Povežite se s nama

HOTNEWS

Menadžeri pobjegli od stresa i otkrili ljekovitu prirodu Turopolja od koje se može i zaraditi

Objavljeno

na

Verica Fišli i Nenad Peternac prije 10 godina odlučili su napustiti svoje dobro plaćene menadžerske pozicije i odseliti u Gornje Podotočje kako bi živjeli bez stresa i u skladu s prirodom. Oboje danas zrače srećom i optimizmom. Zadovoljni su, zdraviji i ispunjeni, a to im je omogućila sloboda i život u prirodi.

“Meni je uvijek bila želja iz stanova se vratiti se natrag na svoju djedovinu u Podotočju. Valjda u sebi imam taj ‘seljački gen‘. U Sofiji sam živio u neboderu koji ima 18 katova, a ja sam sebi na balkonu napravio pušnicu za sušiti meso. Susjedi su prvo zvali vatrogasce, a onda mi počeli nositi meso da i njima posušim”, kaže Nenad Peternac i prepričava kako je od dvije perilice rublja napravio priručnu pušnicu i tako dobro nasmijao vatrogasce.

U tom razdoblju radio je u informatičkoj industiji, bio vlasnik tvrtke koja je imala 70 zaposlenih i jako puno putovao. S druge strane, Verica sebe opisuje kao ‘dijete asfalta’ i, tvrdi, nije joj bilo ni na kraj pameti da će ikada živjeti u prirodi. Trebalo je za to, kaže, imati i dosta hrabrosti.

“Nenad je htio otići iz grada, a meni je ‘pukao film’ i rekla sam da idemo probati. Nije mi žao, daleko smirenije živim. Sad mi smeta buka gradova. Živimo dosta financijski skromnije, ali smirenije i zadovoljnije. Danas radim ono što me ispunjava”, objašnjava Verica Fišli koja je svojedobno radila u tekstilnoj industriji i bila zadužena za 650 ljudi, a nerijetko je radila i 20 sati na dan.

“Kad smo došli tu, ona je rekla da bi htjela imati vrt, ali se ne želi saginjati i puno kopati. Napravio sam joj uzdignuti vrt po kineskom principu starom 5.000 godina. Uzdignuti vrt u Europu je došao prije 200 godina, a u Podotočju je 10 godina“, kroz smijeh nam je ispričao Nenad Peternac.

No, preseljenjem na selo ovaj par nije se odrekao blagodati modernog života. Zagreb i dalje često posjećuju, odlaze u kazališta, kina i na koncerte. Živjeti na selu, jasno su dali do znanja, ne znači biti izoliran.

Ubrzo su počeli upoznavati prirodu i koristiti biljke koje su sakupljali na dugim šetnjama po goričkoj okolici. Otkrili su da je većina jestiva, a mnoge od njih imaju i ljekovita svojstva. Kao i mnogi drugi, Verica i Nenad trpjeli su mnoge zdravstvene probleme uzrokovane stresom. Visok krvni tlak, problemi sa žuči i štitnjačom sada su riješeni, a u svemu im je pomogla ljekovitost prirode.

“Prije svega treba otići živjeti u prirodu, maknuti se iz centra grada da si možeš napraviti svoj mali vrt i voćnjak i imati ono osnovno za preživljavanje. Već se tako mičeš od stresa i nervoze, a samim time su ti potrebe za zarađivanjem manje“, kaže Verica i dodaje kako, jednom kad naučiš živjeti od prirode, shvatiš kako je malo truda potrebno da se osiguraju financijska sredstva.

“Kad dođe jesen moramo rezati ribizle. Kad odrežem vrhove, zapelcam sadnice. Ribizli su po 30-ak kuna. Verica je stavila 10 dekagrama čičoka u zemlju prije tri godine i dobila je 30 kilograma. Nakon toga ih nismo više sadili, samo ih vadimo. Ovakvim načinom života otvaraju se druge mogućnosti jer način razmišljanja postaje potpuno drugačiji. Kad čovjek samo odlazi na posao i radi na poslu, ima pred sobom jedan tip opravdanja ‘ja sad ne moram ništa raditi, ja sam danas bio na poslu i radio sam'”, govori Nenad i nastavlja:”Znamo se strašno čuditi da čovjek ode na prodajnu izložbu sa sadnicama sibirskog limuna i za par sati vrati se s 1.000 kuna više kući“, govori Nenad i objašnjava kako svaka biljka koju su posadili može biti temelj za mnoge druge proizvode, a sve se to može unovčiti.

“Dok ne radite imate vremena uljepšati stare predmete. Od starog komada drveta koji je gorio u kaminu Nenad je napravio lampu. Ima toliko starih predmeta koje ljudi odbacuju. Radite da si kupite nešto novo, a daleko kvalitetnije bacate“, ispričala nam je Verica koju izuzetno veseli šivanje i ukrašavanje različitih predmeta.

Ovaj par zaljubljenika u prirodu i kulinarstvo, između ostalog, radi pekmeze, sokove, umake, čajeve, kreme i macerate. Hrana koju pripremaju spada u delicije i jako je skupa kada se kupuje u dućanima. Oni, s druge strane, sve sami uberu i pripreme, a ostane i za prodaju.

“Mogli bi samo od pekmeza, ajvara, usoljenih inćuna i čajeva funkcionirati. Pogotovo što je danas takvo vrijeme da svi traže nešto što je autohtono, prirodno i zdravo. A hrane ima oko nas, samo je treba pronaći“, kaže Verica Fišli i dodaje:”Naše salate su cvjetne, u njima ima jaglaca, maslačaka, zlatica, ljubičica i tratinčica. Sve je jestivo i vrlo ukusno. Radim pesto od medvjeđeg luka, ukiseljene lukovice i pupoljke medvjeđeg luka, a njega u Turopolju možete naći posvuda. Zdravo je i jeftino. Osim toga je višestruko korisno jer ste na zraku, šetate i uberete si hranu.“

Shvaćaju da je svaki početak težak i da je mladima teško odlučiti ostaviti poslove i otići živjeti u prirodu.

“Bojim se za sina koji živi u Sofiji i radi u IT sektoru. Po noći se radi i ne spava do 4 sata, radi se bjesomučno. Sofija je postala prenapučena i prljava te je strašno nehumana”, objašnjava Nenad i zaključuje kako je potrebna snaga za mlade ljude da naprave taj rez, ali oni koji to odluče sigurno neće požaliti, a novac će vrlo brzo početi dolaziti.

HOTNEWS

Otišao je naš Ćirek

Posljednji ispraćaj bit će u utorak 28. siječnja

Objavljeno

na

Objavio/la

Vijest koja nas je zatekla danas poslijepodne…u 80. godini života nakon moždanog udara preminuo je legendarni hrvatski glazbenik Boris Ćiro Gašparac. Iako je rođen u Požegi, Velika Gorica je dugi niz godina bila njegov dom, njegova inspiracija za stihove. Tome svjedoče njegovi nastupi i pjesme na VGF-u.

Gotovo uvijek odjeven u prepoznatljivu crnu boju, volio je prošetati našim gradom, svojom Velikom Goricom. Uvijek bi zastao i popričao sa sugrađanima, ispričao neku dogodovštinu iz svog života ili otkrio na kojoj pjesmi trenutačno radi. A nije bilo niti jedne “Bisernice” u kojoj se nije mogla čuti bar jedna njegova pjesma.

Od najranijeg djetinjstva znao je da će glazba biti njegov životni poziv jer se već kao dječak svojim velikim talentom isticao u školskom zboru kao solo pjevač. Uz gitaru je sve do 1992. godine pjevao i recitirao poeziju po zagrebačkim barovima i klubovima. U to vrijeme mu se dogodio veliki hit Karla Oršolića “Laže selo, lažu ljudi” koji je iste godine izveo na festivalu Zlatne žice Slavonije u rodnoj Požegi. S tadašnjim pratećim sastavom “Crni šest” osvojio je srca publike i do zadnjeg dana, uz puno zdravstvenih problema, nije posustao.

Nanizao je nekoliko antologijskih hitova kao što su “Leina” Rajka Dujmića, “Da sam im’o šaku dukata” Miroslava Škore, “Moj did Luka”, “U srce te dira moja tambura” i još puno nezaboravnih tamburaških pjesama. Nedavno je objavio obradu pjesme “Dida moj” Arsena Dedića, njegov posljednji umjetnički uradak i poklon unucima. Zauvijek ćemo pamtiti Ćirin gromoglasni bariton, besprijekornu interpretaciju i pjesme koje nam je ostavio na čuvanje.

Boris Ćiro Gašparac dobitnik je brojnih priznanja, među kojima su “Nagrada grada Požege za životno djelo” i “Medalja grada Zagreba” za poseban doprinos u promicanju kulture. Tijekom svoje impresivne karijere održao je oko 700 humanitarnih koncerata, pokazujući nesebičnu ljubav prema svojoj publici i zajednici.

Posljednji ispraćaj Borisa Ćire Gašparca održat će se u utorak 28. siječnja, u 13:20 sati na Krematoriju na Mirogoju.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Stiglo prometno rješenje: Jedan semafor postavljen, drugi u najavi

U planu je postavljenje i semafora na raskrižju Ulice Franje Boška Kirinčića s Ulicom 153. brigade

Objavljeno

na

Objavio/la

Poslovnu zonu Meridian 16, jednu od najvećih poslovnih zona u Hrvatskoj, prepoznali su brojni investitori. U njoj trenutačno posluje desetak velikih tvrtki i logističkih centara koji se bave transportom robe, a u kojima je zaposleno oko 1.500 radnika. Svoje projekte realizira još nekoliko prepoznatljivih tvrtki, a kada bude popunjena u cijelosti, u njoj će biti zaposleno gotovo 3 tisuće ljudi.

Velik broj zaposlenika, kao i kamioni koji gravitiraju prema poslovnoj zoni donose i veći promet koji se odvija na istočnoj obilaznici Velike Gorice, stoga je zbog sigurnosti svih sudionika u prometu bilo nužno postavljanje semafora i nove prometne signalizacije.

Konkretno, riječ je o raskrižju državne ceste D31 i Poslovne zone Vukovinsko polje, odnosno skretanje za Zelenu aleju, gdje su značajnu ugrozu za promet predstavljali lijevi skretači prema poslovnoj zoni, osobito tegljači i kamioni zbog tromosti velikih vozila kao i činjenice da se regulacija prometa odvijala samo putem horizontalne i vertikalne signalizacije. Upravo iz tog razloga nužna je bila semaforizacija spomenutog raskrižja što je napravljeno uz koordinaciju sa semaforiziranim raskrižjem D31-Stjepana Fabijančića Jape. Također je uvedeno i ograničenje brzine na 60 km/h. Nova regulacija prometa omogućuje sigurnije i nesmetano skretanje ulijevo prema industrijskoj zoni, kao i napuštanje raskrižja za sve sudionike u prometu, uključujući i pješake.

Foto: Semafor na skretanju za Zelenu aleju

Također, Grad Velika Gorica od Hrvatskih cesta zatražio je i semaforizaciju raskrižja Ulice Franje Boška Kirinčića s Ulicom 153. brigade. Naime, kako se u neposrednoj blizini planira izgradnja nove osnovna škola u Kurilovcu, postava semafora je jedan od nužnih elemenata za normalno i sigurno odvijanje cjelokupnog prometa, ali i zbog pristupa novom reciklažnom dvorištu.

Do postave semafora, za koje je potrebno izraditi projektno tehničku dokumentaciju i ishoditi dozvole za gradnju, Grad uz nadzor Hrvatskih cesta planira privremeno priključenje na Ulicu 153. brigade po izradi privremene regulacije prometa, a do konačnog rješavanja u vidu semaforizacije. U tijeku je postupak dobivanja uporabne dozvole za ovu prometnicu koja se izdaje pri nadležnom Ministarstvu prometa.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velikogorički poduzetnici prvi u Zagrebačkoj županiji po broju zaposlenih i ostvarenim prihodima

U 2023. godini naši poduzetnici ostvarili su dobit od čak 164 milijuna eura

Objavljeno

na

Objavio/la

Prema najnovijoj analizi Fine, porastao je broj zaposlenih u Velikoj Gorici u odnosu na 2022. godinu, dok su velikogorički poduzetnici u 2023. godini ostvarili i konsolidiranu neto dobit od 164 milijuna eura, što je rast od 15,5 posto u odnosu na godinu prije. Naime, poduzetnici Velike Gorice njih 2.187, imali su 22.707 zaposlenih, što je povećanje broja zaposlenih za 1,6% u odnosu na 2022. godinu.

S ostvarenih 3,1 milijardu eura prihoda u 2023. godini udio poduzetnika Velike Gorice u ukupnim prihodima Zagrebačke županije, koji iznose 13,1 milijardu eura, bio je 23,5%. Velikogorički poduzetnici u 2023. godini iskazali su rast ukupnih prihoda i rashoda od 13,1% u odnosu na 2022. godinu. Udio poduzetnika sa sjedištem u Velikoj Gorici u 2023. godini u broju poduzetnika Zagrebačke županije bio je 19,8%, u broju zaposlenih 27,8%, u ukupnim prihodima 23,5%, u ukupnim rashodima 23,4%, u dobiti razdoblja 22,6% i u gubitku razdoblja 11,4%.

Grad Velika Gorica, sjedište Zagrebačke županije, među županijskim središtima je po broju poduzetnika na 8. mjestu, a na razini RH na 9. mjestu. Po broju zaposlenih i ukupnim prihodima na razini RH je na 5. mjestu, a prema neto dobiti na 6. mjestu. Među poduzetnicima sa sjedištem u Velikoj Gorici, na prvom mjestu po visini ostvarenih ukupnih prihoda i 2023. godini bilo je društvo LIDL HRVATSKA d.o.o. k.d. s 1,2 milijarde eura ostvarenih ukupnih prihoda koje je ostvarilo i najveću dobit razdoblja u iznosu od 56,6 milijuna eura.

Druga po visini ostvarenih ukupnih prihoda u 2023. godini bila je HP – HRVATSKA POŠTA d.d. s 269,8 milijuna eura, što je 8,7% ukupnih prihoda svih poduzetnika Velike Gorice.

Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika sa sjedištem u Velikoj Gorici u 2023. godini iznosila je 1.166 eura i bila je 11,9% viša u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću obračunatu zaposlenima kod poduzetnika na području Zagrebačke županije (1.042 eura) te 13,5% viša od prosječne neto plaće zaposlenih kod svih poduzetnika Republike Hrvatske (1.028 eura).

Gledajući rang listu gradova i općina Zagrebačke županije, poduzetnici Velike Gorice su na prvom su mjestu po broju poduzetnika (2.187), broju zaposlenih (22.707), ukupnim prihodima (3,1 milijarda eura), dobiti razdoblja (185,4 milijuna eura) i neto dobiti (164 milijuna eura) te na drugom mjestu prema gubitku razdoblja (21,4 milijuna eura).

Nastavite čitati

Crna kronika

FOTO VIJEST Noćas provaljeno u benzinsku u Lekeniku

Što je i koliko ukradeno, bit će poznato nakon očevida

Objavljeno

na

Objavio/la

Razbijena vrata, navučene trake i policijski kombi…prizor je to kojeg su mnogi jutros vidjeli prolazivši uz Ininu benzinsku postaju u Lekeniku.

Provala se dogodila tijekom noći. Što je sve ukradeno, zasad nije poznato. Policija i dalje obavlja očevid, nakon kojeg će biti poznato više detalja.

Foto: Matea Brenčić/cityportal.hr

Nastavite čitati

HOTNEWS

U obnovu ide Ulica Kovači u Velikoj Mlaki

Grad intenzivno ulaže u prometnu infrastrukturu i sigurnost svojih građana

Objavljeno

na

Objavio/la

Kako bi se život građana Velike Gorice i okolnih naselja učinio ugodnijim i sigurnijim, u tijeku je intenzivno razdoblje ulaganja u poboljšanje komunalne infrastrukture. Na pojedinim gradskim ulicama i prometnicama radovi su u punom jeku. Primjerice, Jelačićeva ulica u Kurilovcu te Ulica Augusta Šenoe uz obilaznicu u Velikoj Gorici trenutačno su u fazi obnove. Svakako jedan od ključnih projekata u nadolazećem razdoblju je rekonstrukcija Ulice Kovači u Velikoj Mlaki čijom će se obnovom riješiti povijesni problem, ali i ostvariti dugogodišnja želja svih mještana.

Ova prometnica ima izuzetno važnu ulogu za lokalnu zajednicu, jer povezuje Veliku Mlaku s Velikim Poljem te osigurava pristup ključnim institucijama poput Dječjeg vrtića Lojtrica, Osnovne škole Velika Mlaka, crkve i nogometnog igrališta gdje trenira oko 200 djece. Projekt obuhvaća obnovu prometnice u dužini od 530 metara, od Zamlačke do Smendrovićeve ulice, uključujući rekonstrukciju križanja sa Zamlačkom ulicom. Planirana je izgradnja kolnika za dvosmjeran promet širine od 5,5 do 7 metara, oborinske odvodnje te pješačke staze širine do 2 metra, čime će se značajno povećati sigurnost svih mještana. Također, predviđena je i zamjena vodoopskrbne mreže.

Procijenjena vrijednost radova iznosi oko 1.042.500,00 eura s PDV-om, od čega je za izgradnju prometnice s oborinskom odvodnjom predviđeno 880 tisuća eura, a za rekonstrukciju javne vodoopskrbe 162.500,00 eura. Rok za izvođenje radova je 150 dana. Trenutačno je u tijeku postupak javne nabave za odabir izvođača, a početak radova kreće nakon potpisa ugovora s izvođačem i uvođenja u posao od strane nadzornog inženjera.

Korak je to prema modernizaciji lokalne infrastrukture i sigurnijem prometovanju, posebno u dijelovima grada i okolice gdje postoji intenzivna potreba za obnovom. Velika Gorica tako nastavlja s razvojem kako bi svojim građanima osigurala još bolju kvalitetu života.

Nastavite čitati

Reporter 444 - 19.12.2024.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.