Povežite se s nama

Zanimljivosti

Međunarodni dan provjere informacija! Lažna vijest putuje brzo, a evo kako je prepoznati

Jednom kada se dezinformacija proširi, teško ju je ispraviti, jer ispravljanje netočnih informacija ne dobiva jednaku medijsku pozornost kod ljudi.

Objavljeno

na

Foto: pexels.com

Nakon što smo obilježili 1. travnja koji je poznat po kreativnim prevarama, današnji dan posvećen je provjeri činjenica. Društvene mreže i digitalni mediji generalno omogućili su da vijesti stignu do milijuna ljudi u samo nekoliko sekundi. No, s time dolazi i problem, nikada nije bilo lakše širiti netočne informacije, poluistine i manipulacije. Upravo zbog toga Međunarodni dan provjere činjenica, koji se obilježava 2. travnja, podsjeća na važnost kritičkog razmišljanja i odgovornog konzumiranja vijesti.

Dezinformacije mogu imati ozbiljne posljedice na društvo. One mogu oblikovati javno mnijenje, potaknuti paniku, izazvati nepovjerenje u institucije i podijeliti zajednice. Primjerice, lažne vijesti koje ciljano koriste senzacionalističke naslove često izazivaju jake emocije, što ih čini lakšima za dijeljenje. Jednom kada se dezinformacija proširi, teško ju je ispraviti, jer ispravljanje netočnih informacija ne dobiva jednaku medijsku pozornost kod ljudi.

Utjecaj lažnih vijesti

Manipulacija informacijama se može koristiti za razne ciljeve, ali najviše je prisutno u politici i vijestima vezano za zdravlje i medicinu.Politička manipulacija putem dezinformacija postaje sve češći problem u digitalnom dobu. Lažne vijesti mogu utjecati na izbore, oblikovati političke stavove i potaknuti podjele među građanima. Primjeri iz prošlosti pokazuju kako su dezinformacije korištene za diskreditaciju političkih protivnika, poticanje nepovjerenja u izborne procese i širenje neistina o ključnim političkim pitanjima. U takvom okruženju, provjera činjenica postaje ključan alat za zaštitu demokracije.

Također, dezinformacije u području zdravlja mogu imati osobito ozbiljne posljedice. Pogrešne informacije o medicinskim tretmanima, prehrani ili znanstvenim istraživanjima mogu dovesti do toga da ljudi donose odluke koje štete njihovu zdravlju. Stručnjaci upozoravaju da je važno osloniti se na provjerene izvore poput znanstvenih časopisa, medicinskih institucija i stručnjaka, a ne na neprovjerene informacije koje kruže internetom.

Još jedan problem u širenju lažnih vijesti je umjetna inteligencija (AI) zbog mogućnosti stvaranja fotografija il videozapisa koje je teško razlikovati od pravih. Isto tako, botovi vođeni umjetnom inteligencijom mogu preplaviti društvene mreže tim istim videozapisima ili fotografijama što stvara dojam vjerodostojnosti i kao da je već puno ljudi potvrdilo točnost informacije.

Najpoznatije dezinformacije u povijesti

Povijest je puna primjera lažnih vijesti i manipulacija koje su imale dalekosežne posljedice. Neke od najpoznatijih uključuju:

  • Ratni incident u zaljevu Tonkin (1964.) – Izvještaji o navodnom napadu na američke brodove poslužili su kao povod za eskalaciju rata u Vijetnamu, iako su kasniji dokazi pokazali da se napad možda nije ni dogodio.
  • Priča o oružju za masovno uništenje u Iraku (2003.) – Tvrdnje o posjedovanju oružja za masovno uništenje bile su ključan razlog za američku invaziju na Irak, no kasnije se pokazalo da takvo oružje nije pronađeno.
  • Mit o crnoj smrti i Židovima (14. stoljeće) – Tijekom pandemije kuge, Židovi su bili optuženi da su otrovali bunare, što je dovelo do progona i masovnih pogroma, iako nije bilo nikakvih dokaza za takve tvrdnje.

Ovi primjeri pokazuju kako dezinformacije mogu oblikovati povijest, izazvati sukobe i širiti strah, naglašavajući potrebu za kritičkim pristupom informacijama.

Kako se boriti protiv dezinformacija?

Prema UNICEF-u, postoje četiri glavna načina kako da prepoznamo lažne vijesti:

  1. Koristiti više medijskih izvora – Dobivanje vaših vijesti iz više izvora omogućuje širok raspon informacija. Ako je ista vijest potvrđena na više kanala, veća je vjerojatnost da se ne radi o dezinformaciji.
  2. Upotrijebite kritičko razmišljanje – Uz informacije koje dolaze s društvenih medija, praćenje informacija do izvornog izvora izvrstan je način borbe protiv dezinformacija. Ako informacija dolazi iz manje renomiranog izvora ili je u suprotnosti sa savjetima stručnjaka, budite skeptični prema njoj i imajte na umu da kanal na kojem ste pronašli informacije možda nije najbolji.
  3. Pogledajte što kažu stručnjaci – Ima li ovaj stručnjak godine iskustva u svom području? Ima li dobar ugled među drugim stručnjacima u ovom području? Je li ovo recenzirana informacija iz vjerodostojnog akademskog časopisa?
  4. Obratite pažnju na glasine i objasnite zašto su netočne – Umjesto da se fokusirate na to da je nešto laž ili dezinformacija, bolje je objasniti zašto ta glasina ne odgovara stvarnosti.

Provjera činjenica nikada nije bila važnija nego danas. U svijetu preplavljenom informacijama, odgovornost je svakog pojedinca da ne prihvaća sve što pročita zdravo za gotovo. Medijska pismenost, kritičko razmišljanje i odgovorno dijeljenje informacija mogu pomoći u izgradnji društva koje cijeni istinu i suzbija širenje dezinformacija. Upravo zbog toga obilježavanje Međunarodnog dana provjere činjenica ima ključnu ulogu u stvaranju otpornijeg i bolje informiranog društva.

Zanimljivosti

Digitalno bankarstvo i dalje strano umirovljenicima! Strah, nepovjerenje i nedostatak znanja glavne su prepreke

Iako sve više starijih građana koristi digitalne usluge banaka, većina i dalje preferira odlazak na šalter. Razlog leži u nedostatku edukacije i osjećaju nesigurnosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Sora Shimazaki/pexels.com

Više od 50.000 starijih klijenata koristi digitalno bankarstvo, no većina umirovljenika još uvijek se oslanja na tradicionalne metode, pokazuje izvješće Erste banke i istraživanje agencije Imas. Kako portal Mirovina.hr prenosi, glavni razlozi za izbjegavanje modernih tehnologija među starijim građanima su strah od pogrešaka, niska razina tehničke pismenosti i potreba za osobnim kontaktom.

Digitalizacija bankarskih usluga u Hrvatskoj napreduje velikom brzinom, no stariji građani teško prate taj tempo. Unatoč određenim pomacima, prelazak na digitalno bankarstvo za mnoge umirovljenike i dalje predstavlja značajan izazov.

Prema podacima Erste banke, oko 50.000 njihovih korisnika starijih od 65 godina koristi mobilnu aplikaciju za digitalno bankarstvo, što čini otprilike 9 % svih aktivnih korisnika te digitalne usluge. Dodatno, istraživanje koje je za Erste grupu provela agencija Imas pokazuje da je 28 % osoba starijih od 60 godina koristilo mobilno bankarstvo tijekom protekle godine.

Unatoč tim brojkama, iskustva iz prakse potvrđuju kako stariji i dalje više vjeruju osobnom kontaktu s djelatnicima u poslovnicama. Korištenje bankomata, koje se mlađima čini kao svakodnevna i jednostavna radnja, mnogim starijima izaziva nelagodu. Anketa portala Mirovina.hr otkriva da gotovo četvrtina ispitanih umirovljenika i dalje izbjegava bankomate te preferira odlazak na šalter.

Glavni razlozi za otpor prema digitalnim kanalima leže u strahu od grešaka, zabrinutosti za sigurnost financijskih podataka te nedostatku tehničkog znanja. Osim toga, mnogim starijima važna je i društvena komponenta. Osobni kontakt s djelatnicima banke pruža im sigurnost i osjećaj povezanosti.

Kako bi se ova prepreka smanjila, banke se pozivaju na dodatna ulaganja u edukaciju prilagođenu starijim korisnicima, kao i razvoj jednostavnijih i preglednijih digitalnih rješenja. Korištenje digitalnog bankarstva mora biti intuitivno i pristupačno, kako bi se izbjegla isključenost tog dijela populacije.

U tom smjeru ide i nadolazeći Europski akt o pristupačnosti, direktiva koja stupa na snagu 28. lipnja 2025. godine. Ona će obvezati banke i druge pružatelje usluga da svoje digitalne platforme učine prilagođenima osobama starije životne dobi i osobama s invaliditetom. To uključuje uklanjanje prepreka poput premalih fontova, složenih izbornika i nepreglednih sučelja.

Digitalna transformacija bankarskih usluga neće biti potpuna dok svi građani, bez obzira na dob, ne budu imali jednake mogućnosti za njezino korištenje. Ključ je u jednostavnosti, edukaciji i razumijevanju specifičnih potreba starije populacije jer istinska digitalna inkluzija počinje tamo gdje prestaje tehnička barijera.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Ministarstvo mijenja pravila upisa u srednje škole, pogledajte što je sve novo

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predložilo je izmjene pravilnika koje bi mogle znatno utjecati na učenike međunarodnih programa i buduće obrtnike.

Objavljeno

na

Objavio/la

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je putem platforme e-Savjetovanja prijedlog izmjena Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u prvi razred srednje škole, prenosi Studentski.hr. Promjene se odnose na učenike međunarodnih programa, sklapanje ugovora o naukovanju za vezane obrte te redefiniranje popisa važnih predmeta za upis.

Jedna od ključnih izmjena odnosi se na učenike koji pohađaju međunarodne programe. Prema važećem pravilniku, izuzeci od standardnih upisnih kriterija vrijedili su samo za one koji su prethodna tri razreda završili u takvom programu. Novi prijedlog ukida taj uvjet, čime se omogućuje da svi učenici koji nastavljaju obrazovanje unutar istog ciklusa i programa budu izuzeti, neovisno o tome koliko su godina prethodno pohađali taj program.

Značajne promjene predložene su i u načinu sklapanja ugovora o naukovanju za učenike koji se obrazuju za vezane obrte. Dosadašnji Članak 26. Pravilnika u potpunosti je izmijenjen. Najvažnija novost je ukidanje obveze dostave liječničke svjedodžbe i svjedodžbe završnog razreda osnovne škole prilikom sklapanja ugovora.

Također, škole koje provode naukovanje sada su obvezne redovito ažurirati i javno objavljivati popis slobodnih mjesta kod licenciranih obrtnika i pravnih osoba. Ovi podaci moraju biti jasno vidljivi na oglasnim pločama, mrežnim stranicama škola te unutar aplikacije e-Naukovanje.

Iako učenik (ili roditelj/skrbnik) i dalje sklapa ugovor s licenciranim obrtnikom, novost je da Hrvatska obrtnička komora više nije zadužena za vođenje evidencije i verifikaciju ugovora. Obrtnici i dalje imaju pravo raspisivati natječaje za prijam učenika, a u slučaju većeg broja prijava preporučuje se prednost dati učenicima s boljim školskim uspjehom.

Dodatno, novi prijedlog pravilnika donosi ažuriran popis posebno važnih predmeta za upis, koji sada postaje dio Pravilnika, zamjenjujući prethodni. Više detalja možete pronaći ovdje.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Prelazi li vaše dijete porezni limit? Mogli biste platiti stotine eura nazad državi

Studenti i učenici mogu biti porezna olakšica roditeljima do zarade od 3.600 eura godišnje, ali prekoračenje tog iznosa može skupo koštati. Evo kada i kako ih odjaviti s porezne kartice.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Kampus Production/pexels.com

Kada roditelji trebaju odjaviti studenta ili učenika s porezne kartice, kako bi izbjegli naknadno vraćanje poreza, i što se događa ako se taj korak ne napravi na vrijeme? Odgovor na ova pitanja dala je Porezna uprava, koja upozorava roditelje na moguće financijske posljedice ako njihova djeca tijekom godine zarade više od dopuštenih 3.600 eura, piše Srednja.hr.

U 2025. godini učenici i studenti mogu zaraditi do 3.600 eura, a da pritom i dalje budu prijavljeni kao uzdržavani članovi na poreznoj kartici roditelja. Istovremeno, njihova ukupna zarada do 10.800 eura putem učeničkih i studentskih servisa nije predmet oporezivanja. No, ključan je upravo taj prvi prag od 3.600 eura.

Ako student ili učenik prijeđe taj iznos tijekom godine, više ne može biti prijavljen kao uzdržavani član roditelja. U tom slučaju, roditelj mora odjaviti dijete s porezne kartice, a Porezna uprava će u godišnjem obračunu poreza za 2025. godinu utvrditi razliku poreza na dohodak za razdoblje tijekom kojeg je roditelj koristio olakšicu.

Primjerice, ako student prijeđe limit u travnju i roditelj ga tek tada odjavi s porezne kartice, roditelj će morati platiti razliku poreza za razdoblje od siječnja do travnja. Dakle, za četiri mjeseca. Slično tome, ako se limit prijeđe u kolovozu, a roditelj reagira tek tada, plaća razliku za osam mjeseci.

Iz Porezne uprave pojašnjavaju da se olakšica primjenjuje na godišnjoj razini, pa se datum odjave djeteta iz porezne kartice direktno veže uz obvezu povrata poreza. To znači da svaki mjesec u kojem roditelj koristi olakšicu, a dijete je već premašilo limit, generira dodatni trošak koji će se obračunati u 2026. godini.

Poseban slučaj nastaje kada student završi studij tijekom godine. Ako se zaposli nakon 1. rujna i pribavi svoju poreznu karticu, više ne može biti uzdržavani član roditelja od tog mjeseca nadalje. Ako pritom do kraja godine zaradi više od 3.600 eura, roditelju će se također obračunati razlika poreza za razdoblje do rujna.

No, postoji i olakotna okolnost. Ako roditelj tijekom godine odjavi dijete s porezne kartice, a ono ipak na kraju ne zaradi više od dozvoljenih 3.600 eura, dijete se može naknadno vratiti na poreznu karticu putem ZPP-DOH obrasca do veljače sljedeće godine.

Kako upozorava profesor matematike Toni Milun, čak i nekoliko mjeseci korištenja olakšice dok dijete premaši dopušteni limit može roditelje stajati između 84 i 130 eura mjesečno. Za razdoblje od pet mjeseci, to može značiti trošak od 420 do 650 eura koji treba vratiti državi, i to odjednom.

Stoga, roditelji bi trebali pažljivo pratiti zaradu svoje djece tijekom godine i pravovremeno reagirati. Odjava djeteta s porezne kartice nakon prelaska limita nije stvar izbora, nego nužna mjera kako bi se izbjegla visoka financijska iznenađenja u godišnjem obračunu. Pratiti stanje i pravovremeno komunicirati s Poreznom upravom može spriječiti nepotrebne troškove jer kad se olakšica jednom pređe, povrat može biti sve samo ne simboličan.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

30 kulinarskih grešaka koje biste odmah trebali prestati raditi

Od tupih noževa i neispravnog prženja do zanemarivanja higijene, ove kuharske pogreške mogu pokvariti obrok, ali i zdravlje.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: On Shot/pexels.com

U kuhinji svi griješimo, no neke navike mogu ozbiljno utjecati na kvalitetu hrane, okus jela pa čak i sigurnost ukućana. Ako vam se često dogodi da vam jela zagore, meso ostane žilavo, a povrće premekano, možda radite upravo ono što kuhari izbjegavaju pod svaku cijenu. Donosimo popis od 30 najčešćih grešaka koje biste trebali izbjegavati kako biste postali bolji kuhar i uživali u svakom zalogaju koje prenosi 24sata.

1. Meso iz hladnjaka odmah ide na tavu – Meso treba kratko odstajati na sobnoj temperaturi prije pečenja, inače može izgorjeti.
2. Teflonsku tavicu perete u perilici – Zaštitni sloj se može uništiti, a hrana će se početi lijepiti.
3. Ista daska za sve – Odvojite dasku za meso i povrće, higijena je ključna.
4. Ne oštrite noževe – Tupi noževi otežavaju pripremu i povećavaju rizik od ozljeda.
5. Previše miješate hranu – Povremeno protresite tavicu umjesto stalnog miješanja.
6. Režete meso dok je vruće – Meso treba „odmoriti“ nakon pečenja kako bi sačuvalo sokove.
7. Koristite maslinovo ulje za prženje – Ekstra djevičansko ulje brzo se dimi, koristite ga za hladna jela.
8. Ne pokrivate maslac – Upija mirise iz hladnjaka, stoga ga uvijek zamotajte.
9. Stružete po teflonu metalnim priborom – Koristite drvene ili plastične kuhače.
10. Ne znate koji nož za što služi – Svaki nož ima svoju funkciju, koristite ih pravilno.
11. Kućni ljubimci u kuhinji – Nije higijenski da životinje dolaze u kontakt s hranom.
12. Ne čitate recept do kraja – Prvo pročitajte upute, tek onda krenite s pripremom.
13. Ne čistite nakon kuhanja – Prljave površine mogu biti izvor bakterija.
14. Kuhate stalno ista jela – Varirajte recepte, monotonija ubija užitak.
15. Prokuhavate tijesto za lazanje – Nije potrebno ako ima dovoljno umaka i peče se dovoljno dugo.
16. Ne probate jelo tijekom pripreme – Okus se popravlja dok se kuha, ne kad je na tanjuru.
17. Zanemarujete vegetarijance – Ne pripremajte sve u istoj posudi ako kuhanje uključuje i meso.
18. Štedite na začinima – Pravi začini čine jelo savršenim, ne bojte se eksperimentirati.
19. Ližete kuhaču – Nehigijensko, pogotovo ako kuhate za druge.
20. Mjerite „odokativno“ – Pridržavanje mjera ključno je za uspjeh recepata.
21. Ignorirate rok trajanja – Pazite na datume, ali razlikujte „do“ i „najbolje upotrijebiti do“.
22. Pretrpavate tavu mesom – Komadi se neće jednako ispeći i dobit ćete neujednačeno jelo.
23. Perete meso prije kuhanja – To može proširiti bakterije, a ne ih ukloniti.
24. Pečete meso na jakom plamenu – Izvana zagoreno, iznutra sirovo – nije dobar ishod.
25. Ne perete povrće – Osim kukaca, tu su i ostaci prljavštine s transporta.
26. Hranu stavljate na hladnu tavu – Uvijek prethodno zagrijte tavu, posebno za meso.
27. Ne poštujete vrijeme kuhanja – Ako piše da treba sat vremena, nije bez razloga.
28. Prelijevate kavu vrućom vodom – Voda koja vrije uništava okus kave i čaja.
29. Otvarate vrata pećnice prečesto – Time narušavate temperaturu i usporavate pečenje.
30. Ne provjeravate začine – I začini stare i gube snagu – povremeno ih obnovite.

Mala promjena u kuhinjskim navikama može značiti veliku razliku u kvaliteti hrane. Počnite s osnovama: očistite radne površine, izoštrite noževe, pročitajte recepte do kraja i prestanite stalno otvarati pećnicu. Kuhanje ne mora biti komplicirano, samo treba biti promišljeno.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Imate nosač za bicikle? Ako zaklanja registraciju, mogli biste platiti kaznu

Zakon ne dopušta izdavanje treće registarske pločice, a pločica mora biti vidljiva, evo što trebate znati prije nego krenete na put

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Alex P/pexels.com

S dolaskom toplijih mjeseci i sve češćih putovanja prema moru ili planinama, mnogi vozači odlučuju na svoja vozila montirati stražnje nosače za bicikle. No, pritom se suočavaju s pravnim problemom koji ne pogađa turiste iz drugih zemalja članica Europske unije, ali zato može uzrokovati neugodne kazne za vozače iz Hrvatske, piše HAK.

Naime, brojni modeli stražnjih nosača bicikala u potpunosti ili djelomično zaklanjaju stražnju registarsku pločicu automobila. I dok mnogi vozači iz inozemstva na tim nosačima imaju dodatnu, treću registarsku pločicu, u Hrvatskoj takva praksa nije dozvoljena.

Zakon o sigurnosti prometa na cestama Republike Hrvatske jasno propisuje da motorna vozila moraju imati dvije registarske pločice — prednju i stražnju i nijednu više. Treća pločica, pa čak i za privremene nosače bicikala, nije predviđena zakonom. U iznimnim slučajevima, poput motocikala, traktora ili priključnih vozila, dopuštena je samo jedna pločica. No, dodatna pločica na nosaču za bicikle nije opcija.

Štoviše, zakon određuje da pločice moraju biti čitljive, neoštećene, bez dodataka i jasno vidljive. Ako nosač bicikala zaklanja pločicu, vozač se izlaže kazni jer vozilo ne ispunjava te osnovne uvjete.

Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) također je zauzelo stav: nosači bicikala smatraju se dodatnom opremom koja se privremeno pričvršćuje na stražnji dio vozila. Za njih nije potreban tehnički pregled niti potvrda o sukladnosti, ali njihova uporaba mora biti u skladu s važećim zakonima što uključuje i neometanu vidljivost registracijske oznake.

Proizvođači i prodavači nosača bicikala također upozoravaju kupce: prije kupnje provjerite kompatibilnost modela nosača s vašim vozilom, jer pravilno odabrani nosač neće zaklanjati svjetlosnu signalizaciju ni registraciju. Ako bicikli ili nosač zaklanjaju pločicu, odgovornost je na vozaču.

I dok se u mnogim zemljama EU vozačima izdaje treća pločica upravo za ovakve situacije, hrvatski zakoni to ne dopuštaju. Promjene zakona zasad nisu na vidiku, a pitanje usklađivanja s europskom praksom ostaje otvoreno.

Dok god važeći zakoni ne dopuštaju izdavanje treće registarske pločice, hrvatski vozači moraju paziti da im nosači za bicikle ne zaklanjaju postojeću pločicu. U suprotnom, riskiraju novčanu kaznu i potencijalne probleme u prometu. Prije nego krenete na put, provjerite svoj nosač jer kada je riječ o registraciji, nevidljivo znači kažnjivo.

Nastavite čitati

Reporter 447 - 17.04.2025.

Facebook

Izdvojeno