Povežite se s nama

HOTNEWS

Mjesec hrvatske knjige u Velikoj Gorici: Uz brojna događanja, goste i izložbe, kao višnja na šlag – oprost zakasnine!

Gradske knjižnice Velike Gorice pripremile su brojna događanja za sve uzraste i književne ukuse.

Objavljeno

na

Od 15. listopada do 15. studenog održava se Mjesec hrvatske knjige u Gradskoj knjižnici Velika Gorica. Ove godine manifestacija je posvećena hrvatskoj književnosti te donosi pregršt događanja. Godinu 2021. je Ministarstvo kulture proglasilo Godinom čitanja, a u duhu promicanja čitanja hrvatske knjige  moto ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige je “Ajmo hrvati se s knjigom!”

U ponedjeljak, 18. listopada u 10 sati na Dječjem odjelu gostovat će Niko Barun, ilustratora knjiga, slikovnica i stripova namijenjenih dječjoj publici, a u 16.30 sati, održat će se književno-dramski susret Lektira na oko, autorski rad Ane Katulić i Anite Pukanić.

U utorak, 19. listopada u 18 sati na Središnjem odjel za odrasle gostovat će Ivana Šojat i Želimir Periša koji će se sučeliti pod temom”U ringu s hrvatskim autorima”.  Autori će predstaviti i dodirne točke svojih romana; “Mladenka Kostonoga”, romanu za koji je Periš osvojio tportalovu nagradu za najbolji roman, i romana “Štajga ili put u maglu” Ivane Šojat u kojem vješto dočarava poslijeratnu Slavoniju.

U srijedu, 20. listopada u 12.30 sati, u Dvorani Galženica učenici Ekonomske škole Velika Gorica ugostit će Ivanu Bodrožić na još jednom izdanju Lektiraonice. Mladi će čitati dijelove njenih nagrađivanih romana “Hotel Zagorje” i “Sinovi, kćeri”.

Festival knjige nastavit će se, krajem mjeseca, 28. listopada kada počinje popularni Četrti četrtek koji u ovom izdanju donosi radionicu izrade Bullet journala, pod vodstvom velikogoričke profesorice Goranke Dimoski. Radionica počinje u 18 sati.

Najmlađi čitatelji imat će priliku upoznati Maju Šimlešu, autoricu popularnih slikovnica o žirafi Suli. Susret će se održati u petak, 29. listopada u 10 sati na Dječjem odjelu.

Na Dječjem odjelu moći će se razgledati i izložba dječjih radova polaznika Dječjeg vrtića Ciciban koji su likovnim izričajem pokazali što za njih predstavljaju knjige i priče.

Za školarce je pripremljeno predstavljanje knjige “Gdje je Beata?” velikogoričke spisateljice Jasminke Tihi-Stepanić. Predstavljanje knjige predviđeno je za četvrtak, 4. studenog u 18.30 sati, a održat će se u Knjižnici Galženica

U Knjižnici Galženica naklada Libricon, najpoznatiji domaći nakladnik putopisnih i pustolovnih izdanja, predstavit će knjigu Milana Majerovića-Stilinovića “Što sam naučio na planini”. Predstavljanje je predviđeno za utorak, 9. studenog u 18 sati, a istovremeno će u knjižnici Galženica biti izloženi i grafički radovi Irene Mihalinec, koji prate tekstove i fotografski materijal navedene knjige.

Za ljubitelji poezije organizatori su pripremili pjesničku tribinu koja će se održati u četvrtak, 11. studenog u 19 sati, na Središnjem odjelu za odrasle. Tribina “Nagovor na poeziju” održat će se uz gostovanje pjesnikinje Eveline Rudan i pjesnika Miroslava Kirina.

Svi prvašići i ove se godine mogu besplatno upisati u knjižnicu tijekom trajanja cijelog Mjeseca hrvatske knjige i to na Dječjem odjelu i u Knjižnici Galženica. Svi prvašići koji se upišu na Dječjem odjelu tom prigodom dobivaju Čitatovnicu – čitateljsku putovnicu, u koju će skupljati žigove pri svakoj posudbi knjiga.

Na Dan hrvatskih knjižnica, 11. studenog, sada već tradicionalno, knjižnica će provesti i akciju djelomičnog oprosta zakasnine pod nazivom “Knjige u zakasnini vrati, samo 50 plati!!.

HOTNEWS

Grad objavio Javni poziv za potporu pedijatrima

Grad će isplatiti 1.200 eura mjesečno neto za pedijatre koji rade puno radno vrijeme, dok će pedijatri zaposleni na nepuno radno vrijeme moći ostvariti potporu od 600 eura mjesečno.

Objavljeno

na

Objavio/la

Grad Velika Gorica odlučno je krenuo u rješavanje jednog od ključnih problema koji već neko vrijeme zabrinjava roditelje, a to je nedostatak pedijatara. Svojom proaktivnom politikom donio je novu mjeru financijske potpore namijenjenu upravo liječnicima i liječnicama pedijatrijske medicine

Kako je i ranije najavljeno, raspisan je Javni poziv za ostvarivanje prava na namjensku potporu za 2025. godinu, koji je namijenjen pedijatrima koji već rade u goričkom Domu zdravlja, ali i budućima.

Grad će isplatiti 1.200 eura mjesečno neto za pedijatre koji rade puno radno vrijeme, dok će pedijatri zaposleni na nepuno radno vrijeme moći ostvariti potporu od 600 eura mjesečno.

–Zdravlje djece prioritet je svakog odgovornog društva, a naš zadatak kao lokalne vlasti, jest stvoriti uvjete u kojima će pedijatri poželjeti raditi i ostati ovdje. Ovim javnim pozivom želimo jasno poručiti da je Velika Gorica grad koji brine o svojim najmlađima i koji aktivno ulaže u zdravstveni sustav – poručio je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Javni poziv otvoren je za sve zainteresirane doktore medicine specijaliste pedijatrije koji rade u pedijatrijskim ordinacijama Doma zdravlja Zagrebačke županije, Ispostavi Velika Gorica, kao i za one koji obavljaju privatnu praksu u ordinacijama u zakupu Doma zdravlja.

Trenutačno, Velika Gorica ima potrebu za šest pedijatara, što je optimalan broj  gledajući broj malih pacijenata, a mjera bi trebala rasteretiti postojeće pedijatare, smanjiti vrijeme čekanja u čekaonicama, ali i stres koji roditelji i djeca doživljavaju tijekom posjeta pedijatru. Dodajmo kako će situaciju u zdravstvenim ambulantama uskoro olakšati i dolazak nove pedijatrice.

–Zahvalan sam našim pedijatricama na njihovom nesebičnom trudu, predanosti i brizi koju svakodnevno pružaju našim najmlađima. Svjesni smo koliko su preopterećene i koliko izazova nosi njihovo zanimanje, a naš doprinos je upravo ova mjera kojoj je cilj olakšati im posao – dodao je Ačkar.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Preokret na crpkama! Dizel jeftiniji od benzina, cijene zaključane do svibnja

U obrazloženju Vlade navodi se kako se mjere uvode radi zaštite građana i gospodarstva, ali i kako bi se suzbio rast inflacije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal.hr

Vozači diljem Hrvatske ovih dana mogu natočiti gorivo po cijenama koje nisu vidjeli godinama. Litra benzina trenutačno stoji 1,38 eura (nekadašnjih 10,40 kuna), dok je dizel još jeftiniji — 1,28 eura (bivših 9,64 kune), prenosi Večernji.hr. Posljednji put takve su cijene zabilježene u lipnju 2021. godine.

Glavni razlog povoljnijeg točenja leži u odluci Vlade da ponovno ograniči cijene goriva, a mjere će vrijediti najmanje do 6. svibnja. Ovakvo fiksiranje cijena prvi put je uvedeno početkom 2022. godine, kao reakcija na nagli rast cijena energenata prouzročen globalnim poremećajima, prije svega ratom u Ukrajini i posljedičnom energetskom krizom.

U obrazloženju Vlade navodi se kako se mjere uvode radi zaštite građana i gospodarstva, ali i kako bi se suzbio rast inflacije. Gorivo, naime, ima značajan utjecaj na opći indeks cijena jer se njegovo poskupljenje brzo prelijeva na ostale proizvode i usluge.

Trenutačni model regulacije temelji se na ograničavanju marži i redovitom ažuriranju cijena svakih 2 tjedna. Prilikom izračuna u obzir se uzima kretanje cijena na Mediteranskom tržištu te tečaj američkog dolara. Ipak, regulacija se odnosi isključivo na osnovna goriva, dok se cijene premium goriva formiraju slobodno.

Osim Hrvatske, i druge europske zemlje su pokušavale intervenirati. Mađarska je neko vrijeme imala fiksne cijene, ali je od toga odustala zbog nestašica. Slovenija i Francuska koristile su subvencije i porezne olakšice, dok je Njemačka privremeno snizila poreze na gorivo tijekom 2022. godine.

Na pad cijena utjecala su i tržišna kretanja. Cijena barela nafte posljednjih mjeseci pala je ispod 70 dolara, u odnosu na 133 dolara u ožujku 2022. Uz to, stabilizirani globalni transportni lanci, povoljan tečaj eura i uvoz dizela iz SAD-a, Bliskog istoka i Indije dodatno su snizili cijene.

Zanimljiv je i trenutačni omjer cijena. Dizel je, što je rijetkost, jeftiniji od benzina. To se objašnjava smanjenom potražnjom za loživim uljem nakon zime, kao i povećanom dostupnošću dizela na europskom tržištu. S druge strane, cijena aditiva za benzin porasla je, što dodatno povećava njegovu cijenu.

Bez vladine intervencije, benzin bi danas bio skuplji za tri centa, a dizel čak za 11 centi po litri.

Nastavite čitati

Crna kronika

U prometnoj nesreći na A3 dvije poginule osobe – kolona duga 10 kilometara

Trećoj osobi pružena liječnička pomoć.

Objavljeno

na

Danas oko 9 sati na autocesti A3, smjer istok, kod račvanja s autocestom A4 (odvajanje za Varaždin), dogodila se prometna nesreća u kojoj su sudjelovala tri vozila.

U prometnoj nesreći dvije osobe su smrtno stradale dok je trećoj osobi pružena liječnička pomoć.

Policijski očevid je u tijeku, a na mjestu događaja promet je obustavljen te se odvija obilazno uz regulaciju policijskih službenika.

Kako doznajemo kolona automobila duga je 10-tak kilometara.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Županija gradovima i općinama osigurala 3,8 milijuna eura za realizaciju 108 projekata

Samo za projekte iz domene prometa i komunalne infrastrukture dodijeljeno 1,5 milijuna eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Predstavnici gradova i općina danas su u prostorijama Zagrebačke županije preuzeli ugovore ukupne vrijednosti 3,8 milijuna eura, čime će biti omogućena realizacija čak 108 projekata na području županije.

Na taj način Županija potvrđuje svoju dugogodišnju viziju ravnomjernog razvoja svih svojih dijelova – istaknuo je prilikom uručivanja ugovora župan Stjepan Kožić.  

Foto: Zagrebačka županija

– Riječ je o projektima iz domene prometa i komunalne infrastrukture, opremanja poduzetničkih zona, financiranja EU projekata te razvoja infrastrukture u našim ruralnim područjima. Time nastavljamo kvalitetnu suradnju općina, gradova i Županije na kojoj leži realizacija čak 462 projekta u protekle četiri godine, a za koje je Županija dodijelila 12,7 milijuna eura. Uz pomoć ovogodišnjih 3,8 milijuna eura ostvarit ćemo zajednički cilj – povećanje kvalitete života svih stanovnika na području županije – rekao je Kožić.  

Foto: Zagrebačka županija

Bespovratne potpore osiguravaju snažan gospodarski zamah na području cijele županije. 

 – Kontinuitet ulaganja u poduzetničke zone, stvorili smo poželjna mjesta za investiranje u kojima posluju brojne strane i domaće tvrtke, a čiji uspješni rezultati poslovanja doprinose činjenici da je Zagrebačka županija danas najrazvijenija županija u Hrvatskoj – dodao je župan. 

Foto: Zagrebačka županija

Dodajmo kako je najviše sredstava, odnosno 1,5 milijuna eura, dodijeljeno kroz Upravni odjel za promet i komunalnu infrastrukturu, a radi se o 29 projekata kojima se sufinancira izgradnja i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.  

Nadalje, za 36 projekta u gospodarstvu dodijeljeno je 1,2 milijuna eura, od čega je 510 tisuća eura za opremanje poduzetničkih zona te nešto više od 715 tisuća eura za izradu projektne dokumentacije i sufinanciranje EU projekata. Za 43 projekta gradnje i uređenja infrastrukture na ruralnom području izdvojeno je nešto više od milijun eura. 

Foto: Zagrebačka županija

U ime svih općina i gradova riječima hvale obratio se načelnik Općine Pisarovina Tomo Kovačić. Podsjetio je na važnost postizanja jednake kvalitete života na ruralnom području, u odnosu na urbani dio županije. 

Foto: Zagrebačka županija

–Sa svojim dugogodišnjim načelničkim stažem od 30 godina mogu svjedočiti velikim ulaganjima Zagrebačke županije na svim poljima, a posebno ističem na financijsku podršku u opremanju naših poduzetničkih zona koje privlače investitore i time osiguravaju prosperitet. Apostrofiram ravnomjeran razvoj naše županije upravo zbog sredstava koje se usmjeravaju u pravom smjeru, jer na taj način je općinama puno lakše ostvariti ciljeve i projekte na ruralnom području – naglasio je Kovačić.

Foto: Zagrebačka županija

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

HOTNEWS

Pokupsko i Kravarsko među najboljim općinama u povlačenju EU sredstava!

Analiza četverogodišnjeg razdoblja izrađena je temeljem kompozitnog indeksa.

Objavljeno

na

Foto: hbor.hr

Portal Načelnik.hr objavio je listu općina koje su tijekom protekle četiri godine povukle najviše EU sredstava za svoje projekte. Sukladno podacima Ministarstva financija, hrvatske općine u četiri protekle godine iz EU fondova povukle su preko 370 milijuna eura, dvostruko više nego u prethodnom mandatu!

– Za razliku od uobičajenih godišnjih analiza kad izlazimo s Top 10 listama najučinkovitijih po ostvarenom udjelu EU sredstava i po povučenim sredstvima ‘per capita’, mandatne analize odlučili smo temeljiti na kompozitnom indeksu u kojem smo u ovom izračunu objedinili navedena dva pokazatelja, i dobili deset na tom polju najuspješnijih općina u razdoblju 2021. – 2024. godine,  bazirajući poredak na podacima Ministarstva financija – navodi portal.

Na listi 10 najboljih općina nalaze se i općine u velikogoričkoj okolici, a to su Općina Pokupsko, koja je zauzela visoko 2. mjesto, te Općina Kravarsko koja je po povučenim EU sredstvima 6. općina u Republici Hrvatskoj.

Lista općina:

  1. Općina Perušić (Ivica Turić)
  2. Općina Pokupsko (Božidar Škrinjarić)
  3. Općina Gornja Stubica (Jasmin Krizmanić)
  4. Općina Veliko Trgovišće (Robert Greblički)
  5. Općina Krapinske Toplice (Gordana Jureković)
  6. Općina Kravarsko (Vlado Kolarec)
  7. Općina Brodski Stupnik (Goran Jelinić)
  8. Općina Lećevica (Ante Baran)
  9. Općina Brdovec (Alen Prelec)
  10. Općina Sukošan (Ante Martinac)

Nastavite čitati

Reporter 447 - 17.04.2025.

Facebook

Izdvojeno