Povežite se s nama

CityLIGHTS

Mislav Šepić: Kad sam imao više od 200 kila zvali su me Mrvica, sad sam doslovno – novi čovjek!

Naš sugovornik koji od rođenja živi u Podbrežnici, otkrio nam je sve o najboljim, ali i najgorim trenucima petomjesečnog natjecanja, o ulozi supruge Almase u njegovoj pobjedi života, te što je ključno za promjenu koja mu je doslovno spasila život.

Objavljeno

na

Goričanin od rođenja, Mislav Šepić iz Podbrežnice, u zadnje je vrijeme jedno od najpopularnijih imena u javnosti, jer je nakon petomjesečne borbe pobijedio u oštroj konkurenciji ‘Života na vagi’. Izgubio je impresivnih 78,8 kilograma, skoro 50 posto tjelesne mase. U ovaj popularni, ali i edukativni show RTL-a, Mislav je ušao sa 171 kilogramom, a na zadnjem vaganju, koje je za njega bilo i pobjedničko, imao je 92,2 kilograma!

Foto: Mislav Šepić iz Velike Gorice pobjednik ‘Života na vagi’

Za razgovor smo se dogovorili u jednom kvartovskom kafiću, a čim je ušao poznanici i susjedi počeli su mu čestitati, očito ponosni na svog, sada i slavnog, Mislava. Na njemu se već na prvi pogled vidi koliko mu je ova velika životna pobjeda donijela pozitivne energije kojom jednostavno – isijava!

– Dobro sam, pun sam i energije i snage. Osjećaj te pobjede je doista nevjerojatan. Imam i par kila više, sad ih je 95, jer sam na svojih 194 centimetara visine bio i malo premršav. Doslovno sam se prepolovio, izgubio sam masu jednog odraslog muškarca, sad sam novi čovjek. Moram se i sam priviknuti na to, sve mi je to novo. Brzo mi je to sve prošlo i čitavo sam vrijeme bio u treningu i cijelom tom procesu, zapravo tek sad postajem svjestan koliko sam napravio i počinjem u tome uživati – otkrio nam je na početku razgovora.

Foto: Prvo vaganje – Mislav je ušao u show sa 171 kg/RTL

A doista je i zaslužio, jer izdržati taj tempo intenzivnih treninga, razdvojenost od voljene supruge Almase, obitelji i brojnih prijatelja zahtjeva i iznimnu mentalnu snagu. Priznaje kako je doživio veliku  promjenu u svakom smislu.

Više nisam u kategoriji pretilih osoba, nemam više masnoću oko jetre, smanjena mi je masnoća u krvi, imam nizak tlak, a prije sam imao visoki, to su najveće promjene. Sad mogu puno hodati, sam si zavezati tenisice i odrezati nokte, što mi je prije bilo jako teško, baš kao i popeti se na drugi kat zgrade gdje živimo. Sad bih mogao deset puta gore-dole! Psihički sam se isto dosta promijenio, jako sam očvrsnuo. Ipak treba živjeti sa 16 ljudi i izboriti se za sebe. Pobjeda me naučila kako sve što si zacrtam u životu mogu i ostvariti, to prije nisam znao o sebi i jako sam ponosan na sebe zbog toga. To je transformacija u svakom smislu – rekao nam je Mislav.

Foto: Mislav sa ekipom iz ‘Života na vagi’/privatni album

Otkrio nam je i koji su to trenuci u ovom petomjesečnom TV izazovu za njega bili presudni, najbolji i najgori.

Najbolji trenutak i iznenađenje mi je bilo kad mi je supruga Almasa došla u emisiju nakon devet tjedana. Već sam se pitao kako ona to sve proživljava, i kad je došla, pričali smo i znao sam da je sve okej. Tada ‘udario’ na najjače. Najgori trenutak je bio u samom početku, ti intenzivni dnevni treninzi, jer ti ‘unutra’ uđeš potpuno fizički van forme, pa višesatna snimanja. A presudni trenutak svakako svađa s trenerom Edom. Dosta sam tvrdoglava osoba, pa kad mi je rekao kako se ne trudim, ja sam i njemu i sebi rekao ‘e,sad ćete vidjeti!’. I onda je to stvarno krenulo – ispričao nam je pobjednik ‘Života na vagi’.

Foto: Mislav s trenerom Edom na pobjedničkoj fešti/privatni album

Ističe kako je možda i najvažnije to što je naučio kako normalno jesti, odnosno, kako se ne smije jedan dan prežderavati, pa onda dva dana gladovati. Nakon izlaska iz tromjesečne izolacije, odmarao je samo jedan dan, a onda započeo s prilično napornim dvomjesečnim pripremama za finale. To je uključivalo dnevne treninge pod vodstvom Silvija Krstanovića, plivanje tri puta tjedno, a do posla u zagrebačkoj Palači pravde u Vukovarskoj, gdje već 18 godina radi kao arhivar, je biciklirao! U svemu tome najveća podrška bila mu je upravo njegova, dvije godine mlađa, supruga Almasa, koju je i upoznao na radnom mjestu.

– Morao sam na posao nositi ručak, jer bih poslije odmah išao na treninge. Pa se moja draga žena budila u 5 ujutro kako bi mi spremila hranu, svaka joj čast, zbilja mi je bila velika podrška. Supruga radi kao zapisničarka isto na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, a nas dvoje smo brzo nakon upoznavanja ‘kliknuli’. Počeli smo živjeti zajedno i od početka veze mi je uvijek podrška. Sad je bila sama bez mene tri mjeseca i još ta dva mjeseca kad me isto praktički nije bilo doma, jer sam išao na posao, pa nakon toga na treninge, bila je cijelo vrijeme divna i tu za mene – ispričao nam je, te otkrio kako njeno ime na arapskom znači – dijamant. Njegov, bez sumnje, doista jest!

Foto: Foto: Mislav sa suprugom Almasom i prijateljima/privatni album

Na naše pitanje koliko su ti jelovnici koje propisuje nutricionistkinja u showu cjenovno priuštivi i u relanom životu, ističe kako se doista može jesti sve, samo u određenim količinama. Najbitnije je promijeniti loše navike.

Hrana je zbilja priuštiva, imali smo punjenu papriku, musaku, puno kuhane piletine, zobene pahuljice, ribe, ali ne mora to biti orada. Nije tako skupo da si čovjek ne može priuštiti. Sad sam naučio jesti, naučio sam da se ne mora gladovati. Došao sam do odgovora koji je moj najveći problem sa hranom, a vjerujem da je tako kod većine pretilih ljudi, jedan dan se prežderavaš, a onda dva dana ne jedeš. Bio sam emocionalni prejedač. Samo normalna prehrana treba postati navika – kaže.

Također dodaje kako nije dobro ni da ti hrana postane opsesija, sve s mjerom.

– Dobio sam plan prehrane za održavanje tjelesne mase i sigurno ću se toga držati. No, to ne znači da nećemo tu i tamo pojesti pizzu ili ćevape, najbitnije je da se to ne zareda svaki dan. Ne treba biti opterećen sa svakim zalogajem – naglašava.

Foto: Mislav sa suprugom Almasom na odmoru nakon pobjede/ privatni album

Borba s kilogramima obilježila je Mislavu više od pola života, jer problemi s težinom krenuli su nakon velikog životnog gubitka.

Mama mi je umrla kad sam imao 14 godina i to ljeto sam dobio 40-tak kila. Nakon toga sam samo nastavio jesti. U jednom trenu se čovjek pusti i nije te briga koliko imaš kila, pa sam do svoje 25-te godine došao do 216 kila. Imao sam bruh, pa mi je liječnik na pregledu rekao da moram prvo smršaviti, ali je isto tako jasno poručio da ako ne krenem gubiti kile vjerojatno neću doživjeti 30. rođendan. Tu mi je nešto kliknulo u glavi! Odlučio sam se za operaciju smanjenja želuca, a tijekom pretraga sam otkrio kako imam i Hashimoto sindrom, autoimunu bolest štitnjače. Propisana mi je medicinska dijeta, pa sam prije operacije skinuo 60 kila, a nakon nje je otišlo još 50 kila. To sam održavao iduće četiri godine, redovito išao u teretanu, nabio mišiće, vozio bicikl. Onda sa upoznao današnju suprugu i prestao paziti i trenirati, naravno ona to nije nikako poticala. I kile su se počele vraćati – ispričao nam je.

Foto: Mislav sa suprugom Almasom i prijateljima/privatni album

Kaže kako ga tijekom odrastanja u Gorici nitko nije vrijeđao zbog debljine.

-Puno sam izlazio, čak su me zvali i Mrvica. Mislim ipak da je nama muškima puno lakše nego ženama. Bilo mi je teško naći curu, nisam baš imao samopouzdanja i to mi je bio najveći problem u to vrijeme odrastanja – otkriva.

Nakon što je prestalo mladenačko doba intenzivnih druženja i izlazaka, oženio se i upravo je želja za proširenjem obitelji bio taj novi ‘klik’ u glavi koji je bio glavni poticaj za prijavu na sudjelovanje u ‘Životu na vagi’.

– Prije ulaska u show supruga i ja smo bili kod doktora zato što nismo mogli dobiti dijete. Njegov savjet je bio da moram smršavjeti, nisam očito to mogao sam, pa je to presudilo. Sad smo ponovo krenuli u kliniku za potpomognutu oplodnju, pa ćemo sad vidjeti kako stojimo po tom pitanju – ispričao nam je.

Foto: Torta iznenađenja za pobjednika ‘Života na vagi’/privatni album

Osim supruge, velika podrška su mu bili i prijatelji i ekipa s posla, a ovom prilikom se posebno zahvaljuje i svojoj šefici, predsjednici zagrebačkog Općinskog građanskog suda koja mu je također pružila punu podršku u ovoj impresivnoj borbi. No, nikako ne smijemo izostaviti i njegovu četveronožnu prijateljicu u kilometarskim šetnjama, labradoricu Kalu.

– Vjerujem da se ovaj put neću udebljati. Skoro svaki dan Kala i ja prohodamo po 12-13 kilometara, tri puta tjedno idem u teretanu, mislim da je to dovoljno za sada – kaže.

Ispričao nam je i kako je nakon završetka showa sa suprugom otišao na višednevno putovanje u Sarajevo i Mostar, gdje su se sjajno proveli.

Kako mu je rođendan 29.prosinca, nakon povratka su pripremili i rođendansku i pobjedničku feštu 6. siječnja, a tom se prilikom u Lovačkom domu Srna u Kušancu okupilo oko stotinjak ljudi.

– Bila je tamo moja obitelj, prijatelji, moja ekipa iz showa, treneri, voditeljica Marijana, svi koji su mogli doći. Pripremili su mi i iznenađenje u obliku torte s logom ‘Života na vagi’, a kum me iznenadio tamburašima. U jednom trenu su me stavili na stolac, pa sam i zapjevao ‘Nećemo noćas doma, nećemo do zore’ – ispričao nam je uz smijeh Mislav.

Foto: Fešta za ekipu nakon pobjede u ‘Životu na vagi’/privatni album

Potvrđuje nam kako je sad i prilično popularan, telefon mu ne prestaje zvoniti, a putem društvenih mreža mnogi ga pitaju i za savjet za mršavljenje. A on je po njemu jednostavan!

– To svatko mora odlučiti za sebe, mora ti se dogoditi ta odluka i taj ‘klik’ u glavi. Ne mora ovaj način biti najbolji za svakoga, iako se za mene pokazalo uspješnim. Svi smo mi različiti – poručuje Mislav Šepić, pobjednik ‘Života na vagi’.

Foto: Mislav sa svojom labradoricom svakodnevno ide na kilometarske šetnje po Gorici/G.Kiš, Cityportal.hr

 

CityLIGHTS

FOTO Besplatni pregledi i poruke podrške: Velika Gorica obilježila Dan hitne medicine

Nacionalni dan hitne medicinske službe obilježava se svake godine 30. travnja

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal.hr

U Velikoj Gorici danas je obilježen Nacionalni dan hitne medicinske službe, uz preventivnu akciju tijekom koje su građani mogli besplatno provjeriti osnovne zdravstvene pokazatelje i dobiti savjete liječnika.

Program se održavao od 9 do 13 sati ispred ispostave Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije u Ulici Matice hrvatske 5, gdje su zainteresirani imali priliku izmjeriti indeks tjelesne mase, krvni tlak, razinu šećera i lipida u krvi te zasićenost kisikom. Na temelju dobivenih rezultata, građanima su bili dostupni i individualni liječnički savjeti.

Velik odaziv građana na preventivnu akciju

Među onima koji su iskoristili priliku za pregled bila je i Mara koja kaže: „Došla sam, pročitala sam na portalu, da se danas može provjeriti tlak i šećer. Odlučila sam provjeriti svoje stanje. Podržavam djelatnike i sretan im njihov dan!“ Sličan razlog dolaska imala je i Marica: „Tu sam zato jer imam povišenu masnoću pa da si izmjerim. Djelatnicima sve najbolje i svaka im čast na njihovom radu.“

Iz Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije ističu kako je riječ o dijelu šireg ciklusa proljetnih preventivnih aktivnosti koje se provode u devet gradova s naglaskom na rano otkrivanje i prevenciju kardiovaskularnih bolesti, koje su i dalje vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj. Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar zahvalio je djelatnicima hitne službe na njihovom radu: „Jedno veliko hvala svim djelatnicima Hitne medicinske službe i u ime cijele zajednice naših sugrađanki i sugrađana, čestitamo im njihov dan! Želio bih istaknuti važnost i bitnost njihovog djelovanja, njihovih postupaka koji su onda kada nam je najpotrebnije, najbitniji. Njihova stručnost, njihov entuzijazam i njihovo djelovanje je spasilo toliko života na području našeg grada.“

Kontinuirana ulaganja i razvoj sustava

Zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec također je čestitao djelatnicima njihov dan, istaknuvši njihovu ulogu u sustavu: „Danas imamo Nacionalni dan Hitne medicinske službe na razini Republike Hrvatske. Svim našim vrijednim djelatnicima Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije, čestitam njihov dan. Zahvaljujem im se na doprinosu koji daju, na tome što su profesionalni, što su požrtvovani i što su uvijek tu kada naši žitelji i naši građani trebaju njihovu pomoć“

Govoreći o ulaganjima u sustav, Kolarec je naglasio: „Zagrebačka županija zna da je prijeko potrebno svake godine obnavljati vozni park. Prije svega, da imaju kvalitetna vozila, da imaju sigurna vozila, da imaju opremljena vozila. U tu svrhu smo ove godine osigurali 900 tisuća eura kako bi mogli kupiti jedanaest vozila.“

Pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Ksenija Čuljak pridružila se čestitkama: „Pridružujem se čestitkama svim hitnjacima koji 365 dana u godini 24 sata brinu o našim hitnim stanjima i spašavaju mnoge živote. Zahvaljujem se na njihovom radu i požrtvovnosti.“ Dodatno je istaknula i proračunska izdvajanja za zdravstveni sustav: „Kako je već i prije rekao zamjenik, gotovo 1,9 milijuna eura osigurano je u proračunu Zagrebačke županije. Prije svega vodimo jako računa o nabavi automobila za hitnu medicinu, ali i za dijalizu, za sanitet. I što reći, evo, puno hrabrosti i sreće, mi smo tu da osiguramo novce, mislim da Zavod radi stabilno. Možemo jedino pozvati na razumijevanje i jednu komunikaciju koju moramo ipak u današnje vrijeme malo na višu razinu dignuti. Rade vrlo stresan i odgovoran posao i moramo im biti podrška u tome.“

Osim preventivnih pregleda, događanje je imalo i edukativnu komponentu, s ciljem približavanja rada hitne medicinske službe građanima te jačanja suradnje s lokalnom zajednicom. Djelatnici su pritom predstavljeni kao ključna karika u sustavu zbrinjavanja hitnih pacijenata.

Nacionalni dan hitne medicinske službe obilježava se svake godine 30. travnja, a proglasio ga je Hrvatski sabor 2013. godine, čime se Hrvatska pridružila državama koje nastoje dodatno istaknuti važnost i ulogu hitne medicine u zdravstvenom sustavu.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal.hr

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Mladi kuhari u Velikoj Gorici pripremili jela s autohtonim sastojcima Zagrebačke županije

Natjecanje u sklopu Hrvatskog kuharskog kupa okupilo je kuhare do 35 godina, a pripremljeno je i 100 obroka.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal

U Velikoj Gorici je danas održano treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa, koje je organizirano u suradnji s Hrvatskim kuharskim savezom, Gradom Velika Gorica i Srednjom strukovnom školom Velika Gorica.

Natjecanje je okupilo mlade kuhare do 35 godina, a naglasak je bio na korištenju autohtonih namirnica, očuvanju kulinarske baštine te održivim praksama u gastronomiji. Sudionici su pripremali jela koristeći proizvode karakteristične za Zagrebačku županiju, među kojima su bili i turopoljski tartufi s ciljem promocije lokalnih resursa i tradicije.

30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal

Predsjednik Hrvatskog kuharskog saveza Erich Glavica istaknuo je kako je Hrvatski kuharski kup projekt koji se provodi diljem zemlje s jednim jasnim ciljem.

“Ovo je aktivnost koju provodimo po cijeloj Hrvatskoj i jako smo sretni da su nas ugostili u Velikoj Gorici. Upravo naš cilj je naći mlade talente. Imamo profesionalne kuhare koji se već natječu, ali volimo uključiti mlade, dati im zadane teme i raditi s njima da vidimo tko od njih ima potencijala te ih uvježbamo kako bismo ih vodili na olimpijade i svjetska prvenstva”, rekao je Glavica

30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal

Tijekom natjecanja pripremljeno je 100 obroka namijenjenih učenicima Srednje strukovne škole Velika Gorica. Time je mladim kuharima omogućeno da predstave svoju kreativnost, ali i približe lokalnu gastronomiju mlađoj populaciji.

Program je započeo u 9 sati svečanim otvorenjem Kupa uz gradonačelnika Velike Gorice Krešimira Ačkara.

“Iznimno mi je drago da se 10 mladih kuhara našlo na ovom 3. kolu natjecanja kuhara na nacionalnom nivou. Ono što me posebno veseli je da ih čak osam dolazi iz Velike Gorice, što nam garantira gastronomsku budućnost na zadovoljstvo svih nas krajnjih korisnika”, rekao je Ačkar.

30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal

Dodao je kako je posebno važno da mladi kuhari kroz ovakva natjecanja stječu nova znanja i vještine, te se upoznaju s lokalnim autohtonim proizvodima.

“Sretni smo što će implementirati neke naše gastronomske autohtone oblike kao što su turopoljski tartufi i samim time gastronomija će u budućnosti biti, u našem gradu, na jednoj zavidnoj razini kakva do sada i nije bila”.

30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal

Nakon toga, krenula je priprema jela koju su izvodili mladi kuhari, a posjetitelji su imali mogućnost pratiti cijeli proces.

“Bio sam u kuhinji i tamo je jedna vrlo profesionalna atmosfera i jako je zanimljivo za mlade ljude koliko su predani tome, koliko su se posvetili svakom detalju koji čini razliku. Zanima me gdje će ti mladi biti za četiri godine i kakvi će to stručnjaci biti”, naglasio je gradonačelnik.

30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal

U poslijepodnevnom dijelu programa održan je edukativni segment posvećen turopoljskom škrletu. U sklopu njega održano je predavanje o sljubljivanju pjenušaca Zagrebačke županije s jelima, kao i predstavljanje povijesti i značaja turopoljskog škrleta.

Predsjednik Hrvatskog Sommelier kluba Darko Lugarić naglasio je kako je cilj edukacije podizanje razine gastronomije kroz povezivanje hrane i vina, osobito kod mladih

“Hrvatski Sommelier Klub i Hrvatsko-bugarski savez djeluju u jednom zajedničkom cilju, a to je podignuti gastronomiju na jedan viši nivo. Hranu uvijek prati dobro vino. Misija je danas upoznati mlade učenike koliko su hrana i vino partnerski povezani”, rekao je Lugarić.

30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal

Dodao je kako gastronomija ne završava samo na tanjuru.

“Nije uvijek najvažnije napraviti samo jedan tanjur i tu priča staje, već je otvorena za jedan drugi segment, a to je nadopuna pićem, to jest vinom. Mi smo na kraju vinska zemlja, turistička zemlja koja jednom tako cjelovitom proizvodu daje odgovarajuću težinu”, zaključio je.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

VE-GO-RA otkriva kako do HZZ potpore za samozapošljavanje

Prijave na mjeru otvorene su do 30. rujna 2026. godine, odnosno do iskorištenja predviđenih sredstava.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Anna Shvets/Pexels

Hrvatski zavod za zapošljavanje i dalje provodi mjere poticanja samozapošljavanja, a u 2026. godini iznosi potpora kreću se od 7.000 do 20.000 eura, ovisno o vrsti poslovnog subjekta i karakteru projekta. Upravo o tim mogućnostima i uvjetima bit će riječi na radionici koju organizira Razvojna agencija VE-GO-RA u Velikoj Gorici.

Edukativni susret zakazan je za 6. svibnja 2026. godine, od 16:00 do 18:00 sati, u Poduzetničkom inkubatoru. Radionicu vodi Josipa Matić iz VE-GO-RA-e, a fokus će biti na praktičnim koracima potrebnima za prijavu na mjeru samozapošljavanja.

Sudionicima će biti objašnjeno kako izgleda postupak prijave, što je ključno u izradi poslovnog plana te koji se uvjeti moraju ispuniti prije ulaska u vlastiti poslovni projekt. Predviđen je i prostor za individualna pitanja vezana uz konkretne poslovne ideje.

Program je namijenjen širokom krugu zainteresiranih – od nezaposlenih osoba koje tek razmatraju pokretanje vlastitog posla, preko onih koji su već u fazi razvoja poduzetničke ideje pa sve do mladih koji završavaju obrazovanje i razmišljaju o ulasku u poduzetništvo. Obuhvaća i osobe koje planiraju promjenu karijere i žele započeti samostalnu djelatnost.

U okviru HZZ mjere, najveći iznos potpore od 20.000 eura odnosi se na projekte u zelenim i digitalnim djelatnostima, dok se do 15.000 eura može ostvariti za ostale poslovne oblike. Za paušalne obrte predviđena je potpora do 7.000 eura.

Pravo na korištenje mjere imaju osobe koje su prijavljene na HZZ kao nezaposlene, koje prethodno nisu koristile ovu vrstu potpore te koje u posljednje dvije godine nisu imale aktivno poslovanje.

Prijave na mjeru otvorene su do 30. rujna 2026. godine, odnosno do iskorištenja predviđenih sredstava.

Prijavite se za VE-GO-RA radionicu ovdje.

Za detaljne informacije posjetite službenu stranicu mjera zapošljavanja ovdje.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Velika Gorica priprema obilježavanje Dana branitelja: dogovorene ključne aktivnosti

Obilježavanje će obuhvatiti svetu misu, polaganje vijenaca i paljenje svijeća, dok je za kraj predviđeno i zajedničko druženje branitelja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Grad Velika Gorica

Dan branitelja grada Velike Gorice i ove će se godine obilježiti 10. svibnja, na datum koji podsjeća na 1991. godinu i početak organiziranog naoružavanja Narodne zaštite.

Tim povodom Grad priprema program kojim će se odati počast svim poginulim, nestalim, ranjenim i preminulim hrvatskim braniteljima, ali i iskazati zahvalnost svima koji su sudjelovali u obrani grada i države.

Kako bi se usuglasili detalji obilježavanja, u Gradskoj upravi održan je koordinacijski sastanak s predstavnicima braniteljskih udruga koje djeluju na području Velike Gorice. Riječ je o udrugama koje i danas aktivno čuvaju uspomenu na razdoblje Domovinskog rata, a sastanak je vodio zamjenik gradonačelnika Neven Karas.

Prema dogovorenom programu, obilježavanje će obuhvatiti svetu misu, polaganje vijenaca i paljenje svijeća, dok je za kraj predviđeno i zajedničko druženje branitelja u Društvenom domu Pleso.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Lukas ostvario izviđački san: na Jurjevo postao poletarac

Zakletva i obećanja se polažu uvijek za svečanije prigode kada je više djece iz Udruge tamo jer to djeci ostaje zauvijek u sjećanju.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Turopoljska udruga skauta "TuR"

Na središnjoj proslavi Turopoljskog Jurjeva, održanoj u nedjelju 26. travnja, izviđački pokret u Velikoj Gorici dobio je nove najmlađe članove – među njima i Lukasa Kotromana Sliška, koji je položio obećanje i postao poletarac.

Izviđački odred „Tur“ osnovan je još 1992. godine, u jeku Domovinskog rata, s ciljem da djeci čiji su roditelji bili na bojišnici omogući strukturirane aktivnosti, druženje i boravak u prirodi gdje god je to bilo moguće. Tijekom godina odred je prerastao u Turopoljsku udrugu skauta „TUR“, kako danas djeluje.

U fokusu rada udruge nalaze se zaštita okoliša, boravak u prirodi te suradnja s lokalnom zajednicom – gradskim institucijama, ustanovama i drugim udrugama. Kroz izviđački program djecu i mlade potiče se na razvoj fizičkih, društvenih i emocionalnih vještina, ali i na odgovornost prema zajednici i prirodi. Skautske aktivnosti većinom se odvijaju na otvorenom i uključuju kretanje, igru, natjecanja i učenje kroz praktičan rad. Višednevni boravci u prirodi dodatno uključuju sportske i rekreativne sadržaje, od jutarnje gimnastike do organiziranih natjecanja koja testiraju spretnost, brzinu i snalažljivost.

Poseban naglasak stavlja se i na očuvanje lokalne tradicije. Članovi udruge već deset godina sudjeluju u manifestaciji „Turopoljsko Jurjevo“, koja je proglašena nematerijalnom kulturnom baštinom Republike Hrvatske. U sklopu obilježavanja, skauti redovito sudjeluju u izradi Jurjevskog krijesa u Velikoj Gorici. Svečanost na Jurjevo bila je prilika da Lukas i službeno postane dio te zajednice. Njegovo obećanje glasi:

„Obećavam da ću
Biti dobar poletarac
Voljeti svoju Domovinu,
Poštivati svoju i vjeru drugih ljudi,
Učiti i poštovati Izviđačke zakone.“

Nakon ceremonije Lukas je izjavio da je „jako sretan i ponosan“, dodajući kako mu znači što su u Udruzi prepoznali njegov trud, zalaganje i redovite dolaske.

Uz njega, izviđačke zavjete  položilo je još troje djece, dva dječaka i jedna djevojčica, a predsjednik udruge Alen Konjević naglasio je važnost ovakvih trenutaka: „Zavjeti i obećanja se polažu uvijek za svečanije prigode kada je više djece iz Udruge tamo jer to djeci ostaje zauvijek u sjećanju. Posebnost ove priče je u tome što se zapravo Sveti Juraj u skautskom pokretu slavi kao zaštitnik.“

Prvi koraci su napravljeni, a pred mladim članovima sada su brojna nova iskustva koja će ih oblikovati kroz boravak u prirodi, timski rad i osobni razvoj.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno