Vijesti
Modna dizajnerica Ivona stvara jedinstvenu odjeću za one s ekstravagantnim stilom
U jeku pandemije u Velikoj Gorici je pokrenula svoj modni brend Darkona
Ivona Šorša (29) oduvijek ima jedinstven stil. Odjeću i modne dodatke kojima je oduševljena i koje rado nosi rjeđe ćete vidjeti na ulici, ali sigurno neće proći neprimijećeni. Kada se prije 15-ak godina Ivonin gothic stil spojio s idejom da kreira odjeću, krenula je priča iz koje je nastao brend Darkona. Inače Samoborka, Ivona je u Veliku Goricu doselila zbog ljubavi i tako se dogodilo da upravo u Velikoj Gorici nastaju unikatni komadi odjeće za one koji vole mračnu eleganciju i imaju drugačije poglede na odijevanje.
Darkona je službeno nastala u rujnu 2020. No, ova kreativka je još na fakultetu shvatila da želi voditi vlastiti posao. Nakon što je završila Školu za modu i dizajn te diplomirala modni dizajn na Tekstilno-tehnološkom fakultetu za pokretanje vlastitog posla nedostajalo joj je radno iskustvo. Odradila je praksu kod poznatog hrvatskog dizajnera Borisa Pavlina te je mogla krenuti u avanturu zvanu samozapošljavanje. Korona je taj postupak usporila i razvukla na gotovo cijelu godinu, ali na kraju je sve došlo na svoje.
– Mnogi su kritizirali sve koji su se odlučili na pokretanje vlastitog posla u ovim okolnostima, no za mene nije bilo izbora. Pokrenuti vlastiti brend i početi raditi za sebe je jedino što sam željela. Shvatila sam da nikad neće biti idealan trenutak te da je najvažnije biti uporan i truditi se, bez obzira na poteškoće. Taj moj potez je u jednu ruku rizičan, ali ja se za to pripremam gotovo pola života i ako ne probam sigurno neću uspjeti – kaže Ivona kojoj su najveća podrška od djetinjstva roditelji: “Mama je samo htjela da budem sretna i radim ono što volim, a tata je i sam poduzetnik i od njega sam dobila tu poduzetničku crtu.”
Talent je, pak, naslijedila od prabake koja je bila glavna krojačica u svom selu, a Ivonina majka sjeća se kako je baka krojila platno za odjeću iz glave, bez crtanja i konstrukcije. Roditelji su joj s 15 godina kupili prvu šivaću mašinu, a tada je kao opsjednuta stalno nešto šivala, pa i odjeću u kojoj je kao srednjoškolka izlazila.
Svoj posao Ivona je pokrenula u stanu u kojem živi sa svojim dečkom, a zahvaljujući poticajima za samozapošljavanje kupila je mašine za šivanje na kojima ostvaruje svoje kreativne ideje.
– Ono što bi vrlo često ja najradije radila su stvari koje trenutno nemaju namjenu jer nema festivala, partyja i izlazaka. Ja najviše uživam raditi takve neke lude stvari, nešto što ne spada u svakodnevnu odjeću, nego obučeš onda kad se ideš srediti, ideš van tulumariti i moraš izgledati ‘fabulous’, odnosno nevjerojatno. Trenutno se zbog svjetske situacije to ne događa. I dalje neki komadi naginju tome, ali ono što trenutno radim je neka alternativna svakodnevna odjeća s pomakom – objasnila je Ivona.
Ako ne radi odjeću za festivale, Ivona se trudi napraviti komade koji su udobni, a odlično izgledaju te njima osoba koja ih nosi može pokazati svoj individualni stil.
Zbog praktičnosti i troškova, odluka je pala da se Darkona prodaje putem web shop-a.
– Ja zapravo, od kad me to zanima i od kad koristim internet, pratim razne alternativne dizajnere i scenu vani. Vani definitivno ima više publike, ali ima i kod nas, samo što je kod nas mentalitet ljudi drugačiji i takav jedan fizički dućan teško opstaje. Interes je manji, nije da ga nema, ali je manji. Najam prostora je skup, lokacija je bitna, a ona i košta. Za moju ciljanu publiku to nije bitno jer su oni već navikli da odjeću traže i naručuju online – objasnila je mlada dizajnerica koja tako može i pratiti gdje odlazi njezina odjeća.
