Zagrebačka županija raspisala je 1,1 milijun eura vrijedne javne pozive za dodjelu bespovratnih potpora poljoprivrednicima.

573 tisuće eura osigurano je za potpore male vrijednosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju i šumarstvu, 340 tisuća eura za ekološku poljoprivredu i ruralni razvoj, 70 tisuća eura izdvojeno je za poticanje energetske učinkovitosti i nabavu i ugradnju obnovljivih izvora energije na poljoprivrednim gospodarstvima, a 150 tisuća eura je na raspolaganju za nabavu poljoprivrednog materijala za sjetvu i sadnju, kao i kreditiranje nabave poljoprivrednog repromaterijala.

Važno je istaknuti i činjenicu da jedan poljoprivrednik može istovremeno biti korisnik svih poljoprivrednih potpora Zagrebačke županije.

Foto: Cityportal

– Pitanje poljoprivrede i samoodrživosti je pitanje nacionalnog interesa, a činjenica da smo u posljednje 4 godine udvostručili iznos za poljoprivredu pokazatelj je u kojoj  mjeri Zagrebačka županija brine o poljoprivrednicima i ovoj strateškoj gospodarskoj grani. Zbog toga smo odlučili pomoći mjerama koje idu u tri smjera. Prvi je gradnja i modernizacija gospodarstava i proizvodnje čime osiguravamo opstanak naših ruralnih područja. Drugi smjer postepena preorijentacija poljoprivrede na ekološku proizvodnju kako bismo očuvali ekosustav te usmjerili se prema održivim izvorima energije. Time naši poljoprivrednici postaju energetski neovisniji, smanjuju troškove svog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pridonose očuvanju okoliša. Treći smjer pomoći je potpora sjetve i sadnje, gdje zbog previsokih cijena repromaterijala želimo smanjiti pritisak na poljoprivrednike – istaknuo je župan Stjepan Kožić.

Ekološka poljoprivredna proizvodnja odvija se na 2.125 hektara zemlje koju za ekološki uzgoj koristi 244 aktivnih gospodarstava na području županije, za koje je Županija pripremila široku paletu potpora. Konvencionalni proizvođači mogu ostvariti potporu do 15 tisuća eura godišnje, dok ekološki proizvođači mogu ostvariti godišnje do 20 tisuća eura potpore.

Foto: Cityportal

Osim tih mjera, već četvrtu godinu zaredom Zagrebačka županija sufinancira ugradnju fotonaponskih sustava za proizvodnju električne energije na zgradama poljoprivredne namjene, a od ove godine i nabavu te postavljanje dizalica topline. Riječ je o 70 tisuća eura vrijednom javnom pozivu kojim poljoprivrednici mogu ostvariti do 10 tisuća eura bespovratnih sredstava.

Također, sa 150 tisuća eura Zagrebačka županija sufinancira troškove nabave i subvencionira kamatu na kredite za nabavu poljoprivrednog repromaterijala za sjetvu ratarskih kultura te sjetvu i sadnju presadnica.

Dodajmo kako je u posljednje četiri godine pravo na poljoprivredne potpore iskoristilo 3 tisuće poljoprivrednika kojima je Zagrebačka županija dodijelila gotovo 4 milijuna eura, a aktualni javni pozivi otvoreni su do 15. studenoga.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Počelo je lijevati kao iz kabla već u četvrtak, nastavilo se u istom ritmu i u petak, čak i još malo jače, a prognoze kažu da oborine neće stati ni tijekom vikenda. Dovest će to, nema sumnje, do brojnih promjena planova u niželigaškom nogometu, za pretpostaviti je da će malo koji teren u tom romantičnom svijetu izdržati toliku količinu oborina, a prva odgoda već je stigla…

“Odgađa se utakmica između Kurilovca i Mladosti iz Petrinje, a novi termin bit će određen naknadno”, obavijestili su javnost s Udarnika već u petak ujutro, dovoljno rano da se planovi za vikend korigiraju.

Vodeća momčad 3. NL Centar tako će i drugi u prve tri domaće utakmice odgoditi planirani susret, budući da se nešto slično dogodilo i uoči dolaska Bistre na Udarnik na otvaranju proljeća. Tad je utakmica pomaknuta za četiri dana, na srijedu, kad je Udarnik uspio doći do pobjede 1-0 i pobjednički krenuti u zasad sjajno nogometno proljeće. Ne bismo, naravno, imali ništa protiv istog scenarija ni ovoga puta.

Logično je pretpostaviti da će se i ovoga puta igrati u utorak ili srijedu, da će to biti novi termin potencijalno vrlo zanimljive utakmice. Ne zato što je petrinjska Mladost posebno izazovan protivnik, budući da se radi o jedanaestoj momčadi prvenstvene tablice, nego zbog iskustva kojeg su Kurilovčani proživjeli jesenas u Petrinji. Nakon toga poraza (3-4) o svemu je progovorio i trener Kurilovca Senad Harambašić, a sve što se događalo sasvim će sigurno ponuditi i dodatni motiv našim nogometašima. Kad god da se igralo…

Andrej Lazarov i njegova tužna sudbina i dalje se provlači kao tema u svijetu HNK Gorice, među njegovim dojučerašnjim prijateljima i suigračima. U klupskim prostorijama bila je postavljena i knjiga žalosti, u nju su se upisali praktički svi igrači i klupski djelatnici, ali i poneki navijač, prijatelj kluba…

Uspomena na dobrog dečka Lazu, kako ga svi u klubu najbolje pamte, živjet će još dugo, a kroz suze koje će i dalje pobjeći iz oka, kao i knedlu u grlu koja se pojavi pri svakom spomenu njegova imena, dolazi i ponos. A za to ima jako puno argumenata, jer Andrej nije bio samo dobričina, nego i istinski heroj. Prve informacije govorile su kako je Lazo uspio izaći iz zapaljenog noćnoga kluba na vrijeme, ali se odlučio vratiti u plamenom okovan prostor da bi spasio što više unesrećenih.

Nove informacije, međutim, još malo pojačavaju argumente nepobitne teze da je Andrej Lazarov pravi, istinski heroj! Naime, izvori iz Makedonije govore kako on uopće nije bio u noćnom klubu, odnosno na koncertu koji se održavao te tragične noći. Bio je u posjetu svojoj obitelji, koja živi upravo u Kočanima, kad je čuo da se nešto strašno dogodilo u noćnom klubu. Odjurio je tamo s namjerom da pomogne, a to je i učinio. Spašavao je stradale, nekoliko puta ulazio u objekt, a pritom i sam nastradao.

U cijelom tom herojskom činu nagutao se dima, zadobio je i opekline po tijelu i završio u bolnici. Zabrinuli smo se kad smo čuli da je na liječenju, tješili se informacijama da je izvan životne opasnosti, ali i šokirali kad je sljedećega dana stigla tragična vijest da mu je u bolnici pozlilo, nakon čega je preminuo…

Prema dostupnim informacijama, Andrej nije i jedini koji je nastradao na takav način, još nekoliko ljudi poginulo je u pokušaju da iz požara izvuku što više unesrećenih, a među njima je i pjevač benda koji je te večeri nastupao u klubu. Ukupno je poginulo 59 ljudi, pri čemu je najmlađoj žrtvi bilo samo 14 godina.

Andrej Lazarov, podsjetimo, bio je član HNK Gorice od siječnja do rujna prošle godine, ostavivši dojam dobrog, skromnog i iznimno pristojnog dečka, omiljenog u svlačionici našega kluba. Počivaj u miru, heroju naš…

Europski parlament i zemlje članice EU-a postigli su dogovor prema kojem će oduzimanje vozačke dozvole zbog teških prekršaja vrijediti u svim članicama Europske unije. Ova nova uredba primjenjivat će se na slučajeve poput vožnje u pijanom stanju, znatnog prekoračenja brzine i nesreća sa smrtnim ishodom. Države članice sada će biti obvezne provoditi zabrane vožnje koje su izrečene u drugim zemljama EU-a.

HAK prenosi kako prema novim pravilima, vozačka dozvola može biti oduzeta na razini cijele EU ako je kazna izrečena na minimalno tri mjeseca i ako su iscrpljena sva pravna sredstva. Do sada su vozačke dozvole bile trajno oduzimane samo u zemlji u kojoj su izdane, dok su zabrane vožnje u drugim državama članicama vrijedile samo unutar tih zemalja. S novom uredbom, država koja je izdala dozvolu dužna je provesti zabranu vožnje u cijeloj Europskoj uniji.

Ova odluka donosi značajne promjene u području cestovne sigurnosti i pravne usklađenosti među članicama EU-a. Cilj je osigurati da prekršitelji ne mogu izbjeći posljedice jednostavnim prelaskom granice u drugu državu članicu. Također, očekuje se da će ovakva regulativa povećati sigurnost na europskim cestama, sprječavajući vozače s ozbiljnim prekršajima da nastave voziti u drugim državama.

Uz ovu mjeru, Europski parlament i zemlje članice dogovorili su se i o uvođenju digitalne vozačke dozvole do 2030. godine. Digitalizacija vozačkih dokumenata omogućit će brži i jednostavniji prijenos podataka između država članica te smanjiti mogućnosti zlouporabe i krivotvorenja.

Iako su planovi dogovoreni, Europsko vijeće i Europski parlament moraju još formalno potvrditi ovu odluku. Budući da se radi o dogovoru između svih članica, očekuje se da će potvrda biti samo formalnost, a implementacija uredbe započet će u sljedećim godinama.

Prema podacima Porezne uprave, Velika Gorica je jedan od samo 19 gradova u Hrvatskoj koji ne obračunavaju porez na potrošnju ugostiteljima. Dok većina gradova zadržava stopu od 3 %, a neki su je tek djelomično smanjili, Velika Gorica se još 2021. godine odlučila na potpuno ukidanje ovog nameta, čime se grad tada odrekao milijun kuna.

Glavni poticaj za ovaj potez je bila korona kriza, a cilj je bio pomoći ugostiteljima u izazovnom periodu. Zahvaljujući tom potezu, dobili su značajno rasterećenje.

Porez na potrošnju odnosi se na alkoholna i bezalkoholna pića koja se poslužuju u ugostiteljskim objektima i obračunava se neovisno o PDV-u.

Od ukupno 128 gradova u Hrvatskoj, uz Veliku Goricu, porez na potrošnju su ukinuli Bjelovar, Čakovec, Donji Miholjac, Dugo Selo, Garešnica, Krapina, Krk, Metković, Našice, Osijek, Županja, Samobor, Slavonski Brod, Sveta Nedelja, Sveti Ivan Zelina, Vinkovci, Zabok i Zagreb.

Sveta Nedjelja je prvi grad koji se odlučio za ovaj potez još 2018. godine. Drugi je bio Bjelovar, a zatim svi ostali.

Stanje u ostalim gradovima

Glavni okidač za smanjenje ili ukidanje poreza na potrošnju prije četiri godine bila je kriza uslijed korone. No, i nakon toga dio gradova je odlučilo ostaviti to rasterećenje ugostiteljima.

Dok se ovih 19 gradova odlučilo za potpuno ukidanje poreza na potrošnju, neki su ga zadržali, ali uz nešto niže stope.

Tako su se za stopu od 1 % odlučili Otočac, Ploče, Požega i Duga Resa. Nadalje, nešto višu stopu imaju Nova Gradiška, Rijeka i Opatija te ona iznosi 1,5 %.

Stopu od 2 % imaju Petrinja, Varaždin, Šibenik i Ilok, dok je u Kastavu, Delnicama, Čabru i Zaprešiću na snazi stopa od 2,5 %.

Što to znači za ugostitelje?

Iako je ovakva odluka velik udarac na gradski proračun, dugoročno donosi korist za lokalno gospodarstvo.

Ukidanje poreza na potrošnju olakšava poslovanje ugostiteljima zbog smanjenja troškova i povećanja konkurentnosti na tržištu. Također, ovakve odluke mogu privući nove ugostiteljske investicije te potaknuti daljnji razvoj turističke i gastro ponude u Velikoj Gorici.