Povežite se s nama

Zanimljivosti

Međunarodni dan provjere informacija! Lažna vijest putuje brzo, a evo kako je prepoznati

Jednom kada se dezinformacija proširi, teško ju je ispraviti, jer ispravljanje netočnih informacija ne dobiva jednaku medijsku pozornost kod ljudi.

Objavljeno

na

Foto: pexels.com

Nakon što smo obilježili 1. travnja koji je poznat po kreativnim prevarama, današnji dan posvećen je provjeri činjenica. Društvene mreže i digitalni mediji generalno omogućili su da vijesti stignu do milijuna ljudi u samo nekoliko sekundi. No, s time dolazi i problem, nikada nije bilo lakše širiti netočne informacije, poluistine i manipulacije. Upravo zbog toga Međunarodni dan provjere činjenica, koji se obilježava 2. travnja, podsjeća na važnost kritičkog razmišljanja i odgovornog konzumiranja vijesti.

Dezinformacije mogu imati ozbiljne posljedice na društvo. One mogu oblikovati javno mnijenje, potaknuti paniku, izazvati nepovjerenje u institucije i podijeliti zajednice. Primjerice, lažne vijesti koje ciljano koriste senzacionalističke naslove često izazivaju jake emocije, što ih čini lakšima za dijeljenje. Jednom kada se dezinformacija proširi, teško ju je ispraviti, jer ispravljanje netočnih informacija ne dobiva jednaku medijsku pozornost kod ljudi.

Utjecaj lažnih vijesti

Manipulacija informacijama se može koristiti za razne ciljeve, ali najviše je prisutno u politici i vijestima vezano za zdravlje i medicinu.Politička manipulacija putem dezinformacija postaje sve češći problem u digitalnom dobu. Lažne vijesti mogu utjecati na izbore, oblikovati političke stavove i potaknuti podjele među građanima. Primjeri iz prošlosti pokazuju kako su dezinformacije korištene za diskreditaciju političkih protivnika, poticanje nepovjerenja u izborne procese i širenje neistina o ključnim političkim pitanjima. U takvom okruženju, provjera činjenica postaje ključan alat za zaštitu demokracije.

Također, dezinformacije u području zdravlja mogu imati osobito ozbiljne posljedice. Pogrešne informacije o medicinskim tretmanima, prehrani ili znanstvenim istraživanjima mogu dovesti do toga da ljudi donose odluke koje štete njihovu zdravlju. Stručnjaci upozoravaju da je važno osloniti se na provjerene izvore poput znanstvenih časopisa, medicinskih institucija i stručnjaka, a ne na neprovjerene informacije koje kruže internetom.

Još jedan problem u širenju lažnih vijesti je umjetna inteligencija (AI) zbog mogućnosti stvaranja fotografija il videozapisa koje je teško razlikovati od pravih. Isto tako, botovi vođeni umjetnom inteligencijom mogu preplaviti društvene mreže tim istim videozapisima ili fotografijama što stvara dojam vjerodostojnosti i kao da je već puno ljudi potvrdilo točnost informacije.

Najpoznatije dezinformacije u povijesti

Povijest je puna primjera lažnih vijesti i manipulacija koje su imale dalekosežne posljedice. Neke od najpoznatijih uključuju:

  • Ratni incident u zaljevu Tonkin (1964.) – Izvještaji o navodnom napadu na američke brodove poslužili su kao povod za eskalaciju rata u Vijetnamu, iako su kasniji dokazi pokazali da se napad možda nije ni dogodio.
  • Priča o oružju za masovno uništenje u Iraku (2003.) – Tvrdnje o posjedovanju oružja za masovno uništenje bile su ključan razlog za američku invaziju na Irak, no kasnije se pokazalo da takvo oružje nije pronađeno.
  • Mit o crnoj smrti i Židovima (14. stoljeće) – Tijekom pandemije kuge, Židovi su bili optuženi da su otrovali bunare, što je dovelo do progona i masovnih pogroma, iako nije bilo nikakvih dokaza za takve tvrdnje.

Ovi primjeri pokazuju kako dezinformacije mogu oblikovati povijest, izazvati sukobe i širiti strah, naglašavajući potrebu za kritičkim pristupom informacijama.

Kako se boriti protiv dezinformacija?

Prema UNICEF-u, postoje četiri glavna načina kako da prepoznamo lažne vijesti:

  1. Koristiti više medijskih izvora – Dobivanje vaših vijesti iz više izvora omogućuje širok raspon informacija. Ako je ista vijest potvrđena na više kanala, veća je vjerojatnost da se ne radi o dezinformaciji.
  2. Upotrijebite kritičko razmišljanje – Uz informacije koje dolaze s društvenih medija, praćenje informacija do izvornog izvora izvrstan je način borbe protiv dezinformacija. Ako informacija dolazi iz manje renomiranog izvora ili je u suprotnosti sa savjetima stručnjaka, budite skeptični prema njoj i imajte na umu da kanal na kojem ste pronašli informacije možda nije najbolji.
  3. Pogledajte što kažu stručnjaci – Ima li ovaj stručnjak godine iskustva u svom području? Ima li dobar ugled među drugim stručnjacima u ovom području? Je li ovo recenzirana informacija iz vjerodostojnog akademskog časopisa?
  4. Obratite pažnju na glasine i objasnite zašto su netočne – Umjesto da se fokusirate na to da je nešto laž ili dezinformacija, bolje je objasniti zašto ta glasina ne odgovara stvarnosti.

Provjera činjenica nikada nije bila važnija nego danas. U svijetu preplavljenom informacijama, odgovornost je svakog pojedinca da ne prihvaća sve što pročita zdravo za gotovo. Medijska pismenost, kritičko razmišljanje i odgovorno dijeljenje informacija mogu pomoći u izgradnji društva koje cijeni istinu i suzbija širenje dezinformacija. Upravo zbog toga obilježavanje Međunarodnog dana provjere činjenica ima ključnu ulogu u stvaranju otpornijeg i bolje informiranog društva.

Zanimljivosti

Tko (ni)je dogurao do druge godine? Svaki sedmi student odustane ili zapne već na startu

Oko šest tisuća brucoša ne uspijeva završiti prvu godinu studija…

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

U zimskom semestru aktualne akademske godine u Hrvatskoj je studiralo 147.454 studenata, pokazuju svježi podatci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Kada se usporedi s prošlom godinom, jasno je da se na drugoj godini studija nalazi oko šest tisuća studenata manje nego što ih je godinu ranije upisalo prvu, piše Srednja.hr. Drugim riječima, dio njih odustaje od fakulteta, dok drugi ponavljaju prvu godinu.

Prema evidenciji, na prvoj godini studira 53.447 studenata, dok je u drugoj godini njihov broj pao na 47.576. Pad je još izraženiji na sveučilišnim prijediplomskim studijima, od 20.254 brucoša ostalo je tek 14.551 studenata na drugoj godini.

Hrvatska već nekoliko godina bilježi postupni pad ukupnog broja studenata. Lani ih je bilo 148.383, a godinu ranije 151.827. Od ukupnog broja, 83,3 % studira na fakultetima, dok je 14,9 % upisano na veleučilišta, 1,7 % na umjetničke akademije, a tek 0,1 % na visoke škole.

Kada se gleda po znanstvenim područjima, najviše studenata upisano je u društvene znanosti (43 %) i tehničke znanosti (28,7 %). Zanimljivo, jedino u tehničkim znanostima prevladavaju studenti, 27.065 prema 11.918 studentica. U svim ostalim područjima većinu čine studentice, koje ukupno čine 58,4 % svih studenata.

Na sveučilišnim studijima trenutno je 101.891 student, dok stručne programe pohađa njih 20.945. Usto, čak tri od četiri studenta studiraju redovno, dok izvanredni studenti, koji uglavnom sami financiraju studij, čine 26,8 % ukupnog broja.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

“Otpala mi je tablica”, trik koji sve češće koriste vozači, ali sudovi za njega nemaju razumijevanja

Osim vozača, kazne prijete i pravnim osobama te obrtnicima ako na vozilu kojim upravljaju njihovi djelatnici pločice nisu postavljene ili su nečitljive.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Life Of Pix/pexels.com

U Hrvatskoj je zabilježen porast slučajeva vožnje bez propisno postavljenih ili čitljivih registarskih pločica, što vozači ponekad pravdaju “slučajnim” ispadanjem ili prljavštinom. Policija redovito reagira, a sudovi ovakve izgovore rijetko prihvaćaju. Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, pločice moraju biti dobro vidljive i čitljive . U suprotnom slijede novčane kazne od 30 do čak 1.990 eura.

Kako piše HAK, u jednom od nedavnih slučajeva, policija je uočila vozilo bez prednje registarske pločice na predviđenom mjestu. Umjesto na braniku, pločica je bila polegnuta ispod prednjeg vjetrobranskog stakla. Vozač je tvrdio da mu je pločica pala neposredno prije zaustavljanja te da ju je namjeravao popraviti sljedeći dan. No, Općinski prekršajni sud u Zagrebu odbacio je njegovu obranu, oslanjajući se na iskaz policijskog službenika da pločica nije bila dobro vidljiva. Sud ga je proglasio krivim temeljem članka 244. stavka 4. i 7. Zakona.

Osim vozača, kazne prijete i pravnim osobama te obrtnicima ako na vozilu kojim upravljaju njihovi djelatnici pločice nisu postavljene ili su nečitljive. To se odnosi i na situacije kada vozilo nije vozio sam vlasnik. Primjerice, Općinski sud u Požegi proglasio je krivim obrtnika jer je njegov vozač upravljao teretnim vozilom čija stražnja pločica nije bila čitka zbog sloja blata i prašine, iako je padala kiša i cesta bila blatnjava.

Zakon ne ostavlja prostor za subjektivne procjene. Pločice moraju biti čiste, čitljive i na svom mjestu bez obzira na vremenske uvjete.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Velika Gospa, dan kada se slavi uznesenje Djevice Marija na nebo

Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije, poznata kao Velika Gospa, stoljećima je jedan od najvažnijih datuma u hrvatskom vjerskom i kulturnom kalendaru.

Objavljeno

na

Objavio/la

Velika Gospa, službeno svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, jedan je od najvećih katoličkih blagdana, a u Hrvatskoj i državni praznik. Prema crkvenom vjerovanju, Marija, na kraju svog zemaljskog života nije umrla poput drugih ljudi, nego je, tijelom i dušom, uznesena u nebesku slavu. Taj čin, potvrđen kao dogma 1950. godine od pape Pija XII., simbolizira ono čemu svaki vjernik teži, a to su vječni život i blizinu Bogu.

Za mnoge, blagdan Velike Gospe je i prilika da se podsjete kako je Marija bila obična žena iz malog mjesta, koja je svoj život posvetila ljubavi i služenju drugima. Njezina priča o hrabrosti, povjerenju i poniznosti i danas inspirira ljude različitih uvjerenja. Zato ovaj blagdan ne ostavlja ravnodušnima ni one koji ne dijele vjersku praksu jer u njemu prepoznaju univerzalne vrijednosti koje nadilaze granice religije.

Najveći priljev vjernika u našoj okolici danas pristiže u Vukovinu gdje su mise u 7, 9, 11 i 18 sati, a središnje misno slavlje u 11 sati predvodit će mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački.

Podsjećamo građane da obrate pažnju na privremenu regulaciju prometa koja je trenutačno na snazi zbog ovog blagdana.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

KAMO ZA VIKEND Od Velike Gospe do brzih formula, evo što vas sve čeka

Donosimo vodič kroz najzanimljivija događanja ovog produženog vikenda u Velikoj Gorici i okolici.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Alexis B/pexels.com

Stiže svima omiljeni tip vikenda, a to je produženi vikend. Osim jednog dana duže, ovaj vikend donosi šaroliku ponudu događaja s kojima ga možete ispuniti i kvalitetno iskoristiti vrijeme. Na blagdan Velike Gospe, 15. kolovoza, brojna će mjesta u okolici Velike Gorice i šireg zagrebačkog područja okupiti vjernike, ali i sve one željne dobre zabave i kulturnih doživljaja. Od tradicionalnih procesija i misa u Vukovini, Pokupskom i Sisku, preko koncerata i druženja, pa sve do mirisnih vinskih večeri u Zagrebu i uzbudljivih utrka formula, pred nama je je još jedan vikend čiji je izbor raznovrstan i primamljiv.

Vukovina – Velika Gospa

Vukovina će u petak, 15. kolovoza, ponovno postati središte okupljanja vjernika iz Turopolja i drugih dijelova Hrvatske. Svetište će ugostiti četiri mise, u 7, 9, 11 i 18 sati, a središnje misno slavlje u 11 sati predvodit će mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački. Vjernici se već danima pripremaju kroz devetnicu, a svaki dan u svetište dolaze hodočasnici. Nakon duhovnog dijela, održat će se koncert popularne grupe Dalmatino, za koji su ulaznice dostupne putem Entria.

Pokupsko – Dan općine i proslava Velike Gospe

Uz Vukovnu, Pokupsko će u petak, 15. kolovoza, također svečano obilježiti blagdan Velike Gospe, ali i Dan općine. Program počinje u 10 sati polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća za poginule hrvatske branitelje, nakon čega slijedi procesija i svečana sveta misa u 11 sati. U 13 sati u Vatrogasnom domu održat će se svečana sjednica Općinskog vijeća, na kojoj će načelnik Božidar Škrinjarić i predsjednik vijeća Stjepan Šuica predstaviti projekte i planove za budućnost. Na sjednici će biti dodijeljena i priznanja pojedincima i kolektivima zaslužnima za razvoj zajednice.

Sisak – Velika Gospa na Viktorovcu

Za one koje žele van zagrebačke županije, Sisak će također obilježiti blagdan Velike Gospe. Tamo će se, također 15. kolovoza, tradicionalno proslaviti u crkvi sv. Marije na Viktorovcu. Jutarnju misu u 10 sati predvodit će mons. Drago Balvanović, misionar u Peruu, dok će središnje misno slavlje u 19 sati voditi župni vikar vlč. Kristijan Pezić. Ova proslava, koja okuplja brojne vjernike iz Siska i okolice, dio je bogate hrvatske tradicije štovanja Blažene Djevice Marije.

Velika Gorica – FS Alpe Adria

Za one koji traže uzbuđenje, Velika Gorica ovih dana nudi pravi spektakl, međunarodni događaj FS Alpe Adria na stazi Bugatti Rimac u Mičevcu. Više od 1600 mladih inženjera i vozača iz preko 60 timova iz cijelog svijeta natječe se 15. i 16. kolovoza u utrkama formula, prezentirajući tehnička rješenja budućnosti. Posjetitelji će, uz utrke, moći isprobati profesionalne vozačke simulatore, razgledati futurističke superautomobile i sudjelovati u STEM radionicama. Također, imat ćete priliku vidjeti i neke od naših timova. Ulaznica stoji 8 eura.

Zagreb – Le Grič

Ako volite romantičnu atmosferu i laganu glazbu, subotnja večer u Zagrebu ima savršen recept. Manifestacija Le Grič, koja se održava svake subote u kolovozu, 16. kolovoza od 19 do 24 sata pretvorit će Vrazovo šetalište pokraj Muzeja grada Zagreba u oazu svjetlosti svijeća, mirisa domaćih vina i zvukova violine, gitare i ukulela.

Bilo da tražite mir i duhovnu obnovu, glazbeni užitak, romantičnu šetnju pod svjetlom svijeća ili zvuk motora i miris guma na stazi, ovaj produženi vikend pred nama nudi ponešto za svakoga. Od Vukovine do Zagreba, od Pokupskog do Siska, kolovoz nas podsjeća koliko su tradicija, zajedništvo i dobra zabava snažno utkane u ritam našeg kraja. Zato, isplanirajte vikend i uživajte u onome što vas najviše veseli.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Najluđi (i najsmješniji) trikovi za preživljavanje ljetnih vrućina! Požurite dok se ne otope

Ako ovo ne pomogne, sve je izgubljeno.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Ilargian Faus/pexels.com

Vrućine, žuti, narančasti meteoalarmi, sve nas to malo baca iz ravnoteže. Neki kažu da je zima bolja od ljeta i pozivaju se na onu staru “ne možeš toliko skinuti sa sebe tijekom ljeta, koliko možeš obući preko zime”. U prijevodu, nema pomoći… ili ipak ima?

Kako bi vam olakšala muke ili vas barem dobro nasmijala, naša Gianna Kotroman otkrila je kompliaciju za borbu protiv vrućina pod nazivom “Top funny trikovi protiv vrućine i pećnice”, a oni su:

  • Lezite na hladne kupaonske pločice
  • Napunite balone vodom i polijevajte se s njima s klincima, potrošite i susjedovu zalihu vode.
  • Rashladite auto, zabetonirajte ga mokrim ručnicima
  • Dišite kao lav, svako malo isplazite jezik, ali pripazite kome
  • Spavajte u zamrzivaču.
  • Idite u shopping sa suncobranom i kapom koja ima ventilator. Svi će vas gledati i biti vam zavidni.
  • Napravite šišanac, malo kraći friz spašava stvar
  • Privremeno iselite ljubimce iz kreveta jer kako su grijalice zimi, tako su i ljeti (bacite i njega pod tuš)
  • Ugasite sve električne uređaje (ne vrijedi za aparat protiv komaraca)
  • Prije spavanja, bacite plahtu i jastučnicu u friž
  • Većinu stvari obavljajte na podu, dolje je bolje i hladnije.
  • Laganini, ne pregrijavajte mozak ako ne morate i meditirajte. Mantranje je dobro kod svakog životnog problema, pa tako i kod vrućina.

Ako ovo ne pomogne, sve je izgubljeno.

Za one kojima se humor otopio tijekom ljeta kao sladoled, napominjemo da je riječ o zabavnom sadržaju. Ipak je ležanje na pločicama druga najveća smrtna opasnost nakon propuha.

Nastavite čitati

Reporter 451 - 31.07.2025.

Facebook

Izdvojeno