Povežite se s nama

Vijesti

Mjerili dubinu jezera: Čiče na najdubljem dijelu duboko čak 38 metara!

U želji da uređenje goričkih jezera uvrste u sljedeći urbanistički plan, iz Grada su pozvali ljude s Geodetskog fakulteta i odradili mjerenja dubina i kontrolu kvalitete vode

Objavljeno

na

Dok i dalje traje čekanje na prve konkretne i vidljive korake po pitanju uređenja jezera Čiče, kojim bi “goričko more” dobilo više funkcija, u Gradu su napravili one “nevidljive”, ali neophodne korake na tom putu. Priopćenjem u kojem ima i velik broj stručnih izraza, mnogima možda i ne potpuno razumljivih, iz Grada su objavili kako su izvršena mjerenja dubina naših jezera. Ne samo Čiča, nego i još nekih, ali sve je detaljno objašnjeno ovdje:

“Grad Velika Gorica je u suradnji s Geodetskim fakultetom proveo snimanje dubina i pokosa onih jezera koja su najviše u centru razmatranja građana, kako bi se isto uvrstilo u predstojeće IV. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Velike Gorice i I. izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja ŠRC jezera Novo Čiče.

Za početak su snimljene dubine jezera Novo Čiče i Donja Lomnica te manjeg jezerca Brodec, smještenog u naselju Ribnica, za koje su mještani izrazili potrebu snimanja zbog potencijalnog odlaganja otpada u jezero. Nakon izvršenih geodetskih izmjera – hidrografskom i aerofotogrametrijskom metodom, izrađene batimetrijske karte jezera unesene su u gradski webGIS sustav.

Jezero Novo Čiče smješteno je na nadmorskoj visini od 100 m, dok je visina vodnog lica u apsolutom smislu iznosila 99,44 m nadmorske visine. Kako ne bi dolazilo do zablude tijekom uvida u podatke o dubinama, zatražena je izrada batimetrijske karte s prikazanim dubinama jezera, umjesto nadmorskim visinama terena, što je do sada unosilo konfuziju oko prave dubine jezera. Prilikom projektiranja biti će potrebno oduzeti navedenu dubinu od apsolutne visine vodnog lica kako bi se dobila ispravna nadmorska visina dna. Zaključno, vidljivo je da je jezero najdublje na nekadašnjem eksploatacijskom polju “Novo Čiče – Velkom” na kojem je kao nositelj i ovlaštenik upisana Republika Hrvatska. Dubina na navedenom području je 38 metara.

Na jezeru Donja Lomnica, iako se očekivalo da je puno dublje, utvrđeno je da je maksimalna dubina jezera 26 metara. Jezero je također nastalo eksploatacijom šljunka. Jezero ima potencijal za uređenje.

I na kraju jezero Brodec u Ribnici, za koje je postavljen zahtjev od strane mještana za uređenjem, najveće je dubine dva metra, s time da je u navedenom jezeru snimljeno kamerom i dno, te je utvrđeno kako u njega nije odlagan otpad.

No kako bi se dobilo potpunu sliku postojećeg stanja voda te sukladno tome na vrijeme provodile potrebne mjere, izrađen je i elaborat kvalitete voda na području Velike Gorice. Tako je na osnovi istraživanja kemijskih i bioloških parametara na vodama na području Grada Velika Gorica, sve sukladno Uredbi o standardu kakvoće voda, utvrđeno da sve istraživane vode odgovaraju zahtjevima I. ili II. kategorije voda te da su u vrlo dobrom ili dobrom stanju. Slijedom navedenog, može se zaključiti da vrijednosti fizikalno kemijskih elemenata te koncentracije hranjivih tvari za akvatične organizme ne prelaze vrijednosti određene da osiguravaju funkcioniranje ekosustava i postizanje vrijednosti određenih za biološke elemente kakvoće.”

Najave

“Matijaš grabancijaš dijak” po prvi put u Buševcu – rezervacija obavezna

Ulaz uz dobrovoljni prilog.

Objavljeno

na

Objavio/la

Pučko kazalište Ogranka Seljačke sloge Buševec premijerno će izvesti predstavu „Matijaš grabancijaš dijak“ u ponedjeljak, 6. travnja 2026. (Uskrsni ponedjeljak) u 19 sati u Domu kulture Buševec.

Riječ je o scenskoj adaptaciji poznatog djela Tituša Brezovačkog, napisanog prije više od dva stoljeća, koje i danas zadržava prepoznatljivu aktualnost kroz humor i društvenu kritiku.

Režiju predstave potpisuje Irena Rožić, dok je prilagodbu dramskog teksta napravio Ivan Rožić. U predstavi nastupaju glumci Pučkog kazališta: Nenad Lukić u ulozi Matijaša grabancijaša dijaka, Saša Robić kao Smolko te Dario Kovačić kao Vuksan.

Ulaz je moguć uz dobrovoljni prilog, a mjesto se može rezervirati putem telefona na broj 098 829 907 (Nenad).

Nastavite čitati

Vijesti

Knjižnica mijenja radno vrijeme povodom Uskrsa – saznajte sve detalje

Objavljeno

na

Objavio/la

Gradska knjižnica Velika Gorica tijekom uskrsnih blagdana privremeno mijenja radno vrijeme.

U petak, 3. travnja 2026., Središnji odjel, Dječji odjel i Područna knjižnica Galženica radit će skraćeno, od 8 do 11 sati.

Nakon toga slijedi blagdanska pauza. U subotu, nedjelju i ponedjeljak sva tri odjela bit će zatvorena, što znači da posudbe i povrati neće biti mogući tijekom ta tri dana.

Nastavite čitati

Kultura

Gostovanja KUD-ova uz potporu: na raspolaganju 150.000 eura

Natječaj ostaje otvoren do iskorištenja raspoloživih sredstava, a krajnji rok za prijavu je 15. prosinac 2026. godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Kulturno-umjetničke udruge iz Zagrebačke županije i ove će godine moći računati na financijsku potporu za gostovanja, budući da je Zajednica kulturno-umjetničkih udruga Zagrebačke županije otvorila javni poziv ukupne vrijednosti 150.000 eura.

Riječ je o sredstvima namijenjenima pokrivanju putnih troškova za nastupe i gostovanja, kako unutar Hrvatske, tako i u inozemstvu. Svaka udruga može prijaviti najviše dva projekta – jedno gostovanje u zemlji i jedno izvan njezinih granica.

Natječaj ostaje otvoren do iskorištenja raspoloživih sredstava, a krajnji rok za prijavu je 15. prosinac 2026. godine.

Sva potrebna dokumentacija, uključujući tekst javnog poziva i prijavne obrasce, dostupna je zainteresiranima, dok se dodatne informacije mogu dobiti putem telefona 01/6009-417 ili e-mail adrese [email protected].

Nastavite čitati

Moja županija

Od učionice do vrta: Pokupsko uzgojilo najljepši školski kutak u Hrvatskoj

Otvorene su i prijave za novo izdanje natječaja. Svi zainteresirani mogu se prijaviti do 22. travnja!

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Titula najljepšeg školskog vrta u Hrvatskoj ove je godine pripala Osnovnoj školi Pokupsko, koja je na natječaju „Najljepši školski vrtovi“ osvojila prvo mjesto i Zlatnu povelju Hrvatske radiotelevizije.

Nagrade su uručene na svečanosti u studiju Zvonimir Bajsić, a priznanje su preuzeli ravnateljica Štefica Facko Vrban i pročelnik Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Ivica Radanović. Osim Zlatne plakete i zastave, škola je nagrađena i jednodnevnim izletom na Krk, novčanom nagradom te bonsaijem.

Riječ je o projektu koji kroz edukaciju i praktičan rad potiče razvoj ekološke svijesti među djecom i mladima. „Najljepši školski vrtovi“ promiču organski uzgoj, očuvanje autohtonih biljnih vrsta i vrijednosti lokalnog krajolika, ali i vraćanje tradicionalnim načinima uređenja vrtova.

Natječaj organizira Hrvatska radiotelevizija u suradnji s Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, dok podršku pružaju Ministarstvo poljoprivrede, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te brojni donatori.

Ujedno, otvorene su i prijave za novo izdanje natječaja. Sve zainteresirane odgojno-obrazovne ustanove – od vrtića i osnovnih do srednjih škola, kao i učenički domovi, centri za odgoj i rehabilitaciju te domovi za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi – mogu se prijaviti do 22. travnja slanjem prijave na adresu [email protected].

 

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija povukla gotovo 100 milijuna eura za škole

Županija je po broju projekata vodeća u Hrvatskoj, a uz županijske investicije, i gradovi povlače milijune za škole i sportske dvorane

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačka županija dosad je povukla oko 96,5 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za gradnju i dogradnju školskih objekata i sportskih dvorana, čime se svrstala među najuspješnije županije u Hrvatskoj. Po broju projekata županija je trenutačno i na prvom mjestu u državi, a među gradovima se posebno ističe Velika Gorica, koja je nositelj pet projekata.

Kako prenosi Župan.hr, u Hrvatskoj je do sada odobreno gotovo 1,3 milijarde eura za izgradnju i dogradnju školskih objekata za jednosmjensku nastavu, od ukupno raspoloživih oko 1,8 milijardi eura. Za školske sportske dvorane odobreno je gotovo 180 milijuna eura, dok je na raspolaganju nešto više od 200 milijuna eura. Ukupno je odobreno financiranje za 340 projekata, a većina njih ide preko županija.

U tom valu ulaganja Zagrebačka županija se našla u samom vrhu, a po broju projekata trenutačno je i prva u Hrvatskoj. Županija je do sada prijavila ukupno 21 projekt, ukupne vrijednosti oko 96,5 milijuna eura, pri čemu se najveći dio odnosi na dogradnje školskih prostora, dok je manji dio namijenjen sportskim dvoranama. Osim projekata kojima je nositelj sama županija, značajan dio investicija dolazi i preko gradova. U Zagrebačkoj županiji tako se posebno ističe podatak da su Velika Gorica i Samobor nositelji po pet projekata, dok je Vrbovec nositelj dva, a Zaprešić jednog. Kada se uz županijske projekte ubroje i oni gradski, dolazi se do brojke od oko 40 projekata na području Zagrebačke županije.

Župan Stjepan Kožić nedavno je najavio kako se očekuje realizacija 27 školskih objekata ukupne procijenjene vrijednosti oko 150 milijuna eura, a dio tog plana odnosi se upravo na projekte koji se financiraju europskim novcem.

Među najvećim pojedinačnim projektima u Zagrebačkoj županiji ističe se onaj u Dugom Selu, gdje je za izgradnju nove škole te sportske dvorane odobreno više od 19 milijuna eura. Veliki iznos odobren je i za projekt u Kominu, gdje se planira izgradnja nove osnovne škole i sportske dvorane vrijedna više od 14 milijuna eura. Značajna sredstva idu i prema Ivanić-Gradu, gdje je za rekonstrukciju i dogradnju škole te izgradnju dvorane odobreno više od 9 milijuna eura, dok je za dodatni projekt u istom gradu odobreno nešto više od 2 milijuna eura. Među većim ulaganjima su i radovi u Farkaševcu, vrijedni oko 4,4 milijuna eura, te projekt u Poljanici Bistranskoj, za koji je odobreno oko 4,7 milijuna eura.

Uz projekte škola, dio sredstava usmjeren je i na školske sportske dvorane. Tako su odobrena sredstva za izgradnju ili dogradnju dvorana uz škole u više mjesta, pri čemu se pojedinačni iznosi kreću od nešto više od 600 tisuća eura do oko 1,2 milijuna eura.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno