HOTNEWS
Menadžeri pobjegli od stresa i otkrili ljekovitu prirodu Turopolja od koje se može i zaraditi
Verica Fišli i Nenad Peternac prije 10 godina odlučili su napustiti svoje dobro plaćene menadžerske pozicije i odseliti u Gornje Podotočje kako bi živjeli bez stresa i u skladu s prirodom. Oboje danas zrače srećom i optimizmom. Zadovoljni su, zdraviji i ispunjeni, a to im je omogućila sloboda i život u prirodi.
“Meni je uvijek bila želja iz stanova se vratiti se natrag na svoju djedovinu u Podotočju. Valjda u sebi imam taj ‘seljački gen‘. U Sofiji sam živio u neboderu koji ima 18 katova, a ja sam sebi na balkonu napravio pušnicu za sušiti meso. Susjedi su prvo zvali vatrogasce, a onda mi počeli nositi meso da i njima posušim”, kaže Nenad Peternac i prepričava kako je od dvije perilice rublja napravio priručnu pušnicu i tako dobro nasmijao vatrogasce.
U tom razdoblju radio je u informatičkoj industiji, bio vlasnik tvrtke koja je imala 70 zaposlenih i jako puno putovao. S druge strane, Verica sebe opisuje kao ‘dijete asfalta’ i, tvrdi, nije joj bilo ni na kraj pameti da će ikada živjeti u prirodi. Trebalo je za to, kaže, imati i dosta hrabrosti.
“Nenad je htio otići iz grada, a meni je ‘pukao film’ i rekla sam da idemo probati. Nije mi žao, daleko smirenije živim. Sad mi smeta buka gradova. Živimo dosta financijski skromnije, ali smirenije i zadovoljnije. Danas radim ono što me ispunjava”, objašnjava Verica Fišli koja je svojedobno radila u tekstilnoj industriji i bila zadužena za 650 ljudi, a nerijetko je radila i 20 sati na dan.
“Kad smo došli tu, ona je rekla da bi htjela imati vrt, ali se ne želi saginjati i puno kopati. Napravio sam joj uzdignuti vrt po kineskom principu starom 5.000 godina. Uzdignuti vrt u Europu je došao prije 200 godina, a u Podotočju je 10 godina“, kroz smijeh nam je ispričao Nenad Peternac.
No, preseljenjem na selo ovaj par nije se odrekao blagodati modernog života. Zagreb i dalje često posjećuju, odlaze u kazališta, kina i na koncerte. Živjeti na selu, jasno su dali do znanja, ne znači biti izoliran.
Ubrzo su počeli upoznavati prirodu i koristiti biljke koje su sakupljali na dugim šetnjama po goričkoj okolici. Otkrili su da je većina jestiva, a mnoge od njih imaju i ljekovita svojstva. Kao i mnogi drugi, Verica i Nenad trpjeli su mnoge zdravstvene probleme uzrokovane stresom. Visok krvni tlak, problemi sa žuči i štitnjačom sada su riješeni, a u svemu im je pomogla ljekovitost prirode.
“Prije svega treba otići živjeti u prirodu, maknuti se iz centra grada da si možeš napraviti svoj mali vrt i voćnjak i imati ono osnovno za preživljavanje. Već se tako mičeš od stresa i nervoze, a samim time su ti potrebe za zarađivanjem manje“, kaže Verica i dodaje kako, jednom kad naučiš živjeti od prirode, shvatiš kako je malo truda potrebno da se osiguraju financijska sredstva.
“Kad dođe jesen moramo rezati ribizle. Kad odrežem vrhove, zapelcam sadnice. Ribizli su po 30-ak kuna. Verica je stavila 10 dekagrama čičoka u zemlju prije tri godine i dobila je 30 kilograma. Nakon toga ih nismo više sadili, samo ih vadimo. Ovakvim načinom života otvaraju se druge mogućnosti jer način razmišljanja postaje potpuno drugačiji. Kad čovjek samo odlazi na posao i radi na poslu, ima pred sobom jedan tip opravdanja ‘ja sad ne moram ništa raditi, ja sam danas bio na poslu i radio sam'”, govori Nenad i nastavlja:”Znamo se strašno čuditi da čovjek ode na prodajnu izložbu sa sadnicama sibirskog limuna i za par sati vrati se s 1.000 kuna više kući“, govori Nenad i objašnjava kako svaka biljka koju su posadili može biti temelj za mnoge druge proizvode, a sve se to može unovčiti.
“Dok ne radite imate vremena uljepšati stare predmete. Od starog komada drveta koji je gorio u kaminu Nenad je napravio lampu. Ima toliko starih predmeta koje ljudi odbacuju. Radite da si kupite nešto novo, a daleko kvalitetnije bacate“, ispričala nam je Verica koju izuzetno veseli šivanje i ukrašavanje različitih predmeta.
Ovaj par zaljubljenika u prirodu i kulinarstvo, između ostalog, radi pekmeze, sokove, umake, čajeve, kreme i macerate. Hrana koju pripremaju spada u delicije i jako je skupa kada se kupuje u dućanima. Oni, s druge strane, sve sami uberu i pripreme, a ostane i za prodaju.
“Mogli bi samo od pekmeza, ajvara, usoljenih inćuna i čajeva funkcionirati. Pogotovo što je danas takvo vrijeme da svi traže nešto što je autohtono, prirodno i zdravo. A hrane ima oko nas, samo je treba pronaći“, kaže Verica Fišli i dodaje:”Naše salate su cvjetne, u njima ima jaglaca, maslačaka, zlatica, ljubičica i tratinčica. Sve je jestivo i vrlo ukusno. Radim pesto od medvjeđeg luka, ukiseljene lukovice i pupoljke medvjeđeg luka, a njega u Turopolju možete naći posvuda. Zdravo je i jeftino. Osim toga je višestruko korisno jer ste na zraku, šetate i uberete si hranu.“
Shvaćaju da je svaki početak težak i da je mladima teško odlučiti ostaviti poslove i otići živjeti u prirodu.
“Bojim se za sina koji živi u Sofiji i radi u IT sektoru. Po noći se radi i ne spava do 4 sata, radi se bjesomučno. Sofija je postala prenapučena i prljava te je strašno nehumana”, objašnjava Nenad i zaključuje kako je potrebna snaga za mlade ljude da naprave taj rez, ali oni koji to odluče sigurno neće požaliti, a novac će vrlo brzo početi dolaziti.
HOTNEWS
Gorica jučer srušila rekord! 38,2 Celzijeva stupnja pržilo grad
Od kad postoje mjerenja, Velika Gorica nikad u lipnju nije imala toliko visoku temperaturu zraka…
HOTNEWS
Tržnica seli na novu lokaciju – kreće rekonstrukcija nadstrešnice
Povratak „placa“ u Školsku planiran krajem ljeta.
HOTNEWS
Naši vatrogasci spremni za zaštitu od požara u priobalju – u četvrtak prva smjena ide na otok Ugljan
Maceković: Dužina perioda dislokacija ovisi o vremenskim uvjetima u rujnu.
Vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica i ovog ljeta idu – na more. No, nije riječ o putovanju na godišnje odmore već planirane aktivnosti u sklopu zaštite od požara u priobalju, kada odlaze na ispomoć kolegama na našem Jadranu.
Prva redovna dislokacija traje od 26. lipnja do 10. srpnja.
Foto: Cityportal
– Sudjelujemo s dva vatrogasca i jednim vozilom u mjestu Kukljica na otoku Ugljanu, zajedno s jednim pripadnikom JVP Grada Zaprešića te jednim kemijskim vozilom iz JVP Grada Ivanić Grada – ispričao nam je Ivica Maceković, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica.
Inače, dislokacije traju po 14 dana, a svakog drugog četvrtka je smjena vatrogasaca.
Foto: Naši škoji DVD Kali-Kukljica
–To će u konačnici biti ukupno oko sedam smjena, što ovisi o odluci glavnog vatrogasnog zapovjednika koji se vodi vremenskim uvjetima u mjesecu rujnu – dodaje Maceković.
Našim vatrogascima želimo mirno ljeto, bez požara i da se sretno vrate svojim kućama!
HOTNEWS
STIGLI REZULTATI Velika Gorica ima prirodne resurse za toplinski sustav ali i za poljoprivrednu proizvodnju
Ležišna temperatura iznad 100 °C i kapacitet bušotine može pokriti gotovo 60 % potreba toplinskog sustava Velike Gorice.
Rezultati istražnih aktivnosti provedenih u sklopu projekta „Razvoj geotermalnog potencijala za potrebe toplinarstva“, pokazali su da Velika Gorica ima značajan geotermalni potencijal. Naime, zabilježena ležišna temperatura istražne geotermalne bušotine prelazi 100 °C te toplina iz samo ove bušotine može zadovoljiti 60% potreba velikogoričkog toplinskog sustava.
–Rezultati istraživanja potvrđuju ono u što smo vjerovali, da naš grad ima prirodne resurse koji mogu igrati važnu ulogu u održivom razvoju i energetskoj tranziciji. Ležišna temperatura iznad 100 °C i kapacitet bušotine koji može pokriti gotovo 60 % potreba toplinskog sustava Velike Gorice otvaraju nam konkretne mogućnosti za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima i značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova. To je veliki korak bliže jeftinijem i održivijem grijanju za naše građane – istaknuo je gradonačelnik Krešimir Ačkar.
Kako ističu iz Agencije za ugljikovodike potencijal na području Velike Gorice uz upotrebu za toplinski sustav, ima mogućnost za upotrebu u poljoprivrednoj proizvodnji što samom projektu daje dodatnu vrijednost pri upotrebi obnovljivih izvora energije.
–Za ostvarenje punog potencijala geotermalnog sustava za potrebe toplinarstva, planira se izrada dodatne bušotine, čime bi se uspostavio proizvodno-utisni par koji omogućuje neprekidno i sigurno korištenje ovog prirodnog resursa – dodaju su iz Agencije.
Foto: Sanjin Vrbanus
Podsjetimo kako je nakon odrađenih seizmičkih mjerenja i istražnih aktivnosti, početkom godine započela završna faza istraživanja geotermalnog potencijala. Samo nekoliko kilometara izvan centra grada, uz Sisačku ulicu, izrađena je geotermalna bušotina GT-1, odnosno bušotinski toranj visine veće od goričkog nebodera, a ispod kojega je spušteno gotovo tri kilometra cijevi u bušotinu.
–Istražna bušotina u Velikoj Gorici potvrđuje da Hrvatska ima konkretne, lokalno primjenjive izvore obnovljive energije koji mogu izravno koristiti zajednicama. Ovo ulaganje dio je šireg strateškog pristupa kojim Hrvatska nastoji iskoristiti svoj bogat geotermalni potencijal za jačanje energetske neovisnosti i otpornosti u sektoru grijanja – objasnio je predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan.
Inače, za provedbu projekta „Priprema i istraživanje geotermalnog potencijala u kontekstu centraliziranog grijanja“ osigurano je 50,8 milijuna eura u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti,kroz mjeru poticanja energetske učinkovitosti, toplinarstva i obnovljivih izvora energije, a sama vrijednost velikogoričke investicije iznosi više od 11 milijuna eura.
Ovim potvrđenim potencijalom otvaraju se vrata za daljnji razvoj energetski neovisnog, održivog i ekološki prihvatljivog grijanja u jednom od najbrže rastućih hrvatskih gradova – poručuju Iz Grada Velike Gorice.
HOTNEWS
ZELINA Najdugovječnije vatrogasno društvo u županiji proslavilo veliki jublej
Tisuću sati godišnje dobrovoljnog rada za sigurnost zajednice.
DVD Sveti Ivan Zelina obilježio je 150. obljetnicu rada i postojanja. Svečanost povodom jubileja okupila je brojne generacije Zelinčana, od kojih su mnogi bili ili još uvijek jesu članovi najstarijeg vatrogasnog društva u Zagrebačkoj županiji.
– Danas, kada stojimo na pragu ovog velikog jubileja možemo istovremeno osjetiti ponos i zahvalnost. Stoljeće i pol – koliko je to samo intervencija i ugašenih požara, koliko umornih ruku i neprospavanih noći, koliko strepnje za tuđe i vlastite živote? Zato smo u čast ove obljetnice izradili vizualni identitet u čijem je središtu vatrogasna kaciga – simbol koji premošćuje vrijeme – poručio je predsjednik društva Janko Houška.
Foto: Zagrebačka županija
Zahvaljujući Županiji sva društva danas raspolažu najmodernijom vatrogasnom opremom.
– Ispred gradske Vatrogasne zajednice i svih 26 društava koja ju čine, te više od 2.500 vatrogasaca, želim vam puno uspjeha u daljnjem radu, jer ono što vi predstavljate za Zajednicu i za hrvatsko vatrogastvo je neprocjenjivo. Užitak je biti predsjednik – istaknuo je Zoran Fučkan, predsjednik Vatrogasne zajednice Svetog Ivana Zeline.
Foto: Zagrebačka županija
Na velikom doprinosu vatrogastvu Zagrebačke županije vatrogascima je zahvalio predsjednik županijske Vatrogasne zajednice Slavko Povrlišek.
– Neizmjerna vam hvala za sve što činite. Hvala vašim obiteljima koje vas s intervencija dočekuju sa strepnjom, hvala za svaku minutu utrošenu u spašavanje kao i na doprinosu vatrogastvu na dislokacijama tijekom ljetne sezone – rekao je Povrlišek.
Foto: Zagrebačka županija
Župan Stjepan Kožić, koji je i sam Zelinčanin, podsjetio je kako nije rijedak slučaj da su u zelinskim obiteljima svi članovi vatrogasci, kao i da je za vatrogastvo Županija povećala proračunska izdvajanja, na 1,3 milijuna eura.
– Čestitam vam na odabiru ovog plemenitog zanimanja, koje nije za svakoga, već samo za najhrabrije. Zagrebačka županija ima veliku vatrogasnu obitelj s 20 tisuća vatrogasaca i 254 dobrovoljna vatrogasna društva, od kojih je DVD Sveti Ivan Zelina najdugovječnije. Za našu županiju je vatrogastvo puno više od same djelatnosti, ono je dio našeg identiteta i dio obiteljskog nasljeđa – naglasio je župan.
Foto: Zagrebačka županija
Ponos i okosnica svakog mjesta su vatrogasci, naglasila je gradonačelnica Eva Jendriš Škrljak.
– Osim primarne djelatnosti, vatrogasci su aktivni i u humanitarnim te drugim aktivnostima zajednice, a više od 1000 sati dobrovoljnog rada tijekom godine pokazuje njihov status u društvu. Kada bi svi mi dali toliko sati dobrovoljnog rada u godini dana, gdje bi nam bio kraj? – istaknula je gradonačelnica.
Foto: Zagrebačka županija
Dodajmo kako je povodom velikog jubileja DVD Sveti Ivan Zelina predstavio i monografiju o svojoj povijesti.
– Ovaj plamen hrabrosti koji su naši osnivači zapalili prije 150 godina, nosili su brojni članovi društva koji su obnašali najodgovornije dužnosti. Svi oni su pristupili ovom pozivu prvenstveno iz ljubavi da se pomogne bližnjemu i svaki od njih dao je svoj neprocjenjiv doprinos – zaključio je autor Igor Zrinski.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
-
HOTNEWSprije 2 danaTržnica seli na novu lokaciju – kreće rekonstrukcija nadstrešnice
-
Kulturaprije 6 danaFOTO Čičko Ivanje po 20. put – pozornica spojila folklor nekoliko naroda
-
Sportprije 4 danaGorica je krenula: Stigli novi golman i napadač, traži se još desetak igrača!
-
Sportprije 5 danaFOTO Kao i uvijek, Alpas oduševio! Zvezda uzela titulu, zablistali i klinci iz Kurilovca