Prijave za jesenski rok državne mature za školsku godinu 2024./2025. službeno su otvorene od 19. srpnja, a svi zainteresirani pristupnici imaju rok do 30. srpnja u 12 sati da putem portala “Postani student” prijave željene ispite. Kako prenosi Studentski.hr, pravo polaganja imaju redovni učenici, ali i svi ostali kandidati koji ispunjavaju uvjete, a ispite će polagati u svojim školama ili na odabranim ispitnim mjestima u Zagrebu, Slavonskom Brodu ili Splitu.

Jesenski termin često koriste oni koji žele popraviti ocjene, položiti ispite koje nisu stigli ranije ili se prvi put prijavljuju. Redovni učenici, kao i hrvatski državljani koji školu završavaju u inozemstvu, mogu polagati ispite besplatno, pod uvjetom da ih nisu položili u prvom roku.

Svi ostali kandidati moraju platiti naknadu za svaki ispit, a krajnji rok za uplatu je 5. kolovoza do 23:59 sati. Uplate se izvršavaju putem pošte, Fine ili internet bankarstvom, a važno je koristiti vlastite podatke. Kasne uplate neće biti prihvaćene, a sustav evidentira uplatu prema datumu ispita. Također, svi kandidati s nepodmirenim dugovanjima iz prethodnih rokova moraju prvo zatvoriti ta zaduženja.

Mjesto pisanja ispita za kandidate koji nisu redovni učenici moguće je birati do 5. kolovoza, dok će točna adresa biti objavljena na profilu svakog pristupnika najmanje pet dana prije samog ispita.

Za sve one koji propuste redovni rok prijava, moguće su i naknadne prijave od 30. srpnja do 5. kolovoza, ali isključivo uz dostavu vjerodostojne dokumentacije, primjerice, u slučaju teže bolesti, smrti u obitelji ili drugih izvanrednih okolnosti. U istom razdoblju moguće je i mijenjati ispite, razine ispita ili ih odjaviti putem obrasca koji se šalje e-poštom na adresu [email protected].

Važno je znati i da prijavom određenog studijskog programa sustav može automatski dodati ispite potrebne za upis tog programa. Ako kandidat naknadno izbriše program, ispiti ostaju prijavljeni i treba ih ručno obrisati, ako ih više ne želi polagati.

Kandidati koji prvi put pristupaju državnoj maturi moraju do 8. kolovoza dostaviti ovjerene kopije svih svjedodžbi srednjoškolskog obrazovanja, a završnu svjedodžbu do 3. rujna 2025. godine. Dokumente je potrebno poslati poštom na adresu Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja u Zagrebu, s naznakom “dokumenti za Državnu maturu”.

Za dodatna pitanja, svi pristupnici mogu se obratiti Centru putem telefona na broj 01/4501 899 ili e-mailom na [email protected].

Nakon završetka ljetnog upisnog roka, na hrvatskim fakultetima ostalo je nepopunjeno čak 15.259 mjesta, piše Studentski.hr. Još alarmantnije zvuči podatak da se na 61 studijski program nije upisao nijedan student, unatoč tome što su kvote predviđale ukupno 782 mjesta. Ovi podaci, koje je objavila Agencija za znanost i visoko obrazovanje, otvaraju niz pitanja o stanju i perspektivi visokog obrazovanja u Hrvatskoj.

Pogled unatrag otkriva zabrinjavajući trend, osobito na nastavničkim smjerovima prirodnih znanosti. Primjerice, nastavnički smjer fizike i kemije na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) ostao je potpuno prazan. I to unatoč 28 prijava na ponuđenu kvotu od 22 mjesta.

Dekan PMF-a, prof. dr. sc. Mirko Planinić, istaknuo je kako fakultet ne planira spuštati kriterije samo kako bi ispunio kvotu. “Mi ne upisujemo ni s dvojkama, nego pazimo da su bar trojke iz fizike na maturi. Imali smo u prošlosti niže kriterije, ali se pokazalo da takvi studenti češće odustaju nakon prve godine.”

No problem se ne zaustavlja samo na prirodoslovnim znanostima. Jezični i društveno-humanistički smjerovi bilježe sličan izostanak interesa. Filozofski fakultet u Osijeku tako nije upisao nijednog studenta na studijima njemačkog, hrvatskog i mađarskog jezika, kao ni na povijesti umjetnosti. Na Hrvatskim studijima prazna su ostala mjesta na smjerovima poput kroatologije, filozofije i sociologije.

Zanimljivo je i da su programi koji se tiču tehnologije i budućnosti, poput mehatronike i robotike na Tehničkom fakultetu u Rijeci, doživjeli isti sudbinu. Na kvotu od 12 mjesta stiglo je osam prijava, ali nije bilo ni jednog upisa. Studij računarstva na engleskom jeziku na zagrebačkom FER-u, iako je imao 38 prijava, ostao je bez ijednog studenta.

Čak i fizioterapija nije prošla bez problema, izvanredni stručni studij fizioterapije na Veleučilištu „Lavoslav Ružička” u Vukovaru nije zaprimio nijednu prijavu, iako je bilo dostupno 10 mjesta.

Prazne predavaonice na desetcima studija više nisu izolirani incident, već simptom dublje krize sustava obrazovanja koji sve teže privlači mlade, osobito kad je riječ o profesorskim zanimanjima i humanistici. Unatoč nominalnom interesu izraženom kroz prijave, konačni izostanak upisa govori o nerazmjeru između onoga što visoko obrazovanje nudi i onoga što mladi stvarno žele, mogu ili se usude odabrati.

Iako se sve teže pronalazi nastavnike i stručnjake, činjenica da se na desetke studija ne upisuje baš nitko i to iz godine u godinu nije samo akademski problem. To je poruka, možda i vapaj, koji traži odgovor i izvan sveučilišnih hodnika.

Također, treba spomenuti i trend porasta upisa u strukovna zanimanja koji je zabilježen u posljednje vrijeme. Prije desetak godina od roditelja se mogla čuti ona svima poznata, “uči, da se upišeš na fakultet i budeš dobro plaćen”, a čini se da je danas aktualnija, “budi majstor i novaca će uvijek biti”. Je li samo riječ o preokretu koji će se vratiti “na staro” kada ćemo imati više strukovnjaka nego visokoobrazovanih? Samo će vrijeme pokazati.

Vozači električnih automobila koji putuju njemačkim autocestama mogli bi ostati neugodno iznenađeni ako svoje vozilo odluče napuniti bez prethodnog članstva ili pretplate kod operatera punionica, prenosi HAK. Nova analiza njemačkog autokluba ADAC otkriva kako se cijene punjenja za takozvano ad hoc korištenje, jednokratno plaćanje bez registracije, razlikuju i do 62 % u odnosu na korisnike s pretplatama. Iako europska regulativa nalaže da sve punionice moraju omogućiti ovu opciju, stvarnost pokazuje da vozači bez članstva plaćaju daleko više, suočeni s netransparentnim cijenama i često nepraktičnim sustavima punjenja.

Premda Europska unija, putem svoje AFIR uredbe, zahtijeva od svih punionica dostupnost opcije ad hoc punjenja, odnosno punjenja bez obaveze članstva, stvarnost na terenu pokazuje niz problema. Njemački autoklub (ADAC) proveo je opsežno testiranje punionica uz autoceste i otkrio da upravo ti jednokratni korisnici često izvlače deblji kraj. Na pojedinim lokacijama razlika u cijeni punjenja iznosila je i do 62 %, što znači da ista količina energije može biti duplo skuplja za vozača koji nije “u klubu”.

Najmanje razlike zabilježene su na mreži Ionity, čije su vlasnice velike automobilske tvrtke poput BMW-a, Volkswagena i Mercedesa, dok su najskuplji bili punjači EWE GO. No visoka cijena nije jedini problem. Tehnologija na nekim punionicama još uvijek nije prilagođena široj upotrebi. Nema kartičnih čitača, pa su korisnici prepušteni QR kodovima, aplikacijama ili posebnim korisničkim karticama, što može biti zbunjujuće, osobito za vozače u prolazu ili inozemne turiste.

Zakonodavac je predvidio prijelazno razdoblje do kraja 2026., no iz ADAC-a poručuju da “zakonski prihvatljivo” nije isto što i korisnički prihvatljivo. Posebno zabrinjava i netransparentnost cijena. Često vozači ne znaju koliko će punjenje koštati sve dok transakcija nije završena, što predstavlja ozbiljan udar na kućni budžet, ali i na povjerenje u električnu mobilnost kao budućnost prometa.

Ako elektrifikacija prometa ovisi o aplikacijama, QR kodovima i skrivenim tarifama, put prema zelenijoj budućnosti mogao bi biti skuplji i sporiji – nego što se mislilo.

Službeno su stupile na snagu izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti koje mijenjaju put do zaposlenja za brojne buduće zdravstvene radnike u Hrvatskoj, piše Srednja.hr. Pripravnički staž i polaganje stručnog ispita više nisu obvezni za dio srednjoškolaca i studenata zdravstvenih smjerova, no samo za one koji su školovanje započeli u zadnje dvije – tri godine. Ostali, koji su isti put upisali ranije, i dalje moraju proći stažiranje po pravilima koja su tada vrijedila. Sve je potvrđeno ubrzanom saborskom procedurom netom prije ljetne stanke i objavljeno u Narodnim novinama.

Nova pravila obuhvaćaju nekoliko razina obrazovanja i struka. Za učenike strukovnih škola, pripravništvo više nije potrebno ako su upisali školu u školskoj godini 2021./2022. ili kasnije za zanimanja poput primalje-asistentice, fizioterapeuta, sanitarnih, farmaceutskih i dentalnih tehničara, te zdravstveno-laboratorijskih tehničara. Za sve koji su istu školu upisali ranije, ostaje obveza odrađivanja staža i polaganja stručnog ispita.

Sličan princip primjenjuje se i na studente prijediplomskih studija, ako su studij upisali akademske godine 2022./2023. ili kasnije, više ne moraju odrađivati pripravništvo. Ovo se odnosi na prvostupnike fizioterapije, medicinsko-laboratorijske dijagnostike, radne terapije, radiološke tehnologije i sanitarne inženjere. Međutim, svi koji su krenuli tim putem prije navedenog roka, dužni su i dalje završiti staž kako bi mogli raditi u struci.

Diplomski studij sanitarnog inženjerstva donosi još jedno pomicanje granice, pripravništvo se ukida za one koji su ga upisali u akademskoj godini 2023./2024. ili kasnije. Raniji studenti i dalje moraju obaviti i staž i ispit kako bi dobili pravo na samostalan rad.

Zakon je predvidio i prijelaznu opciju u obliku rada pod nadzorom. Iako nije obvezan, omogućuje mladim zdravstvenim radnicima da prve mjesece karijere provedu uz iskusnijeg kolegu, mentora, kojeg imenuje poslodavac, a koji mora imati najmanje tri godine radnog iskustva i jednaku ili višu stručnu kvalifikaciju.

Ove izmjene izazvale su burne reakcije. Dok jedni slave ukidanje pripravništva kao olakšanje i ubrzanje puta do posla, drugi upozoravaju na nejednakost i dodatne prepreke u ionako izazovnom tržištu rada.

(Foto: Privatni album, tekst: Gianna Kotroman)

Karlo Milinković, kojem je u javnosti poznatije umjetničko ime Šljeminho, velikogorički je raper koji nas oduševljava satiričkim stihovima, a nedavno je u svojem studiju imao „pojačanje“.

Osmogodišnji Franjo Đuričić Frenki, učenik OŠ Eugena Kumičića, koji glazbenika zna od kad zna za sebe, predložio je suradnju na novoj pjesmi „Ludi kuhar“, a Šljeminhu nije trebalo dvaput reći…

– Frenki i ja smo familija a svakodnevno, na putu do škole, prolazi pored mog kafića u Velikoj Gorici kada si malo pospikamo i dotaknemo se i poslovnih tema. Tako mi je predložio da zajedno snimimo pjesmu, što sam objeručke prihvatio. Tekst pjesme prati kuhara u restoranu, koji mukotrpno radi a ja se ljutim na njega i tjeram ga da radi još više. Suradnja je bila zabavna, Frenki je ritmički polovio sve brzo, ima dara i postao je najmlađim reperom u Hrvatskoj koji je snimio studijsku pjesmu. Bilo je fantastično raditi s njim! – rekao nam je Šljeminho uz nadu da će se publici pjesma svidjeti.

S Frenkijem, kaže, očekuje i nastavak suradnje, a tome se veseli i mladi Velikogoričanin.

– Karlo mi je bio veliku uzor i sad kad smo snimili pjesmu očekujem koncert na Hipodromu za 10 godina! – našalio se simpatični osmogodišnji Franjo Đuričić Frenki i ispričao anegdotu o tekstu pjesme „Ludi kuhar“.

–Ja sam najprije napisao tekst i dao Karlu, ali on ga je izgubio, pa je morao napisati novi tekst. Ali, jako mi je bilo zabavno snimati pjesmu, nagutao sam se usput i soka, i ispala je super. Jako sam ponosan – ispričao je Frenki, a mama Maja još je nadodala da ga kroz život vodi upornost, kao i kod nastanka ove pjesme.

– Ono što zamisli, to i ostvari. Oduvijek je govorio da će biti pjevač ili bankomat! – misli da ako radiš u kutiji od bankomata,  svaki dan brojiš novce i pun si para, ali mislim da mu je ovo s pjevačem ipak pametnija ideja. Znači, Karla je obilazio stalno, na putu do škole, do pekare…odnio mu je test pjesme na nekakvoj kuverti i ispostavilo se na kraju da su odličan glazbeni par. Inače, Karlo je sin od moje sestrične tako da sve ostaje u familiji – ispričala je Maja Đuričić, ponosna mama najmlađeg hrvatskog repera.

Tako je gorička glazbena scena od ovog ljeta bogatija za novu nadu repa, a evo što su to Šljeminho i Frenki skuhali: