Vijesti
Modna dizajnerica Ivona stvara jedinstvenu odjeću za one s ekstravagantnim stilom
U jeku pandemije u Velikoj Gorici je pokrenula svoj modni brend Darkona
Ivona Šorša (29) oduvijek ima jedinstven stil. Odjeću i modne dodatke kojima je oduševljena i koje rado nosi rjeđe ćete vidjeti na ulici, ali sigurno neće proći neprimijećeni. Kada se prije 15-ak godina Ivonin gothic stil spojio s idejom da kreira odjeću, krenula je priča iz koje je nastao brend Darkona. Inače Samoborka, Ivona je u Veliku Goricu doselila zbog ljubavi i tako se dogodilo da upravo u Velikoj Gorici nastaju unikatni komadi odjeće za one koji vole mračnu eleganciju i imaju drugačije poglede na odijevanje.
Darkona je službeno nastala u rujnu 2020. No, ova kreativka je još na fakultetu shvatila da želi voditi vlastiti posao. Nakon što je završila Školu za modu i dizajn te diplomirala modni dizajn na Tekstilno-tehnološkom fakultetu za pokretanje vlastitog posla nedostajalo joj je radno iskustvo. Odradila je praksu kod poznatog hrvatskog dizajnera Borisa Pavlina te je mogla krenuti u avanturu zvanu samozapošljavanje. Korona je taj postupak usporila i razvukla na gotovo cijelu godinu, ali na kraju je sve došlo na svoje.
– Mnogi su kritizirali sve koji su se odlučili na pokretanje vlastitog posla u ovim okolnostima, no za mene nije bilo izbora. Pokrenuti vlastiti brend i početi raditi za sebe je jedino što sam željela. Shvatila sam da nikad neće biti idealan trenutak te da je najvažnije biti uporan i truditi se, bez obzira na poteškoće. Taj moj potez je u jednu ruku rizičan, ali ja se za to pripremam gotovo pola života i ako ne probam sigurno neću uspjeti – kaže Ivona kojoj su najveća podrška od djetinjstva roditelji: “Mama je samo htjela da budem sretna i radim ono što volim, a tata je i sam poduzetnik i od njega sam dobila tu poduzetničku crtu.”
Talent je, pak, naslijedila od prabake koja je bila glavna krojačica u svom selu, a Ivonina majka sjeća se kako je baka krojila platno za odjeću iz glave, bez crtanja i konstrukcije. Roditelji su joj s 15 godina kupili prvu šivaću mašinu, a tada je kao opsjednuta stalno nešto šivala, pa i odjeću u kojoj je kao srednjoškolka izlazila.
Svoj posao Ivona je pokrenula u stanu u kojem živi sa svojim dečkom, a zahvaljujući poticajima za samozapošljavanje kupila je mašine za šivanje na kojima ostvaruje svoje kreativne ideje.
– Ono što bi vrlo često ja najradije radila su stvari koje trenutno nemaju namjenu jer nema festivala, partyja i izlazaka. Ja najviše uživam raditi takve neke lude stvari, nešto što ne spada u svakodnevnu odjeću, nego obučeš onda kad se ideš srediti, ideš van tulumariti i moraš izgledati ‘fabulous’, odnosno nevjerojatno. Trenutno se zbog svjetske situacije to ne događa. I dalje neki komadi naginju tome, ali ono što trenutno radim je neka alternativna svakodnevna odjeća s pomakom – objasnila je Ivona.
Ako ne radi odjeću za festivale, Ivona se trudi napraviti komade koji su udobni, a odlično izgledaju te njima osoba koja ih nosi može pokazati svoj individualni stil.
Zbog praktičnosti i troškova, odluka je pala da se Darkona prodaje putem web shop-a.
– Ja zapravo, od kad me to zanima i od kad koristim internet, pratim razne alternativne dizajnere i scenu vani. Vani definitivno ima više publike, ali ima i kod nas, samo što je kod nas mentalitet ljudi drugačiji i takav jedan fizički dućan teško opstaje. Interes je manji, nije da ga nema, ali je manji. Najam prostora je skup, lokacija je bitna, a ona i košta. Za moju ciljanu publiku to nije bitno jer su oni već navikli da odjeću traže i naručuju online – objasnila je mlada dizajnerica koja tako može i pratiti gdje odlazi njezina odjeća.
– Najviše odjeće trenutno prodam u Hrvatskoj, Zagreb pretežito. Imala sam jednu narudžbu iz Stockholma i bila sam jako sretna jer je u pitanju jedna fotografkinja koja je kupila body i sad ga koristi u fotkanju i baš je cool. Za sada je sve lokalno. Vidim da imam poglede i izvana i mislim da je zbog trenutne situacije ipak malo pala kupnja stvari koje nam nisu neophodne – objasnila je Ivona i dodala kako neki svoj komad još uvijek nije vidjela na ulici u Velikoj Gorici.
Ivona Šorša – Darkona
Svoju viziju Ivona prenese na papir, pa na materijal. Nakon toga izradi komad koji je zamislila, fotografira ga i postavi na stranicu.
– Ali tek kada to netko kupi i obuče na sebe, to je onda to i tada počinje završni korak koji je i početak nekog novog putovanja za taj odjevni predmet. Ja imam puno odjeće koju pamtim po prilikama kada sam ju nosila. Zato mislim kako bi bilo super da netko kupi nešto moje i da ide na festival, koncert, prvi spoj ili na izlazak koji ispadne najbolja noć u životu. Kada pogleda u ormar, prisjeti se super stvari koje su se dogodile dok je nosio taj komad – kaže Ivona.
Mlada modna kreatorica trenutno je jedina koja radi ovakve stvari u Hrvatskoj.
– Mi zapravo imamo dosta veliku alternativnu scenu i puno je mladih. Većinom se ljudi oblače vani ili kombiniraju ono što nađu ovdje. Mislim da ljudi cijene kad netko producira nešto drugačije, a kod nas trenutno nema nekoga tko se ovime bavi. Postoje oni koji uvoze stvari izvana, ali ne rade sami. To je jedan od razloga zašto sam se odlučila na to. Naravno da ne smatram da nemam konkurenciju. Moja konkurencija su sve ove trgovine koje vani već postoje, ali mislim da će domaća publika cijeniti osvježenje i to da je nešto ipak dostupno ovdje i nije masovno producirano jer i oni u vani su zapravo gothic H&M – objašnjava.
Iza brenda stoje snažna etička i moralna načela. Ivona podržava takozvani slow fashion pokret koji se temelji na izradi odjevnih komada u manjim serijama, u adekvatnim radnim uvjetima, od kvalitetnih materijala, s ciljem da odjeća potraje i postane gotovo nezamjenjiva u našem ormaru. Osim toga, ova dizajnerica ne koristi materijale životinjskog porijekla te se zalaže za smanjenje tekstilnog otpada i second-hand kupovinu.
– Moj je stav da bi odjeća koju kupujemo trebala biti kombinacija potrebe, kvalitete i estetike te da bi trebala sadržavati najbolje od svega; biti izdržljiva i trajna, ali i nama privlačna. Kada dođe do savršene fuzije odjevnog komada i osobe koja ga nosi, tako da jedno drugo nadopunjuju, moj cilj je ostvaren – kaže vlasnica brenda Darkona.
Ivona Šorša – Darkona
Ivona ima dosta planova, a za početak joj je cilj nabaviti nove mašine na kojima bi mogla izrađivati nove stvari i tako podići unikatnost i kvalitetu proizvoda na višu razinu.
– Općenito, nadam se da ću kroz dvije ili tri godine biti u mogućnosti zaposliti nekoga da radi marketing kako bi ja mogla šivati od jutra do mraka jer mi to nije problem. Problem mi je pola dana provesti za računalom i baviti se webom i instagramom – kaže ova 29-godišnjakinja koja se trudi imati puno malih ciljeva u poslu te polako napredovati.
– Ultimativni cilj bi bio da stavim kolekciju online i da se isti tren rasproda, definitivno bih plakala od sreće. To bi značilo da su ljudi iščekivali i stvarno htjeli neki komad – zaključila je Ivona.
Ivona Šorša – Darkona
Vijesti
Ne, vaše dijete nije promijenilo broj! Novi pokušaj prijevare
Pozivamo građane da budu oprezni s porukama koje dolaze s nepoznatih brojeva.
Kako smo upozoravali i prije, opet je u toku pokušaj prijevare putem SMS poruka.
„Bok mama, ovo je moj novi broj telefona”. Uz tekst poruke priložena je i internetska poveznica koja vodi na lažnu WhatsApp stranicu.
Riječ je o novoj vrsti prijevare poznatoj kao Smishing, koja predstavlja kombinaciju SMS-a i Phishinga, metode krađe identiteta. Napad se temelji na društvenom inženjeringu, odnosno manipulaciji primatelja poruke kako bi se naveo na otkrivanje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka.
Pozivamo građane da budu oprezni s porukama koje dolaze s nepoznatih brojeva te da nikada ne otvaraju sumnjive poveznice. U slučaju sumnje na prijevaru, preporučuje se prijava policiji ili nadležnim institucijama.
S obzirom na sve učestalije digitalne prijevare, važno je ostati oprezan i ne nasjedati na manipulativne poruke koje iskorištavaju povjerenje i emocije korisnika. Jedini siguran način zaštite jest provjera informacija i izbjegavanje interakcije s neprovjerenim izvorima.
Vijesti
Općina Orle sufinancira izlete za osnovnoškolce, do 120 eura po učeniku!
Sufinanciranje obuhvaća dva ključna izleta za osnovnoškolce.
Sport
Pozdrav sa stadiona: Vrata koja se ne javljaju, teren kao tepih i bauštela pod istokom
Radovi su na Gradskom stadionu u punom tijeku: na terenu radi i gradi trener Carević s igračima, uz rub igrališta rade i planiraju ljudi iz škole nogometa, ispod tribine se postavlja keramika, a teren se uređuje i kosi. I sve to iza jednih neobičnih vrata…
Budući da proljeću očito još nitko nije javio da je stiglo, jer ovih se dana baš i ne ponaša u skladu sa svojom reputacijom, slabo smo se u posljednje vrijeme mogli nauživati sunca. Ovog četvrtka ipak se pojavljivalo, pa se logičnom činila odluka provjeriti što se događa u dijelu grada u kojem vlada – zelenilo. Odnosno, na našem Gradskom stadionu…
I već po dolasku sve govori da su ovdje radovi u tijeku. Gdje god pogledaš, kamo god se okreneš. Na prvom pomoćnom terenu svoje je odrađivala prva momčad, trener Carević i njegov stožer nisu pretjerivali s naporima dan uoči Varaždina, ali svejedno se žestoko radilo. Svoje su dotad već odradili i klinci, nakon čega su se treneri iz škole nogometa okupili na kavi kod Peveca i zadržali u analizi aktualnog trenutka.
Kavu kuha i na stol donosi vedeta NK Vrbovca, srednji Pevecom sin Đuka, koji se usput bavi i tehnološkim iskoracima.
– Stari moj, dokle smo mi došli… – gunđa “Brozović z Kozjače” dok uzima mobitel u ruke i gleda prema vratima ograde.
– Evo, upravo sam nazvao vrata! Evo, imam broj upisan u imenik, lijepo piše “vrata”, ja nazovem i ona se otvore – objašnjava Đuka situaciju u kojoj se našao otkad su zamijenjena vrata na ulasku u kompleks stadiona.
Doduše, dotična vrata nisu baš raspoložena za priču, u slušalicu se čuje samo “korisnik ne može odgovoriti na vaš poziv”, ali zato rade. I otvaraju se brzo i lako, elegantno i šutke. Dovoljno je upisati svoj broj mobitela u sustav i svaki sljedeći poziv širom otvara vrata…
Nedaleko od omiljenoga gradskog nogometnog okupljališta odvija se i druga vrsta posla, i to ispod istočne tribine. Građevinski radovi su ovih dana znali biti i bučni, ali tako to i izgleda kad se radi punom parom. Za početak se uređuju sanitarni čvorovi, uređivat će se i dnevni boravak za igrače, a u sljedećoj fazi i restoran za zajedničke obroke, uredski prostori… Planovi su veliki i ozbiljni, radi se vrlo konkretno i ozbiljno, a ništa drukčije nije ni nekoliko desetaka metara dalje, na samom terenu.
Odmah nakon utakmice protiv Slaven Belupa, a bilo je to još 5. ožujka, krenuli su radovi na sanaciji travnjaka, koji je bio u jako lošem stanju. Nepunih mjesec dana poslije slika je potpuno drukčija.
Proces ide tako da se dijelovi na kojima trave nije bilo, ili je nije bilo dovoljno, doslovno izrežu iz travnjaka. Iskopaju se i pripreme, zemlja se vadi i radi se odgovarajuća podloga, na što dolazi nova trava, koja je naručena od specijalizirane tvrtke. Nakon što se to odradi, potrebna su dva do tri tjedna da trava “odleži” i da se u potpunosti primi. Od početka radova prošla su gotovo četiri tjedna, a to se i vidi.
– Teren je sad top! – zadovoljni su i dečki koji rade na održavanju travnjaka.
Kosilica je u pogonu, jer trava je ponovno gusta i kvalitetna, a to i ne čudi s obzirom na vremenske prilike. Podsijano je dodatnih 150 kilograma trave po cijelome terenu i taman nakon toga krenule su obilne kiše, što je u kombinaciji s povremenim pojavljivanjima sunca bilo sjajno za bujanje vegetacije. Kad se spoji puno vlage i toplije vrijeme, znat će oni koji imaju dvorišta, trava “ludo” raste…
Slijedom svega toga, travnjak će utakmicu protiv Istre 1961 sljedećeg vikenda, cijelih pet tjedana nakon sanacije, biti nešto potpuno drugo od onoga što smo imali dosad. Pa će valjda prestati i priče o “livadi” i “krumpirištu” u Velikoj Gorici. Kad se teren pripremi za utakmicu, bit će to potpuno drukčiji vizualni dojam, ali još je važnije da će teren biti idealan za nogomet.
Vidjevši sve to, sjećajući se ne tako davne prošlosti, sa stadiona smo mogli otići zadovoljni. I preostalo je odraditi samo još jedno.
– Ej, Pevi, odoh ja, daj samo nazovi vrata!
– Evo, opet se ne javljaju… – progunđao je Đuka, ali svejedno su se i ovoga puta širom otvorila.
Vijesti
FOTO Stiže zelenilo u dvorište OŠ Eugena Kvaternika
Sadnice stabala sade se i u školskom dvorištu Osnovne škole Jurja Habdelića.
Djelatnici VG Komunalca iskoristili su sunčan dan za nastavak ozelenjavanja grada novim sadnicama stabala.
Na red je došla Školska ulica, i to dvorište Osnovne škole Eugena Kvaternika, gdje je započela sadnja novih sadnica stabala, uz vez postojeća vremešna crnogorična stabla, a nove sadnice stižu i u školsko dvorište Osnovne škole Jurja Habdelića. Tako će okoliš ove dvije goričke škole dobiti više od 120 sadnica stabala.
Tijekom idućeg tjedna posadit će se još stotinjak stabala u dvorištu Osnovne škole Nikole Hribara i Osnovne škole Vukovina, dok tridesetak novih stabala već krasi dvorište OŠ Eugena Kumičića.
–Ova nova zasađena stabla osim što će okoliš škole učiniti ljepšim, pridonijet će da učenicima boravak na otvorenom bude ugodniji za druženje i igru. Na ovaj način pokazujemo mladim generacijama koliko je važna briga o okolišu te im želimo stvoriti osjećaj odgovornosti prema prirodi. Do sad smo u gradu posadili više od 3 tisuće stabala, a istim tempom nastavit ćemo i dalje kako bi naš grad učinili ljepšim i ekološki održivijim – poručio je gradonačelnik, koji je danas zajedno s djelatnicima VG Komunalca prionuo sadnji.
Također, Grad Velika Gorica u sklopu projekta ‘Zeleni laboratorij’ za goričke osnovnoškolce organizira edukaciju vezanu uz sadnju stabala, a na kojoj će naučiti sve o ekološkim koristima stabala i njihovoj vrijednosti u gradskim sredinama.
Podsjetimo kako je planiranje zelene infrastrukture u gradskim središtima izuzetno važno radi podizanje kvalitete života stanovnika jer postiže ravnotežu između urbanog i zelenog prostora.
HOTNEWS
Obnovljen školski trg srednjoškolskog centra
Investiciju je s 925 tisuća eura u cijelosti financirala Zagrebačka županija.
Završeni su radovi na preuređenju trga ispred srednjoškolskog centra u Velikoj Gorici u kojoj djeluju tri srednje škole; Srednja strukovna i Ekonomska škola te Gimnazija Velika Gorica, a investiciju je s 925 tisuća eura u cijelosti financirala Zagrebačka županija. Školski trg danas je u društvu gradonačelnika Krešimira Ačkara te ravnatelja i ravnateljica škola, obišao zamjenik župana Ervin Kolarec.
–Zagrebačka županija imala je u ovom srednjoškolskom centru tri faze investicije. Prva faza bila je energetska obnova zgrade koja je završila 2021. godine, druga faza je izgradnja Regionalnog centra kompetentnosti u strukovnom obrazovanju u strojarstvu – Industrija 4.0 čiji je nositelj bila Srednja strukovna škola Velika Gorica a radovi su vrijedni 15,5 milijuna eura. Treća faza je investicija u uređenje ovog školskog trga za koji vjerujem da će biti omiljeno mjesto školarcima te novo mjesto okupljanja za društveni život grada Velike Gorice – rekao je Kolarec.
Foto: Marija Vrbanus/Cityportal
Ravnatelj Srednje strukovne škole Miroslav Antolčić ističe kako školarci rado provode vrijeme školskog odmora upravo na otvorenom, na novom školskom trgu.
–Ovaj projekt se sastoji od dvije faze. Prva je bila rekonstrukcija a druga faza uređenje trga, od hortikulture, urbanog namještaja i rasvjete. Time smo dobili moderan i funkcionalan prostor. Mogu reći da je već sada postalo omiljeno mjesto gdje se učenici druže prije i nakon škole, a za vrijeme odmora cijeli trg je u potpunosti ispunjen našim učenicima – rekao je Antolčić.
Foto: Marija Vrbanus/Cityportal
Suradnju Županije s Gradom Velikom Goricom na nekoliko velikih projekata pohvalio je gradonačelnik Ačkar.
–Zahvaljujem se i ravnatelju Miroslavu i ravnateljicama Brankici i Vesni na suradnji, te zamjeniku Kolarecu i Zagrebačkoj županiji na podršci da se realizira ovaj projekt uređenja, što su prepoznali važnost da u centru grada imamo ovako lijepo uređen objekt i školski trg. Veselim se i daljnjim projektima koje Grad realizira u suradnji sa Županijom, poput energetske obnove zgrade Doma zdravlja Zagrebačke županije – Ispostave u Velikoj Gorici kao i izgradnji Doma za starije u našem gradu – istaknuo je Ačkar.
Foto: Marija Vrbanus/Cityportal
Dodajmo kako je Zagrebačka županija za energetsku obnovu zgrade Doma zdravlja osigurala oko 3 milijuna eura, te 3 milijuna eura za realizaciju projekta izgradnje Doma za starije u Velikoj Gorici.
FOTO GALERIJA:
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
-
CityLIGHTSprije 2 danaUskrsna atmosfera u Kravarskom, vrijedne žene uljepšale centar
-
Kulturaprije 4 danaFOTO Sjajne izvedbe folkloraša na Turopoljskom festivalu folklora
-
CityLIGHTSprije 6 danaPitali smo ChatGPT što misli o Velikoj Gorici, evo što je rekao!
-
Sportprije 2 danaFOTO Kiša i loše vrijeme prorijedili raspored u Ligi veterana