Do danas zapušteni prostor nasuprot NK Mraclin, koji je bio i svojevrsno odlagalište otpada, u svega par sati ovog subotnjeg jutra doživjelo je potpunu preobrazbu zahvaljujući akciji i projektu pod nazivom ‘SvetoVidovska šumica’. U prvoj fazi zasađeno je 215 sadnica, a osim što ćemo već idućeg ljeta, prekoputa popularne mraclinske ‘Grabe’, moći uživati u plodovima ove jestive šumice, za kojih pet godina to će biti jedan pravi zeleni raj na 5,5 tisuća ‘kvadrata’.

Posebnost projekta je i u tome što je on u potpunosti financiran privatnom inicijativom PPS Galeković, osmišljen u suradnji s NK Mraclin, a proveden u partnerstvu sa stručnjacima iz tvrtke Green Fusion i lokalnom zajednicom. Detalje nam je otkrio investitor Filip Galeković, direktor PPS Galeković.

– U našoj drvnoj industriji stalno se borimo s predrasudom kako je naš sektor najzaslužniji za devastaciju šuma, što naravno nije tako, nego je istina sasvim drugačija – više se sanira nego što se sječe. No, osjećamo se i dužni investirati u obnovu šumskog fonda. Kad smo pričali s dečkima iz NK Mraclin što bismo u tom smjeru mogli napraviti za naše selo došli smo do ideje jestive Svetovidske šumice. Uz profesionalne pomoći GreenFusiona ovo je prva faza, sadnja, a u idućem periodu planiramo i šetnicu i edukativni dio, a zasad smo investirali oko tri tisuće eura. Nama je cilj i dalje što više saditi, jer najgore je kad se previše betonira. Naša je želja što više raditi u korist prirode, jer to je u konačnici u korist naše djece – ispričao nam je Galeković.

Kako bi se lokacija uopće privela svrsi bilo je potrebno i dosta pripremnih radnji. Poput čišćenja i odvoza otpada, pa sve do navažanja impresivne količine prirodnih resursa za permakulturno uređenje, a cijelu akciju je vodila Mateja Angelina Kramar, predsjednica udruge ‘Zasadi stablo, ne budi panj’ i vlasnica platforme Green Fusion.

– Čestica je bila nasuta građevinskim otpadom do prije dva mjeseca, pa smo morali i pripremiti za sadnju. Investitor ima dosta raspoloživih prirodnih resursa poput piljevine, sječke i drugog, pa smo ukupno 800 kubika dovezli na lokaciju. Kroz zimske mjesece to će se pretvoriti u organsku masu kako bismo dalje nadograđivali  tlo, to će voćkama koristiti da dobiju kvalitetan izvor hranjivih tvari. Permakultura, svjesno oblikovanje prostora koje može biti na korist lokalnoj zajednici, udrugama, vrtićima, građanima, ideja je da to bude edukativna, jestiva šuma hrane. A šuma zbog toga jer se koriste šumske sadnice, a jestiva jer imamo i voćke i voćkarice – pojašnjava.

Na 5500 metara kvadratnih iskoristivog prostora, zasađeno je 215 sadnica, među kojima su šumske, voćkarice i bobičasto voće.

– Imamo od 30 komada stabala vrlo visokog rasta hrast, lipa, trešnje, jabuke, kruške i marelice, pa nešto niža stabla poput smokve i višanja, vrlo niska poput bazge, forzicije, jajaste merale i 50 komada grmova ribizla, aronije, maline i šumske ruže. Sadnice su visine od 80 centimetara do tri metra – otkriva nam dizajnerica jestive šumice.

Osim edukativno-rekreativne funkcije nikako ne treba zanemariti ni turistički potencijal ovog sjajnog projekta.

– Investitor planira od trupaca napraviti još klupe i klupice, u dizajnu projekta sam isplanirala i dio za malo jezerce, zonu opuštanja i jednu divlju zonu. To je jedna lokacija gdje će se ljudi moći doći i educirati i opustiti, prošetati, roštiljati, pa i zaigrati nogomet, a škole i vrtići imati nastavu pod krošnjama – ističe Kramar.

Među volonterima koji su se odazvaliu na akciju sadnje SvetoVidovske šumice bio je i Juraj Odrčić, župan Plemenite opčine turopoljske. Kaže kako se rado odazvao pozivu njihovog POT-ovca  Filipa Galekovića i prionuo poslu, zajedno s drugim članovima sučije Mraclin.

– Većinom zelene projekte našeg područja financiraju EU fondovi, a ovdje imamo slučaj kako je jedan takav pokrenuo privatni poduzetnik, što je za svaku pohvalu. Ovdje sam s članovima naše sučije i kako bih se osobno odužio na Filipovoj pomoći i pokroviteljstvu prilikom sadnje na Kurilovečkoj šetnici – rekao nam je Odrčić.

A ono što nas nestrpljive najviše zanima jest – kad ćemo moći uživati u svim tim divotama koje nudi projekt SvetoVidovske šumice?

– To je ono glavno što zapravo sve najviše zanima, pa evo prve nekakve veće količine plodova voćaka očekujemo za 5 do 7 godina, ali zato sam u dizajn i ubacila dosta bobičastog voća, pa ćemo već idućeg ljeta moći ubirati maline, ribizle, aronije – najavljuje Mateja Angelina Kramar, predsjednica udruge ‘Zasadi stablo, ne budi panj’ i vlasnica platforme Green Fusion.