Što napraviti kada pronađete krpelja na koži? Kada je vrijeme za posjet liječniku? Gdje ga baciti nakon uklanjanja? Odgovore na ta pitanja donose stručnjaci, uz upozorenje da mnogi još uvijek koriste neučinkovite ili opasne metode uklanjanja ovih potencijalno opasnih nametnika, a njihovo mišljenje prenosi Večernji.hr.

Krpelji su česti pratioci boravka u prirodi, osobito u proljeće i ljeto. Iako mnogi posežu za narodnim metodama poput spaljivanja, gušenja uljem ili čupanja prstima, liječnici upozoravaju da postoji samo jedan ispravan i siguran način za njihovo uklanjanje, s pomoću špičaste pincete.

Kako pravilno ukloniti krpelja?

Stručnjaci savjetuju sljedeće korake:

• Najprije očistite mjesto uboda alkoholom.
• Pincetu s tankim vrhom prislonite uz samu kožu, što bliže glavi krpelja.
• Polako i ravnomjerno povucite, bez trzanja.
• Nakon vađenja, ponovno očistite kožu i ruke alkoholom ili sapunom i vodom.

„Ako se dio glave krpelja odlomi i ostane u koži, možete ga pokušati izvaditi pincetom, ali ako to ne uspijete – nema razloga za paniku”, pojašnjava dr. Carol DerSarkissian za WebMD.

Što učiniti s uklonjenim krpeljem?

Idealno bi bilo krpelja poslati na analizu kako bi se utvrdilo je li zaražen, što može pomoći u pravodobnom liječenju i, po potrebi, uključivanju antibiotske terapije. Ako se odlučite na to, stavite ga u zatvoreni spremnik s vlati trave kako bi ostao živ do analize.

U slučaju da ga želite sami zbrinuti, možete ga:

• utopiti u alkoholu,
• baciti u zahod,
• zamotati u ljepljivu traku i baciti u smeće,
• spaliti.

„Važno je izbjegavati gnječenje krpelja prstima jer se tako može prenijeti zaraza”, upozorava dr. DerSarkissian.

Nakon ugriza krpelja, pažljivo pratite svoje zdravstveno stanje. Ako se pojave simptomi poput zimice, vrućice, glavobolje, bolova u mišićima ili osipa, nužno je što prije potražiti liječničku pomoć. Ti znakovi mogu ukazivati na lajmsku bolest, jednu od najčešćih bolesti koje prenose zaraženi krpelji u Hrvatskoj, uz krpeljni meningoencefalitis.

Iako većina vlasnika pasa vjeruje da svojim ljubimcima pruža najbolju njegu, stručnjaci upozoravaju kako neke uobičajene prehrambene navike mogu ozbiljno narušiti zdravlje pasa, osobito ako se greške ponavljaju svakodnevno i ostanu neprimijećene. Index.hr donosi popis od pet najčešćih pogrešaka koje vlasnici čine, često iz dobre namjere, a koje mogu dovesti do pretilosti, probavnih tegoba i drugih zdravstvenih problema.

1. Previše poslastica i hrane “s ljudskog stola”

Jedan komadić sira, ostatak ručka ili kriška pršuta – sve to možda djeluje bezopasno, no kalorije se brzo zbrajaju, osobito kod manjih pasmina. Poslastice ne bi smjele činiti više od 10 % ukupnog dnevnog unosa kalorija. Osim toga, ljudska hrana često sadrži sastojke poput soli, luka i češnjaka koji mogu biti toksični za pse.

2. Neprilagođena količina hrane

Prehrambene potrebe psa mijenjaju se tijekom života. Ipak, neki vlasnici godinama koriste istu količinu hrane, zanemarujući promjene u težini, razini aktivnosti i zdravstvenom stanju. Prehrana šteneta, odraslog aktivnog psa i starijeg psa ne može biti ista, a važno je pratiti tjelesnu kondiciju, ne samo broj kilograma.

3. Nedostatak raznolikosti u prehrani

Mnogi psi svakodnevno jedu istu suhu hranu, bez ikakvih promjena. Iako komercijalna hrana sadrži osnovne nutrijente, jednolična prehrana može dovesti do nutritivnih manjkova, osobito ako pas ne podnosi određene sastojke. Veterinari preporučuju povremenu rotaciju izvora proteina i dodavanje kuhanih, prilagođenih namirnica.

4. Neprikladne “zdrave” namirnice

U pokušaju da svom psu ponude prirodniju prehranu, neki vlasnici posežu za sirovim jajima, kostima ili voćem poput grožđa i avokada – koji mogu biti opasni ili toksični. Bez dovoljno znanja, ovakva prehrana može izazvati više štete nego koristi.

5. Nedovoljan unos vode

Iako se ne ubraja u hranu, voda je ključna za zdravlje psa. Psi koji konzumiraju pretežno suhu hranu često ne piju dovoljno tekućine, što može dovesti do kronične dehidracije i problema s bubrezima, kožom i energijom. Redovito mijenjanje vode, dodatne zdjelice ili neslana domaća juha mogu pomoći.

Briga o pravilnoj prehrani pasa ne svodi se samo na punjenje zdjelice. Potrebno je razumjeti stvarne potrebe ljubimca koje se mijenjaju s vremenom. Svaka mala greška, ponavljana svakodnevno, može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema. Pravilnom edukacijom i pažnjom prema svakodnevnim navikama, vlasnici mogu značajno doprinijeti zdravlju i dugovječnosti svojih pasa.

Koliko novca dati za svadbeni poklon, osobito ako si kuma ili kum? Ovo pitanje pokrenulo je lavinu komentara na društvenim mrežama, a rasprava koju je započela jedna buduća kuma na Redditu otkrila je koliko su raznolika očekivanja, mogućnosti i običaji među ljudima, prenosi Večernji.hr. Dok neki daruju tisuće eura, drugi biraju kreativna rješenja ili iskreno priznaju – nemam više od 100 eura.

Sve je krenulo kada je korisnica Reddita priznala da je tek dva i pol mjeseca prije vjenčanja saznala da će biti kuma, ali financijski nije spremna. „Plaća mi pokriva samo kredit, račune i putovanje koje sam ranije rezervirala. Koliko se uopće očekuje da dam”, pitala je.

Jedan korisnik otkrio je da je, kao kum na malom obiteljskom vjenčanju, kupio društvenu igru vrijednu 150 eura jer su mladenci „zarađivali sedam puta više” od njega. Drugi pak nije dao ništa jer je svečanost bila tek simboličan odlazak kod matičara. Bilo je i neobičnih prijedloga, od uplate putovanja na rate do darivanja seta lonaca ili čak poluge zlata.

S druge strane, jedna žena podijelila je kako je, znajući godinama unaprijed da će biti kuma, uspjela uštedjeti i darovati kombinaciju novca i poklona vrijednu čak 1000 eura. Drugi primjer govori o barjaktaru koji je, iako „samo pratnja kumi”, dao 300 eura, dok je jedan stariji kum, s obitelji, darovao 1000 eura.

Originalnost nije rijetkost, neki poklanjaju umjetničke portrete para, a jedan korisnik istaknuo je važnost iskrenosti, „Daj 100 eura i reci sori, u kreditu sam, Ako ti tada kuma kaže da ništa ne moraš, znaš da te cijeni.”

Mnogi se slažu da društvo često postavlja nerealna očekivanja. „Uvijek dajemo previše jer si možemo priuštiti, ali to ne bi smjelo biti pravilo. Kumove ne biramo zbog novca”, napisala je jedna komentatorica.

U konačnici pravila nema. Primjeri variraju od 133 eura do 1000 eura, uz dodatke poput plaćanja harmonikaša, darova i torti. Sve ovisi o bliskosti s mladencima, njihovim očekivanjima i financijskim mogućnostima kumova.

