HOTNEWS

‘Mladenka’ Nadica Zorc: ‘Imala sam 16 godina i skoro sam od straha pobegla s prve Turopoljske svadbe’

Jednom nošenu ‘halicu’, staru više od pola stoljeća, koja je dio je obiteljskog naslijeđa, darovala je uz još nekoliko unikatnih komada, KUD-u Dučec, kako mladi ne bi zaboravili svoju tradiciju.

Objavljeno

prije 2 godine

28. srpnja 2023.

Objavio/la

Goga Kiš

KUD Dučec ovih se dana javno zahvalio na posebnom poklonu, koji je vrijedan u materijalnom, a posebno i u simboličkom pogledu. Nadica i Zdravko Zorc darovali su im ‘halicu’, gornji dio mladenkine nošnje, koja je nošena samo jednom, prilikom prvog javnog uprizorenja Turopoljske svadbe, 27. kolovoza 1967. godine, koju su tada zajedničkim snagama priredili KUD-ovi iz Buševca i Mraclina.

Foto: Nadica Zorc (tada Galeković), bila je mladenka na prvom uprizorenju Turopoljske svadbe 1967./Muzej Turopolja, arhiva

I ta zajednička organizacija bio je svojevrsni presedan, jer je u to vrijeme bila opće poznata stvar da se mještani Mraclina i Buševca godinama svađaju oko zemljišnih posjeda i pašnjaka, pa je ovaj događaj bio korak prema boljim međususjedskim odnosima.

Tragom te vijesti nazvali smo prvu turopoljsku ‘mladenku’ koja se prisjetila brojnih zanimljivih detalja, ali i otkrila motive doniranja vrijedne obiteljske baštine KUD-u Dučec.

– Tada sam imala 16 godina, a mladence je biral Joža Kovačević, naš turopoljski narodni pisac, a i sve je bilo njegova ideja. Pristala sam jer sam bila u Dučecu, ali kad je sve to krenulo ja sam se skroz prepala, bilo me strah, koliko je to ljudi i najrađe bi pobegla doma! Bila sam k’o prave mladenke, svega sam se bojala. Svi su me gledali, slikali, bila sam jako mlada, još dijete u glavi, i nisam se tome nadala, pa sam čak pomislila i kaj bum se sad za zbilja udala – priča nam uz smijeh danas 72-godišnja Nadica Zorc, tada Galeković.

Foto: Uređivanje ‘mladenke’ Nadice Zorc za prvo uprizorenje Turopoljske svadbe 1967.g./Muzej Turopolja, arhiva

Uz tadašnje prezime Nadici bi često dodali i Blažina, jer upravo je njen otac, krojač Blaž Galeković, bio autor mladenkinog kostima.

– Moj tata je bio jako poznati šnajder, jako cijenjen u cijelom Turopolju. Znam kol’ko se s tim namučil’. Da vi to primite tu halicu u ruke..sva svila je podstavljena s pamukom zbog udobnosti, a i gumbe je radio sam, to nisu kupovni gumbi. Uloženo je u to jako puno truda – otkriva nam.

Kovačević je po svojoj pripovijesti ‘Ženidba turopoljskog plemenitaša Vida Lackovića’ napisao i scenarij prve Turopoljske svadbe, pa je upravo on i birao glavne glumce. Osnovni je dogovor bio da mladenka bude iz Mraclina, a mladenac iz Buševca. To je pak Nadičina baka, vrlo slikovito komentirala.

– Moja stara majka, kako sam zvala baku, mi je tad rekla – koja dekla z Mraclina bi išla v drugo selo.. toj nekaj fali v glavi – prisjeća se uz smijeh.

– Mladenca je glumil Nikola Kos iz Buševca, on je poslije otišel u Njemačku, tam se oženil, ali nažalost je mlad umro. Svećenika je glumil Stjepan Cvetnić iz Mraclina, a zanimljivo je kako je on kasnije, u poznijim godinama i stvarno postao svećenik! – otkriva nam još neke zanimljive detalje.

Foto: Dio mladenkine nošnje, ‘halica’, autorsko je djelo Nadičina oca, poznatog šnajdera Blaža Galekovića /KUD Dučec

Prisjeća se i kako su je dugo nakon toga ljudi prepoznavali na cesti, jer kaže kako je Turopoljska svadba privukla čitav turopoljski kraj, jer je to ujedno bilo i prvo veliko tradicionalno narodno događanje nakon kraja Drugog svjetskog rata koje je politika dozvolila.

Nadica Zorc donirala je Dučecu još nekoliko vrijednih odjevnih predmeta iz svoje obiteljske baštine.

– To su svilene bluzice moje mame koje je nosila kao curica. Moja baka joj je te bluzice od svile tkala doma, jer tada su žene svilu kupovale u niti i doma ju tkale. Druga bluzica je od kupovne svile, to je bilo kad su se počele mijenjati narodne nošnje, pa smo ih počeli oblačiti umjesto oplečja. Donirala sam i plahtu od tak debele konoplje da nas je žuljalo za rit i to prek’ gaća! To je isto od bake, to se tkalo od konoplje, a poklonila sam i jednu kuhinjsku krpu koja nije nikad rabljena. Moja baka je konoplju sadila, sjekla, namakala, tukla, prela, tkala i zarubila, od sjemena do krpe – sve jedne ruke! Žene su bile sposobne, mi sad niš’ ne znamo, one su sve znale. Moja baka k’o da je imala tri fakulteta, kolike škole bi danas za to trebalo završiti!? Mi danas da padne atomska bomba ne bi niš’ znali – kaže Nadica Zorc.

Za kraj nam otkriva kako je tu vrijednu obiteljsku baštinu donirala, jer u njenoj obitelji nema za to većeg interesa i bilo bi joj žao da se tako nešto zauvijek izgubi.

– Bitno mi je da mladi ne zaborave svoju tradiciju, jer ovdje se sve više doseljavaju ljudi drugih nacija, vjere i kulture i bojim se da će nam se nametnuti neke druge vrijednosti, da će nas pregaziti, jer sve ide u tom smjeru. Mladima bih poručila nek’ se drže svoje tradicije i nek’ se toga ne srame, da ne pozabe svoje – poručuje prva turopoljska ‘mladenka’, Nadica Zorc.

Foto: Nadica Zorc donirala je svoju ‘halicu’ KUD-u Dučec/KUD Dučec

HOTNEWS

Legalno kupanje na Čiču? Grad pokrenuo ključan potez koji bi to mogao omogućiti

Pokrenut je postupak izuzimanja dijela jezera Čiče iz eksploatacijskog područja, što otvara vrata legalnom i sigurnom kupanju.

Objavljeno

prije 1 dan

8. kolovoza 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: Krešimir Ačkar/FB

Grad Velika Gorica službeno je pokrenuo postupak izuzimanja dijela jezera Čiče iz eksploatacijskog područja, čime bi se stvorili uvjeti za legalno kupanje i uređenje plaže. Objavio je to gradonačelnik Krešimir Ačkar na svom Facebook profilu, istaknuvši kako je izrađeno i idejno rješenje uređenja plaže.

Foto: Krešimir Ačkar/FB

“Čič Beach”, umjetno jezero nastalo eksploatacijom šljunka, godinama je neformalno okupljalište građana željnih osvježenja tijekom ljetnih mjeseci. No, zbog statusa eksploatacijskog područja, kupanje na njemu nije bilo zakonski dopušteno niti regulirano, a sigurnosni uvjeti nisu bili zajamčeni.

”Jezero Čiče ima ogroman potencijal, ne samo kao prirodni resurs već i kao društveni i rekreacijski prostor. Cilj nam je da u suradnji sa nadležnim ministarstvom, koncesionarom, udrugama i svim sugrađanima konačno imamo uređeno i sigurno kupalište s brojnim popratnim sadržajima. Bit će to moderan, funkcionalan i privlačan prostor koji će služiti za kupanje, sport, druženje i boravak u prirodi”, istaknuo je Ačkar.

Foto: Krešimir Ačkar/FB

Podsjetimo, Urbanistički plan uređenja ŠRC-a Jezero Novo Čiče na snazi je još od 2012. godine i predviđa jasnu namjenu prostora, uključujući i lokaciju za kupalište. Unatoč tome, građani su proteklih godina koristili jezero za kupanje, bez dozvola i bez službene infrastrukture.

Ovim korakom Grad konačno pokreće konkretnu realizaciju tog višegodišnjeg plana. Idejno rješenje za “Čič Beach” već je izrađeno i uključuje širok spektar sadržaja, od plaže i kupališnih objekata, preko sportskih terena, do prostora za rekreaciju, djecu, pa čak i pse. U planu su odbojka na pijesku, street workout zona, košarkaško igralište, šetnice, kabine za presvlačenje, vanjski tuševi, toranj za spasioca i ljetni šank s terasom.

Nakon što se zemljište formalno izdvoji iz eksploatacijskog polja, slijedi izrada projektne dokumentacije i ishođenje potrebnih dozvola. Potom se ide u javnu nabavu za izvođenje radova, a tek tada i u samo uređenje kupališta.

Grad ističe kako se sve odvija u suradnji s nadležnim ministarstvom, koncesionarom i zainteresiranim udrugama, uz cilj stvaranja modernog, funkcionalnog i sigurnog kupališta dostupnog svim građanima.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja

Objavljeno

prije 4 dana

5. kolovoza 2025.

Objavio/la

David Jolić

Povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 30. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja, izaslanstvo Grada Velike Gorice predvođeno zamjenikom gradonačelnika Nevenom Karasom i predsjednikom Gradskog vijeća Darkom Bekićem, položilo je danas (utorak, 05.08.2025.) vijence kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu na platou ispred Gradskog groblja.