Povežite se s nama

Vijesti

MIHAEL ZMAJLOVIĆ Velika Gorica treba biti sjedište Zagrebačke županije

Smatra kako je ljudima važno da znaju čemu zapravo služi Zagrebačka županija.

Objavljeno

na

Lokalni izbori održat će se 16.svibnja, a polako doznajemo i kandidate koji se bore za čelne pozicije u jedinicama lokalne samouprave. U utrku za župana Zagrebačke županije krenuo je i bivši gradonačelnik Jastrebarskog i bivši ministar u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović.

Kako ističe Zagrebačka županija puna je nelogičnosti, a jedna od njih je ta što je ovo jedina županija u Hrvatskoj koja nema svoje središte na svom području, nego u drugom drugom gradu i drugoj županiji.

-Smatram da bi najlogičnije bilo da Velika Gorica kao grad s najvećim brojem stanovnika na području županije bude njeno središte. To ne znači da je moja vizija da sve centraliziramo u jedan grad, već da pojedine djelatnosti i upravni odjeli budu ravnopravno raspoređeni po ostalih osam gradova u Zagrebačkoj županiji. – kaže Zmajlović.

Uz to, smatra kako je ljudima važno da znaju čemu zapravo služi Zagrebačka županija.

-Mi to često puta ne znamo, i onda kad niste zadovoljni s domom zdravlja, hitnom ili osnovnim i srednjim školama kojima je županija osnivač, ili briga o starijima, a da ne govorim o županijskim cestama, tada ljudi ni ne znaju da je to nadležnost županije. Dvadeset godina je jedno dovoljno vrijeme ukoliko imate viziju i ciljeve da ih ostvarite. Mislim da je pred nama novo vrijeme gdje možemo poboljšati identitet županije da ljudi znaju čemu ona služi, da bude efikasna, moderna i da odgovara potrebama ljudi. – ističe Zmajlović.

Prema njegovim riječima županija danas je umorna, bezidejna i troma a to znači da ne odgovara na potrebe građana.

-Nema novih inicijativa, sve je ustaljena praksa, vodi se na staromodan način, nažalost i prilično klijentelistički. Često puta je to daleko od očiju javnosti, sve se odvija u Zagrebu, skupštine se održavaju u hotelu i ljudi ne znaju što se tamo događa i onda tu i tamo eskaliraju razne afere. Nedavni slučaj je bio kada se ravnateljstvo hitne koje je u Velikoj Gorici odlučilo seliti u jednu obiteljsku kuću. To je nelogično svakome tko je to vidio, tu će se uložiti dva milijuna kuna. Mi smo na sjednici županijske skupštini pokušali raspravljati o tome i ukazati da to nije dobra odluka. Nažalost, župan Kožić je to odbio, odluka je donesena i mislim da se i Velikogoričani, ali svi ostali zgražaju nad time koliko sam vidio po komentarima.

Također, Zmajlović smatra da je to bila krinka da se oslobodi jedan ili dva ureda u prostorima hitne da bi djelatnici imali više prostora.

-Mislim da je to suštinski nerješiv problem, tim više, koliko sam pratio Velikogoričani su pokretali i određene humanitarne akcije za opremanje vozila hitne pomoći s jedne strane, a s druge strane se dva milijuna kuna uloži u obiteljsku privatnu kuću u mirnom stambenom naselju koje nema nikakve veze s tom djelatnošću. To je dakle još jedna nelogičnost koja ukazuje na način vođenja županije i to je ono što trebamo mijenjati.

 

Zmajlović navodi i da se ne može se dogoditi da u Zagrebačkoj županiji postoje tvrtke koje je trebalo ugasiti i likvidirati prije nekoliko godina, jer je njihova funkcija prestala postojati samim zakonom, a da one imaju direktora i tajnicu i ti ljudi primaju plaću. Smatra kako u Zagrebačkoj županiji ima puno prostora za napredak, te se osvrnuo na problem javnog prijevoza.

– Znam da možda u Velikoj Gorici ljudi nisu najzadovoljniji javnim prijevozom, iako je on možda bolji nego u nekim drugim gradovima, no nažalost u drugim gradovima je to puno gore. Cijene javnog prijevoza osciliraju, cijena mjesečne karte u jednom gradu da dođete do Zagreba je 500 kuna dok u drugom gradu može biti i 1500 kuna, a 15 godina mi imamo tvrtku koju je osnovala županija gdje je zaposleno desetak zaposlenih da zajedno s Gradom Zagrebom i Krapinsko-zagorskom županijom realizira projekt integriranog prijevoza gdje bi svi stanovnici Zagrebačke županije mogli putovati s jednom kartom neovisno o tome koju vrstu prijevoza koristili. To se nije dogodilo. Mislim da je tu nedovoljna upornost svih aktera, prije svega tu mislim i na samog župana jer je to prije svega interes Zagrebačke županije koja ima preko 310 tisuća stanovnika, to je prvoklasni problem. Ja bih kao župan, ako treba sjedio pred vratima, da li je to Vlada, ili gradonačelnik Zagreba, ili tko god odlučuje o tome da se taj projekt realizira i dogovori jer u Hrvatskoj nam nažalost previše stvari stoji samo zbog taština, različitih političkih stranačkih opcija i onda se tu zaboravi interes građana i zbog čega smo svi mi tu. – kaže Zmajlović.

 

Kako ističe, protiv župana Kožića ne želi ništa ružno reći, ali se ne slaže s načinom njegovog rada i s time na koji način se održava na funkciji.

-Mislim da kada ste dvadeset godina posvećeni istoj funkciji, kada tome posvetite cijeli svoj život, u jednom trenutku to je mana jer ste onda spremni učiniti sve da biste ostali na toj funkciji jer više nemate što drugo, grčevito se za to držite, te izgubite osjećaj realnosti što je bitno, a što je nebitno. Tako imate primjer da smo mi prije četiri godine sa Stjepanom Kožićem dakle SDP i HSS su zajedno izašli na izbore, a nakon godinu dana on je promijenio priču, izašao iz HSS-a, koalirao s HDZ-om, tadašnjim predsjednikom županijskog HDZ-a Draženom Barišićem. Nije prevario samo nas nego i birače koji su mu dali svoj glas. Mislim da takav čovjek više ne može biti vjerodostojan jer se u dvadeset godina dogodilo nekoliko puta. Zato sam oštar i energičan u svojim stavovima, i mi to moramo promijeniti.

Također kaže kako se ne može dogoditi da buja administracija, da u četiri godine od 150 zaposlenih narastete na tristo. Razumije da je dio ljudi preuzet iz državne uprave radi tzv. reforme, ali nitko nije, kako kaže Zmajlović, tjerao župana i Županiju da tim ljudima udvostruči plaće i da određeni broj ljudi koji su imali uvjete nisu otišli u mirovinu.

-Mislim da bi to bilo svrsishodnije i puno učinkovitije da se tako učinilo. No, zbog dodvoravanja ljudima trpe neki drugi projekti, zato u pojedinim domovima zdravlja nemamo specijaliste. Nedostaju pedijatri, ginekolozi i time bi se župan trebao baviti, ali nažalost to nije tako. Ja sam okrenut prema budućnosti i želim ponuditi jednu novu viziju i situaciju u županiji koju možemo imati, to je županija kakvu trebamo, s druge strane je županija kakvu ne trebamo. Ovakvu županiju doista ne trebamo, a one koje trebamo vode brigu i o starijim osobama. To je problem u cijeloj Hrvatskoj. Stariji ljudi nemaju mogućnost kvalitetnog proživljavanja treće životne dobi. Nedostaje domova za starije, o tome treba promišljati, mislim da jednim pametnim pristupom gdje županija može biti poluga, poticaj da se takvi projekti ostvare, da možemo u svakom gradu imati jedan dom umirovljenika kako bi to bilo cjenovno prihvatljivije jer sada su te cijene enormno visoke, upravo zato jer je ta ponuda deficitarna. To trebamo također mijenjati jer moramo voditi brigu o našim starijima, a o mladima da ne govorim. – kaže Zmajlović.

 

Zašto bi ljudi na izborima u svibnju trebali izabrati upravo njega kako budućeg župana?

-Mislim da je za ovu funkciju potrebno određeno iskustvo, ali i energija, mislim da i jedno i drugo imam. Imam iskustvo iza sebe, bio sam gradonačelnik, vodio sam trgovačka društva, u vrijeme ministarskog mandata odrađen je velik broj projekata. Uvijek sam težio tome da sve što obećam i izvršim, ne dajem lažna obećanja, želim biti vrlo konkretan, ne želim pričati samo o bajkama i o nekoj viziji koju ne mogu ostvariti. Želim da ljudi znaju što mogu od mene očekivati. Takvog me poznaju moji Jaskanci, ljudi u mom rodnom gradu, gradu koji sam vodio. Idem po povjerenje građana u Zagrebačkoj županiji.

-Prije svega mislim da ljudi očekuju da vodstvo  bude pošteno, ono što sada vidimo da to ono nije. Mislim da ta naša županija mora biti uključiva, ambiciozna i prepoznatljiva. Ljudi moraju znati tko je župan, morate ga vidjeti da se bori za vaše interese. To treba mijenjati. Moramo razvijati inovacije i poticati jedno zdravo poduzetništvo, povezivati visokoobrazovne ustanove i poduzetništvo to je jedna totalno nova tema. Vi danas imate gradove kao što je i Velika Gorica  gdje imate visokoobrazovne ustanove, ali one često nisu u funkciji gospodarstva, dakle da vi obrazujete kadrove koji će imati radna mjesta i u samoj Zagrebačkoj županiji. Mislim da to možemo učiniti, pozivam sve da podrže tu moju viziju. – zaključuje Zmajlović.

 

Sport

AK Maraton VG u dva dana skupio 11 medalja na HALS ligi

Velikogorički atletičari nastupili su na dva kola HALS lige s 14 natjecatelja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: AK Maraton VG/FB

Atletičari AK Maraton Velika Gorica imali su pun natjecateljski vikend 2. i 3. svibnja, nastupivši na dva kola HALS lige, u Zagrebu i Varaždinu. Na stazi se pojavilo 14 članova kluba, a završni saldo govori sam za sebe: 11 osvojenih medalja (šest zlatnih, tri srebrne i dvije brončane) te nekoliko osobnih rekorda.

Najviše medalja stiglo je iz Varaždina. Nelli Komljenović uzela je dva zlata, na 60 metara (8:75) i u skoku u dalj (4,64). Dvostruki pobjednik bio je i Patrik Buntak, najbrži na 200 metara (32:00) i najbolji u bacanju vorteksa (37,14).

Zlatnu medalju u skoku u dalj osvojio je Luka Nikšić (3,41), a odličan nastup zaokružila je i štafeta 4×60 metara u sastavu Šimek–Adamović–Nikšić–Buntak, koja je također završila na prvom mjestu. Uz to, Maxim Šimek osvojio je broncu na 200 metara (34:70), dok je Nikšić dodao i srebro na istoj dionici (33:70).

Dan ranije, u Zagrebu, članovi kluba natjecali su se u starijim kategorijama. Najbolji rezultat ostvarila je Iva Jurić, koja je na 2000 metara sa zaprekama bila druga s vremenom 9:34. U istoj disciplini Katarina Jurić osvojila je treće mjesto (11:49), dok je Ana Trčak do srebra došla u bacanju vorteksa s rezultatom 46,52 metra.

Od osobnih rekorda istaknule su se Tia Stojković na 100 metara (14:05) i Vita Plepelić na 1500 metara (5:50).

Nastavite čitati

Sport

Kako sam osvojio Grčku: ‘Uspjeh za povijest proslavili smo s 50.000 ljudi!’

Krešimir Krizmanić kraju privodi svoju prvu sezonu u inozemstvu, u dresu grčkoga kluba OFI Kreta, koji je osvojio Kup i tako donio u grad Heraklion prvi trofej nakon 39 godina. Uz puni doprinos našeg Krizme…

Objavljeno

na

Objavio/la

Dugo je prošlog ljeta Krešimir Krizmanić tražio novu destinaciju, klub u kojem će nastaviti graditi svoju nogometnu priču. Bio je simbol svog matičnoga kluba, u HNK Goricu došao je kao dječak, u njoj je odrastao, a zatim i odigrao čak sedam seniorskih sezona, ali došao je trenutak za sljedeći korak. Kombinacija je bilo nekoliko, opcije su se nudile, a Krizma je na kraju odabrao Grčku. I pogodio. Nepunu sezonu kasnije ima otprilike milijun razloga za zadovoljstvo.

– Jesam, baš sam jako zadovoljan. Odabrao sam dobar klub, sredinu u kojoj ljudi obožavaju nogomet, mjesto na kojem je lijepo živjeti i ligu koja je vrlo, vrlo kvalitetna – javio se Krešo koji dan nakon najvećeg uspjeha u njegovoj karijeri.

OFI sa Krete, naime, osvojio je grčki kup, prvi trofej nakon 39 godina, što su navijači burno i strastveno proslavili.

– Bilo je zaista nezaboravno. Finale protiv PAOK-a igralo se u Volosu, koji baš i nije blizu našim navijačima, ali svejedno ih je došlo valjda 20 tisuća na utakmicu. Ljudi su putovali devet sati do Atene, pa još četiri do Volosa, da bi se nakon utakmice istim putem vratili natrag?! Nevjerojatno je koliko vole klub, koliko im je stalo… Usporedio bih to s Hajdukovim navijačima kod nas, tu vlada teška depresija nakon svakog našeg poraza, ali i velika sreća i zadovoljstvo nakon svake pobjede – prepričava Krešo.

Uvjeti su to “malo” drukčiji nego u njegovoj Velikoj Gorici, u kojoj je uživao u toplini doma, u miru i tišini, lišen bilo kakvog pritiska. Ovo je nešto sasvim novo, ali snašao se Krizma…

– Po povratku kući imali smo i proslavu s navijačima, prošli smo kroz grad na onom otvorenom autobusu, a ljudi je bilo stvarno nevjerojatno puno. Kažu da se skupilo više od 50 tisuća ljudi na toj fešti, a to dovoljno govori koliko ljudima sve ovo znači. Kako mi se čini, sva naša imena bit će itekako zapamćena u povijesti kluba, jer ovakvo nešto zaista se ne događa često. I pitanje je kad će se opet ponoviti, kad će se opet dogoditi da neki trofej uzme klub koji dolazi izvan velike četvorke grčkog nogometa – uživa u trenutku Krizmanić.

U velikoj četvorci su, naravno, Olympiacos, Panathinaikos, PAOK i AEK, odreda sjajne momčadi, pune dobrih igrača i zvučnih imena.

– Liga je općenito jako dobra. Ta četiri kluba su svijet za sebe, rekao bih čak i da naš Dinamo u takvoj konkurenciji ne bi bio u ozbiljnoj borbi za naslov, ali i sve druge momčadi su dobre. Svatko ima barem nekoliko vrlo ozbiljnih igrača, s respektabilnim karijerama, a uspoređujemo li to s HNL-om, svi ulažu neusporedivo više, plaćaju igrače puno bolje. Uz to, na svakom stadionu tribine su lijepo popunjene, atmosfera je uvijek dobra – kaže Krešo.

Stigao je u klub sredinom kolovoza, desetak dana prije prve utakmice u prvenstvu, i odmah je upao u početnu postavu, iz koje više nije izlazio. Malo je reći da igra standardno, jer Krizma ima najviše odigranih minuta od svih igrača u svome klubu, a u vrhu je i gledajući cijelu ligu. Lijeva noga, čvrstina, razumijevanje igre… Sve to otišlo je na novu razinu, sve to cijenila su i željela koristiti oba trenera ove sezone.

– Krenuli smo malo lošije u sezonu, u prvih sedam kola ulovili smo samo dvije pobjede i nakon toga je došlo do promjene trenera. Dotadašnji trener je otišao, a klupu je preuzeo Grk Christos Kontis, zaista odličan trener, s kojim je krenulo na bolje. Trenutačno držimo šesto mjesto i zapravo smo osvajanjem Kupa završili sezonu. U posljednje četiri utakmice nema nikakvog imperativa, mirno ćemo završiti sezonu koja će se pamtiti – ističe Krizma.

Nogometno gledajući, dakle, stvari su se posložile fenomenalno u njegovoj prvoj inozemnoj sezoni. Životno gledano, također nije loše… Usred sezone Krešo se uspio i oženiti, njegova Larisa postala je gospođa Krizmanić, a udvoje je sve ipak lakše. I prilagoditi se, i naviknuti se, i udomaćiti se… Iako, bajkoviti otok Kreta jedno je od mjesta na ovoj planeti na koja se nije teško naviknuti.

