Povežite se s nama

Gospodarstvo

Miroslav Drljača dobitnik Povelje za životno djelo HDK-a

Naš sugrađanin dr. sc. Miroslav Drljača, dobitnik najvišeg priznanja za doprinos razvoju sustava upravljanja kvalitetom

Objavljeno

na

Mjesec studeni mjesec je kvalitete. Početkom studenoga svake se godine obilježava Svjetski dan kvalitete, Europski tjedan kvalitete i Hrvatski dan kvalitete. Tako je bilo i ove godine. Tim povodom dana 22. studenoga, u prostorijama Hrvatskog društva za kvalitetu (HDK), u Zagrebu, Berislavićeva 6, u dvorani oštećenoj od potresa, održana je, po dvadeseti put, prigodna svečanost u okviru koje su dodijeljena priznanja zaslužnim organizacijama i pojedincima, za doprinos razvoju sustava upravljanja kvalitetom.

HDK tradicionalno dodjeljuje Povelju u tri kategorije; 1) Povelju za poticanje i primjenu kvalitete u hrvatskom gospodarstvu (za organizacije i pojedince), 2) Povelju za poseban doprinos u edukaciji i promociji kvalitete (za organizacije i pojedince) i 3) Povelju za životno djelo (za pojedince). Ove godine dobitnik Povelje za životno djelo je Velikogoričanin dr. sc. Miroslav Drljača.

Povelja za životno djelo dodjeljuje se na temelju slijedećih kriterija: Društveni doprinos u promociji kvalitete kroz životni i radni vijek, Priznanja i članstvo u organizacijama vezanim za kvalitete, Poseban doprinos u radu HDK i Poučavanje vezano za razvoj i unaprjeđenje kvalitete. Dodjelom Povelje za životno djelo, dr. sc. Miroslav Drljača postao je prvi i jedini dobitnik sve tri Povelje koje dodjeljuje HDK.

Dr. sc. Miroslav Drljača ne samo da ispunjava sve navedene kriterije, već je njegov doprinos promociji kvalitete kroz životni vijek izniman, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Kroz svoje školovanje i djelovanje u području sustava upravljana i upravljanja kvalitetom stekao je osam certifikata EOQ – Europske organizacije za kvalitetu, što je za sada jedinstven primjer u Hrvatskoj, ali i šire. Sudjelovao je na 117 međunarodnih znanstvenih i stručnih skupova u Hrvatskoj i širom svijeta (od Lisabona do Šangaja, Tokija i Los Angelesa), od kojih je na 115 javno izlagao svoje znanstvene radove.

Foto: Nedjeljko Đurić

Sa svojim radovima sudjelovao je na pet kongresa o kvalitete Europske organizacije za kvalitetu i sva tri do sad održana Svjetska foruma o kvaliteti. Kao savjetnik, nastavnik ili auditor sudjelovao je na više od stotinu projekata implementacije auditiranja sustava upravljanja kvalitetom i okolišem sukladno sa zahtjevima svjetskih ISO normi. Član je eminentnih domaćih i svjetskih organizacija za kvalitetu, od kojih ovom prigodom navodimo samo neke:

– Hrvatskog društva za kvalitetu,
– Hrvatskog društva menadžera kvalitete (obnaša dužnost predsjednika u četvrtom mandatu),
– ASQ – Američkog društva za kvalitetu,
– EOQ – Europske organizacije za kvalitetu,
– IAQ – Međunarodne akademije za kvalitetu,
– Znanstvenog vijeća za promet Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (2013.-2019),
– MSEECQI – Inicijative za kvalitetu zemalja srednje i jugoistočne Europe, koja broji 16 članica iz 10 zemalja, a čiji je osnivač i predsjednik od 2014. godine,
– The Managers of Quality and Production, Czestochowa, Poljska (počasni član od 2016.)

Dobitnik je svih najviših priznanja za kvalitetu u Hrvatskoj: Povelje Hrvatskog društva za kvalitetu, za promicanje i primjenu kvalitete u hrvatskom gospodarstvu, (Hrvatsko društvo za kvalitetu, 2005.), Plaketa Hrvatskog društva menadžera kvalitete 2009., Nagrade za životno djelo Hrvatskog društva menadžera kvalitete 2016., Povelje Hrvatskog društva za kvalitetu za poseban doprinos u edukaciji i promociji kvalitete 2016., Nagrade grada Velike Gorice s likom Nikole Škrleca Lomničkog, za svekoliki doprinos i iznimna dostignuća u profesionalnoj i znanstvenoj karijeri, kao i za nesebičan i volonterski rad u lokalnoj zajednici 2018., i na kraju Povelje za životno djelo (Hrvatsko društvo za kvalitetu, 2022.).

Foto: Nedjeljko Đurić

Povelja za životno djelo HDK nije prva nagrada za životno djelo koju je dobio dr. sc. Miroslav Drljača. Prvu je dobio 2016. od Hrvatskog društva menadžera kvalitete, u 56. godini života.

Istovremeno, objavio je više od 180 znanstvenih i stručnih radova o sustavima upravljanja i tehnologiji prometa i transporta i jednu knjigu. Kao gostujući profesor održao je predavanja o kvaliteti na šest hrvatskih sveučilišta i dva veleučilišta, te više javnih predavanja u zemlji i svijetu.

Od brojnih projekata uvođenja sustava upravljanja kvalitetom u organizacije u Hrvatskoj i inozemstvu, ovom prigodom ističemo samo dva projekta, budući da su povezana s Velikom Goricom. Jedan je projekt uvođenje sustava upravljanja kvalitetom u Zračnu luku Zagreb d.o.o., koji je započeo 1999. godine, a Miroslav Drljača vodio ga je kao Menadžer kvalitete Zračne luke Zagreb d.o.o., koja je, nakon uspješne certifikacije sustava upravljanja kvalitetom ISO 9001, godine 2003., bila tada jedina zračna luka u ovom dijelu Europe koja je imala certificirane sve poslovne procese i poslovne funkcije. Godine 2004. certificiran je i sustav upravljanja okolišem ISO 14001.

Drugi zanimljiv projekt je uvođenje sustava upravljanja kvalitetom u Turističku zajednicu Velike Gorice (TZVG). Taj je projekt uspješno završen 2006. godine i TZVG bila je tada i još niz godina, prva i jedina TZ koja je imala implementiran i certificiran sustav upravljanja kvalitetom sukladno zahtjevima norme ISO 9001. Miroslav Drljača bio je savjetnik na ovom projektu. Trebalo je deset godina da bi neka druga TZ u Hrvatskoj dobila certifikat ISO 9001, a to je 2016. uspjelo Turističkoj zajednici grada Rijeke.

Dr. sc. Miroslav Drljača prije mjesec dana boravio je u Japanu, sudjelujući na General Meetingu IAQ – Međunarodne akademije za kvalitetu, kojom prigodom je razgovarao s vodećim japanskim znanstvenicima u JUSE – Japanskom savezu znanstvenika i inženjera, te s vodećim stručnjacima za kvalitetu prigodom posjete tvornici Toyota i Centru za izučavanje kvalitete Toyote u Nagoyi.

Foto: Nedjeljko Đurić

Od 1994. radi na Zračnoj luci Zagreb d.o.o., trenutačno na poziciji Direktora sektora za integrirani sustav upravljanja i Voditelja Airport Aviation Academy. Zajedno s kolegama radi na nekoliko projekata za hrvatske zračne luke. Također, sudjeluje u osnivanju Instituta za zračni promet koji će uskoro biti registriran. U okviru IAQ – Međunarodne akademije za kvalitetu vodi Think Tank – Kvaliteta u logistici, čiji je inicijator i osnivač i koji ima 15 članova iz 13 zemalja svijeta. Radi na knjizi – sveučilišnom udžbeniku za svoje studente na Sveučilištu Sjever.

U svojstvu Predsjednika Hrvatskog društva menadžera kvalitete radi na organizaciji 24. međunarodnog simpozija o kvaliteti koji će se u ožujku 2023. održati u Opatiji i bit će petnaesti po redu kojeg dr. sc. Miroslav Drljača organizira u svojstvu predsjednika Organizacijskog odbora i Urednika Zbornika radova.

Gospodarstvo

DZS objavio nove brojke, evo što se dogodilo s trgovinom u ožujku – jedan sektor posebno iskače

Ukupni promet u trgovini na malo u ožujku je porastao, no prehrambeni sektor bilježi pad na mjesečnoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj u ožujku 2026. realno je porastao za 0,9 % u odnosu na veljaču, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najveći rast zabilježen je u prodaji motornih goriva i maziva, koja je na mjesečnoj razini skočila za 6,4 %. Rastu je pridonijela i trgovina neprehrambenim proizvodima (bez goriva), gdje je promet povećan za 2,4 %. S druge strane, promet od prodaje prehrambenih proizvoda u ožujku je pao za 0,8 % u usporedbi s prethodnim mjesecom.

U usporedbi s ožujkom prošle godine, kalendarski prilagođeni promet u trgovini na malo realno je porastao za 3,3 %.

Najveći godišnji rast ostvaren je u prodaji neprehrambenih proizvoda (osim goriva), gdje je promet porastao za čak 8 %. Pozitivan trend bilježi i sektor hrane, pića i duhanskih proizvoda, s rastom od 3,1 %. Ipak, prodaja motornih goriva i maziva na godišnjoj je razini pala za 4,7 %, što pokazuje da se tržište u tom segmentu kreće u suprotnom smjeru u odnosu na ukupni trend.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Hrvatskoj opet porasle – evo koliki je bio prosjek u veljači

Neto plaće u odnosu na prošlu godinu porasle su gotovo 8 %, a najveće iznose bilježi farmaceutska industrija.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna neto plaća u Hrvatskoj za veljaču 2026. iznosila je 1.527 eura. U odnosu na siječanj to je rast od 1,1 %, dok je realno povećanje iznosilo 0,8 %. Prosječna bruto plaća u veljači bila je 2.139 eura, što je u odnosu na prethodni mjesec nominalno više za 1,2 %, a realno za 0,9 %.

Na godišnjoj razini rast je još vidljiviji. Prosječna neto plaća bila je 7,8 %veća nego u veljači prošle godine, dok je realni rast iznosio 3,9 %. Bruto plaće su u istom razdoblju porasle nominalno 8,9 %, a realno 4,9 %.

Medijalna neto plaća iznosila je 1.282 eura, što znači da je polovica radnika primila manje, a polovica više od tog iznosa. U odnosu na siječanj medijan je pao za 1,7 %, ali je u odnosu na prošlu godinu porastao za 9,1 %.

Medijalna bruto plaća u veljači iznosila je 1.750 eura, što je mjesečno manje za 2,2 %, dok je na godišnjoj razini veća za 10,5 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Nezaposlenost u gradu pada! Broj prijavljenih manji, poslodavci najviše traže ovo zanimanje

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Krajem ožujka 2026. godine na području Ispostave Velika Gorica u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 849 nezaposlenih osoba. Riječ je o padu od 5,5 % u odnosu na veljaču te 11,4 % manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Tijekom istog mjeseca iz evidencije HZZ-a zaposleno je 110 osoba, pri čemu su se najčešće zapošljavali administrativni službenici, ukupno njih devet.

S druge strane, poslodavci su u ožujku na području Velike Gorice Zavodu prijavili 319 slobodnih radnih mjesta. Najveća potražnja zabilježena je za poštarima, za koje je oglašeno 65 radnih mjesta.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Industrija u plusu – Hrvatska bilježi rast proizvodnje u odnosu na prošlu godinu

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Nattanan23/pixabay.com

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u veljači 2026. godine bila je 1,2 % veća nego u veljači prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Međutim, u odnosu na siječanj, ukupna proizvodnja pala je za 0,8 %.

Najveći mjesečni pad zabilježen je u proizvodnji energije, koja je pala za 10,7 %.

S druge strane, rast je predvodila proizvodnja kapitalnih proizvoda, koja je u veljači porasla za 14,3 % u odnosu na siječanj.

Na godišnjoj razini kapitalni proizvodi također su u plusu, s rastom od 7 %, dok su trajni proizvodi za široku potrošnju pali za 9,3 %. Broj zaposlenih u industriji ostao je isti kao u siječnju, ali je u odnosu na veljaču 2025. godine manji za 5,3 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velika pomoć poljoprivrednicima: do 50.000 eura potpora za proljetnu sjetvu

Prijava se podnosi isključivo online, putem AGRONET sustava, i to u razdoblju od 2. do 17. travnja 2026. godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: lilang wan/Pexels

Poljoprivrednici u Hrvatskoj od danas mogu računati na novu financijsku potporu za proljetnu sjetvu i sadnju. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju otvorila je javni poziv kojim se dodjeljuju sredstva za 2026. godinu, a rok za prijavu istječe 17. travnja.

Program se provodi prema važećem pravilniku (Narodne novine, br. 34/26), a potpore se dodjeljuju u okviru tzv. de minimis pravila Europske unije. To u praksi znači da pojedini korisnik kroz tri godine može dobiti najviše 50.000 eura potpore.

Tko ima pravo na prijavu?

Na potporu mogu računati poljoprivrednici koji su već evidentirani u sustavu, odnosno upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Također, uvjet je da su podnijeli Jedinstveni zahtjev za 2025. godinu za površine od najmanje jednog hektara te da predaju odgovarajući zahtjev za ovu potporu.

Obuhvaćen je širok spektar proizvodnje – od žitarica i uljarica do voća i povrća, uključujući i krmno bilje, soju, šećernu repu i ostale industrijske kulture.

Koliko novca se može dobiti?

Visina potpore ovisi o površini koja se obrađuje. Minimalno se priznaje jedan hektar, dok je gornja granica 20 hektara po korisniku.

Za prvih 10 hektara predviđena je potpora od 100 eura po hektaru, dok se za dodatnih 10 hektara isplaćuje 50 eura po hektaru.

Kako se prijaviti?

Prijava se podnosi isključivo online, putem AGRONET sustava, i to u razdoblju od 2. do 17. travnja 2026. godine. Važno je napomenuti da nema potrebe za ispisivanjem niti slanjem dokumentacije – cijeli postupak odvija se digitalno.

Poziv je već otvoren, a više informacija potražite ovdje.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno