Povežite se s nama

Vijesti

MOST sazvao presicu o Aglomeraciji

Marko Šimac: Ne živim u Velikoj Gorici i ne plaćam prirez gradu, ali to nije tema

Objavljeno

na

Pozvali smo vas kako bismo upozorili na niz propusta koji su se ovih dana dogodili, a najveći i posljednji je poništavanje natječaja za projekt Aglomeracije, za sustav obnove i dogradnje sustava odvodnje u vrijednosti oko 240 milijuna kuna. Time je u pitanje dovedena realizacija cijelog projekta, jer trenutno traje potraga za sredstvima. Sve je odgođeno neodređeno, a naša je briga, znajući kako to ide s kapitalim projektima u Velikoj Gorici, da i u ovom slučaju ne stupimo u novo kreditno zaduženje. Iznosi kojima se ovdje barata su između 100 i 150 milijuna kuna i vjerujemo da treba pristupiti nekim drugim modelima financiranja, a ne ići putem kredita, uvodno je rekao predsjednik goričkog MOST-a Marko Šimac na konferenciji za novinare održanoj sat i pol prije početka sjednice Gradskog vijeća, i to na otvorenom, na stepenicama ispred Pučkog otvorenog učilišta.

– Imamo i posljednji primjer sa Strabagom, gdje imamo tužbu od 500 tisuća kuna mjesečno, a problemi s financijama rješavaju se dizanjem komunalne naknade, što je direktno prelamanje financijskog problema, neefikasnog i neučinkovitog vođenja financija Grada preko leđa građana. Iz kredita gradimo sliku i priliku gradonačelnika koji razvija grad, no on će u trenutku prezaduženosti Grada nestati, politički će se zbrinuti gdje mu već to odgovara, a građanima će ostati krediti, visoka komunalna naknada i problemi – vjeruje Šimac.

– Krenemo li u daljnje zaduživanje Grada i gradskih firmi, dobit ćemo novi slučaj Velkom, a komunalna infrastruktura i vrijedne gradske nekretnine otići će u privatne ruke. Sjetite se samo kako smo posuđivali gorivo od Grada Zagreba kako bismo mogli raditi osnovne komunalne radnje, to nam se ne smije ponoviti. Imamo povećano iseljavanje, povećamo li još i komunalne naknade, neće nam se doseljavati novi ljudi, niti će dolaziti investitori. Zato je nužno zaustaviti ovako neodgovorno vođenje financijske politike Grada – dodao je prvi čovjek goričkog MOST-a.

Nezadovoljan je, kaže, što kapitalni projekti “zapinju”.

– Ništa od Asfaltne baze, drago nam je da se s time ne ide, za to smo se i zalagali, ali nije nam drago što ide tužba, a to je rezultat lošeg upravljanja papirima. Ništa od Aglomeracije, što je tragedija za Veliku Goricu, jer bez kvalitetne odvodnje ugrožavamo naša jezera i rijeke, naš temeljni kapital, i naša vodocrpilišta. Pitanje je što se sljedeće neće realizirati zbog ovako neodgovornog pristupa Grada prema financijama i dokumentaciji. A ima toga još, čut ćete na Vijeću – istaknuo je Šimac pa dodao:

– U projektu Aglomeracije samo ove godine smo zadužili Grad za 28 milijuna kuna, kupljena su vozila vrijedna preko sedam milijuna kuna, što znači da smo velik novac već potrošili na projekt za kojeg je pitanje kad će se i kako realizirati. U suradnji s nacionalnim MOST-om pokušat ćemo napraviti sve da se dođe do najboljeg mogućeg rješenja.

Iskoristili smo priliku i kako bismo od Šimca doznali još poneki detalj o “slučaju Gdje živiš?”. Medijima je, podsjećamo, stigao dopis kako gorički vijećnik Šimac stanuje u Zagrebu…

– Ja sam rođen u ovom kraju, u kojem sam društveni radnik posljednjih 10-15 godina, što mnogi znaju. Dušom i srcem sam ovdje, u Turopolju. Nažalost, splet poslovnih i privatnih okolnosti doveo je do toga da imam privremeno boravište u Zagrebu. Ali to je privremeno rješenje, planiram se vratiti u Veliku Goricu, što dokazuje i moj rad u ovom gradu. Pokušavam poboljšati i unaprijediti svoj kraj, tako da kad budem živio ovdje, a to će biti vrlo skoro, živim u jednom kvalitetnom i uređenom kraju. Da, trenutno je moje boravište u Zagrebu, a prebivalište u Novom Čiču, ali isključivo zbog poslovnih okolnosti i to nije trajno rješenje.

Prirez, dakle, plaća u Zagrebu?

– Sukladno Zakonu o porezu. Kad bih plaćao prirez u Velikoj Gorici, to bi bilo protuzakonito. Zbog poslovnog odnosa sam morao na dvije godine, što je pola mandata, prijaviti boravište u Zagrebu, po sili zakona morao sam prijaviti i poreznu karticu. No vrlo je zanimljivo da je to podatak koji je poznat od početka, a lansiran je nakon naše press konferencije u Saboru.

Šimac je, naravno, uvjeren da pitanje njegova stanovanja ne bi trebalo biti ključno…

– U ovom trenutku to gdje živi jedan vijećnik, odnosno privremeno boravi, nije tema. Tema bi trebalo biti to što ćemo plaćati više od pola milijuna kuna mjesečno ako Strabag dobije tužbu, što nam ne ide Aglomeracija, projekt vrijedan više od 500 milijuna kuna. Problem je i šlamperaj oko dokumentacije kod imenovanja ravnateljice Pučkog otvorenog učilišta, ali i sve drugo što se prelama na leđima građana. I u tom trenutku se lansiraju ovakve afere, kojima se pokušava dokazati da smo svi mi jednaki. A nismo svi jednaki. Ja ne živim od politike, nego za Veliku Goricu, što dokazujem već 10-15 godina svojim radom. A to očito neke boli. Ne mogu naći ništa drugo, pa rade aferu iz jednog zakonitog postupka – kazao je Šimac i oštro nastavio:

– Podsjetio bih da smo imali sličnu aferu i prije, s Toninom Piculom, kad se HDZ žestoko obrušio na njega, ali i s Vesnom Škare Ožbolt, s kojom nije bilo ništa upitno dok je bila uz vladajuće kao predsjednica Gradskog vijeća. Ovo je čisto političko ocrnjivanje. Za razliku od gradonačelnika, koji sustavno krši zakon zanemarivanjem i neodgovaranjem na dopise mjesnih odbora, kao i na pitanje vijećnika. Ako itko radi protuzakonite radnje, to je gradonačelnik Dražen Barišić. To je crno na bijelo, jer preko godinu dana nisu odgovorili na pitanja vijećnika i građana. Ali bitno je producirati afere protiv oporbe, i to čak i kad su izmišljene.

Dakle, ova cijela priča sa stanovanjem je izmišljena?

– Situacija je realna, ali afera je napuhana. To je, kažem, splet trenutnih okolnosti, a boravište je kraće od trajanja mandata – ponovio je Šimac pa se odmah okrenuo onome što smatra važnijim:

– Trebalo bi biti i pitanje zašto imamo sjednice Vijeća svaka tri mjeseca, a svaki mjesec uredno primamo naknade. I zašto neki vijećnici dolaze na sjednice samo dizati ruke, ne sudjeluju, nisu vijećnički aktivni, a također dobivaju naknade. Za razliku od nas, koji smo najaktivniji u Gradskom vijeću. Zašto se proziva nas, a ne ljude koji doslovno tamo sjede samo da bi mogli podići ruke kad treba glasati?

O svemu tome nešto je imao za reći i politički tajnik MOST-a Nikola Grmoja.

– Sve je prema zakonu, pa to je samo boravište. Pa i ja sam iz Metkovića, a više sam u Zagrebu nego u svom rodnom gradu. Poslovne i druge okolnosti odvedu vas na neki drugi put, ali svoj grad neću nikad zaboraviti i za njega se borim u Saboru. Vidim po svemu što se ovdje radi da se Marko žestoko bori za Veliku Goricu. Bilo bi dobro, naravno, da može naći neki posao u Velikoj Gorici, ali mislim da je HDZ riješio sve kadrove, a Marko se morao zaposliti u realnom sektoru u Zagrebu i plaćati porez. A od ovih njihovih kadrova nemamo nikakve koristi, samo financijske štete – misli Grmoja, pa dodaje nekoliko rečenica i o onome o čemu je Šimac govorio u prvom dijelu konferencije:

– Dat ćemo apsolutnu podršku našim vijećnicima u Velikoj Gorici. I prije nego što se ovo dogodilo bili smo svjesni problema, znali smo što će se dogoditi u Velikoj Gorici, ali i drugim gradovima. Na takve projekte nitko se nije javio s odgovarajućim ponudama, gradovi nemaju sredstva i sad je pitanje kako to riješiti. Poništavanje natječaja sigurno nije put, država mora rješavati ovakve vrste problema.

Kultura

Treće priznanje za „Hassanove ratove“ – Unska sirena u rukama Velikogoričanina Hassana Haidara Diaba

Nagrada za najbolji dokumentarni film ujedno je duboko poštovanje prema životnoj priči i hrabrosti glavnog protagonista

Objavljeno

na

Film „Hassanovi ratovi“, u režiji i scenariju Roberta Bubala, urednika Nedjeljnog Večernjeg lista, te u produkciji Olimp Marija Vukadina, nastavlja osvajati srca publike i žirija, ali i ispisivati stranice filmske povijesti.

Nakon velikih uspjeha i nagrada u Vukovaru i Tuzli, stiglo je i treće veliko priznanje – ovoga puta na 7. Internacionalnom Avanturističkom Film Festivalu Avant & Una u Bihaću.

U međunarodnoj konkurenciji filmova iz Austrije, Poljske, Palestine, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, „Hassanovi ratovi“ zablistali su snagom svoje priče i autentičnošću svjedočanstva. Žiri festivala, u sastavu Jasmin Agić (predsjednik), Anila Gajević i Dejan Dabić, jednoglasno je odlučio dodijeliti Nagradu za najbolji dokumentarni film upravo ovom naslovu.

Odluka žirija nije bila samo priznanje filmu, već i duboko poštovanje prema životnoj priči i hrabrosti glavnog protagonista – Hassana Haidara Diaba, nagrađivanog novinara i ratnog reportera Večernjeg lista. Njegova iskustva s ratišta Bliskog istoka, ispričana kroz objektiv kamere, pretočena su u dokumentarac koji ne ostavlja nikoga ravnodušnim.

– Izuzetno sam ponosan na ovu još jednu u nizu nagradu. Ona nije samo moja, nego i nagrada mome gradu, Velikoj Gorici, koja mi je uvijek bila dom i snaga. Ovo priznanje vidim kao potvrdu da se istina uvijek probije, ma koliko puta bila prešućivana. Zahvalan sam svima koji su vjerovali u ovaj film i moju priču – ispričao je Hassan.

„Hassanovi ratovi“ nisu samo film – oni su svjedočanstvo epohe, mozaik povijesti regije rastrgane ratovima, ideologijama i podjelama, ali i osobna priča o čovjeku koji je istini posvetio život. Film donosi autentičan prikaz Bejruta i Bliskog istoka, kroz desetljeća političkih, nacionalnih i vjerskih lomova. To je priča o novinaru koji je uvijek bio ondje gdje je najopasnije – kako bi donio istinu, bez obzira na cijenu.

Unska sirena, nagrada iz Bihaća, nosi snažnu simboliku. Rijeka Una, kao simbol života, čistoće i postojanosti, u ovom kontekstu postaje metafora za istinu i hrabrost. Dodjela ove nagrade filmu o Hassanu potvrđuje da istina, izgovorena i ispričana u najtežim trenucima, uvijek pronađe svoj put i pobijedi.

Ovim priznanjem, nakon Vukovara i Tuzle, Bihać je postao nova postaja na pobjedničkom putu filma „Hassanovi ratovi“, koji će zasigurno nastaviti osvajati publiku i festivalske žirije diljem svijeta.

Nastavite čitati

Vijesti

„Neznani svijet Emila Laszowskog“ tema idućeg Matičina četvrtka

Život i rad povjesničara Laszowskog približit će dr. sc. Mario Stipančević

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Državni arhiv u Zagrebu

U sklopu programa Matičin četvrtak, kojeg organizira Ogranak Matice hrvatske Velika Gorica, u četvrtak 11. rujna 2025. s početkom u 18:30 sati u Područnoj knjižnici Galženica u Velikoj Gorici te na web stranici Ogranka, bit će predstavljena knjiga “Neznani svijet Emila Laszowskog” autora dr. sc. Marija Stipančevića.

Emil Laszowski najpoznatiji je kao autor kapitalnog djela “Povijest plemenite općine Turopolja nekoć Zagrebačko polje zvane I – III”. Osim što je radio u Hrvatskom zemaljskom arhivu u Zagrebu, Laszowski je objavio brojne zbirke arhivske građe, a 1905. godine s Velimirom Deželićem starijim osnovao je Družbu »Braća Hrvatskoga Zmaja«. Njegov život i znanstveni opus već godinama sustavno proučava povjesničar i arhivist Mario Stipančević.

Stipančević, rođen 1975. u Mačkovcu na Savi, školovao se u Novoj Gradiški te diplomirao povijest i etnologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2001. zaposlen je u Hrvatskom državnom arhivu, gdje je obnašao različite dužnosti, od rada u odsjecima za arhivsko gradivo do mjesta vršitelja dužnosti ravnatelja, pročelnika znanstvenog odjela i arhivskog savjetnika. Godine 2006. magistrirao je nacionalizme u Hrvatskoj početkom 20. stoljeća, a 2012. doktorirao upravo na temi Laszowskog.

Nastavite čitati

Najave

PO STARINSKI „Anđele“ zovu na štrudline ‘sake fele’

Tema ovogodišnje priredbe je voće!

Objavljeno

na

Objavio/la

Društvo žena Anđela Lovreković u subotu, 13. rujna od 14 sati na Drevinom gruntu, kod kapele sv. Vida u Mraclinu, organizira već tradicionalnu gastro-manifestaciju “Po starinski”.

Tema ovogodišnje priredbe je voće, a vrijedne “Anđele” spremaju knedline sa šljivama, neizostavne štrukle s tropom i pečenu vratinu s krumpirom na salatu.

Od slatkih delicija tu će biti štrudlini ‘sake fele’: od jabuka, šljiva, višanja i drugog voća, ali i voćne torte i druge starinske slastice dok će sve okupljene glazbom zabaviti tamburaški sastav “Lajbeki”.

Dobar razlog da se zaputite u Mraclin i ručate ‘po starinski’!

Nastavite čitati

Vijesti

Udruga ČičaMiča pokreće besplatne radionice za djecu i odrasle! Otvorene prijave

Udruga ČičaMiča pokreće program ReAct kojim će se djeca, mladi i odgajatelji kroz dramske igre učiti empatiji, kritičkom razmišljanju i suradnji.

Objavljeno

na

Objavio/la

Besplatne edukativne radionice pod nazivom “ReAct” kreću u Velikoj Gorici krajem rujna, a namijenjene su učenicima viših razreda osnovnih škola, srednjoškolcima, mladima, ali i onima koji rade s djecom, bilo da se radi o učiteljima, odgajateljima, nastavnicima i sličnim zanimanjima. Program organizira Udruga ČičaMiča, a provodi se u sklopu “Programa pozitivnog razvoja i prevencije društveno neprihvatljivih ponašanja djece i mladih”, uz financijsku potporu Grada Velike Gorice.

Radionice se temelje na dramskim igrama i improvizaciji, s ciljem razvijanja socijalnih vještina, empatije i sposobnosti zajedničkog rješavanja problema. Vodit će ih dramska pedagoginja Ivana Marijančić, koja iza sebe ima dugogodišnje iskustvo u dramskom i odgojnom radu. Sudionici će kroz scenske prikaze i interaktivne metode istraživati različite životne situacije i učiti kako ih konstruktivno prevladati. Program se dijeli na dva dijela.

Za odrasle (16:00 – 20:00):

  • MAMCI (četvrtak, 25. rujna) – fokus je na kratkim i dinamičnim dramskim igrama koje pomažu u smanjenju treme i stresa, potiču komunikaciju i grupnu suradnju. Poseban naglasak bit će na metodama rada s “težim” grupama te postupcima donošenja odluka i rješavanja sukoba.
  • Od dramske igre i improvizacije do problemske situacije i aktivne participacije (četvrtak, 2. listopada) – polaznici će otkriti kako se spontane ideje iz igre mogu razviti u problemske situacije i scenske prikaze. Radionica upoznaje s metodama interaktivnog kazališta, posebno Forum kazalištem Augusta Boala, a cilj je razvijati kritičko mišljenje i zajedničko rješavanje problema.
  • Podrška (ponedjeljak, 6. listopada) – kroz iskustvene igre sudionici će učiti kako pružati i primati podršku, bilo riječima, gestom ili samom prisutnošću. Naglasak je na stvaranju povjerenja, solidarnosti i prihvaćanja unutar grupe.

Za učenike (16:00 – 18:00):

  • Riječi, riječi (ponedjeljak, 22. rujna) – djeca će kroz igru i pripovijedanje učiti maštovito izražavanje i otkrivati snagu priče.
  • Podrška (ponedjeljak, 29. rujna) – cilj je osnažiti vršnjačku grupu kroz međusobno povjerenje i oslonac. Dramske igre pomažu djeci da prepoznaju važnost podrške u svakodnevnim odnosima.

Sve radionice održavaju se na adresi Franje Lučića 15 u Velikoj Gorici, a sudjelovanje je besplatno. Prijave se zaprimaju putem obrasca kojeg možete pronaći ovdje. Za sve dodatne informacije, možete se javiti na [email protected].

 

Nastavite čitati

Sport

111 mladih sportaša „odradilo“ nogometni kamp – lijepa iskustva i nova prijateljstva

Do sada je kroz kamp, koji se kontinuirano provodi od 2013. godine, prošlo oko 1.300 djevojčica i dječaka

Objavljeno

na

Ovogodišnji nogometni kamp u organizaciji Zajednice sportskih udruga grada Velike Gorice održan je po trinaesti puta za kategoriju početnika, djevojčica i dječaka rođenih 2015. godine.

Od 02. do 05. rujna na nogometnim igralištima u Gradićima, Vukovini, Buševcu i Mraclinu svoje vještine pokazalo je 111 mladih sportaša.

Provedbene aktivnosti vodio je glavni tajnik Zajednice Darko Blažinčić a glavni koordinator i voditelj cjelokupnog kampa bio je Zlatko Petrac dok su provoditelji po radnim stanicama bili treneri iz velikogoričkih klubova – Nenad Tepšić, Ivan Kovačević, Adis Hošić, Vid Belčić, Stjepan Đuračić, Domagoj Bedeković i Leonardo Janječić uz pomoć trenera koji su bili sa svojom djecom na kampu.

Ljetni kamp besplatan je za male sportaše koji su za ovogodišnje sudjelovanje dobili diplome i prigodne majice dok su nogometni klubovi domaćini kampa dobili po 10 nogometnih lopti.

Glavni sponzor i pokrovitelj kampa je Zajednica sportskih udruga grada Velike Gorice koja osigurava financijska sredstva za njegovu provedbu u suradnji sa Nogometnim savezom Velika Gorica.

 

Do sada je kroz kamp, koji se kontinuirano provodi od 2013. godine, prošlo oko 1.300 djevojčica i dječaka te oko 100 trenera iz velikogoričkih nogometnih klubova.

Nastavite čitati

Reporter 452 - 28.08.2025.

Facebook

Izdvojeno