Povežite se s nama

HOTNEWS

Među 513 najboljih nastavnika i 10 goričkih – otkrivamo zašto baš oni!

Ministarstvo znanosti i obrazovanja na Svjetski dan učitelja nagradilo je najbolje odgojno-obrazovne djelatnike, a priznanja su otišla najboljima s našeg područja u osnovne škole Eugena Kvaternika, Nikole Hribara i Eugena Kumičića, te Gimnaziju Velika Gorica.

Objavljeno

na

Povodom Svjetskog dana učitelja, Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je popis od 513 najuspješnijih odgojno-obrazovnih radnika u školskoj godini 2021./2022.

Najboljima je priznanja dodijelio resorni ministar, Radovan Fuchs, uz poruku kako ‘ovim putem ministarstvo sustavno nagrađuje istaknute pojedince, koji kontinuirano unaprjeđuju odgojno-obrazovni sustav Republike Hrvatske’. Osim priznanja, najboljima ide i novčana nagrada u iznosu 10.000 kuna bruto.

Foto: Ministarstvo znanosti i obrazovanja na Svjetski dan učitelja nagradilo je najbolje odgojno-obrazovne djelatnike/Igor Soban/PIXSELL

Na listi najboljih našlo se  i deset naj nastavnika i nastavnica iz velikogoričkih osnovnih i srednjih škola. Za svakog je pojedinačno pojašnjeno i zašto su se baš oni našli među 513 najboljih. Pa, krenimo redom..

U pojašnjenju priznanja Tomislavu Špoljaru, profesoru trube u Umjetničkoj školi Franje Lučić, tako se navodi:  ‘Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotramai sl. na državnoj i međunarodnoj razini.Predavanje, radionica ili ogledni sat na županijskoj razini.Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja.Doprinos struci radom u strukovnim udrugama, koje potiču, razvijaju I unapređuju struku.Pripremanje, osmišljavanje, sudjelovanje I organizacija javnog događaja vezanog uz obrazovanje na županijskoj ili državnoj razini’.

Photo: Igor Soban/PIXSELL

Iz OŠ Nikole Hribara na popisu najboljih našlo se troje djelatnika. Profesorica engleskog jezika, Sanja Božinović ‘nagrađuje se  za izniman doprinos struci u kategorijama: održana predavanja, dijeljenje primjera dobre prakse,sudjelovanje u realizaciji rezultata projekta na međunarodnoj razini, te sudjelovanje u istraživanju i radnim skupinama’.

Profesor informatike i tehničke kulture, Milan Omrčen, nagrađen je zbog slijedećeg:  ‘Mentorstvo učenicima na državnoj razini. Predavanje nameđunarodnoj razini. Rad u strukovnim udrugama i  s učenicima s posebnim potrebama. Vođenje ili koordiniranje projekta na međunarodnoj razini u trajanju od godinu dana. Sudjelovanje u realizaciji rezultata projekta na međunarodnoj razini. Provedeno istraživanje na međužupanijskoj / državnoj/međunarodnoj razini’.

Vjeroučiteljica, Erika Likan Kelentrić , nagrađena je, kako se navodi u objašnjenju ‘zbog predavanja i radionica na županijskoj, državnoj i međunarodnoj razini, dijeljenja inovativnih primjera dobre prakse, rada u strukovnim udrugama povezanima s obrazovanjem, uređivanja profila škole na društvenim mrežama, uređivanja školskog lista i organizacije javnog događaja’.

Photo: Igor Soban/PIXSELL

OŠ Eugena Kvaternika ove godine na popisu najboljih nastavnika u državi ima dvije djelatnice.

Profesorica hrvatskog jezika, Ivana Dubovečak, nagrađena je ‘zbog mentorstva učenicima na natjecanjima na državnoj razini, predavanja i radionica na županijskoj, državnoji međunarodnoj razini, dijeljenja inovativnih primjera dobre prakse, objavljenih stručnih članaka u publikacijama u RH i inozemstvu, uređivanja školske mrežne stranice i organizacije javnih događanja’.

Učiteljica razredne nastave i informatike, Dalia Kager, nagrađena je zbog  ‘mentorstvo učenicima na državnom natjecanju, održanih predavanja ili radionice na županijskoj,međužupanijskoj, državnoj ili međunarodnoj razini, objava stručnih članaka, sudjelovanja u projektima i unapređenju rada škole’.

I OŠ Eugena Kumičića našla se na popisu škola s najboljim nastavnicima, zahvaljujući učiteljici informatike, Katarini Grgić Noršić, kojoj je priznanje dodijeljeno zbog ovih postignuća:

‘Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima na državnoj razini, predavanja na županijskoj I državnoj  razini, predavanje ili radionica na međunarodnoj razini, doprinos struci radom u strukovnim udrugama koje potiču, razvijaju i unapređuju struku. Neposredan odgojno-obrazovni rad s darovitim učenicima izvan školske, ustanove, odnosno u organizaciji ustanova ili udruga civilnog društva, koje provode aktivnosti u području odgoja i obrazovanja djece I mladih. Sudjelovanje i doprinos realizaciji rezultata projekta na međunarodnoj razini, sudjelovanje u osmišljavanju i provođenju istraživanja iz područja odgoja i obrazovanja’.

05.10.2022. Zagreb, – Ministarstvo znanosti i obrazovanja na Svjetski dan ucitelja nagradilo je najbolje odgojno-obrazovne djelatnike. Photo: Igor Soban/PIXSELL

U Gimnaziju Velika Gorica pristigla su priznanja za troje naj nastavnika.

Profesorica informatike, Kristina Lučić, našla se među najboljima zbog slijedećih razloga: ‘Mentorstvo učenicima na natjecanjima i smotrama.-Predavanja, radionice, edukacije i dijeljenje primjera dobre prakse. Doprinos struci radom u stručnim vijećima i udrugama koje unapređuju struku, objavljivanje stručnih članaka, oglednih primjera prilagodbi metoda. Vođenje, koordiniranje ili sudjelovanje na projektima. Unaprjeđenje rada škole, te rad na unaprjeđenju sustava obrazovanja’.

Za nastavnicu glazbene umjetnosti, Ivanu Petravić, u pojašnjenju priznanja najboljima se navodi: ‘Mentorstvo na državnoj razini, predavanje na županijskoj i državnoj razini. Rad u strukovnim udrugama. Objavljivanje stručnog članka, autorstvo stručnih knjiga. Vođenje projekta na međunarodnoj razini. Sudjelovanje u realizaciji projekta na međunarodnoj razini’.

U pojašnjenju izbora profesora savjetnika i nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture, Gordana Polana, navodi se:’Mentorstvo učenicima na natjecanjima i smotrama.-Predavanja, radionice, edukacije i dijeljenje primjera dobre prakse-Doprinos struci radom u stručnim vijećima i udrugama koje unapređuju struku-Objavljivanje stručnih članaka, oglednih primjera prilagodb i metoda-Vođenje, koordiniranje ili sudjelovanje na projektima-Unaprjeđenje rada škole.-Rad na unaprjeđenju sustava obrazovanja’.

 

 

HOTNEWS

Na inicijativu mještana i uz pomoć Grada, Selnica dobila novo igralište

Vrijednost projekta iznosi oko 78 tisuća eura, a igralište je spremno za korištenje.

Objavljeno

na

Objavio/la

U neposrednoj blizini dječjeg vrtića i prostorija društvene namjene u Selnici, završena je izgradnja novog asfaltiranog nogometnog igrališta. Projekt je inicirao tamošnji Mjesni odbor a realiziran je uz pomoć Grada Velike Gorice.

Novo igralište moći će koristiti nogometaši i rekreativci, no bit će to mjesto i za održavanje društvenih događanja i manifestacija, a u budućnosti će ga krasiti i prirodna hladovina. Naime, uz igralište je posađen drvored javora, a uskoro će stići i nove klupe za odmor.

Vrijednost projekta iznosi oko 78 tisuća eura, a igralište je spremno za korištenje.

–Selnica je ovim igralištem dobila vrijedan sadržaj koji će koristiti djeci, mladima, obiteljima i svim mještanima. Čestitam Mjesnom odboru na inicijativi i trudu te zahvaljujem svima koji su sudjelovali u realizaciji ovog projekta. Grad Velika Gorica i dalje će podupirati ovakve projekte čime zajedno gradimo ljepše i sadržajnije okruženje za djecu i mlade – poručio je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Ovo je vrijedan doprinos sadržaja za aktivnosti u slobodno vrijeme, čime razvijamo našu lokalnu infrastrukturu i kvalitetu života naših mještana, naglasila je Kristina Klarić, predsjednica Mjesnog odbora Selnica.

–Hvala gradonačelniku Ačkaru i Gradu na podršci ovakvim projektima te se veselimo daljnjoj suradnji na projektima koji će potaknuti razvoj našeg malog mjesta. Igralište neće biti namijenjeno samo za nogomet, već će služiti za druženje, rekreaciju i razne manifestacije– dodala je Klarić.

Nastavite čitati

HOTNEWS

ŽUPANIJA Kožić i Zmajlović opet u drugom krugu izbora

Nisu uspjeli osvojiti potrebnu većinu.

Objavljeno

na

Kao i na lokalnim izborima prije četiri godine, Stjepan Kožić i Mihael Zmajlović ušli su u drugi krug izbora za župana Zagrebačke županije.  

Stjepan Kožić za župana se kandidirao po sedmi put, ove godine uz podršku partnera: SKNL, HDZ, HSU, DP dok je prije četiri godine imao podršku partnera: HDZ-a, SK Nezavisne liste, 365 Stranke rada i solidarnosti, HSU-a, HSLS-a i HNS-a.  

Ove godine više od 46 i pol tisuća građana želi Kožića za župana dok je glas Zmajloviću dalo nešto više od 33.200 birača. Na prošlim izborima Kožić je imao 54.428 glasa, a Zmajlović 35.225 glasova. 

Kako kandidati nisu uspjeli prikupiti 50 posto glasova, odnosno potrebnu većinu, naklonost birača tražit će u drugom krugu za dva tjedna. 

Nastavite čitati

HOTNEWS

Krešimiru Ačkaru novi mandat! Pobijedio u prvom krugu sa 72,5 posto

Osigurao i većinu u Gradskom vijeću.

Objavljeno

na

Državno izborno povjerenstvo objavilo je rezultate lokalnih izbora nakon što je obrađeno oko 100% biračkih mjesta. 

Kandidat za gradonačelnika Krešimir Ačkar (HDZ, HSU, HSLS, HSS, SKNL, BM365) u Velikoj Gorici dobio je 72,55% glasova, čime je uvjerljivo pobijedio u prvom krugu svoje protukandidatkinje Ivanu Mlinar (SDP, MOŽEMO!, GLAS, “DO i SIP”) koja ima 17,73% i Nadu Finderle koja ima 7,11% (MOST, HSP, HRVATSKI SUVERENISTI, HSS – SR) glasova birača. 

Kandidacijska lista za gradsko vijeće Grada Velike Gorice čiji nositelj Krešimir Ačkar (HDZ, HSU, HSLS, HSS, SKNL, BM365) također je pobjednička s 59,41 osvojenih glasova birača. Koalicija SDP i Možemo dobila je 22,60, MOST s partnerima 7,77, Platforma nezavisnih 7,24, a ispod praga ostao je Domino s 2,96 posto.

Nastavite čitati

HOTNEWS

DIP Do 16.30 sati na birališta izašlo 13.695 Velikogoričana

U Republici Hrvatskoj svoj glas na lokalnim izborima do sad je dalo 33,06% građana

Objavljeno

na

Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske objavilo je službene podatke o izlaznosti birača na birališta od 07.00 do 16.30 sati. 

Na razini cijele Hrvatske izlaznost je 33,06%, a najveću izlaznost s 45,10% ima Ličko-senjska županija, slijede ju s 39,07% Krapinsko –zagorska i Dubrovačko -neretvanska županija koja ima izlaznost od 38,68%. Ove županije imale su najveću izlaznost i po podacima prikupljenim do 11.30 sati. 

Zagrebačka županija i Grad Zagreb imaju isti postotak izlaznosti na izbore – 31,25%. 

Na području Velike Gorice gdje je organizirano 68 biračkih mjesta, pristupilo je ukupno 27,67% birača, odnosno 13.695 građana s prvom glasa. 

Dodajmo kako je ukupna izlaznost do 16.30 sati manja u odnosu na prije 4 godine. 2021. godine na lokalne izbore do 16.30 svoje pravo glasa u Republici Hrvatskoj iskoristilo je 35,54% birača, a ove godine 33,06%. 

I na razini Zagrebačke županije, također je manja izlaznost na birališta u odnosu na prošle izbore. 2021. godine do 16.30 sati svoj glas je dalo  33,58% a ove godine 31,25 % građana.

Dodajmo kako od svih sjedišta županija najveću izlaznost do 16.30 sati imaju gradovi Gospić (42,48%) i Sisak (%39,51). 

Također, od ukupnog broja Hrvata koji mogu pristupiti glasovanju, a to je nešto više od 3,5 milijuna, svoje pravo glasa do sada je iskoristilo njih 1.096.646.

Prvi privremeni rezultati lokalnih izbora 2025. godine bit će poznati u 21.00 sat. 

Nastavite čitati

HOTNEWS

DIP Izlaznost birača na lokalne izbore u Velikoj Gorici – 12,96%

Izlaznost na birališta građana s pravom glasa u Zagrebačkoj županiji 14,52%

Objavljeno

na

Foto Zvonimir Barisin/Pixell

Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske objavilo je službene podatke o izlaznosti birača na birališta od 07.00 do 11.30 sati. 

Na razini cijele Hrvatske izlaznost je 15,12%, a najveću izlaznost s 20,93% ima Ličko-senjska županija, slijede ju s 18,09% Krapinsko –zagorska i Dubrovačko -neretvanska županija koja ima izlaznost od 17,89%. 

Zagrebačka županija trenutačno je u kategoriji županija koje imaju najmanju izlaznost, a do 11.30 sati postotak odaziva je 14,52% stanovnika, odnosno od 272.465 građana s pravom glasa, na birališta je izašlo njih 37.462. 

Na području Velike Gorice gdje je organizirano 68 biračkih mjesta, pristupilo je ukupno 12,96% birača. 

Dodajmo kako je ukupna izlaznost nešto manja u odnosu na prije 4 godine. Naime, 2021. godine na lokalne izbore do 11.30 svoje pravo glasa u Republici Hrvatskoj iskoristilo je 15,47% birača. 

I na razini Zagrebačke županije, također je manja izlaznost na birališta u odnosu na prošle izbore kada je do 11.30 sati glasovalo 15,1 birača. 

Dodajmo kako od svih sjedišta županija najveću izlaznost ima grad Sisak, odnosno 20.60%. 

Također, od ukupnog broja Hrvata koji mogu pristupiti glasovanju, a to je nešto više od 3,5 milijuna, svoje pravo glasa do sada je iskoristilo njih 505.980. 

Nove podatke o izlaznosti Državno izborno povjerenstvo objavit će danas u 17 sati, a uključivat će izlaznost od 07 do 16.30 sati. Prvi privremeni rezultati lokalnih izbora 2025. godine bit će poznati u 21.00 sat. 

Oglasio se i GONG 

Gong na izborni dan pruža podršku građankama i građanima u ostvarivanju biračkih prava i zaprima dojave o nepravilnostima putem telefona, maila i poruka na društvenim mrežama. 

-Dobili smo dojavu iz Splitsko-dalmatinske županije o članovima jedne stranke, koji u zatvorenoj WhatsApp grupi nazvanoj “Izbori” traže od svojih članova i članica u biračkim odborima foto dokaz (sliku osobne iskaznice uz glasački listić) da su glasali za tu stranku, s porukom da im se u suprotnom neće isplatiti naknada za rad u biračkim odborima. Slučaj pritiska prijavili smo DIP-u. Iz iste županije došla je i dojava o promatraču jedne liste koji je sugerirao građanima ispred biračkog mjesta za koga da glasaju. Gong je odmah to prijavio nadležnom izbornom povjerenstvu. Oni su kontaktirali policiju, no prije njihovog dolaska, promatrač je napustio biračko mjesto – stoji u priopćenju GONG-a.

Najveći broj prijava odnosi se na kršenje izborne šutnje, koje se na lokalnim izborima kažnjava u rasponu od 398 eura za fizičke osobe pa sve do 66.361 euro koliko iznosi najviša kazna za pravne osobe. Najviše prijava za kršenje izborne šutnje, ističe GONG, odnosi se na objave na društvenim mrežama, ali je prijavljeno i nekoliko lokalnih portala koji nisu na vrijeme uklonili ranije oglase i članke. 

-Građani se pitaju što je s objavama na društvenim mrežama koje su objavljene tek nekoliko minuta uoči izborne šutnje, čime pravilo nije prekršeno, a taj sadržaj je postao viralan i imao velike dosege tijekom izborne šutnje. Neki od kandidata iskorištavaju što se upute DIP-a odnose samo na datum objave sadržaja, a ne i njegovu naknadnu vidljivost tijekom izborne šutnje – dodaju iz GONG-a. 

Nadalje, podsjeća da na ovim izborima nisu predviđena posebna biračka mjesta u domovima za starije, na temelju čega su došle pritužbe. 

Nastavite čitati

Reporter 448 - 14.05.2025.

Facebook

Izdvojeno