Kako je jedan komentar sažeo raspravu – „Daj koliko možeš, iskreno i s osmijehom. Ako si prava kuma, to je važnije od svake svote.”

S dolaskom ljetnih temperatura, mnogi vozači u Hrvatskoj suočavaju se s nesnosnom vrućinom u automobilima koji su parkirani na suncu, prenosi Večernji.hr. No, iako većina instinktivno pali klima uređaj čim sjedne za volan, stručnjaci upozoravaju da bi to mogla biti pogrešna odluka.

Prema mišljenju stručnjaka iz tvrtke Nationwide Vehicle Contracts, uključivanje klime odmah nakon ulaska u automobil zapravo otežava hlađenje unutrašnjosti, produžuje vrijeme potrebno za postizanje ugodne temperature i dodatno opterećuje klima uređaj.

„U osnovi, tražite od svog klima uređaja da vodi bitku koju ne može dobiti“, pojašnjava stručnjak. „Zrak unutar automobila često je topliji od vanjskog. Ako odmah uključite klimu, osobito u načinu recirkulacije, samo vrtite vrući zrak u krug i tjerate sustav da radi pod velikim opterećenjem“, govore iz tvrtke.

Unutrašnjost vozila, osobito ako ima tamne ili kožne presvlake, može se zagrijati i iznad 50 stupnjeva Celzijusa, stvarajući osjećaj kao da ulazite u pokretnu saunu. Znojni volan, vruće kopče pojaseva i usijana sjedala dodatno pogoršavaju situaciju, jer zrače toplinu natrag u ionako vrući zrak.

Kako bi se vožnja učinila ugodnijom, stručnjaci savjetuju jednostavan postupak. Prije nego što upalite klimu, otvorite sva vrata i prozore na najmanje pola minute do minutu kako biste ispustili pregrijani zrak. Nakon toga, vozite nekoliko minuta sa spuštenim prozorima kako bi svjež zrak cirkulirao kroz kabinu.

Kada uključite klima uređaj, važno je da postavite način rada na „svježi zrak“ umjesto na „recirkulaciju“. Cilj je uvući svježiji zrak izvana, a ne ponovno hladiti unutrašnji zrak koji je pregrijan. Također, preporučuje se da usmjerite ventilacijske otvore prema prsima i koljenima, jer hlađenje središta tijela pridonosi bržem osjećaju ugode.

Bake i djedovi koji redovito čuvaju svoje unuke mogli bi živjeti i do pet godina dulje od onih koji to ne čine, pokazuje istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu Evolution and Human Behaviour, prenosi MissMama. Rezultati su temeljeni na podacima opsežne Berlinske studije o starenju, koja je više od dva desetljeća pratila zdravstvene kartone preko 500 osoba starijih od 70 godina.

Prema znanstvenicima, upravo uključivanje u skrb o unucima ima značajne pozitivne učinke na zdravlje starijih osoba. Dr. Ronan Factora s klinike Cleveland objašnjava da ovakva aktivnost pomaže starijima da ostanu fizički aktivni, društveno uključeni i mentalno stimulirani. Dakle, sve ključne komponente zdravog starenja.

Iako su prednosti najizraženije kod djedova i baka koji skrbe o vlastitim unucima, istraživanje otkriva da i starije osobe koje brinu o djeci izvan obitelji, pa čak i one bez djece, također imaju koristi. Naime, osobe bez djece koje su pomagale u skrbi za djecu živjele su u prosjeku tri godine dulje.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da prevelika razina odgovornosti može imati i negativne posljedice. Prethodne studije pokazale su da prekomjerno uključivanje u skrb, osobito kod osoba s poviješću depresije ili anksioznosti, može dovesti do fizičkog i psihičkog stresa te narušenog zdravlja.

„Pomoć pri čuvanju djece se ne smije pogrešno shvatiti kao lijek za dulji život”, ističe Ralph Hertwig, jedan od autora istraživanja.