Mraclinci u samo par sati zasadili SvetoVidsku šumicu, zeleni raj na 5,5 tisuća ‘kvadrata’
Investitor Filip Galeković i stručna voditeljica projekta Mateja Angelina Kramar otkrili su nam sve detalje ovog jedinstvenog projekta u čijim ćemo sočnim plodovima uživati već idućeg ljeta!
Do danas zapušteni prostor nasuprot NK Mraclin, koji je bio i svojevrsno odlagalište otpada, u svega par sati ovog subotnjeg jutra doživjelo je potpunu preobrazbu zahvaljujući akciji i projektu pod nazivom ‘SvetoVidovska šumica’. U prvoj fazi zasađeno je 215 sadnica, a osim što ćemo već idućeg ljeta, prekoputa popularne mraclinske ‘Grabe’, moći uživati u plodovima ove jestive šumice, za kojih pet godina to će biti jedan pravi zeleni raj na 5,5 tisuća ‘kvadrata’.
Posebnost projekta je i u tome što je on u potpunosti financiran privatnom inicijativom PPS Galeković, osmišljen u suradnji s NK Mraclin, a proveden u partnerstvu sa stručnjacima iz tvrtke Green Fusion i lokalnom zajednicom. Detalje nam je otkrio investitor Filip Galeković, direktor PPS Galeković.
– U našoj drvnoj industriji stalno se borimo s predrasudom kako je naš sektor najzaslužniji za devastaciju šuma, što naravno nije tako, nego je istina sasvim drugačija – više se sanira nego što se sječe. No, osjećamo se i dužni investirati u obnovu šumskog fonda. Kad smo pričali s dečkima iz NK Mraclin što bismo u tom smjeru mogli napraviti za naše selo došli smo do ideje jestive Svetovidske šumice. Uz profesionalne pomoći GreenFusiona ovo je prva faza, sadnja, a u idućem periodu planiramo i šetnicu i edukativni dio, a zasad smo investirali oko tri tisuće eura. Nama je cilj i dalje što više saditi, jer najgore je kad se previše betonira. Naša je želja što više raditi u korist prirode, jer to je u konačnici u korist naše djece – ispričao nam je Galeković.
Kako bi se lokacija uopće privela svrsi bilo je potrebno i dosta pripremnih radnji. Poput čišćenja i odvoza otpada, pa sve do navažanja impresivne količine prirodnih resursa za permakulturno uređenje, a cijelu akciju je vodila Mateja Angelina Kramar, predsjednica udruge ‘Zasadi stablo, ne budi panj’ i vlasnica platforme Green Fusion.
– Čestica je bila nasuta građevinskim otpadom do prije dva mjeseca, pa smo morali i pripremiti za sadnju. Investitor ima dosta raspoloživih prirodnih resursa poput piljevine, sječke i drugog, pa smo ukupno 800 kubika dovezli na lokaciju. Kroz zimske mjesece to će se pretvoriti u organsku masu kako bismo dalje nadograđivali tlo, to će voćkama koristiti da dobiju kvalitetan izvor hranjivih tvari. Permakultura, svjesno oblikovanje prostora koje može biti na korist lokalnoj zajednici, udrugama, vrtićima, građanima, ideja je da to bude edukativna, jestiva šuma hrane. A šuma zbog toga jer se koriste šumske sadnice, a jestiva jer imamo i voćke i voćkarice – pojašnjava.
Na 5500 metara kvadratnih iskoristivog prostora, zasađeno je 215 sadnica, među kojima su šumske, voćkarice i bobičasto voće.
– Imamo od 30 komada stabala vrlo visokog rasta hrast, lipa, trešnje, jabuke, kruške i marelice, pa nešto niža stabla poput smokve i višanja, vrlo niska poput bazge, forzicije, jajaste merale i 50 komada grmova ribizla, aronije, maline i šumske ruže. Sadnice su visine od 80 centimetara do tri metra – otkriva nam dizajnerica jestive šumice.
Osim edukativno-rekreativne funkcije nikako ne treba zanemariti ni turistički potencijal ovog sjajnog projekta.
– Investitor planira od trupaca napraviti još klupe i klupice, u dizajnu projekta sam isplanirala i dio za malo jezerce, zonu opuštanja i jednu divlju zonu. To je jedna lokacija gdje će se ljudi moći doći i educirati i opustiti, prošetati, roštiljati, pa i zaigrati nogomet, a škole i vrtići imati nastavu pod krošnjama – ističe Kramar.
Među volonterima koji su se odazvaliu na akciju sadnje SvetoVidovske šumice bio je i Juraj Odrčić, župan Plemenite opčine turopoljske. Kaže kako se rado odazvao pozivu njihovog POT-ovca Filipa Galekovića i prionuo poslu, zajedno s drugim članovima sučije Mraclin.
– Većinom zelene projekte našeg područja financiraju EU fondovi, a ovdje imamo slučaj kako je jedan takav pokrenuo privatni poduzetnik, što je za svaku pohvalu. Ovdje sam s članovima naše sučije i kako bih se osobno odužio na Filipovoj pomoći i pokroviteljstvu prilikom sadnje na Kurilovečkoj šetnici – rekao nam je Odrčić.
A ono što nas nestrpljive najviše zanima jest – kad ćemo moći uživati u svim tim divotama koje nudi projekt SvetoVidovske šumice?
– To je ono glavno što zapravo sve najviše zanima, pa evo prve nekakve veće količine plodova voćaka očekujemo za 5 do 7 godina, ali zato sam u dizajn i ubacila dosta bobičastog voća, pa ćemo već idućeg ljeta moći ubirati maline, ribizle, aronije – najavljuje Mateja Angelina Kramar, predsjednica udruge ‘Zasadi stablo, ne budi panj’ i vlasnica platforme Green Fusion.
Priredba povodom proslave 50. godišnjice Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina održana je danas (srijeda, 25. ožujka 2026., početak u 12 sati) u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica. Odlični voditelji umjetničkog programa bili su učenici trećih razreda Zrakoplovne škole: Lara Knežević (3. ZP), Arman Osmani (3. ZIM) i Nika Pavlović (3. IRE).
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehniČke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Govorili su: Vedran Šarac – ravnatelj škole, Ivica Radanović – izaslanik župana Zagrebačke županije, pročelnik Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje, Momir Karin – predstavnik Ministarstva znanosti i obrazovanja mladih, ovlašten za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja.
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Među uzvanicima su bili: Branko Hrg – izaslanik ministra obrane Republike Hrvatske, državni tajnik, Krešimir Ražov – brigadni general, Josip Štimac – general bojnik, bivši zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ-a), Michael Križanec – general bojnik, bivši zapovjednik HRZ-a i nekadašnji učenik Zrakoplovne škole, gospođa Ljerka Perešin, supruga Rudolfa Perešina, Goran Huljev – brigadir, dekan Hrvatskog vojnog učilišta dr. Franjo Tuđman, Silvana Kovačić – brigadirka, voditeljica službe za izobrazbu, Sektor za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima MORH-a.
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Ivo Tunjić – izaslanik ravnatelja Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, voditelj Odjela za informacijsko-komunikacijske tehnologije, inženjerstvo i mobilnost, David Gabelica – član Uprave Međunarodne zračne luke Zagreb, Ivan Damjanović – izvršni direktor MZLZ-a, Jasmin Bajić – predsjednik Uprave Croatia Airlinesa, Ranko Ilić – predsjednik Uprave Zračne luke Zagreb, Ivica Vidović – predsjednik Uprave Zrakoplovno-tehničkog centra, Marko Cvijin – direktor Trade AIR-a, Ana Kapetanović – direktorica Agencije za civilno zrakoplovstvo, Alana Vukić – ravnateljica Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu.
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Dr. znanosti Tamara Čendo Metzinger – dekanica Veleučilišta Velika Gorica, izv.prof.dr. znanosti Ivona Bajor – izaslanica dekana Fakulteta prometnih znanosti, izv.prof.dr.sc. Martina Kolar Billege, prodekanica Učiteljskog fakulteta, Dora Ulaga – bivša ravnateljica Zrakoplovne škole, Juraj Odrčić – župan Plemenite općine turopoljske.
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David ćJolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Vokalni dio programa (Dobro mi došel, prijatel, Tvoja zemlja, Maštarija) ispunio je pjevač Martin Kosovac, nekadašnji učenik ove škole.
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Na kraju programa dodijeljeni su učenicima ugovori o stipendiranju MORH-a. Stipendistima, ukupno devet, ugovore su uručili Branko Hrg, Krešimir Ražov i Vedran Šarac: 1. Luka Banožić, 2. Tvrtko Barišić, 3. Kira Dorotić, 4. Filip Hodak, 5. Julija Zečević (svi 3. ZIM), 6. Lukas Barić, 7. David Jelovečki, 8. Nino Komušar, 9. Filip Saračević (svi 3. IRE).
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Program proslave pripremila je Dobrila Arambašić-Kopal, prof. uz podršku kolegica (abecednim redom) Anemarije Peroš, prof., Sandre Tejić, prof., knjižničarke Tihane Strmo, prof. te sugestije učenica/učenika, sudionika programa (bez korištenja UI).
Karate klub Centar iz Velike Gorice osvojio je osam medalja i zauzeo peto mjesto u borbama na međunarodnom turniru Kik kup Rudolf Perešin 2026., održanom u subotu, 21. ožujka u Križu. Na natjecanju je sudjelovalo gotovo 300 boraca iz 32 kluba iz Hrvatske, Austrije i Bosne i Hercegovine.
Najbolji rezultat ostvarila je Kim Kumic, koja je osvojila dva zlata, u kategoriji učenica do 49 kilograma te među mlađim kadetkinjama do 47 kilograma.
Vrlo dobar nastup imala je i Sara Brletić koja je osvojila zlato među učenicama do 44 kilograma te srebro u kategoriji mlađih kadetkinja do 42 kilograma. Dora Paić također je uzela zlato među kadetkinjama do 37 kilograma i broncu u kategoriji učenica do 39 kilograma.
Broj medalja upotpunili su Karlo Đukić sa srebrenom medaljom u kategoriji do 34 kilograma te Noa Smolčić koji je turnir završio s broncom.
Jučer je u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Velika Gorica, održano predavanje “Zemlja Govori”.
U Središenjm odjelu Gradske knjižnice, s početkom u 18 sati, mr. Nives Opačić je održala predavanje o Toponimima u Turopolju i što nam oni ukazuju. Inače, Nives Opačić je hrvatska jezikoslovka, znanstvenica i filologinja te književnica. Predavanje je započela moderatorica i upraviteljica Zavoda – Katja Matković Mikulčić, pojašnjavajući zašto je odabran naslov Zemlja govori: ” Nismo ni svjesni koliko pojedini nazivi govore o nekim karakteristikama, o povijesti, o nekim osobinama terena. Mislim, cijela nauka se na tome bazira”.
Mr. Nives Opačić je na samome početku uvela publiku s pričom o zagrebačkom kvartu – Kajzerica:
“Dakle, već krećući iz Zagreba i prebacivši se na obalu Save, mogu početi govoriti o tome što mi zemlja govori. Mogu pratiti po riječima što bi zapravo pojedini predjeli značili. Jedan od njih je recimo Kajzerica. Čuli ste svi za taj predio Kajzerica. A isto tako hodate u pekaru pa kupite kajzericu. Kajzerica je pecivo, okruglo, ali ima određene nabore, zareze na sebi. A samo joj ime već nekako asocira na kajzera, na cara. E sad, u kakvoj su vezi Kajzerica – dio Zagreba i kajzerica pecivo”?
S takvim duhovitim i pronicljivim pristupom, uvela nas je i u značenje imena našeg grada koje uz malu goru čak može značiti i vinograd. Međutim, gorica po svom postavu, može značiti nešto što je nastalo gorenjem: “Mi znamo da su se tereni katkada dobivali tako da bi se zapalilo ono što je na njemu bilo i da su na taj način ljudi dolazili do zemlje koja bi bila plodnija”.
Svi koji se ponekad osjećaju preplavljeno svojim pametnim telefonom sada imaju priliku naučiti kako ga koristiti jednostavno i bez stresa. Gradska knjižnica Velika Gorica organizira besplatnu radionicu pod nazivom “Mobitel u malom prstu”, namijenjenu svima koji žele savladati osnovne funkcije mobitela, od slanja poruka i poziva do fotografiranja i korištenja aplikacija.
Radionica se odvija u opuštenoj atmosferi, po individualnom tempu svakog sudionika, a vodit će je Martina Rebrović Sopek, koja će sudionicima pružiti i savjete o sigurnosti i zaštiti privatnosti.
Zainteresirani se mogu prijaviti telefonom na broj 098 950 9928, jer je broj sudionika ograničen.
Velika Gorica od jutros miriše na Uskrs. U Parku dr. Franje Tuđmana predstavljeno je 15 velikih uskrsnih pisanica koje su, u sklopu projekta Grada Velike Gorice, oslikala djeca iz lokalnih osnovnih škola.
Umjesto kupnje novih ukrasa, Grad je odlučio obnoviti postojeće, a kistove su u ruke uzeli učenici iz Mičevca, Novog Čiča, Bukevja, Veleševca te škola Jurja Habdelića i Eugena Kumičića.
Radove je obišao i gradonačelnik Krešimir Ačkar, zahvalivši djeci i učiteljima na trudu i idejama koje su uljepšale grad.
“Draga djeco i učiteljice, hvala vam što što ste svojim idejama, bojama i trudom pokazali koliko malo mašte može uljepšati svijet oko nas. Hvala svima koji ste se odazvali ovoj lijepoj inicijativi i pomogli da ovog Uskrsa naše zelene površine zasjaju u najljepšim bojama”, rekao je gradonačelnik.
Nakon današnjeg predstavljanja, pisanice se sele na svoje stalne blagdanske lokacije. Svih 15 radova bit će raspoređeno po javnim zelenim površinama diljem grada.