Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u srpnju 2025. iznosila je 1.437 eura. To je 0,5 % manje nego mjesec ranije, dok realni pad, uzimajući u obzir inflaciju, iznosi 0,9 %. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, bruto iznos u istom razdoblju bio je 2.000 eura, također nešto niži nego u lipnju, nominalno 0,4, a realno 0,8 %.

Sektorske razlike i dalje su velike. Najviše su zaradili zaposleni u zračnom prijevozu, gdje je prosječna neto plaća dosegla 2.353 eura, dok je u proizvodnji odjeće bila najniža, 937 eura. Kod bruto plaće razlika je još izraženija, od 3.436 eura u zračnom prijevozu do 1.232 eura u tekstilnoj industriji.

Unatoč mjesečnom padu, na godišnjoj razini plaće su osjetno više. U usporedbi sa srpnjem prošle godine, prosječna neto plaća porasla je nominalno za 9,3 %, a realno za 5 %. Bruto plaća zabilježila je sličan trend, s godišnjim rastom od 9,8 % nominalno i 5,5 % realno.

U prvih sedam mjeseci ove godine prosječna neto plaća iznosila je 1.432 eura, što je 10,2 % više nego u istom razdoblju 2024., dok je bruto plaća bila 1.990 eura, s rastom od 11 %.

Radnici su u srpnju prosječno odradili 182 plaćena sata, 10,3 % više nego u lipnju. Najviše sati odrađeno je u vodenom prijevozu (191), a najmanje u socijalnoj skrbi bez smještaja (172). Kada se gleda po satu, neto iznos pao je za 8,6 % u odnosu na lipanj, na 7,72 eura, dok je bruto po satu bio 10,74 eura. U odnosu na prošlu godinu, oba pokazatelja bilježe oko 9 % rasta.

Medijalna plaća, koja bolje prikazuje tipična primanja radnika, iznosila je u srpnju 1.249 eura neto i 1.702 eura bruto. U odnosu na lipanj, riječ je o blagom rastu, dok je na godišnjoj razini povećanje iznosilo više od 10 %.

Podaci potvrđuju da plaće u Hrvatskoj i dalje rastu na godišnjoj razini, no istodobno pokazuju i mjesečne oscilacije. Srpanj je donio blagi pad u odnosu na lipanj, ali s obzirom na dvoznamenkasti rast u usporedbi s prošlom godinom, ukupni trend ostaje pozitivan.

Iako je šesti grad po veličini, Velika Gorica zauzela je treće mjesto u Hrvatskoj po visini ostvarene neto dobiti poduzetnika u 2024. godini. Prema podacima FINA-e, tvrtke sa sjedištem u Velikoj Gorici ostvarile su 205,9 milijuna eura dobiti, što ih smješta odmah iza Zagreba i Splita.

Analiza pokazuje kako je deset najvećih hrvatskih gradova u prošloj godini imalo dominantan udio u poslovanju domaćih poduzetnika, 52,3 % poduzetnika, 54,9 % zaposlenih, gotovo dvije trećine ukupnih prihoda te čak 72 % ukupne neto dobiti, piše Gradonačelnik.hr.

Zagreb predvodi ljestvicu s 5,6 milijardi eura neto dobiti, što čini čak 78 % neto dobiti poduzetnika iz deset vodećih gradova. Iza njega slijedi Split s 294,5 milijuna eura, dok je Velika Gorica, zahvaljujući prvenstveno poslovanju tvrtke Lidl Hrvatska, treća s gotovo 206 milijuna eura. Rijeka je četvrta s 196,9 milijuna, a potom slijede Osijek (159,6 milijuna), Varaždin (150,4 milijuna), Dubrovnik (149,4 milijuna), Rovinj (143,8 milijuna), Poreč (134,7 milijuna) i Zadar (131,5 milijuna eura).

Zanimljivo je da Velika Gorica, iako treća po neto dobiti, zauzima tek deveto mjesto po broju poduzetnika, peto po broju zaposlenih i četvrto po ukupnim prihodima. To pokazuje da nekoliko velikih tvrtki može značajno utjecati na ukupne rezultate grada.

Velika Gorica se tako svrstala među vodeće gospodarske centre zemlje, a podaci potvrđuju kako njezini poduzetnici, unatoč manjem broju tvrtki u odnosu na druge gradove, ostvaruju snažne rezultate na nacionalnoj razini.

U srijedu, 24. rujna 2025., u 10 sati u Interpretacijskom centru Muzeja Turopolja održat će se predstavljanje Priručnika za prikupljanje financijskih sredstava. Događaj organizira Zaklada ZAMAH u suradnji sa Štoos teatrom, Gradom Velikom Goricom i Muzejem Turopolja, a namijenjen je udrugama, inicijativama, institucijama i svim građanima s idejama koje trebaju financijsku podršku.

Priručnik donosi praktične upute i alate koji pomažu u pronalaženju donacija, sponzorstava i drugih izvora financiranja. Organizatori naglašavaju kako je cilj osnažiti lokalne projekte i učiniti ih dugoročno održivima kroz kvalitetnije povezivanje s donatorima i zajednicom.

Predstavljanje će trajati 45 minuta, a sudionici će dobiti priliku čuti konkretne savjete o tome gdje i kako potražiti sredstva za svoje projekte.

Ulaz je besplatan, no broj mjesta je ograničen pa se sudionici pozivaju da se prijave putem e-maila na adresu [email protected].

Hrvatska se u drugom tromjesečju svrstala među zemlje Europske unije s najbržim gospodarskim rastom, pokazali su novi podaci Eurostata objavljeni u petak. Bruto domaći proizvod (BDP) porastao je za 1,2 % u odnosu na prethodno tromjesečje, što je Hrvatsku svrstalo uz bok Danskoj i Rumunjskoj, dok je prosjek rasta u eurozoni i EU bio znatno skromniji, 0,1 odnosno 0,2 %, piše Poslovni.hr.

Prema sezonski prilagođenim podacima, Danska je zabilježila najveći rast među članicama, 1,3 %, dok je Hrvatska odmah iza nje s jednakim rezultatom kao i Rumunjska. U istom razdoblju najveća gospodarstva poput Njemačke, Italije i Finske bilježila su pad aktivnosti, što dodatno naglašava razliku u trendovima unutar Unije.

Na godišnjoj razini Hrvatska je ostvarila rast od 3,2 %, isti kao i u prvom tromjesečju, a procjena za oba razdoblja podignuta je za 0,1 postotni bod u odnosu na ranije podatke. Najveći godišnji skok ponovno je zabilježila Irska s nevjerojatnih 18 %, dok su Bugarska i Cipar rasli nešto više od 3 %, slično kao i Hrvatska, Litva i Poljska.

Eurostat navodi da su osobna i državna potrošnja, kao i promjene u zalihama, imale pozitivan utjecaj na ukupni rast BDP-a u EU i eurozoni. S druge strane, Finska je stagnirala u usporedbi s istim razdobljem lani, dok je jedini pad na godišnjoj razini zabilježio Luksemburg.

Iako se EU u cjelini kreće sporijim tempom, Hrvatska je s rastom iznad prosjeka stala uz bok vodećim članicama, što pokazuje otpornost domaćeg gospodarstva u izazovnim europskim okolnostima.

U iščekivanju najveće velikogoričke gastro manifestacije Gastro Turopolja, u sklopu koje će se održati i 7. Gospodarski sajam grada Velike Gorice, gradsko Udruženje obrtnika poziva obrtnike da se prijave i svojom ponudom daju vrijednost manifestaciji.

Interes se iskazuje putem maila [email protected] ili u Udruženju u Kurilovečkoj 5, a nakon toga slijedi slanje prijavnice za sudjelovanje .

Prijave su otvorene do 29. rujna ili do popunjenja mjesta.

Gospodarski sajam Velike Gorice održat će se 10. 11. i 12. listopada, istovremeno sa 24. Gastrom Turopolja u suorganizaciji s Turističkom zajednicom Grada Velike Gorice.