– Grad se zove Heraklion, ima nešto više od 200.000 stanovnika, a turisti se broje u milijunima. Zato smo i odlučili malo se maknuti iz grada, smjestili smo se u stan na nekih 15-ak minuta vožnje od centra grada i zaista uživamo. Imam i dvojicu suigrača s naših prostora, jednog Srbina i jednog Crnogorca, s njima se najviše i družimo, ali općenito su Grci jako pristupačni i gostoljubivi ljudi, tako da čovjek ovdje stvarno može uživati – govori Krešo.

Nakon što OFI odradi i te posljednje četiri utakmice, bračni par Krizmanić vratit će se kući, posvetiti uređenju svoga doma na ovim meridijanima, ali i planirati sljedeće korake. Interesa za igrača poput Krizme svakako će biti, spominju se grčki velikani, kao i neki klubovi iz drugih ozbiljnih liga, ali dojam je da ni ostanak na Kreti nije nimalo loša opcija…

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Petek na Gorice donosi BBQ Hot Yard i mirise pravog roštilja

Ponuda je osmišljena kao klasičan street food format, uz izraženu aromu roštilja i neformalnu atmosferu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Turistička zajednica Velike Gorice

Centar grada u petak, 8. svibnja, dobiva dodatni večernji gastronomski sadržaj u sklopu manifestacije Petek na Gorice, gdje će fokus nakon jutarnjeg programa biti prebačen na ponudu hrane s roštilja i street food koncept.

Od 17:00 sati program preuzima BBQ Hot Yard, koji u sklopu događanja postavlja svoj burger corner. Posjetitelji će ondje moći degustirati i kupiti različita jela i burgere s naglaskom na dimljene BBQ okuse i svježe pripremljene roštilj proizvode.

Ponuda je osmišljena kao klasičan street food format, uz izraženu aromu roštilja i neformalnu atmosferu. Riječ je o proširenju uobičajenog sadržaja Petka na Gorice, koji i dalje uključuje standardni jutarnji dio, dok se poslijepodne usmjerava prema gastronomskom segmentu i većem okupljanju posjetitelja u centru grada.

Cijeli program ovog Petka na Gorice:

Nastavite čitati

Vijesti

Kako ukrasiti dječju sobu pomoću inkjet pisača?

Ulaganje u kvalitetnu tintu je ulaganje u trajnost vaše dekoracije i pouzdanost uređaja.

Objavljeno

na

Uređenje dječje sobe ne mora biti skupo ni komplicirano. S malo mašte, nekoliko listova papira i dobrim inkjet pisačem možete stvoriti personaliziranu, šarenu i jedinstvenu atmosferu koja će oduševiti vaše dijete.

U ovom članku donosimo konkretne ideje kako ukrasti dječju sobu uz pomoć inkjet pisača, i kako cijeli proces pretvoriti u zabavnu obiteljsku aktivnost.

Zašto je inkjet pisač idealan za ukrašavanje dječje sobe?

Ako ste ikad držali u rukama ispis s inkjet pisača i usporedili ga s laserskim, razlika je odmah vidljiva. Inkjet tehnologija nanosi tintu u sitnim kapljicama direktno na papir, pa boje ispadnu žive, prijelazi glatki, a detalji oštri, baš onako kako treba kad tiskate ilustracije pune boja ili fotografije za dječju sobu.

Uz to, inkjet pisači nisu ni skupi za nabavu ni za održavanje. Uz razumno korištenje i kvalitetnu tintu, cijena po ispisu ostaje sasvim prihvatljiva. Epson je tu već godinama pouzdano ime, njihovi pisači poznati su po konzistentnoj kvaliteti ispisa i dugom vijeku trajanja, što ih čini dobrim izborom za ovakve projekte.

6 kreativnih ideja za ukrašavanje dječje sobe pomoću pisača

1. Personalizirani posteri i ilustracije

Ispišite omiljene likove vašeg djeteta, junake iz bajki, životinje, svemirske prizore ili apstraktne uzorke. Datoteke za ispis možete pronaći besplatno na stranicama poput Freepik ili Canva, a dijete može sudjelovati u odabiru motiva. Ispis na mat fotografskom papiru daje efekt profesionalnog postera. Za što življe boje, bit će vam potrebna tinta za Epson pisač koja vam donosi kvalitetu ispisa koje je odmah vidljiva.

Savjet: Napravite galerijsku stijenu s nizom postavljenih postera različitih veličina. Djeca obožavaju vidjeti svoje omiljene motive.

2. Naljepnice za zid (wall stickers) od tiskanih motiva

Ispisom na poseban papir za naljepnice dobivate jeftinu, lako zamjenjivu dekoraciju. Možete isprintati zvijezde, oblake, dinosaure, slova abecede ili cvjetove, i prilijepiti ih direktno na zid. Takve naljepnice ne oštećuju površinu i lako se uklanjaju kada dijete odraste ili poželi promjenu.

Uključivanje djeteta: Neka dijete samo odabere gdje će zalijepiti svaku naljepnicu. Taj osjećaj kontrole nad vlastitim prostorom djeci puno znači.

3. Abeceda i edukativni paneli

Ispisom slova, brojeva, nota ili geografske karte stvorite zid koji istovremeno ukrašava i uči. Svako slovo može biti ispisano u drugoj boji ili s ilustracijom životinje čije ime počinje tim slovom. Ovakav edukativni kut savršen je za djecu predškolske i rane školske dobi.

Ispisni materijal: Koristite deblji papir (200+ g/m²) ili karton kako bi paneli bili stabilni i dugotrajni.

4. Personalizirani natpisi i citati

Ispišite ime djeteta u velikom, dekorativnom fontu, i uokvirite ga ili objesite direktno na zid. Možete dodati i motivirajuće poruke, stihove iz omiljenih pjesmica ili jednostavno “Dobrodošao/la u sobu [ime]”. Canva nudi stotine besplatnih fontova i predložaka koje možete prilagoditi u minutama.

Uključivanje djeteta: Starija djeca mogu sama odabrati font i boju teksta, a mlađa mogu “bojati” papir bojicama ili vodenim bojama nakon ispisa za jedinstven personalizirani efekt.

5. Mobilni ukrasi i girlande

Ispisom geometrijskih oblika, zvijezda, srca, oblaka ili životinja na čvrsti papir dobivate elemente za izradu girlandi ili mobilnih ukrasa koji se vješaju iznad krevetića ili prozora. Dijete može sudjelovati u rezanju, bojenju i slaganju.

Korak po korak:

· Isprintajte motive na papir 160–200 g/m²

· Zajedno izrežite oblike (mlađa djeca s tupim škarama, starija sama)

· Probušite rupicu i nanizajte ih na konac ili vrpcu

· Objesite iznad kreveta, prozora ili polica

6. Foto zid s obiteljskim uspomenama

Ispisom obiteljskih fotografija u različitim formatima i rasporedima na zidu stvarate topao i personaliziran kutak koji djetetu pruža osjećaj sigurnosti i pripadnosti. Fotografije možete ispisati u boji ili crno-bijelo, te ih kombinirati s ilustracijama i natpisima.

Za vrhunski rezultat: Koristite Epsonov fotografski papir i originalne tinte, boje će ostati živahne godinama, bez blijeđenja ili promjene tona.

Zašto su kvalitetne tinte važne?

Mnogi roditelji pokušavaju uštediti koristeći jeftine zamjenske tinte, no to se može pokazati skupim u dužem roku. Nekvalitetna tinta može začepiti ispisne glave, smanjiti kvalitetu boja i skratiti vijek trajanja pisača. Kod dječjih dekoracija posebno je važno da boje budu precizne i živahne — jer nijansa razlike može biti presudna.

Originalne tinte za Epson pisač su razvijene u suradnji s inženjerima pisača i garantiraju:

· Točnu reprodukciju boja — boje izgledaju onako kako ste zamislili

· Dugotrajnost ispisa — dekoracije neće blijediti godinama

· Zaštitu pisača — smanjuje rizik od začepljenja i kvara

· Konzistentnost — svaki ispis identičan je prethodnom

Ulaganje u kvalitetnu tintu je ulaganje u trajnost vaše dekoracije i pouzdanost uređaja.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Beč u proljeće: Spark obilježio jubilarnu pjesničku smotru

Na festivalu sudjelovale su Marina Maras, Nadica Kološa, Marica Mihac i Zdenka Mlinar. One su se publici predstavile pjesmama na standardnom hrvatskom jeziku, ali i kajkavskom narječju.

Objavljeno

na

Objavio/la

U Beču je 24. i 25. travnja održano peto izdanje poetskog festivala „Beč u proljeće“, koji organizira Hrvatska zajednica umjetnika Austrije (HZUA), a među sudionicima ponovno su bile i članice Udruge umjetnika „Spark“.

Ovogodišnje izdanje obilježeno je i posebnom obljetnicom – pet godina djelovanja zajednice – što je programu dalo naglašeniji svečani karakter te dodatni fokus na dosadašnje rezultate i buduće planove.

Jubilarnom izdanju prethodila objava zbornika

U povodu obljetnice predstavljen je i zbornik poetskih radova „Beč u proljeće – zbornik radova 2026.“, koji okuplja autore sudionike festivala i predstavlja svojevrsnu sintezu petogodišnjeg stvaralačkog kontinuiteta HZUA-e. Organizatori su ga označili kao važnu točku u razvoju projekta, ali i poticaj za nastavak kulturnog povezivanja i novih susreta.

Središte programa u bečkim podrumima

Festival je otvoren u prostoru Schlumberger Kellerwelten, poznatim bečkim vinskim podrumima prepoznatljivog arhitektonskog ambijenta. Svečanost su predvodili predsjednica i pjesnikinja HZUA Ana Vrcić Oršolić te pjesnik Zoran Jakuc, dok je glazbeni okvir događaja oblikovao violinist Niko Lerner, koji je svojim nastupom pratio pjesničke izvedbe i dodatno naglasio atmosferu otvorenja. Događaju je prisustvovao i konzul Mate Bačić, čija je prisutnost, kako je istaknuto, potvrdila institucionalno prepoznavanje kulturnog djelovanja hrvatske zajednice u Austriji.

Ukupno je festival okupio 24 pjesnika te više od 70 gostiju na otvorenju.

Književne promocije i raznoliki autorski glasovi

U sklopu festivalskog programa predstavljene su tri knjige: uz zbornik HZUA-e, publici su približeni naslovi Vlade Domazeta „Dječak s obale rijeke Save“ te Josipa Petrlića Pjera „Između Buđenja i Mašte“. Posebno mjesto u zborniku zauzimaju i članice „Sparka“, njih ukupno osam, dok su na samom festivalu sudjelovale Marina Maras, Nadica Kološa, Marica Mihac i Zdenka Mlinar. One su se publici predstavile pjesmama na standardnom hrvatskom jeziku, ali i kajkavskom narječju, što je dodatno istaknulo jezičnu raznolikost nastupa te im donijelo posebna priznanja i zahvalnice organizatora.

Organizacija i poruke s festivala

U završnom dijelu programa istaknuta je uloga organizatorice Ane Vrcić Oršolić, o kojoj je urednik portala „TV Wien“ Zoran Cindrić zapisao: “Posebna i velika zahvala pripada Ani Vrcić Oršolić, osnivačici i organizatorici Hrvatskog pjesničkog festivala “Beč u proljeće”, osobi koja je ideju pretvorila u stvaran, prepoznatljiv i živ kulturni susret. Njezina uloga ne može se svesti samo na organizaciju programa, jer iza festivala stoji mnogo više od rasporeda, poziva i tehničke pripreme. Ana Vrcić Oršolić u ovaj je festival utkala ono najvažnije: strpljenje, vjeru u ljude, ljubav prema hrvatskoj riječi i sposobnost da različite pjesničke glasove poveže u jednu zajedničku priču.”

Sudionici festivala naglašavali su važnost susreta, razmjene iskustava i kulturnog povezivanja, uz dojam da manifestacija prerasta u stabilnu platformu za promociju hrvatske poezije u inozemstvu. Zdenka Mlinar u osvrtu je istaknula da im je “bila čast i zadovoljstvo biti sudionicama ove petogodišnje poetske čarolije i biti s onima koji umjetnošću krase životnu svakodnevicu, koji spajaju, a ne razdvajaju, koji znaju razlikovati dobro od zla, pokazati emocije i koji se trude biti bolji sutra nego što su danas.”

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno