Povežite se s nama

Gospodarstvo

Miroslav Drljača dobitnik Povelje za životno djelo HDK-a

Naš sugrađanin dr. sc. Miroslav Drljača, dobitnik najvišeg priznanja za doprinos razvoju sustava upravljanja kvalitetom

Objavljeno

na

Mjesec studeni mjesec je kvalitete. Početkom studenoga svake se godine obilježava Svjetski dan kvalitete, Europski tjedan kvalitete i Hrvatski dan kvalitete. Tako je bilo i ove godine. Tim povodom dana 22. studenoga, u prostorijama Hrvatskog društva za kvalitetu (HDK), u Zagrebu, Berislavićeva 6, u dvorani oštećenoj od potresa, održana je, po dvadeseti put, prigodna svečanost u okviru koje su dodijeljena priznanja zaslužnim organizacijama i pojedincima, za doprinos razvoju sustava upravljanja kvalitetom.

HDK tradicionalno dodjeljuje Povelju u tri kategorije; 1) Povelju za poticanje i primjenu kvalitete u hrvatskom gospodarstvu (za organizacije i pojedince), 2) Povelju za poseban doprinos u edukaciji i promociji kvalitete (za organizacije i pojedince) i 3) Povelju za životno djelo (za pojedince). Ove godine dobitnik Povelje za životno djelo je Velikogoričanin dr. sc. Miroslav Drljača.

Povelja za životno djelo dodjeljuje se na temelju slijedećih kriterija: Društveni doprinos u promociji kvalitete kroz životni i radni vijek, Priznanja i članstvo u organizacijama vezanim za kvalitete, Poseban doprinos u radu HDK i Poučavanje vezano za razvoj i unaprjeđenje kvalitete. Dodjelom Povelje za životno djelo, dr. sc. Miroslav Drljača postao je prvi i jedini dobitnik sve tri Povelje koje dodjeljuje HDK.

Dr. sc. Miroslav Drljača ne samo da ispunjava sve navedene kriterije, već je njegov doprinos promociji kvalitete kroz životni vijek izniman, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Kroz svoje školovanje i djelovanje u području sustava upravljana i upravljanja kvalitetom stekao je osam certifikata EOQ – Europske organizacije za kvalitetu, što je za sada jedinstven primjer u Hrvatskoj, ali i šire. Sudjelovao je na 117 međunarodnih znanstvenih i stručnih skupova u Hrvatskoj i širom svijeta (od Lisabona do Šangaja, Tokija i Los Angelesa), od kojih je na 115 javno izlagao svoje znanstvene radove.

Foto: Nedjeljko Đurić

Sa svojim radovima sudjelovao je na pet kongresa o kvalitete Europske organizacije za kvalitetu i sva tri do sad održana Svjetska foruma o kvaliteti. Kao savjetnik, nastavnik ili auditor sudjelovao je na više od stotinu projekata implementacije auditiranja sustava upravljanja kvalitetom i okolišem sukladno sa zahtjevima svjetskih ISO normi. Član je eminentnih domaćih i svjetskih organizacija za kvalitetu, od kojih ovom prigodom navodimo samo neke:

– Hrvatskog društva za kvalitetu,
– Hrvatskog društva menadžera kvalitete (obnaša dužnost predsjednika u četvrtom mandatu),
– ASQ – Američkog društva za kvalitetu,
– EOQ – Europske organizacije za kvalitetu,
– IAQ – Međunarodne akademije za kvalitetu,
– Znanstvenog vijeća za promet Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (2013.-2019),
– MSEECQI – Inicijative za kvalitetu zemalja srednje i jugoistočne Europe, koja broji 16 članica iz 10 zemalja, a čiji je osnivač i predsjednik od 2014. godine,
– The Managers of Quality and Production, Czestochowa, Poljska (počasni član od 2016.)

Dobitnik je svih najviših priznanja za kvalitetu u Hrvatskoj: Povelje Hrvatskog društva za kvalitetu, za promicanje i primjenu kvalitete u hrvatskom gospodarstvu, (Hrvatsko društvo za kvalitetu, 2005.), Plaketa Hrvatskog društva menadžera kvalitete 2009., Nagrade za životno djelo Hrvatskog društva menadžera kvalitete 2016., Povelje Hrvatskog društva za kvalitetu za poseban doprinos u edukaciji i promociji kvalitete 2016., Nagrade grada Velike Gorice s likom Nikole Škrleca Lomničkog, za svekoliki doprinos i iznimna dostignuća u profesionalnoj i znanstvenoj karijeri, kao i za nesebičan i volonterski rad u lokalnoj zajednici 2018., i na kraju Povelje za životno djelo (Hrvatsko društvo za kvalitetu, 2022.).

Foto: Nedjeljko Đurić

Povelja za životno djelo HDK nije prva nagrada za životno djelo koju je dobio dr. sc. Miroslav Drljača. Prvu je dobio 2016. od Hrvatskog društva menadžera kvalitete, u 56. godini života.

Istovremeno, objavio je više od 180 znanstvenih i stručnih radova o sustavima upravljanja i tehnologiji prometa i transporta i jednu knjigu. Kao gostujući profesor održao je predavanja o kvaliteti na šest hrvatskih sveučilišta i dva veleučilišta, te više javnih predavanja u zemlji i svijetu.

Od brojnih projekata uvođenja sustava upravljanja kvalitetom u organizacije u Hrvatskoj i inozemstvu, ovom prigodom ističemo samo dva projekta, budući da su povezana s Velikom Goricom. Jedan je projekt uvođenje sustava upravljanja kvalitetom u Zračnu luku Zagreb d.o.o., koji je započeo 1999. godine, a Miroslav Drljača vodio ga je kao Menadžer kvalitete Zračne luke Zagreb d.o.o., koja je, nakon uspješne certifikacije sustava upravljanja kvalitetom ISO 9001, godine 2003., bila tada jedina zračna luka u ovom dijelu Europe koja je imala certificirane sve poslovne procese i poslovne funkcije. Godine 2004. certificiran je i sustav upravljanja okolišem ISO 14001.

Drugi zanimljiv projekt je uvođenje sustava upravljanja kvalitetom u Turističku zajednicu Velike Gorice (TZVG). Taj je projekt uspješno završen 2006. godine i TZVG bila je tada i još niz godina, prva i jedina TZ koja je imala implementiran i certificiran sustav upravljanja kvalitetom sukladno zahtjevima norme ISO 9001. Miroslav Drljača bio je savjetnik na ovom projektu. Trebalo je deset godina da bi neka druga TZ u Hrvatskoj dobila certifikat ISO 9001, a to je 2016. uspjelo Turističkoj zajednici grada Rijeke.

Dr. sc. Miroslav Drljača prije mjesec dana boravio je u Japanu, sudjelujući na General Meetingu IAQ – Međunarodne akademije za kvalitetu, kojom prigodom je razgovarao s vodećim japanskim znanstvenicima u JUSE – Japanskom savezu znanstvenika i inženjera, te s vodećim stručnjacima za kvalitetu prigodom posjete tvornici Toyota i Centru za izučavanje kvalitete Toyote u Nagoyi.

Foto: Nedjeljko Đurić

Od 1994. radi na Zračnoj luci Zagreb d.o.o., trenutačno na poziciji Direktora sektora za integrirani sustav upravljanja i Voditelja Airport Aviation Academy. Zajedno s kolegama radi na nekoliko projekata za hrvatske zračne luke. Također, sudjeluje u osnivanju Instituta za zračni promet koji će uskoro biti registriran. U okviru IAQ – Međunarodne akademije za kvalitetu vodi Think Tank – Kvaliteta u logistici, čiji je inicijator i osnivač i koji ima 15 članova iz 13 zemalja svijeta. Radi na knjizi – sveučilišnom udžbeniku za svoje studente na Sveučilištu Sjever.

U svojstvu Predsjednika Hrvatskog društva menadžera kvalitete radi na organizaciji 24. međunarodnog simpozija o kvaliteti koji će se u ožujku 2023. održati u Opatiji i bit će petnaesti po redu kojeg dr. sc. Miroslav Drljača organizira u svojstvu predsjednika Organizacijskog odbora i Urednika Zbornika radova.

Gospodarstvo

Poljoprivrednici, pozor – dvije važne novosti za OPG-ove!

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Poslovni dnevnik

S ciljem poticanja domaće proizvodnje i kupnje domaćih proizvoda, država povlači konkretne poteze – povoljniji zajmovi i jasnije označavanje podrijetla voća i povrća.

Najavljeno je povećanje iznosa namijenjenih potpori poljoprivrednicima. Financijski instrument „Obrtna sredstva SP ZPP“ nudi zajmove od 1.000 do 25.000 EUR za financiranje repromaterijala i redovnog poslovanja.

Prijave se podnose izravno HAMAG-BICRO-u putem online sustava od 9. veljače 2026.

Pored zajmova, važna je i jasna oznaka podrijetla, koja pomaže da domaći proizvodi stignu na stol kupaca.

Inicijativa za poticanje kupnje domaćih proizvoda temelji se na pravilniku o tržišnim standardima i utvrđivanju pravila o kontrolama usklađenosti s tržišnim standardima za sektor voća i povrća, određene prerađene proizvode od voća i povrća i sektor banana.

Toni Grossi iz HPK poručuje da će jasnije označavanje pomoći potrošačima da lakše prepoznaju i češće biraju domaće proizvode.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Fortenova sprema prodaju PIK Vrbovca? Oglasila se i stranica Halo, inspektore

Nakon Leda i Belja, na red za prodaju bi mogao doći i PIK.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Marten Bjork/pexels.com

Fortenova grupa je navodno pokrenula proces prodaje mesne industrije PIK Vrbovec, doznaje portal Danica.hr iz menadžerskih krugova bliskih kompaniji. Kako tvrde, razgovori s potencijalnim kupcima već traju, a konačna odluka o novom vlasniku mogla bi biti poznata uskoro. U užem krugu navodno su jedna domaća i jedna strana tvrtka iz mesne industrije.

Fortenova je u sklopu restrukturiranja prema trgovini, logistici, komercijalnim nekretninama i sektoru pića, već prodala niz velikih prehrambenih kompanija, među kojima su Ledo, Belje, PIK Vinkovci, Vupik, Agrolaguna, Zvijezda i Dijamant. Stoga, prodaja PIK Vrbovca odgovara novom strateškom usmjerenju tvrtke.

Na šuškanje o prodaji osvrnula se i poznata Facebook stranica Halo, inspektore. “Pojam prehrambeni suverenitet upravo je stavljen na najveću kušnju. Gubitkom kontrole nad PIK-om, gubimo kontrolu nad našom sigurnošću. Hoće li vrbovečka šunka sutra biti iz Poljske, a juneći ćevapi iz Argentine, samo zapakirani pod starim imenom?”, poručili su.

Rasplet oko sudbine PIK Vrbovca trebao bi biti poznat uskoro, a ishod će svakako imati širi utjecaj na domaću prehrambenu industriju.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Zagrebačka županija među rekorderima rasta zaposlenosti! U deset godina 46 % više zaposlenih

U samom vrhu po zaposlenosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

U Hrvatskoj je na kraju 2025. godine radilo gotovo 5 % više ljudi nego godinu ranije, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Među županijama koje se posebno ističu po rastu zaposlenosti je i Zagrebačka županija, koja je u posljednjih deset godina zabilježila čak 46 % više zaposlenih.

Prema podacima koje prenosi Župan.hr, u Zagrebačkoj županiji bilo je zaposleno 104.608 ljudi, čime se našla među pet županija s najvećim brojem zaposlenih, odmah iza Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske, Primorsko-goranske i Istarske županije. Pozitivan trend vidi se i u obrtništvu. Zagrebačka županija ima gotovo 5.800 obrtnika, što je svrstava među vodeće županije u Hrvatskoj, uz daleko veće i turistički snažne regije.

Na razini cijele države, Hrvatska je na zadnji dan 2025. imala ukupno 1.729.787 zaposlenih. To je oko 21 tisuću više nego godinu ranije, gotovo 81 tisuću više nego krajem 2023. te više od 122 tisuće u odnosu na kraj 2022. godine. Najviše ljudi zaposleno je u prerađivačkoj industriji, trgovini, građevinarstvu i obrazovanju.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

DZS objavio nove podatke – evo kako se kretala zaposlenost u prosincu

Zadnji mjesec u 2025. je donio preokret na tržištu rada.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Andy Barbour/pexels.com

U Hrvatskoj je u prosincu 2025. bilo zaposleno 1.717.302 ljudi, što je manje nego mjesec ranije i nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Istodobno je porastao broj nezaposlenih, a stopa registrirane nezaposlenosti dosegnula je 4,6 %.

Pad zaposlenosti zabilježen je i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. U odnosu na studeni broj zaposlenih smanjen je za 1 %, dok je u usporedbi s prosincem prethodne godine također zabilježen pad od jedan posto. Među zaposlenima je bilo 804.697 žena, a njihov broj također se smanjio, iako nešto blaže nego ukupna zaposlenost.

Najviše zaposlenih i dalje radi u pravnim osobama, gdje je u prosincu bilo zaposleno 1.487.287 ljudi. I u tom dijelu tržišta rada zabilježen je pad broja zaposlenih, kako u odnosu na studeni, tako i u usporedbi s prošlom godinom. Na godišnjoj razini zaposlenost u pravnim osobama smanjena je za 1,4 %.

S druge strane, nezaposlenost je nastavila rasti. U prosincu je broj nezaposlenih porastao za gotovo dva posto u odnosu na studeni, dok je među ženama rast iznosio 1,6 %. Stopa registrirane nezaposlenosti za žene iznosila je 5,2 %, što je osjetno više od ukupnog prosjeka.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Hrvatskoj nastavljaju rasti, prosjek blizu 1.500 eura

Prosječna neto plaća u studenome porasla je i na mjesečnoj i na godišnjoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: ClickerHappy/pexels.com

Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj u studenome 2025. iznosila je 1.498 eura, što je 1,9 % više nego u listopadu, a 9,7 % više nego u istom mjesecu prošle godine. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju nastavak rasta primanja, i nominalno i realno, no istodobno otkrivaju i velike razlike među zaposlenima te djelatnostima.

Tako je prosječna bruto plaća u studenome je dosegnula 2.093 eura, što je na mjesečnoj razini povećanje od 2,3 %, dok je u odnosu na studeni prošle godine viša za 10,2 %.

Ipak, medijalna plaća, koja bolje odražava koliko “zarađuje prosječan radnik”, bila je osjetno niža. Polovica zaposlenih u studenome je primila manje od 1.278 eura neto, što je čak blagi pad u odnosu na prethodni mjesec, iako je na godišnjoj razini zabilježen rast od 10 %.

Razlike među sektorima ostaju izražene. Najviša prosječna neto plaća isplaćena je u zračnom prijevozu, gdje je u studenome iznosila 2.315 eura, dok su najniže plaće zabilježene u proizvodnji odjeće, svega 967 eura. Sličan raspored vidljiv je i kod bruto plaća, koje su se u zračnom prijevozu penjale do 3.370 eura, a u tekstilnoj industriji ostale na 1.277 eura.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno