Vijesti
Mraclinci u samo par sati zasadili SvetoVidsku šumicu, zeleni raj na 5,5 tisuća ‘kvadrata’
Investitor Filip Galeković i stručna voditeljica projekta Mateja Angelina Kramar otkrili su nam sve detalje ovog jedinstvenog projekta u čijim ćemo sočnim plodovima uživati već idućeg ljeta!
Do danas zapušteni prostor nasuprot NK Mraclin, koji je bio i svojevrsno odlagalište otpada, u svega par sati ovog subotnjeg jutra doživjelo je potpunu preobrazbu zahvaljujući akciji i projektu pod nazivom ‘SvetoVidovska šumica’. U prvoj fazi zasađeno je 215 sadnica, a osim što ćemo već idućeg ljeta, prekoputa popularne mraclinske ‘Grabe’, moći uživati u plodovima ove jestive šumice, za kojih pet godina to će biti jedan pravi zeleni raj na 5,5 tisuća ‘kvadrata’.
Posebnost projekta je i u tome što je on u potpunosti financiran privatnom inicijativom PPS Galeković, osmišljen u suradnji s NK Mraclin, a proveden u partnerstvu sa stručnjacima iz tvrtke Green Fusion i lokalnom zajednicom. Detalje nam je otkrio investitor Filip Galeković, direktor PPS Galeković.
– U našoj drvnoj industriji stalno se borimo s predrasudom kako je naš sektor najzaslužniji za devastaciju šuma, što naravno nije tako, nego je istina sasvim drugačija – više se sanira nego što se sječe. No, osjećamo se i dužni investirati u obnovu šumskog fonda. Kad smo pričali s dečkima iz NK Mraclin što bismo u tom smjeru mogli napraviti za naše selo došli smo do ideje jestive Svetovidske šumice. Uz profesionalne pomoći GreenFusiona ovo je prva faza, sadnja, a u idućem periodu planiramo i šetnicu i edukativni dio, a zasad smo investirali oko tri tisuće eura. Nama je cilj i dalje što više saditi, jer najgore je kad se previše betonira. Naša je želja što više raditi u korist prirode, jer to je u konačnici u korist naše djece – ispričao nam je Galeković.
Kako bi se lokacija uopće privela svrsi bilo je potrebno i dosta pripremnih radnji. Poput čišćenja i odvoza otpada, pa sve do navažanja impresivne količine prirodnih resursa za permakulturno uređenje, a cijelu akciju je vodila Mateja Angelina Kramar, predsjednica udruge ‘Zasadi stablo, ne budi panj’ i vlasnica platforme Green Fusion.
– Čestica je bila nasuta građevinskim otpadom do prije dva mjeseca, pa smo morali i pripremiti za sadnju. Investitor ima dosta raspoloživih prirodnih resursa poput piljevine, sječke i drugog, pa smo ukupno 800 kubika dovezli na lokaciju. Kroz zimske mjesece to će se pretvoriti u organsku masu kako bismo dalje nadograđivali tlo, to će voćkama koristiti da dobiju kvalitetan izvor hranjivih tvari. Permakultura, svjesno oblikovanje prostora koje može biti na korist lokalnoj zajednici, udrugama, vrtićima, građanima, ideja je da to bude edukativna, jestiva šuma hrane. A šuma zbog toga jer se koriste šumske sadnice, a jestiva jer imamo i voćke i voćkarice – pojašnjava.
Na 5500 metara kvadratnih iskoristivog prostora, zasađeno je 215 sadnica, među kojima su šumske, voćkarice i bobičasto voće.
– Imamo od 30 komada stabala vrlo visokog rasta hrast, lipa, trešnje, jabuke, kruške i marelice, pa nešto niža stabla poput smokve i višanja, vrlo niska poput bazge, forzicije, jajaste merale i 50 komada grmova ribizla, aronije, maline i šumske ruže. Sadnice su visine od 80 centimetara do tri metra – otkriva nam dizajnerica jestive šumice.
Osim edukativno-rekreativne funkcije nikako ne treba zanemariti ni turistički potencijal ovog sjajnog projekta.
– Investitor planira od trupaca napraviti još klupe i klupice, u dizajnu projekta sam isplanirala i dio za malo jezerce, zonu opuštanja i jednu divlju zonu. To je jedna lokacija gdje će se ljudi moći doći i educirati i opustiti, prošetati, roštiljati, pa i zaigrati nogomet, a škole i vrtići imati nastavu pod krošnjama – ističe Kramar.
Među volonterima koji su se odazvaliu na akciju sadnje SvetoVidovske šumice bio je i Juraj Odrčić, župan Plemenite opčine turopoljske. Kaže kako se rado odazvao pozivu njihovog POT-ovca Filipa Galekovića i prionuo poslu, zajedno s drugim članovima sučije Mraclin.
– Većinom zelene projekte našeg područja financiraju EU fondovi, a ovdje imamo slučaj kako je jedan takav pokrenuo privatni poduzetnik, što je za svaku pohvalu. Ovdje sam s članovima naše sučije i kako bih se osobno odužio na Filipovoj pomoći i pokroviteljstvu prilikom sadnje na Kurilovečkoj šetnici – rekao nam je Odrčić.
A ono što nas nestrpljive najviše zanima jest – kad ćemo moći uživati u svim tim divotama koje nudi projekt SvetoVidovske šumice?
– To je ono glavno što zapravo sve najviše zanima, pa evo prve nekakve veće količine plodova voćaka očekujemo za 5 do 7 godina, ali zato sam u dizajn i ubacila dosta bobičastog voća, pa ćemo već idućeg ljeta moći ubirati maline, ribizle, aronije – najavljuje Mateja Angelina Kramar, predsjednica udruge ‘Zasadi stablo, ne budi panj’ i vlasnica platforme Green Fusion.
Vijesti
Dva sata besplatnih pregleda u Domu zdravlja – mjeri se tlak i šećer, dijele se savjeti
„Naše sestre, naša budućnost. Osnažene sestre spašavaju živote“
Kultura
Mičevec poziva na “Turopoljsku glazbenu šetnicu” – stižu gosti iz Karlovca i Novigrada
Sve će pratiti i tradicionalna Štrudlijada Udruge žena Mičevec.
CityLIGHTS
FOTO Dan branitelja grada Velike Gorice: ‘Oni su ti koji su omogućili slobodu našega grada’
Veliko hvala za sve što ste učinili, za našu Veliku Goricu, za Turopolje, za Republiku Hrvatsku.
Velika Gorica danas je obilježila Dan branitelja grada Velike Gorice. Datum posvećen svim sudionicima obrane Hrvatske i stvaranju temelja suvremene države i grada.
Program obilježavanja započeo je jutarnjom svetom misom u crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije, nakon koje su kod spomen-obilježja „Golubica“ položeni vijenci i zapaljeni lampioni u znak sjećanja na poginule i preminule branitelje. Uz predstavnike braniteljskih udruga, obilježavanju su nazočili predstavnici Grada Velike Gorice i Gradskog vijeća. Tom prilikom istaknuta je važnost zajedništva koje branitelji njeguju od početka Domovinskog rata pa sve do danas.
Neven Karas, zamjenik gradonačelnika Velike Gorice, poručio je: „Danas, ono što je najbitnije, svi naši branitelji pokazuju zajedništvo i jedinstvo. Kao što smo bili jedinstveni 1991. tako smo i danas i to je ono što me najviše čini ponosnim.“ Predsjednik Gradskog vijeća Darko Bekić naglasio je kako Dan hrvatskih branitelja nadilazi političke podjele te predstavlja datum oko kojeg postoji zajednički stav svih političkih opcija u gradu: „Čestitka svim braniteljima u ime Gradskog vijeća, svih naših političkih stranaka od lijevog spektra pa do desnog spektra, vladajuće koalicije do oporbene koalicije. Svi zapravo stojimo iza ovog datuma naših branitelja grada Velike Gorice. Upravo kao što je zamjenik rekao, svi smo ponosni na ono što su oni napravili u domovinskom ratu. Omogućili su nam ovu prekrasnu slobodu i zapravo slobodu našeg grada, koji se razvija u europskom stilu kako su oni to i zamislili 1991.“ rekao je Bekić.
Emotivno se prisjetio ratnih dana i dragovoljac Domovinskog rata Dražen Uzelac.
– Evo današnji dan, 10. svibnja je dan Hrvatskih branitelja grada Velike Gorice i to meni kao branitelju jako puno znači. To je jedan dan sjećanja koji podsjeća na to da smo mi krenuli u obranu Hrvatske kada se to veliko zlo diglo na nas. Nismo dvojili ni trenutka, nego smo krenuli u obranu naše domovine i hvala Bogu, uspjeli smo je obraniti. Današnji dan nas sjeća na te dane slave i ponosa.
Nakon službenog dijela programa i odavanja počasti braniteljima, druženje je nastavljeno uz prigodnu okrepu u Društvenom domu Pleso, a tom prilikom, gradonačelnik Krešimir Ačkar, zahvalio je braniteljima na doprinosu slobodi i razvoju Hrvatske.
– Veliko hvala za sve što ste učinili, za našu Veliku Goricu, za Turopolje, za Republiku Hrvatsku. Teške godine koje ste prošli, mladost koju ste ostavili, sloboda koju ste izvojevali, je nešto čemu se možemo samo diviti i reći jedno veliko hvala.
Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal
HOTNEWS
Započinje nova utrka za najbolji hrvatski OPG: prijave otvorene
Prijave su otvorene do 15. lipnja.
Vijesti
Mama Marina otkriva kako izgleda život s osmero djece? “Peremo tri veš mašine dnevno, a u kući je uvijek kreativan nered”
Kila špageta, dvije kile mesa i tri veš mašine dnevno.
Razgovarali: Gianna Kotroman i Matko Mihaljević
Majčin dan danas će mnogi obilježiti ručkom, buketom cvijeća ili kratkim posjetom mami. Tim povodom, naši Gianna i Matko ugostili su Marinu Hrkač, majku osmero djece, pet djevojčica i tri dječaka, a raspon godina u obitelji ide od 11 mjeseci do gotovo 18 godina.
“Ljudi nas često prebrojavaju kad nas vide”, počinje kroz smijeh, svjesna da prizor velike obitelji i dalje izaziva znatiželju gdje god se pojave.
Najstariji su dječaci, najmlađa je djevojčica, a u kući trenutno ima pet školaraca i jednu buduću školarku. Iako brojka zvuči kao logistički izazov, Marina kaže da su se uhodali i da djeca puno toga rješavaju međusobno, posebno kad je riječ o školi.
Po struci je magistrica farmacije. Radila je, no nakon što su djeca počela dolaziti, ona i suprug donijeli su odluku da ostane kod kuće.
“Evo 18 godina sam na porodiljnom, ali radno vrijeme mi je 0-24”, kaže Marina.
Prvo dijete rodila je s 26 godina, a osmo s 42. Sve porode imala je prirodnim putem, a priznaje da strah nikad ne nestaje potpuno, ali da svaki put postane lakše.
Iako bi mnogi pomislili da je s osmero djece nemoguće “izdržati dan”, Marina ima zanimljivu teoriju, ponekad je s jednim djetetom teže nego s osmero.
“Kad je jedno, onda je sav fokus na jedno dijete i ono na mene. Kad ih je dvoje, već imaju neku svoju interakciju. A kad ih je više, stalno se netko ubacuje u ekipu”, objašnjava.
Naravno, to ne znači da je sve jednostavno. Najteže su, kaže, svađe i sukobi, pogotovo kad se u kući istovremeno događa i pubertet i dječje faze.
Dvije do tri veš mašine dnevno i kuhanje “na veliko”
Perilica rublja radi svakodnevno. “Peremo dvije do tri veš mašine dnevno”, kaže Marina.
A kad se kuha, kuha se ozbiljno. U njihovoj kući ručak nije za četiri osobe nego za deset. Za bolonjez ide između kilu i dvije mesa, a špageta cijela kila. Enchilade, koje djeca posebno vole, radi u količini koja bi mnogima bila dovoljna za manje slavlje, 36 komada.
A kad dođe Božić? Marina radi kolače u količinama koje mnogi rade za cijelo susjedstvo, ali kaže da do Štefanja uglavnom više nema ničega.
No, u obitelji Hrkač sve funkcionira jer se posao dijeli. Svako veće dijete ima svoj dan za određene obaveze, nošenje veša, slaganje perilice suđa i slične kućanske poslove.
Kad je Marina bila u rodilištu, suprug je, kaže, uveo pravilo da svaki dan netko mora smisliti što će se kuhati i funkcioniralo je.
Upravo suprugu pripisuje veliku zaslugu za dječju samostalnost. Dok bi ona, priznaje, sve odvozila i svima popuštala, tata je taj koji im daje strukturu.
“Mama zvuči toplije i bliže, ali tata im daje kičmu”, kaže Marina.
Dva auta i zidovi puni crteža
Za prijevoz koriste dva automobila sa sedam sjedala, iako rijetko idu svi zajedno na isto mjesto u isto vrijeme. Djeca imaju aktivnosti, cure idu u glazbenu školu, jedan sin trenira hrvanje, mlađe cure voze na likovne radionice, a put često odrađuju biciklima.
Putovanja su, priznaje, uvijek logistički izazov. Prisjeća se godine kada su imali petero djece i uspjeli ugurati kofere i sjedalice, iako ni danas ne znaju kako. Prošle godine nisu išli na more, ali ove planiraju i već unaprijed razmišljaju kako će sve organizirati.
Žive na katu kuće od oko 130 kvadrata. Starije cure imaju svoju sobu, dječaci svoju s krevetima na kat, a beba je s roditeljima. A kuća? Ona izgleda baš kako biste očekivali u domu s osmero djece.
“Bude dosta pošaranih zidova, često imamo krečenje, ali uvijek brzo svanu novi crteži. To je jedan kreativan nered”, smije se Marina.
Jedna velika obitelj
U svemu im pomaže i šira obitelj. Marina dolazi iz obitelji gdje velike brojke nisu iznimka, brat ima šestero djece, sestra četvero. I krug prijatelja i kumova također je sličan. Majka joj ima ukupno 19 unučadi, no Marina kaže da je stvar često drugačija nego što ljudi zamišljaju.
“Svi se boje kad vide puno djece, misle da su svi mali i skaču okolo, ali nisu svi mali. Generacijski su podijeljeni”, objašnjava.
Marina kaže da je svu djecu dojila, a doji i danas. Djecu doji otprilike do godine i pol. Još kod petog djeteta izračunala je da iza sebe ima šest godina dojenja te je oko pet tisuća puta dijete stavila na prsa, a danas je ta brojka, jasno, još veća.
“Strah ne bi trebao biti zapreka”
Na kraju razgovora, Marina ne pokušava idealizirati majčinstvo. Kaže otvoreno, nijedna obitelj nije savršena.
“Nema savršenih roditelja ni djece. Ja se svaki put bojim poroda, ali svaki put mi bude lakše”, kaže.
Ipak, njezina poruka je da strah ne bi trebao biti razlog da se odustane.
“Isplati se. To je ulaganje u budućnost. Na kraju se uvijek sve isplati”.
-
Vijestiprije 5 danaFOTO Kamion zapeo u križanju kod Petrola, stvorila se velika kolona
-
HOTNEWSprije 4 danaFOTO Novi čelnik županijskih vatrogasaca: ‘Zapovjednici, glave skupa, idemo delati’
-
Vijestiprije 4 danaU petak ujutro dio Velike Gorice ostaje bez struje – evo gdje će se odvijati radovi
-
Sportprije 2 danaSuze pokraj igrališta: HNK Gorica iznenadila navijača za rođendan