Povežite se s nama

Vijesti

Mentalno zdravlje djece glavna tema tribine “Kako smo u krizi?”

Puljiz Vidović: Psihički problemi se stvaraju u djetinjstvu i ako mi s današnjom djecom i mladima ne budemo radili, to će biti jednog dana ljudi s ozbiljnim problemima mentalnog zdravlja!

Objavljeno

na

Tribina Kako smo u krizi

Ovogodišnji Dječji tjedan u Velikoj Gorici bavi se temom mentalnog zdravlja djece i mladih s ciljem promoviranja ideje o važnosti zaštite mentalnog zdravlja, posebno zdravlja djece, koja su u trenutnoj situaciji izrazito ranjiva skupina. Jučer je u vijećnici Pučkog otvorenog učilišta održana tribina pod nazivom „Kako smo u Krizi?“ na kojoj su o ovoj važnoj temi govorile psihologinja Gordana Keresteš s Odjela za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, socijalna radnica Iva Bačurin iz Centra za djecu mlade i obitelj, novinarka Suzana Majstorović sa City radija, te psihologinja i ravnateljica Centra za djecu mlade i obitelj Sanda Puljiz Vidović.

– Na ovoj smo tribini apelirali koliko je važno raditi i Strategije mentalnog zdravlja. Važno je posvetiti se toj temi i jednako je važno zaposliti stručnjake, ukoliko to ne budemo radili posljedice već osjećamo danas, ali itekako ćemo ih osjetiti u budućnosti. Psihički problemi se stvaraju u djetinjstvu i ako mi s današnjom djecom i mladima ne budemo radili, to će biti jednog dana ljudi s ozbiljnim problemima mentalnog zdravlja – istaknula je Sanda Puljiz Vidović, ravnateljica Centra za djecu, mlade i obitelj po završetku tribine.

05.10.2021. – Velika Gorica – U sklopu Dječjeg tjedna održana tribina „Kako smo u krizi“ – foto: Cityportal.hr

Rezultati istraživanja dječjeg iskustva za vrijeme pandemije COVID-19 u Hrvatskoj, a koje je provela prof.dr.sc. Gordana Keresteš u sklopu istraživanja “Kako smo? Život u Hrvatskoj u doba korone”, odgovaraju na pitanje Kako su djeca?

– Neki nalazi istraživanja govore kako su mlađa djeca bila više zabrinuta zbog mogućnosti zaraze koronavirusom nego starija djeca, a svu je djecu znatno više brinula mogućnost da se razboli netko njima blizak, nego oni sami. Djeci su za vrijeme pandemijskih mjera najviše nedostajali prijatelji i vršnjaci, ali gotovo jednako i djedovi, bake i rodbina te boravak izvan kuće i sportske aktivnosti. Djevojčice i starija djeca izvijestili su o lošijem psihičkom zdravlju od dječaka i mlađe djece. Djetetovo psihičko zdravlje povezano je s brojnim karakteristikama djeteta i okoline u kojoj živi – ispričala nam je prof. Keresteš koja je ujedno bila gošća tribine.

– Ove tribine su iznimno važne, kako i za stručnjake tako i za roditelje i opću javnost. Mislim da je kao i svaka kriza, jedna mogućnost da mi stvari preispitamo i da popravimo ono što možemo popraviti. Na takav način bi trebalo iskoristiti ovu krizu. Dobro je što se počelo pričati o psihičkom zdravlju, puno više nego ikad prije, to će sigurno doprinijeti destigmatizaciji psihičkih teškoća koji jedan manji broj ljudi, djece i mladih imaju – naglašava Keresteš.

05.10.2021. – Velika Gorica – U sklopu Dječjeg tjedna održana tribina „Kako smo u krizi“ – foto: Cityportal.hr

Osim toga, na tribini je iznesen i jedan poražavajući podatak, a to je da oni koji trebaju pomoć, tu pomoć trebaju dugo čekati osim ako nisu hitan slučaj.

– Kroz ovu krizu smo osvijestili koliko nam zapravo nedostaje stručnjaka za mentalno zdravlje djece i mladih i nedostaje nam ta Strategija za mentalno zdravlje. Tu je ključno nekoliko stvari, jedno je stavljanje te teme otvoreno u javni prostor, razgovor o psihičkim poteškoćama. Zatim kada se radi o djeci, da se što ranije pokušaju prepoznati te teškoće, a treća stvar je svakako dostupnost pomoći za psihičke teškoće. Imamo duge liste čekanja, a u Zagrebu imamo vrtiće i škole koji nemaju psihologa, koji su ipak educirani da rano uoče teškoće, pruže podršku i upute dijete dalje ako je potrebno. Problemi su višeslojni, ali mislim da je ovo prilika da ih krenemo rješavati – zaključila je Keresteš.

05.10.2021. – Velika Gorica – U sklopu Dječjeg tjedna održana tribina „Kako smo u krizi“ – foto: Cityportal.hr

 

Gospodarstvo

Istraživanje pokazalo – Standardna košarica potvrđuje trend rasta cijena

Objavljeno

na

Objavio/la

trgovina

– Potrošačka košarica za osnovne potrebe poskupljuje i nastavlja trend rasta cijena, što jasno pokazuje da građani sve više plaćaju, a u vrećici nose sve manje – komentirala je Ana Knežević, predsjednica HUZP-a.

Naime, još snažnije poskupljuje košarica koja odražava stvarne potrošačke navike i potrebe, a čiji se porast cijena vidi u rezultatima istraživanja portala Koliko.HR u suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača (HUZP).

Kao prvo, analizom posljednjih šest mjeseci utvrđeno je poskupljenje standardne prehrambeno-higijenske košarice za četveročlanu obitelj za 17,49 eura, pa je već drugi mjesec zaredom iznad 730 eura. Riječ je o košarici koja odražava realne potrebe i navike hrvatskih obitelji.

Kao drugo, prosječna cijena temeljne prehrambeno-higijenske košarice za četveročlanu obitelj u siječnju 2026. iznosila je 485,26 eura, što je 1,22 eura više nego u prosincu.

Koliko je to u kunama?

– Na prvu možda ne zvuči mnogo, ali dva eura mjesečno su nekadašnjih 15 kuna. Još više zabrinjava činjenica da standardna košarica za četveročlanu obitelj iznosi nekadašnjih 5.542 kuna – ističe Siniša Bogdanić s portala Koliko.HR.

Što sadrži temeljna košarica?

Temeljna ili tzv. „košarica za preživljavanje“ sadrži 51 artikl i pokriva minimalne mjesečne potrebe kućanstva: osnovne namirnice i sredstva za higijenu, uglavnom domaći proizvodi, bez luksuza.

Što sadrži standardna košarica?

Standardna košarica s 77 proizvoda bogatija je verzija, temelji se na navikama i preferencijama. Sadrži više mesa i voća, tunu i paštete, čokoladne namaze, grickalice, sokove te umjerene količine piva i vina, uz dodatne higijenske proizvode poput papirnatih kuhinjskih ručnika i vlažnih maramica.

Kako se računa?

Obje se košarice računaju prema modelu: majka, otac, sin od 13 i kći od 10 godina.

Cijena nacionalne košarice daje najtočniji prikaz trenda rasta cijena, troškova prehrane i higijene u Hrvatskoj i predstavlja prosjek županijskih vrijednosti.

Najskuplje temeljne i standardne košarice zabilježene su u Splitsko-dalmatinskoj, Požeško-slavonskoj, Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, a temelje se na cjenicima koje trgovački lanci moraju svakodnevno objavljivati prema Vladinoj odluci od 2. svibnja 2025. godine.

Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet, provodi anonimno istraživanje o tome kako doživljavate rast cijena, mjere Vlade i ponašanje trgovačkih lanaca.

Sudjelovati možete klikom na poveznicu.

Nastavite čitati

Vijesti

Kreće gradnja mosta preko Odre u Veleševcu – novi prijelaz dug gotovo 50 metara

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: ŽUC Zagrebačke županije/FB

Na području općine Orle započeli su radovi na izgradnji mosta preko rijeke Odre, koji će povezivati Veleševec i Selce, a projekt provodi Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije.

Prema dostupnim informacijama, most će biti izveden kao prednapregnuta armiranobetonska konstrukcija s jednim rasponom. Svijetli razmak između upornjaka iznosit će 28,21 metar, dok je ukupna duljina mosta predviđena na 49,61 metar.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija udrugama dijeli 1,9 milijuna eura, otvoreni natječaji za 2026.

Od zdravstva i branitelja do poljoprivrede i kulture.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačka županija u 2026. godini dodjeljuje 1,9 milijuna eura za projekte i programe udruga, uključujući zdravstvene, socijalne, kulturne, obrazovne, braniteljske i ekološke aktivnosti. Trenutačno je otvoreno 7 od 12 javnih natječaja. Za zdravstvene, socijalne i humanitarne programe dostupno je 420 tisuća eura, dok udruge proizašle iz Domovinskog rata mogu konkurirati za 100 tisuća eura.

Iz područja poljoprivrede i lovstva prijave za veće infrastrukturne projekte traju do 5. ožujka, dok je javni poziv za lovstvo otvoren do 31. listopada. Natječaj za ribarstvo također je otvoren do 5. ožujka, kao i onaj za poljoprivredne udruge.

Kulturne, socijalne, humanitarne i druge neprofitne organizacije mogu se prijaviti na javni poziv vrijedan 510 tisuća eura do 15. studenoga. Ustanove za obrazovanje odraslih prijave za nabavu opreme podnose do 31. listopada. Natječaji za zaštitu okoliša te projekte iz područja ljudskih prava i demokratske kulture bit će raspisani u ožujku, a poziv za pomoć Hrvatima izvan Hrvatske se također očekuje tijekom ožujka.

Sve možete pratiti ovdje.

Nastavite čitati

Sport

Vigo, Ema i Nelli – tri nova osobna rekorda AK Maraton VG Velika Gorica

Objavljeno

na

Objavio/la

Dok većina u veljači još uživa u zimskom ritmu i krafnama, mladi atletičari AK Maraton VG Velika Gorica pomiču granice i postavljaju nove osobne rekorde.

Na jučerašnjem Dvoranskom prvenstvu Hrvatske za mlađe kadete i mlađe kadetkinje sva tri natjecatelja pokazala su da upravo borbenost, ustrajnost i hrabrost čine temelj svakog uspjeha.

U disciplini 60 m mlađih kadeta Vigo Šušnjić postavio je osobni rekord ostvarivši izvanredan rezultat od 9,65 sekundi.

U utrci 55 m prepone kod mlađih kadetkinja Ema Glija istrčala je 9,86 sekundi i time također srušila već fenomenalni osobni rekord.

Disciplinu skok u dalj (zona) Nelli Komljenović odradila je vrhunski i ostvarila rezultat 4,60 m, što je ujedno i njezin novi osobni rekord.

Natjecanje tradicionalno organizira Hrvatski atletski savez na Zagrebačkom velesajmu, a detalje o natjecanju pročitajte OVDJE.

 

Nastavite čitati

Crna kronika

Uhvaćena na djelu! Žena osumnjičena za niz krađa u Velikoj Gorici i Novom Čiču

Šteta se procjenjuje na više od 4.000 eura

Objavljeno

na

Objavio/la

Policija je u petak, 14. veljače, uhitila 47-godišnju ženu koja je u Velikoj Gorici i okolici počinila niz krađa i pokušaja provala. Osumnjičena je zatečena u trenutku kada je pokušavala ukrasti novac iz torbice u kući 53-godišnjakinje u Šenoinoj ulici. Vlasnica kuće i član obitelji zadržali su je do dolaska policije.

Kriminalističko istraživanje pokazalo je da ova žena nije bila nova u krađama. Policija sumnja da je 24. siječnja provalila u kuću 83-godišnjaka u Novom Čiču, gdje je ispremetala stvari, ali nije ništa otuđila. Nekoliko dana kasnije, 9. veljače, ušla je u kuću 31-godišnjakinje također u Novom Čiču i odnijela novac i nakit iz komode.

Osim toga, istog dana kada je uhvaćena, osumnjičena je počinila još dva kaznena djela. Najprije je iz kuće 30-godišnjakinje u Velikoj Gorici ukrala zlatni nakit dok je u kući bila i maloljetna osoba, a potom je pokušala provaliti u kuću 26-godišnjaka, gdje ju je spriječio lavež psa.

Materijalna šteta nastala ovim kaznenim djelima procijenjena je na oko 4.300 eura. Nakon dovršenog istraživanja, osumnjičena je predana pritvorskom nadzorniku, a nadležno državno odvjetništvo dobilo je posebno izvješće o slučaju.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno