Povežite se s nama

Zanimljivosti

Međunarodni dan provjere informacija! Lažna vijest putuje brzo, a evo kako je prepoznati

Jednom kada se dezinformacija proširi, teško ju je ispraviti, jer ispravljanje netočnih informacija ne dobiva jednaku medijsku pozornost kod ljudi.

Objavljeno

na

Foto: pexels.com

Nakon što smo obilježili 1. travnja koji je poznat po kreativnim prevarama, današnji dan posvećen je provjeri činjenica. Društvene mreže i digitalni mediji generalno omogućili su da vijesti stignu do milijuna ljudi u samo nekoliko sekundi. No, s time dolazi i problem, nikada nije bilo lakše širiti netočne informacije, poluistine i manipulacije. Upravo zbog toga Međunarodni dan provjere činjenica, koji se obilježava 2. travnja, podsjeća na važnost kritičkog razmišljanja i odgovornog konzumiranja vijesti.

Dezinformacije mogu imati ozbiljne posljedice na društvo. One mogu oblikovati javno mnijenje, potaknuti paniku, izazvati nepovjerenje u institucije i podijeliti zajednice. Primjerice, lažne vijesti koje ciljano koriste senzacionalističke naslove često izazivaju jake emocije, što ih čini lakšima za dijeljenje. Jednom kada se dezinformacija proširi, teško ju je ispraviti, jer ispravljanje netočnih informacija ne dobiva jednaku medijsku pozornost kod ljudi.

Utjecaj lažnih vijesti

Manipulacija informacijama se može koristiti za razne ciljeve, ali najviše je prisutno u politici i vijestima vezano za zdravlje i medicinu.Politička manipulacija putem dezinformacija postaje sve češći problem u digitalnom dobu. Lažne vijesti mogu utjecati na izbore, oblikovati političke stavove i potaknuti podjele među građanima. Primjeri iz prošlosti pokazuju kako su dezinformacije korištene za diskreditaciju političkih protivnika, poticanje nepovjerenja u izborne procese i širenje neistina o ključnim političkim pitanjima. U takvom okruženju, provjera činjenica postaje ključan alat za zaštitu demokracije.

Također, dezinformacije u području zdravlja mogu imati osobito ozbiljne posljedice. Pogrešne informacije o medicinskim tretmanima, prehrani ili znanstvenim istraživanjima mogu dovesti do toga da ljudi donose odluke koje štete njihovu zdravlju. Stručnjaci upozoravaju da je važno osloniti se na provjerene izvore poput znanstvenih časopisa, medicinskih institucija i stručnjaka, a ne na neprovjerene informacije koje kruže internetom.

Još jedan problem u širenju lažnih vijesti je umjetna inteligencija (AI) zbog mogućnosti stvaranja fotografija il videozapisa koje je teško razlikovati od pravih. Isto tako, botovi vođeni umjetnom inteligencijom mogu preplaviti društvene mreže tim istim videozapisima ili fotografijama što stvara dojam vjerodostojnosti i kao da je već puno ljudi potvrdilo točnost informacije.

Najpoznatije dezinformacije u povijesti

Povijest je puna primjera lažnih vijesti i manipulacija koje su imale dalekosežne posljedice. Neke od najpoznatijih uključuju:

  • Ratni incident u zaljevu Tonkin (1964.) – Izvještaji o navodnom napadu na američke brodove poslužili su kao povod za eskalaciju rata u Vijetnamu, iako su kasniji dokazi pokazali da se napad možda nije ni dogodio.
  • Priča o oružju za masovno uništenje u Iraku (2003.) – Tvrdnje o posjedovanju oružja za masovno uništenje bile su ključan razlog za američku invaziju na Irak, no kasnije se pokazalo da takvo oružje nije pronađeno.
  • Mit o crnoj smrti i Židovima (14. stoljeće) – Tijekom pandemije kuge, Židovi su bili optuženi da su otrovali bunare, što je dovelo do progona i masovnih pogroma, iako nije bilo nikakvih dokaza za takve tvrdnje.

Ovi primjeri pokazuju kako dezinformacije mogu oblikovati povijest, izazvati sukobe i širiti strah, naglašavajući potrebu za kritičkim pristupom informacijama.

Kako se boriti protiv dezinformacija?

Prema UNICEF-u, postoje četiri glavna načina kako da prepoznamo lažne vijesti:

  1. Koristiti više medijskih izvora – Dobivanje vaših vijesti iz više izvora omogućuje širok raspon informacija. Ako je ista vijest potvrđena na više kanala, veća je vjerojatnost da se ne radi o dezinformaciji.
  2. Upotrijebite kritičko razmišljanje – Uz informacije koje dolaze s društvenih medija, praćenje informacija do izvornog izvora izvrstan je način borbe protiv dezinformacija. Ako informacija dolazi iz manje renomiranog izvora ili je u suprotnosti sa savjetima stručnjaka, budite skeptični prema njoj i imajte na umu da kanal na kojem ste pronašli informacije možda nije najbolji.
  3. Pogledajte što kažu stručnjaci – Ima li ovaj stručnjak godine iskustva u svom području? Ima li dobar ugled među drugim stručnjacima u ovom području? Je li ovo recenzirana informacija iz vjerodostojnog akademskog časopisa?
  4. Obratite pažnju na glasine i objasnite zašto su netočne – Umjesto da se fokusirate na to da je nešto laž ili dezinformacija, bolje je objasniti zašto ta glasina ne odgovara stvarnosti.

Provjera činjenica nikada nije bila važnija nego danas. U svijetu preplavljenom informacijama, odgovornost je svakog pojedinca da ne prihvaća sve što pročita zdravo za gotovo. Medijska pismenost, kritičko razmišljanje i odgovorno dijeljenje informacija mogu pomoći u izgradnji društva koje cijeni istinu i suzbija širenje dezinformacija. Upravo zbog toga obilježavanje Međunarodnog dana provjere činjenica ima ključnu ulogu u stvaranju otpornijeg i bolje informiranog društva.

Zanimljivosti

Za volan već sa 17? Stižu nova pravila za mlade vozače

Moći će voziti uz obveznu pratnju starije, nekažnjavane osobe.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Frischluft/pexels.com

Mogućnost da 17-godišnjaci upravljaju automobilom uskoro bi mogla postati stvarnost, i to uz obveznu pratnju starije, nekažnjavane osobe. Vijest dolazi nakon godine u kojoj su mladi vozači izazvali prometne nesreće s 27 smrtno stradalih osoba, prenosi Dnevnik.hr.

Prema dostupnim informacijama, maloljetnici bi vozili uz osobu stariju od 24 godine, pod uvjetom da nije prekršajno kažnjavana.

Istodobno, početak ove godine donosi nešto optimističnije brojke. U prvih mjesec i pol dana evidentirano je manje prometnih nesreća i manje poginulih nego u istom razdoblju prošle godine, šest osoba manje izgubilo je život na cestama. Ipak, ukupna statistika i dalje zabrinjava. Lani je u prometu poginula 261 osoba, a u gotovo petini slučajeva, njih 47, nesreće su skrivili vozači pod utjecajem alkohola.

Struka upozorava da sigurnost u prometu ne ovisi o jednoj odluci, već o sustavu mjera, od prometne infrastrukture i nadzora do edukacije vozača, koja se ističe kao jedan od ključnih alata za dugoročno smanjenje broja stradalih.

Nastavite čitati

Vijesti

Svečano otvorenje Žabac Food Outleta u Velikoj Gorici

Objavljeno

na

Objavio/la

Žabac Food Outlet otvorio je svoju prvu trgovinu izvan Zagreba, i to na adresi Trg grada Vukovara 8 u Velikoj Gorici.

Ovaj lanac outlet trgovina specijaliziran je za prodaju štok proizvoda (višak različite robe prehrambenih proizvođača visoke kvalitete sa skladišta), lom proizvoda (proizvodi oštećeni u proizvodnji ili s oštećenom ambalažom) te rok proizvoda (artikli kojima uskoro ističe rok trajanja).

Devetu po redu trgovinu svečano je otvorio Domagoj Ilečić, pročelnik za gospodarski razvoj, poljoprivredu i fondove EU.

– Kupovinom i otkupom oštećenih proizvoda koji bi inače završili kao otpad, jedni smo od vodećih primjera očuvanja okoliša i smanjenja otpada. Naši proizvodi imaju jednaku kvalitetu, a dostupni su po najpovoljnijim cijenama zahvaljujući našem konceptu – izjavio je Mario Žamboki, vlasnik diskonta Žabac.

Foto: Žabac Food Outlet

Nastavite čitati

Obrazovanje

AI uskoro u svim srednjim školama – Struka pozdravlja, ali upozorava na izazove u provedbi

AI se već provodi u 240 škola diljem Hrvatske, a od 2026. planirano je proširenje na sve razrede srednjih škola.

Objavljeno

na

Objavio/la

Umjetna inteligencija već je ušla u dio hrvatskih učionica. Trenutačno se provodi u 147 osnovnih i 93 srednje škole, i to kao izvannastavna aktivnost za više razrede osnovne škole te kao fakultativni predmet u drugim i trećim razredima srednjih škola. No, kako piše N1,  iz Ministarstva znanosti i obrazovanja najavljuju da će se od školske godine 2026./2027. kurikul proširiti na sve razrede srednjih škola.

Kurikul je prošao eksperimentalnu provedbu tijekom školske godine 2024./2025. i trenutno se dorađuje na temelju iskustava nastavnika. Nastavu najčešće vode profesori informatike i matematike, uz dodatne edukacije.

Iz Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju (CroAI) pozdravljaju ovaj potez i poručuju da je osnovna AI pismenost danas nužna, jer umjetna inteligencija sve više utječe na svakodnevni život i tržište rada.

Ipak, upozoravaju da će presudno biti kako će se program provoditi u praksi, posebno kada je riječ o pripremi nastavnika i jednakim uvjetima za sve škole, kako ne bi došlo do velikih razlika među učenicima.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Istraživanje pokazalo – Standardna košarica potvrđuje trend rasta cijena

Objavljeno

na

Objavio/la

trgovina

– Potrošačka košarica za osnovne potrebe poskupljuje i nastavlja trend rasta cijena, što jasno pokazuje da građani sve više plaćaju, a u vrećici nose sve manje – komentirala je Ana Knežević, predsjednica HUZP-a.

Naime, još snažnije poskupljuje košarica koja odražava stvarne potrošačke navike i potrebe, a čiji se porast cijena vidi u rezultatima istraživanja portala Koliko.HR u suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača (HUZP).

Kao prvo, analizom posljednjih šest mjeseci utvrđeno je poskupljenje standardne prehrambeno-higijenske košarice za četveročlanu obitelj za 17,49 eura, pa je već drugi mjesec zaredom iznad 730 eura. Riječ je o košarici koja odražava realne potrebe i navike hrvatskih obitelji.

Kao drugo, prosječna cijena temeljne prehrambeno-higijenske košarice za četveročlanu obitelj u siječnju 2026. iznosila je 485,26 eura, što je 1,22 eura više nego u prosincu.

Koliko je to u kunama?

– Na prvu možda ne zvuči mnogo, ali dva eura mjesečno su nekadašnjih 15 kuna. Još više zabrinjava činjenica da standardna košarica za četveročlanu obitelj iznosi nekadašnjih 5.542 kuna – ističe Siniša Bogdanić s portala Koliko.HR.

Što sadrži temeljna košarica?

Temeljna ili tzv. „košarica za preživljavanje“ sadrži 51 artikl i pokriva minimalne mjesečne potrebe kućanstva: osnovne namirnice i sredstva za higijenu, uglavnom domaći proizvodi, bez luksuza.

Što sadrži standardna košarica?

Standardna košarica s 77 proizvoda bogatija je verzija, temelji se na navikama i preferencijama. Sadrži više mesa i voća, tunu i paštete, čokoladne namaze, grickalice, sokove te umjerene količine piva i vina, uz dodatne higijenske proizvode poput papirnatih kuhinjskih ručnika i vlažnih maramica.

Kako se računa?

Obje se košarice računaju prema modelu: majka, otac, sin od 13 i kći od 10 godina.

Cijena nacionalne košarice daje najtočniji prikaz trenda rasta cijena, troškova prehrane i higijene u Hrvatskoj i predstavlja prosjek županijskih vrijednosti.

Najskuplje temeljne i standardne košarice zabilježene su u Splitsko-dalmatinskoj, Požeško-slavonskoj, Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, a temelje se na cjenicima koje trgovački lanci moraju svakodnevno objavljivati prema Vladinoj odluci od 2. svibnja 2025. godine.

Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet, provodi anonimno istraživanje o tome kako doživljavate rast cijena, mjere Vlade i ponašanje trgovačkih lanaca.

Sudjelovati možete klikom na poveznicu.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Radovi mijenjaju promet u Novom Zagrebu! Od sutra nova regulacija

Dio grada privremeno ostaje bez tramvaja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Novi Zagreb u nedjelju od 8 do 17 sati ostaje bez tramvaja zbog radova na kontaktnoj mreži u Zapruđu, prenosi N1. Obustavlja se promet Avenijom Dubrovnik i Avenijom Marina Držića do Ulice grada Vukovara, a putnike će prevoziti izvanredna autobusna linija 607 na relaciji Savski most – Novi Zagreb – Ulica grada Vukovara.

Izmijenjenim trasama u nedjelju će voziti linije 6, 7 i 14.

Od ponedjeljka, 16. veljače, slijede nove promjene zbog radova na okretištu Zapruđe. Linije 6 i 8 produljuju trase prema Savskom gaju i Sopotu, dok će linija 14 prometovati skraćeno do Savskog gaja (rotor). Ovakav režim trebao bi trajati do travnja, a radovi su povezani s rekonstrukcijom Sarajevske ceste i izgradnjom nove tramvajske pruge.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno