Potpisnik ovih redaka ispratio je svoju suprugu u utorak, 30. rujna, u večernjim satima, na uobičajeno zborno pjevanje u KUD Novo Čiče. A onda je neočekivano dugo čekao da se vrati!

– Naš istaknuti i najstariji član zbora Franjo Janković slavi(o) je 90. rođendan i bilo nam je super. Nazočio je i predsjednik KUD-a Stipo Duvnjak. Treba to doživjeti, neka naš Franjo samo poživi još puno ljeta pjesme i veselja – kazala mi je supruga Ana nakon povratka.

Iduće jutro, pak, nenadana posjeta Đure Mesića, autora nedavno objavljene monografije o Novom Čiču.

– Mato, znaš li da ti je sumještanin Franjo već proslavio 90. rođendan, a eno ga doma još tulumari?! Idemo ga posjetiti! – predložio je Đuro, a takav prijedlog se ne odbija.

I zaista, Franju smo zatekli na njegovu ranču kako vani timari svoju ljubimicu mica macu.

Bio je tu i sin Damir, nasmijan mu i gostoljubiv.

– Tata, stigli su gosti i čestitari. Idemo u kuću, ajde pričaj malo o svojih 90…

Nakon što smo ljubezno odbili “jednu ljutu”, Franjo je, bistrog i veselog pogleda te jasne misli, krenuo kronološki.

– Od majke Ane i oca Stjepana, rođen sam 30. rujna 1935. u mjestu Vranovci nedaleko Slavonskog Broda. Rano sam ostao bez roditelja i već 1947. godine morao sam preseliti u Požegu u internat, odnosno đački dom. Tri godine kasnije nova destinacija bio je Slavonski Brod, gdje sam 1953. godine u poznatom poduzeću “Đuro Đaković” završio školu za kovinotokara i tu ostao raditi devet godina – otkrio je kao iz rukava Franjo na početku razgovora, bez ikakvih dodatnih pisanih pomagala.

Mladi majstor Franjo zaposlio se u “Đuri Đakoviću” i ondje proveo devet godina prije odlaska u Zagreb

Svaka čast, svjedoči to i iduća super precizna rečenica!

– U Zagreb sam se preselio 15. svibnja 1962. i zaposlio se u MEBI, tvornici mjernih instrumenata u Fijanovoj ulici. Sedam godina kasnije, 1969., imali smo integraciju s OKI-jem. Tri godine radio sam i u Njemačkoj, a u mirovini sam od 1. ožujka 1991. godine – govorio je vrlo precizno o svojem radnom vijeku još uvijek vitalni Franjo.

Cijeli radni vijek proveo je uz strojeve, a ni danas mu nije problem navratiti do radionice i stati za tokarilicu…

Slavljenik nije zaboravio ni svoju obitelj.

– Oženio sam suprugu Mariju daleke 1961. godine, a svadba je bilo u Vinkovcima. Odgojili smo sina Damira i kćerku Željku. Imam četvero unučadi i šestero praunučadi. U Novom Čiču smo od 1994. godine i živimo na Zavrtnici 67. Kuću smo gradili više godina i sretni smo ovdje. Imamo određen mir, a osima pjevanja u KUD-u uživam šetajući i drugim aktivnostima. U lijepoj uspomeni su mi i dani provedeni u Velikoj Gorici, na Visokom Brijegu, od 1975. do odlaska u Novo Čiče 19 godina kasnije – prisjeća se samozatajni gospodin Janković.

Zanimalo nas je čime se još bavio kroz život.

– U rodnim Vranovcima bio sam član nogometnog kluba koji se tada zvao Bratstvo. Bilo je u mladim danima i ribičije, a dok sam živio u Zagrebu djelovao sam kao član Uprave boksačkog kluba Metalac. I evo me sad u KUD-u Novo Čiče, prošao sam put od boksa do pjevača – uz smiješak će naš slavljenik, koji ima i jedan mali svakodnevni ritual.

– Žlica kestenova meda, a zatim jedna rakija! To je obavezno, svako jutro. Ali ne dvije, samo jedna rakijica – šarmantno otkriva Franjo.

A kako je proteklo slavlje povodom rođendana kojeg bi većina nas itekaka voljela doživjeti?

– Slavilo se u krugu obitelji, rodbine iz Slavonskog Broda te prijatelja iz Novog Čiča i okolice, uz iće i piće, pjesmu i ples. Bila je živa glazba, a lijepo i svečano bilo je i u društvu mojih prijateljica i prijatelja sa zbora KUD-a Novo Čiče – zaključio je vitalni 90-godišnji Franjo Janković za City portal.

Na kraju, i mi sa City portala pridružujemo se čestitarima i najljepšim mogućim željama Franji Jankoviću!

Dok jesen polako preuzima ulice i parkove, vikend pred nama donosi pravi kaleidoskop događanja u cijelom Turopolju i širem zagrebačkom prstenu. Od petka do nedjelje održavaju se manifestacije koje spajaju tradiciju, sport, gastronomiju i rekreaciju i svaka od njih nudi nešto posebno, bez obzira tražite li miran izlet, obiteljski dan ili malu dozu adrenalina.

Petek na Gorice – Velika Gorica

Popularni Petek na Gorice vraća se u Park Plemenite općine turopoljske, gdje će posjetitelji moći uživati u bogatoj ponudi lokalnih proizvođača, rukotvorina i jesenskih delicija. U dva termina, od 10 do 14 te od 16 do 18 sati, građane očekuje MLJAC plac s toplim štruklima, žgancima, štrudlama, domaćim sokovima, ajvarima i suhomesnatim proizvodima. Na ART placu će se moći razgledati i kupiti unikatne rukotvorine, prirodna kozmetika i dekorativni predmeti domaćih kreativaca.

Ovog puta program uključuje i dodatne aktivnosti. Od 16:30 sati u Centru za posjetitelje održat će se predavanje o tai chiju, nakon čega slijedi vođeno vježbanje na otvorenom u 17:15. U 18 sati počinje kreativna radionica izrade filca pod vodstvom mag.art. Anje Krivaje, namijenjena djeci i odraslima. Sudjelovanje je besplatno, ali broj mjesta ograničen. U suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, na manifestaciji će biti postavljen i informativni punkt o zdravlju, gdje će se dijeliti edukativni materijali i nuditi savjetovanja o prevenciji i zdravim životnim navikama.

Dučecove špelancije – Mraclin

U subotu, 4. listopada, u Mraclinu se održavaju tradicionalne Dučecove špelancije. Ispred Društvenog doma mirisat će kotlovi sa šljivom i kruškom, a posjetitelje očekuju domaći kolači, turopoljski bažul i druga gastronomska iznenađenja.

Uz tamburaše, folkloraše i dolazak Banijske pukovnije iz Petrinje, manifestacija nudi i radionice i igre za djecu, pa je cijeli program prilagođen obiteljima. Organizatori ističu kako se pečenje rakije u selu njeguje desetljećima i da je upravo taj običaj središnji simbol zajedništva koje povezuje generacije. Ulaz je slobodan, a svi su pozvani da provedu dan u druženju, razgovoru i uživanju u jednostavnim, ali važnim stvarima , domaćoj hrani, glazbi i tradiciji.

ERC Croatia Rally – Samobor

Za ljubitelje brzine, vikend donosi ERC Croatia Rally, koji se održava od 3. do 5. listopada i po prvi put nakon više od deset godina ponovno dolazi u Hrvatsku. Na području Samobora u subotu će se voziti dva brzinska ispita: Gornja Vas – Stojdraga i Breganica – Smerovišće, koji će na ceste privući brojne ljubitelje relija. Ovaj događaj ujedno je uvod u veliki WRC Croatia Rally 2026.

Međunarodni dan bijelog štapa + Kids CRO Race – Sveta Nedjelja

U Svetoj Nedelji u subotu u 10 sati kreće Kameleonska šetnja povodom Međunarodnog dana bijelog štapa, u organizaciji Udruge Kameleon. Sudionici će proći rutu od Trga Ante Starčevića do Svetonedeljskog brega, s ciljem podizanja svijesti o izazovima osoba oštećenog vida.

Istovremeno, u parku podno crkve Presvetog Trojstva održava se Kids CRO Race, virtualna biciklistička utrka za djecu od 9 do 12 godina. Mali biciklisti natjecat će se na trenažerima dok će se utrka prikazivati na velikom ekranu.

CRO RACE – Jastrebarsko

Jastrebarsko u subotu po prvi put postaje dio velike međunarodne utrke CRO Race, koja se prenosi u više od 200 zemalja svijeta. Biciklisti će kroz grad proći između 14 i 14:45 sati, a središnje događanje odvijat će se na Strossmayerovom trgu, uz glazbu, druženje i sajam Plac mljac.

Bučijada – Ivanić-Grad

Najveća jesenska manifestacija u regiji, Bučijada u Ivanić-Gradu, održava se od petka do nedjelje (3. – 5. listopada). Grad će biti ukrašen s čak 10 tona buča, a posjetitelji će moći kušati bučnice, bučokremšnite, ajvar, pivo od buče i bučino ulje proizvođača iz cijele Hrvatske.

Na glavnoj pozornici na Trgu Vladimira Nazora koncertni program počinje već u petak navečer, kada nastupaju Frajle i Maligani, dok će u subotu pjevati Doris Dragović, a u nedjelju Grše zatvara trodnevni spektakl.

Za najmlađe je pripremljen bogat program Male Bučijade sa zabavnim igrama, radionicama i kazališnim predstavama u Sportskom parku Zelenjak. Subotnji dan začinit će i Mario Valentić sa svojim Pumpkin Workoutom.

Bilo da volite glazbu i druženje, miris pečenih kestena ili škripu guma na rally stazama, ovaj vikend u Turopolju i okolici donosi sve to i više.

Za nekoliko mjeseci hrvatske će banke morati građanima ponuditi besplatan paket osnovnih bankovnih usluga. Ipak, besplatni račun neće biti aktiviran automatski, korisnici će ga morati zatražiti, a sve će vrijediti isključivo za račun na koji se isplaćuje plaća. Ostaje otvoreno pitanje što s minusima, mobilnim bankarstvom i korisnicima koji ostanu bez redovnih primanja.

Kako prenosi N1, novi zakon obvezuje banke da građanima omoguće besplatni osnovni paket bankarskih usluga, no detalji provedbe prepušteni su samim bankama. To znači da će svaka od njih moći odrediti način aktivacije besplatnog računa – bilo da se radi o otvaranju novog računa, bilo o aktiviranju besplatnih usluga na postojećem računu.

Prema dosadašnjim najavama, očekuje se da će većina banaka odabrati jednostavnije rješenje, aktivaciju besplatnog paketa na postojećem tekućem računu, uz zadržavanje istog IBAN-a, kartice i PIN-a. Takav pristup smanjuje troškove i administraciju, a građanima olakšava prijelaz na novi sustav.

Banke će same odlučivati i o tome što će biti s korisnicima koji imaju odobreno prekoračenje po računu. Zakon ih ne obvezuje da i tu uslugu uključe u besplatni paket, pa se očekuje da će pojedine banke pronaći različita rješenja kako bi taj segment izdvojile iz besplatne ponude.

Iako se predviđa se da većina besplatnih paketa uključuje internetsko bankarstvo, to ne vrijedi i za mobilno bankarstvo. To znači da bi korisnici koji najčešće koriste aplikacije na mobitelu mogli biti zakinuti, jer će im se mobilno bankarstvo i dalje naplaćivati.

Besplatni računi trebali bi građanima donijeti uštede, no sustav će zahtijevati aktivan pristup, korisnici će morati sami zatražiti aktivaciju usluge. Usto, nije još poznato hoće li sve banke jednako tretirati korisnike koji ostanu bez plaće. Prema zakonu, ako tri mjeseca zaredom ne primaju redovna primanja, banke mogu ponovno početi naplaćivati naknade, uz obvezu da klijenta o tome obavijeste najmanje 15 dana ranije. Drugim riječima, iako su besplatni računi korak prema većoj financijskoj dostupnosti, njihova praktična primjena i dalje ovisi o pravilima svake pojedine banke.

Zagrebačka županija najpoželjnije je odredište za život u Hrvatskoj, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) za 2023. godinu. Kako tvrdi Lider, u nju se doselilo ukupno 4.431 osoba, od čega 2.081 iz drugih dijelova Hrvatske, a 2.350 iz inozemstva. Time je Zagrebačka županija ostvarila najveći pozitivan migracijski saldo u zemlji, odnosno najveću razliku između broja doseljenih i odseljenih stanovnika.

Pad interesa za život u Zagrebu, a rast popularnosti njegove okolice, jasno pokazuju migracijski podaci. Dok se ljudi sve više sele u predgrađa i manja mjesta Zagrebačke županije, glavni grad polako gubi status najpoželjnijeg mjesta za život.

Zanimljivo je da je tijekom pandemijske 2020. godine Grad Zagreb još uvijek bio među dobitnicima. Te godine glavni grad imao je pozitivan migracijski saldo od 933 stanovnika, odmah iza Zagrebačke županije. Na trećem je mjestu tada bila Zadarska županija s plusom od 290, dok su Istarska, Primorsko-goranska i Varaždinska također bilježile manji rast stanovništva.

Od 2021. nadalje, situacija se promijenila, Zagrebačka županija preuzima primat, dok Grad Zagreb bilježi pad broja stanovnika i prelazi u minus. Do 2020. glavni grad bio je apsolutni dobitnik po migracijskom saldu. 2019. godine imao je 3.309 više doseljenih nego odseljenih, 2018. 3.413, a 2017. čak 4.102.

Trend koji je započeo tijekom pandemije sada se dodatno učvrstio. Dok Zagreb bilježi gubitke, Zagrebačka županija postaje sve poželjnija destinacija za život, i to ne samo za one koji bježe od gradske gužve, već i za doseljenike iz drugih dijelova Hrvatske i inozemstva.

Ujedinjeno Kraljevstvo uskoro uvodi digitalne osobne iskaznice koje će se čuvati na mobilnim telefonima, najavio je britanski premijer Keir Starmer. Novi identifikacijski dokument trebao bi postati obvezan dokaz prava na rad, a vlada ga predstavlja kao korak prema većoj sigurnosti i učinkovitijem nadzoru nad ilegalnim zapošljavanjem.

Kako prenosi Poslovni.hr, Starmer je istaknuo da je riječ o “ogromnoj prilici” za zemlju, tvrdeći da će digitalne iskaznice otežati ilegalni rad i pomoći u osiguravanju granica. “Znam da su radnici zabrinuti zbog razine ilegalnih migracija u ovu zemlju. Sigurna granica i kontrolirane migracije razumni su zahtjevi, a ova vlada ih sluša i ispunjava”, poručio je premijer.

Prema planu, digitalne iskaznice sadržavat će ime, datum rođenja, fotografiju, nacionalnost i status boravka. Pohranjivat će se na mobilnim uređajima na sličan način kao beskontaktne kartice ili aplikacija Nacionalne zdravstvene službe (NHS). Građani i legalni stanovnici trebali bi ih dobiti do kraja ovog parlamentarnog mandata.

Premda će iskaznica biti obvezna za dokazivanje prava na rad, građani ju neće morati fizički nositi niti predočavati u svakodnevnim situacijama. Kako će sustav funkcionirati za osobe bez pametnih telefona, još nije odlučeno, u tijeku su konzultacije, a razmatra se i mogućnost izdavanja fizičkih iskaznica.

Uvođenje digitalne identifikacije izazvalo je podijeljene reakcije. Stranka Reform UK nazvala je prijedlog “ciničnom smicalicom” s ciljem da se birači uvjere kako vlast poduzima mjere protiv ilegalne imigracije. Konzervativna čelnica Kemi Badenoch plan je odbacila kao “trik koji neće ništa učiniti da zaustavi brodove”, dok su Liberalni demokrati poručili da neće podržati obveznu digitalnu identifikaciju jer smatraju da ona nepotrebno zadire u privatnost građana.

Uvođenje digitalnih osobnih iskaznica u Britaniji moglo bi biti zanimljiv signal i za druge europske zemlje, pa tako i za Hrvatsku, gdje se elektronička osobna iskaznica već koristi, ali zasad nema obveznu digitalnu verziju na mobilnim uređajima. Dok britanska vlada digitalni identitet vidi kao alat protiv ilegalnog rada, u Hrvatskoj se digitalni dokumenti zasad ponajviše povezuju s administrativnim olakšicama i pristupom e-Građanima.

Britanski primjer mogao bi otvoriti raspravu o tome ide li Europa prema potpunom prelasku na digitalne identitete i koliko su građani spremni prepustiti svoje osobne podatke digitalnim sustavima države.