HOTNEWS

‘Mladenka’ Nadica Zorc: ‘Imala sam 16 godina i skoro sam od straha pobegla s prve Turopoljske svadbe’

Jednom nošenu ‘halicu’, staru više od pola stoljeća, koja je dio je obiteljskog naslijeđa, darovala je uz još nekoliko unikatnih komada, KUD-u Dučec, kako mladi ne bi zaboravili svoju tradiciju.

Objavljeno

prije 2 godine

28. srpnja 2023.

Objavio/la

Goga Kiš

KUD Dučec ovih se dana javno zahvalio na posebnom poklonu, koji je vrijedan u materijalnom, a posebno i u simboličkom pogledu. Nadica i Zdravko Zorc darovali su im ‘halicu’, gornji dio mladenkine nošnje, koja je nošena samo jednom, prilikom prvog javnog uprizorenja Turopoljske svadbe, 27. kolovoza 1967. godine, koju su tada zajedničkim snagama priredili KUD-ovi iz Buševca i Mraclina.

Foto: Nadica Zorc (tada Galeković), bila je mladenka na prvom uprizorenju Turopoljske svadbe 1967./Muzej Turopolja, arhiva

I ta zajednička organizacija bio je svojevrsni presedan, jer je u to vrijeme bila opće poznata stvar da se mještani Mraclina i Buševca godinama svađaju oko zemljišnih posjeda i pašnjaka, pa je ovaj događaj bio korak prema boljim međususjedskim odnosima.

Tragom te vijesti nazvali smo prvu turopoljsku ‘mladenku’ koja se prisjetila brojnih zanimljivih detalja, ali i otkrila motive doniranja vrijedne obiteljske baštine KUD-u Dučec.

– Tada sam imala 16 godina, a mladence je biral Joža Kovačević, naš turopoljski narodni pisac, a i sve je bilo njegova ideja. Pristala sam jer sam bila u Dučecu, ali kad je sve to krenulo ja sam se skroz prepala, bilo me strah, koliko je to ljudi i najrađe bi pobegla doma! Bila sam k’o prave mladenke, svega sam se bojala. Svi su me gledali, slikali, bila sam jako mlada, još dijete u glavi, i nisam se tome nadala, pa sam čak pomislila i kaj bum se sad za zbilja udala – priča nam uz smijeh danas 72-godišnja Nadica Zorc, tada Galeković.

Foto: Uređivanje ‘mladenke’ Nadice Zorc za prvo uprizorenje Turopoljske svadbe 1967.g./Muzej Turopolja, arhiva

Uz tadašnje prezime Nadici bi često dodali i Blažina, jer upravo je njen otac, krojač Blaž Galeković, bio autor mladenkinog kostima.

– Moj tata je bio jako poznati šnajder, jako cijenjen u cijelom Turopolju. Znam kol’ko se s tim namučil’. Da vi to primite tu halicu u ruke..sva svila je podstavljena s pamukom zbog udobnosti, a i gumbe je radio sam, to nisu kupovni gumbi. Uloženo je u to jako puno truda – otkriva nam.

Kovačević je po svojoj pripovijesti ‘Ženidba turopoljskog plemenitaša Vida Lackovića’ napisao i scenarij prve Turopoljske svadbe, pa je upravo on i birao glavne glumce. Osnovni je dogovor bio da mladenka bude iz Mraclina, a mladenac iz Buševca. To je pak Nadičina baka, vrlo slikovito komentirala.

– Moja stara majka, kako sam zvala baku, mi je tad rekla – koja dekla z Mraclina bi išla v drugo selo.. toj nekaj fali v glavi – prisjeća se uz smijeh.

– Mladenca je glumil Nikola Kos iz Buševca, on je poslije otišel u Njemačku, tam se oženil, ali nažalost je mlad umro. Svećenika je glumil Stjepan Cvetnić iz Mraclina, a zanimljivo je kako je on kasnije, u poznijim godinama i stvarno postao svećenik! – otkriva nam još neke zanimljive detalje.

Foto: Dio mladenkine nošnje, ‘halica’, autorsko je djelo Nadičina oca, poznatog šnajdera Blaža Galekovića /KUD Dučec

Prisjeća se i kako su je dugo nakon toga ljudi prepoznavali na cesti, jer kaže kako je Turopoljska svadba privukla čitav turopoljski kraj, jer je to ujedno bilo i prvo veliko tradicionalno narodno događanje nakon kraja Drugog svjetskog rata koje je politika dozvolila.

Nadica Zorc donirala je Dučecu još nekoliko vrijednih odjevnih predmeta iz svoje obiteljske baštine.

– To su svilene bluzice moje mame koje je nosila kao curica. Moja baka joj je te bluzice od svile tkala doma, jer tada su žene svilu kupovale u niti i doma ju tkale. Druga bluzica je od kupovne svile, to je bilo kad su se počele mijenjati narodne nošnje, pa smo ih počeli oblačiti umjesto oplečja. Donirala sam i plahtu od tak debele konoplje da nas je žuljalo za rit i to prek’ gaća! To je isto od bake, to se tkalo od konoplje, a poklonila sam i jednu kuhinjsku krpu koja nije nikad rabljena. Moja baka je konoplju sadila, sjekla, namakala, tukla, prela, tkala i zarubila, od sjemena do krpe – sve jedne ruke! Žene su bile sposobne, mi sad niš’ ne znamo, one su sve znale. Moja baka k’o da je imala tri fakulteta, kolike škole bi danas za to trebalo završiti!? Mi danas da padne atomska bomba ne bi niš’ znali – kaže Nadica Zorc.

Za kraj nam otkriva kako je tu vrijednu obiteljsku baštinu donirala, jer u njenoj obitelji nema za to većeg interesa i bilo bi joj žao da se tako nešto zauvijek izgubi.

– Bitno mi je da mladi ne zaborave svoju tradiciju, jer ovdje se sve više doseljavaju ljudi drugih nacija, vjere i kulture i bojim se da će nam se nametnuti neke druge vrijednosti, da će nas pregaziti, jer sve ide u tom smjeru. Mladima bih poručila nek’ se drže svoje tradicije i nek’ se toga ne srame, da ne pozabe svoje – poručuje prva turopoljska ‘mladenka’, Nadica Zorc.

Foto: Nadica Zorc donirala je svoju ‘halicu’ KUD-u Dučec/KUD Dučec

CityLIGHTS

Uskrsna atmosfera u Kravarskom, vrijedne žene uljepšale centar

Radi se o već tradicionalnim pothvatu.

Objavljeno

prije 3 sata

2. travnja 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Središte Kravarskog ovih je dana zablistalo u blagdanskom duhu zahvaljujući članicama Udruge žena općine Kravarsko, koje su svojim trudom i kreativnošću uredile javne prostore povodom nadolazećeg Uskrsa.

Radi se o već tradicionalnim pothvatu vrijednih žena iz udruge koje su ukrasile prostor oko lipe u središtu mjesta te prostor ispred općinske zgrade.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Poznati laureati „Turopoljske poculice”

„Prokleti propuh“ autorice Fani Frković iz Zagreba najbolja je kratka priča na standardnom hrvatskom jeziku.

Objavljeno

prije 23 sata

1. travnja 2025.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Ogranak Matice Hrvatske Velika Gorica objavio je najbolje kratke priče pisane kajkavskim dijalektom ili hrvatskim standardnim jezikom pristigle na 16. Matičin književni natječaj „Turopoljska poculica”

Na natječaj je poslan 21 književni rad na standardu i 12 na kajkavskom narječju a Prosudbeno povjerenstvo odabralo je po jedan najbolji rad u obje kategorije, te po još dva rada užeg izbora.

Najbolja kratka priča na standardnom hrvatskom jeziku je „Prokleti propuh“ autorice Fani Frković iz Zagreba, dok su radovi užeg izbora priče „Margareta“, autora Franka Stipkovića iz Zagreba i „Piščeva osveta“ autorice Jelene Pavičić Vukičević iz Zagreba.

Najbolju kratku priču na kajkavskom dijalektu „Kak je to bilo kad je turopolski tur zestal vraga“ napisao je Boris Deverić iz Donje Lomnice, a radovi užeg izbora su priče „Čez kuruzu, čez me“ autora Darka Raškaja iz Lobora i „Jagica“ autorice Biserke Rozer iz Siska.

Najbolji radovi i njihovi autori bit će predstavljeni 3. travnja u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica u 17 sati, a Ogranak će ih potom objaviti na svojoj web stranici i uvrstiti u svoj godišnji časopis LUČ u tiskanom obliku.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Odbojkaši Gorice pobijedili na oproštaju od sezone

Objavljeno

prije 24 sata

1. travnja 2025.

Objavio/la

David Jolić

OK Gorica je u 18. kolu, posljednjem kolu ‘Prve odbojkaške lige 2024./2025. za seniore’, zabilježila osmu pobjedu za 7. mjesto u konačnom redoslijedu.