Nakon što smo obilježili 1. travnja koji je poznat po kreativnim prevarama, današnji dan posvećen je provjeri činjenica. Društvene mreže i digitalni mediji generalno omogućili su da vijesti stignu do milijuna ljudi u samo nekoliko sekundi. No, s time dolazi i problem, nikada nije bilo lakše širiti netočne informacije, poluistine i manipulacije. Upravo zbog toga Međunarodni dan provjere činjenica, koji se obilježava 2. travnja, podsjeća na važnost kritičkog razmišljanja i odgovornog konzumiranja vijesti.
Dezinformacije mogu imati ozbiljne posljedice na društvo. One mogu oblikovati javno mnijenje, potaknuti paniku, izazvati nepovjerenje u institucije i podijeliti zajednice. Primjerice, lažne vijesti koje ciljano koriste senzacionalističke naslove često izazivaju jake emocije, što ih čini lakšima za dijeljenje. Jednom kada se dezinformacija proširi, teško ju je ispraviti, jer ispravljanje netočnih informacija ne dobiva jednaku medijsku pozornost kod ljudi.
Utjecaj lažnih vijesti
Manipulacija informacijama se može koristiti za razne ciljeve, ali najviše je prisutno u politici i vijestima vezano za zdravlje i medicinu.Politička manipulacija putem dezinformacija postaje sve češći problem u digitalnom dobu. Lažne vijesti mogu utjecati na izbore, oblikovati političke stavove i potaknuti podjele među građanima. Primjeri iz prošlosti pokazuju kako su dezinformacije korištene za diskreditaciju političkih protivnika, poticanje nepovjerenja u izborne procese i širenje neistina o ključnim političkim pitanjima. U takvom okruženju, provjera činjenica postaje ključan alat za zaštitu demokracije.
Također, dezinformacije u području zdravlja mogu imati osobito ozbiljne posljedice. Pogrešne informacije o medicinskim tretmanima, prehrani ili znanstvenim istraživanjima mogu dovesti do toga da ljudi donose odluke koje štete njihovu zdravlju. Stručnjaci upozoravaju da je važno osloniti se na provjerene izvore poput znanstvenih časopisa, medicinskih institucija i stručnjaka, a ne na neprovjerene informacije koje kruže internetom.
Još jedan problem u širenju lažnih vijesti je umjetna inteligencija (AI) zbog mogućnosti stvaranja fotografija il videozapisa koje je teško razlikovati od pravih. Isto tako, botovi vođeni umjetnom inteligencijom mogu preplaviti društvene mreže tim istim videozapisima ili fotografijama što stvara dojam vjerodostojnosti i kao da je već puno ljudi potvrdilo točnost informacije.
Najpoznatije dezinformacije u povijesti
Povijest je puna primjera lažnih vijesti i manipulacija koje su imale dalekosežne posljedice. Neke od najpoznatijih uključuju:
- Ratni incident u zaljevu Tonkin (1964.) – Izvještaji o navodnom napadu na američke brodove poslužili su kao povod za eskalaciju rata u Vijetnamu, iako su kasniji dokazi pokazali da se napad možda nije ni dogodio.
- Priča o oružju za masovno uništenje u Iraku (2003.) – Tvrdnje o posjedovanju oružja za masovno uništenje bile su ključan razlog za američku invaziju na Irak, no kasnije se pokazalo da takvo oružje nije pronađeno.
- Mit o crnoj smrti i Židovima (14. stoljeće) – Tijekom pandemije kuge, Židovi su bili optuženi da su otrovali bunare, što je dovelo do progona i masovnih pogroma, iako nije bilo nikakvih dokaza za takve tvrdnje.
Ovi primjeri pokazuju kako dezinformacije mogu oblikovati povijest, izazvati sukobe i širiti strah, naglašavajući potrebu za kritičkim pristupom informacijama.
Kako se boriti protiv dezinformacija?
Prema UNICEF-u, postoje četiri glavna načina kako da prepoznamo lažne vijesti:
- Koristiti više medijskih izvora – Dobivanje vaših vijesti iz više izvora omogućuje širok raspon informacija. Ako je ista vijest potvrđena na više kanala, veća je vjerojatnost da se ne radi o dezinformaciji.
- Upotrijebite kritičko razmišljanje – Uz informacije koje dolaze s društvenih medija, praćenje informacija do izvornog izvora izvrstan je način borbe protiv dezinformacija. Ako informacija dolazi iz manje renomiranog izvora ili je u suprotnosti sa savjetima stručnjaka, budite skeptični prema njoj i imajte na umu da kanal na kojem ste pronašli informacije možda nije najbolji.
- Pogledajte što kažu stručnjaci – Ima li ovaj stručnjak godine iskustva u svom području? Ima li dobar ugled među drugim stručnjacima u ovom području? Je li ovo recenzirana informacija iz vjerodostojnog akademskog časopisa?
- Obratite pažnju na glasine i objasnite zašto su netočne – Umjesto da se fokusirate na to da je nešto laž ili dezinformacija, bolje je objasniti zašto ta glasina ne odgovara stvarnosti.
Provjera činjenica nikada nije bila važnija nego danas. U svijetu preplavljenom informacijama, odgovornost je svakog pojedinca da ne prihvaća sve što pročita zdravo za gotovo. Medijska pismenost, kritičko razmišljanje i odgovorno dijeljenje informacija mogu pomoći u izgradnji društva koje cijeni istinu i suzbija širenje dezinformacija. Upravo zbog toga obilježavanje Međunarodnog dana provjere činjenica ima ključnu ulogu u stvaranju otpornijeg i bolje informiranog društva.
HOTNEWSprije 5 dana
Kulturaprije 4 dana
Zanimljivostiprije 5 dana
Sportprije 4 dana