– Najviše odjeće trenutno prodam u Hrvatskoj, Zagreb pretežito. Imala sam jednu narudžbu iz Stockholma i bila sam jako sretna jer je u pitanju jedna fotografkinja koja je kupila body i sad ga koristi u fotkanju i baš je cool. Za sada je sve lokalno. Vidim da imam poglede i izvana i mislim da je zbog trenutne situacije ipak malo pala kupnja stvari koje nam nisu neophodne – objasnila je Ivona i dodala kako neki svoj komad još uvijek nije vidjela na ulici u Velikoj Gorici.
Ivona Šorša – Darkona
Svoju viziju Ivona prenese na papir, pa na materijal. Nakon toga izradi komad koji je zamislila, fotografira ga i postavi na stranicu.
– Ali tek kada to netko kupi i obuče na sebe, to je onda to i tada počinje završni korak koji je i početak nekog novog putovanja za taj odjevni predmet. Ja imam puno odjeće koju pamtim po prilikama kada sam ju nosila. Zato mislim kako bi bilo super da netko kupi nešto moje i da ide na festival, koncert, prvi spoj ili na izlazak koji ispadne najbolja noć u životu. Kada pogleda u ormar, prisjeti se super stvari koje su se dogodile dok je nosio taj komad – kaže Ivona.
Mlada modna kreatorica trenutno je jedina koja radi ovakve stvari u Hrvatskoj.
– Mi zapravo imamo dosta veliku alternativnu scenu i puno je mladih. Većinom se ljudi oblače vani ili kombiniraju ono što nađu ovdje. Mislim da ljudi cijene kad netko producira nešto drugačije, a kod nas trenutno nema nekoga tko se ovime bavi. Postoje oni koji uvoze stvari izvana, ali ne rade sami. To je jedan od razloga zašto sam se odlučila na to. Naravno da ne smatram da nemam konkurenciju. Moja konkurencija su sve ove trgovine koje vani već postoje, ali mislim da će domaća publika cijeniti osvježenje i to da je nešto ipak dostupno ovdje i nije masovno producirano jer i oni u vani su zapravo gothic H&M – objašnjava.
Iza brenda stoje snažna etička i moralna načela. Ivona podržava takozvani slow fashion pokret koji se temelji na izradi odjevnih komada u manjim serijama, u adekvatnim radnim uvjetima, od kvalitetnih materijala, s ciljem da odjeća potraje i postane gotovo nezamjenjiva u našem ormaru. Osim toga, ova dizajnerica ne koristi materijale životinjskog porijekla te se zalaže za smanjenje tekstilnog otpada i second-hand kupovinu.
– Moj je stav da bi odjeća koju kupujemo trebala biti kombinacija potrebe, kvalitete i estetike te da bi trebala sadržavati najbolje od svega; biti izdržljiva i trajna, ali i nama privlačna. Kada dođe do savršene fuzije odjevnog komada i osobe koja ga nosi, tako da jedno drugo nadopunjuju, moj cilj je ostvaren – kaže vlasnica brenda Darkona.
Ivona Šorša – Darkona
Ivona ima dosta planova, a za početak joj je cilj nabaviti nove mašine na kojima bi mogla izrađivati nove stvari i tako podići unikatnost i kvalitetu proizvoda na višu razinu.
– Općenito, nadam se da ću kroz dvije ili tri godine biti u mogućnosti zaposliti nekoga da radi marketing kako bi ja mogla šivati od jutra do mraka jer mi to nije problem. Problem mi je pola dana provesti za računalom i baviti se webom i instagramom – kaže ova 29-godišnjakinja koja se trudi imati puno malih ciljeva u poslu te polako napredovati.
– Ultimativni cilj bi bio da stavim kolekciju online i da se isti tren rasproda, definitivno bih plakala od sreće. To bi značilo da su ljudi iščekivali i stvarno htjeli neki komad – zaključila je Ivona.
Ivona Šorša – Darkona
HOTNEWS
Zagrebačka županija dobila četiri NPOO ugovora za škole i jednosmjensku nastavu
Realizacijom ovih projekata očekuje se rasterećenje postojećih kapaciteta i stvaranje uvjeta za kvalitetniji obrazovni sustav, osobito u sredinama koje bilježe rast broja učenika.
Zagrebačkoj županiji dodijeljena su nova sredstva za četiri školska projekta ukupne vrijednosti 7,4 milijuna eura, usmjerena na proširenje kapaciteta i poboljšanje uvjeta rada u školama.
Ugovore za projekte izgradnje, rekonstrukcije i opremanja osnovnih škola uručili su predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministar Radovan Fuchs i ravnatelj SAFU-a Dragan Jelić. Riječ je o dijelu šireg investicijskog ciklusa kojim se želi omogućiti rad u jednoj smjeni i razvoj cjelodnevne škole.
Četiri projekta na području županije
Najveći pojedinačni iznos, 4,7 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, osiguran je za dogradnju Osnovne škole Bistra. Projekt uključuje nove učionice, sportsku dvoranu i uređenje okoliša, a ukupna vrijednost investicije procijenjena je na 6,8 milijuna eura, pri čemu će ostatak financirati Zagrebačka županija.
U Dugom Selu planirana je izgradnja manje sportske dvorane uz Osnovnu školu Josipa Zorića, za što je odobreno 1,2 milijuna eura, dok će županija osigurati dodatna sredstva do ukupnih 1,7 milijuna eura.
Na jaskanskom području predviđena je izgradnja dviju manjih sportskih dvorana – u područnim školama Desinec i Cvetković. Za te projekte iz NPOO-a je osigurano ukupno 1,5 milijuna eura, dok će ostatak sredstava, do ukupne vrijednosti od oko 3,4 milijuna eura, također pokriti županija.
Zamjenik župana Ervin Kolarec istaknuo je značaj ovih ulaganja:
„Kada govorimo o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, za 22 školska objekta koja ćemo raditi i nadograđivati, do sada smo ishodili 98 milijuna eura bespovratnih sredstava, a ukupna vrijednost je 121 milijun eura. Dakle, ovu razliku od 23 milijuna eura osigurat će Zagrebačka županija iz vlastitog proračuna. Također ovdje želim istaknuti da je Zagrebačka županija prijavila još pet školskih objekata i vjerujemo da ćemo uskoro dobiti i odluku i popisati ugovore te da ćemo na kraju imati 27 školskih objekata koje ćemo graditi. Moram istaknuti da je to doista povijesno ulaganje u školstvo, povijesno ulaganje u naše mlade i naše najmlađe sugrađane na području Zagrebačke županije.“
Cilj – jednosmjenska nastava i bolji uvjeti
Ukupno gledano, Zagrebačkoj županiji je kroz NPOO do sada odobreno 98 milijuna eura za 22 školska objekta, čija ukupna vrijednost doseže 121 milijun eura.
Premijer Plenković naglasio je da je na nacionalnoj razini već dodijeljeno 340 ugovora vrijednih dvije milijarde eura. Ravnatelj Osnovne škole Bistra Eduard Kovačević osvrnuo se na značaj projekta za lokalnu zajednicu: „Mi smo škola s oko 600 učenika u zadnjih desetak godina. Radili smo dugo vremena u tri smjene. Danas polako prelazimo na rad u jednoj smjeni što čini izuzetno zadovoljstvo. Također, želim napomenuti da smo kraj koji se razvija, koji se izgrađuje, gdje nam svakodnevno dolaze novi ljudi, novi doseljenici, gdje se povećava broj djece i to će činiti vjerojatno našu školu u budućnosti perspektivno na način da ćemo kroz kvalitetniji sustav obrazovanja moć postići bolje rezultate“.
Realizacijom ovih projekata očekuje se rasterećenje postojećih kapaciteta i stvaranje uvjeta za kvalitetniji obrazovni sustav, osobito u sredinama koje bilježe rast broja učenika.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji s Zagrebačkom županijom.
Moja županija
SISAK Županija povećala ulaganja u sport za razvoj klubova i mladih talenata
Sisačko-moslavačka županija ovim pristupom nastavlja graditi dugoročno održiv sportski sustav i potvrđuje kontinuitet ulaganja u sport.
Sisačko-moslavačka županija i ove godine nastavlja s provedbom programa Centra izvrsnosti u sportu, kroz koji dodatno jača uvjete za rad sportaša, klubova i trenera te potiče sustavan razvoj sporta na svom području.
Ugovori o financijskoj potpori dodijeljeni su predstavnicima deset sportskih klubova na svečanosti održanoj u kongresnoj dvorani Županijskog centra u Sisku, a uručili su ih župan Ivan Celjak i predsjednik županijske Zajednice sportskih udruga i saveza Marko Badrić.
Govoreći o važnosti ulaganja, župan je istaknuo kako je riječ o kontinuiranom i strateški usmjerenom procesu.
„Ugovore smo uručili našim sportskim klubovima koji su nositelji kvalitete u sportu, u ekipnim sportovima poput nogometa, rukometa, košarke, vaterpola i hokeja i u individualnim sportovima poput atletike, gimnastike, karatea, hrvanja i plivanja. Cilj nam je kroz program Centra izvrsnosti u sportu sustavno razvijati sport u županiji, od najmlađih uzrasta do vrhunskih rezultata na seniorskoj razini, jer upravo izvrsni rezultati seniora motiviraju mlade da ostanu u svojim klubovima i grade sportsku budućnost u našoj županiji. Cilj cijelog programa možemo sažeti u jednu riječ – razvoj“, poručio je Celjak.
Deset klubova obuhvaćeno programom
Program uključuje sportove koje na nacionalnoj razini podupire Vlada Republike Hrvatske putem Hrvatskog olimpijskog odbora, a dodatno je uvršten i hokej na ledu, zahvaljujući rezultatima sisačkog kluba.
U kategoriji ekipnih sportova potporu su dobili Športski košarkaški klub Sisak, Klub hokeja na ledu Sisak, Vaterpolo klub Siscia, Hrvatski nogometni klub Segesta i Rukometni klub Moslavina. Među pojedinačnim sportovima sredstva su dodijeljena Atletskom klubu Moslavina, Gimnastičkom klubu Petrinja, Hrvačkom klubu Petrinja, Plivačkom klubu Sisak Janaf i Športskom karate klubu Tigar Sisak.
Znatno veći proračun za sport
Za provedbu programa u 2026. godini osigurano je ukupno 860.000 eura, što predstavlja povećanje od 520 tisuća eura u odnosu na prethodnu godinu.
Da financijska potpora ima konkretan učinak, potvrđuju i sami klubovi. Predsjednik Vaterpolo kluba Siscia Davor Čobanov istaknuo je napredak koji je klub već ostvario.
„Vaterpolo klub Siscia od 1994. godine jedini je predstavnik vaterpola u gradu Sisku i u Sisačko-moslavačkoj županiji. Klub ima seniorsku momčad te sve mlađe kategorije. Inicijativa Sisačko-moslavačke županije i župana Ivana Celjaka iznimno je vrijedna i predstavlja poticaj koji nam je bio potreban. Zahvaljujući toj podršci možemo ostvariti znatno bolje rezultate i dodatno unaprijediti rad kluba. Već ove godine bilježimo rekordne rezultate. Seniorska momčad zasluženo drži prvo mjesto u Prvoj B hrvatskoj ligi, a uz nastavak ovakve podrške Županije očekujemo da ćemo sljedeće godine izboriti nastup u Prvoj hrvatskoj vaterpolskoj ligi“, istaknuo je Čobanov.
Sisačko-moslavačka županija ovim pristupom nastavlja graditi dugoročno održiv sportski sustav i potvrđuje kontinuitet ulaganja u sport.
CityLIGHTS
VELIKA GORICA SDP otvara raspravu o kraćem radnom vremenu
Skraćenje radnog vremena nadilazi pitanje broja radnih sati te ga definira kao važan instrument za postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života.
-
Vijestiprije 6 danaBez struje u dijelovima grada i okolice – objavljen raspored radova
-
Priča iz kvartaprije 4 danaSenzacija za 8.000 eura: Zagrijavanje u hodniku, trener od 22 godine i – Superliga!
-
Moja županijaprije 5 danaFOTO Ban Jelačić izgubio od Sutle-Laduč nakon crvenog kartona i dva gola u dvije minute
-
Vijestiprije 6 danaGotova nova cesta u Gradićima – spojene Hercegovačka i Dalmatinska