku završe, gradilište se seli na sjeverni kolnik. I tada će promet ostati organiziran dvosmjerno, bez potpunog prekida prometovanja u smjeru istok–zapad.

Nastavite čitati

Moja županija

TZ Zagrebačke županije postavlja održivost kao temelj razvoja destinacije

Zaključci panela usmjereni su prema jedinstvenoj poruci – dugoročna održivost ne podrazumijeva smanjenje razvoja, nego njegovo preusmjeravanje prema modelu koji uzima u obzir granice prostora i potrebe lokalne zajednice.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Turistička zajednica Velike Gorice

Turizam više ne može biti promatran isključivo kroz broj dolazaka i ekonomski učinak, nego kroz njegov stvarni utjecaj na prostor, okoliš i kvalitetu života stanovnika – poruka je panela održanog u Zagrebačkoj županiji, gdje je održivost postavljena kao ključni okvir budućeg razvoja destinacije.

Rasprava pod nazivom „Okoliš kao kapital: Kako očuvanje postaje pokretač održivog turizma” održana je danas u organizaciji Turističke zajednice Zagrebačke županije. Okupljeni su bili predstavnici lokalne samouprave, turističkog sektora i organizacija za zaštitu prirode, uz fokus na pitanje koliko turizam može rasti, a da pritom ne naruši prirodne i društvene resurse.

Središnja tema otvorena je kroz dilemu koja sve češće prati razvoj destinacija – gdje završava turistički razvoj, a počinje preopterećenje prostora.

Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović istaknula je da se pristup destinaciji u posljednjih nekoliko godina promijenio iz temelja te da se naglasak više ne stavlja na promociju, nego na upravljanje posljedicama turizma: „Destinacija nije izlog, destinacija je prije svega sustav odgovornosti. U Turističkoj zajednici Zagrebačke županije održivost gradimo unatrag šest godina. Naš zadatak nije samo dovesti gosta, nego upravljati učincima koje turizam ostavlja u prostoru, zajednici i kvaliteti života.”

 U raspravi je naglašeno da odgovornost za turistički razvoj ne može biti isključivo na turističkim zajednicama, nego i na lokalnoj vlasti koja oblikuje prostor u kojem se turizam odvija. Gradonačelnik Dugog Sela Nenad Panian upozorio je da bez koordinacije svih dionika održivost ostaje deklarativna: „Lokalna samouprava nije samo domaćin turizma, mi smo suoblikovatelji prostora u kojem turizam živi i razvija se. Naša je odgovornost osigurati da turistički razvoj ide ruku pod ruku s potrebama građana, zaštitom okoliša i očuvanjem identiteta našeg kraja.”

U drugom dijelu panela otvorena je i tema konkretnih lokalnih praksi i primjera suradnje između gradova, turističkih zajednica i gospodarstva. Istaknuto je da se održivost ne gradi isključivo strategijama, nego i konkretnim modelima povezivanja lokalnih resursa s turističkom ponudom, pri čemu se naglašava važnost očuvanja identiteta manjih sredina.

Turistička zajednica Zagrebačke županije najavila je nastavak razvoja politika koje povezuju turizam, okoliš i lokalnu zajednicu, uz daljnje jačanje održivosti kao temeljnog kriterija planiranja turističkog razvoja.

Nastavite čitati

Najave

Gradska četvrt Pleso organizira Turnir Plešana – prijave su otvorene, broj ekipa ograničen

Objavljeno

na

Objavio/la

Povoodm dana Gradske četvrti Pleso, u subotu 13. lipnja, održat će se “Turnir Plešana”. Broj sudionika je ograničen na maksimalno šest ekipa, a kotizacija iznosi 15 eura po igraču. Organizatori ističu i kako su hrana i piće osigurani za svaku ekipu.

Najuspješnije ekipe očekuju i nagrade, pobjedniku pripada pehar i 30 piva, drugoplasiranoj ekipi pehar i 20 piva, dok će treće mjesto osvojiti pehar i 10 piva.

Prijave za Turnir Plešana moguće su putem telefona na brojeve 098 810 020 (Slavko) i 097 699 5150 (Donny).

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija pokazala snagu domaće proizvodnje na sajmu u Skradinu

Ovakvi sajmovi izvrsna su prilika za predstavljanje naših proizvođača i konkretno povezivanje zelene i plave Hrvatske.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Oko 170 izlagača sudjelovalo je na 15. Sajmu agroturizma Šibensko-kninske županije, koji se od 30. travnja do 2. svibnja održavao na tri lokacije u Skradinu, nudeći posjetiteljima bogat presjek domaće proizvodnje i tradicije.

Među sudionicima bila je i Zagrebačka županija, ovogodišnji partner sajma, koja se predstavila kroz proizvode lokalnih proizvođača: „Sirevi Šestak“, OPG Đurinski, OPG Gregorić Snježana, OPG Marjanović Mile, OPG Aroniaexelanta, OPG Cesar Ivica, OPG Varga Nikolina, OPG Barišec – Samo ljuto, OPG Andruza i OPG Ježić Mladen.

Naglasak manifestacije bio je na povezivanju poljoprivrede, turizma i tradicijskih vrijednosti, što je istaknuto i na samom otvorenju. Šibensko-kninski župan Paško Rakić tom je prilikom poručio: „Imamo se čime pohvaliti – od poljoprivrede i stočarstva do vinarstva i tradicijskih proizvoda – a ovaj sajam upravo je mjesto gdje sve to dolazi do izražaja“.

U ime Zagrebačke županije događanju je nazočio zamjenik župana Damir Tomljenović, koji je ukazao na važnost ovakvih susreta za razvoj domaće proizvodnje i njezinu integraciju u turističku ponudu. „Ovakvi sajmovi izvrsna su prilika za predstavljanje naših proizvođača i konkretno povezivanje zelene i plave Hrvatske. Važno je da potičemo proizvodnju i konzumaciju domaćih proizvoda te da hrvatski proizvodi budu dio turističke ponude“, rekao je Tomljenović. Dodao je kako Zagrebačka županija sustavno podupire svoje poljoprivrednike kroz bespovratne potpore, koje obuhvaćaju širok raspon ulaganja.

Tijekom trodnevnog sajma posjetitelji su mogli sudjelovati u različitim programima, upoznati raznoliku ponudu domaćih proizvoda te doživjeti autentičnu atmosferu Skradina.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno