HOTNEWS

Marijana Šipušić pobijedila je rak i kaže: “Odstranili su mi obje dojke, ostati ću bez kose, pa što? Živa sam i zdrava!”

Objavljeno

prije 9 godina

4. veljače 2017.

Objavio/la

Svjetski je dan borbe protiv raka, a obilježava se svake godine 4. veljače. Zbog visoke učestalosti malignih oboljenja i njihove visoke stope smrtnosti rak je prozvan epidemijom modernog doba.

Rijetki su ljudi koji redovito brinu o svojem zdravlju, ne odmahuju rukom i uz to dodaju „to se događa drugome, a ne meni“. Jedna od tih rijetkih je Marijana Šipušić iz Velike Gorice, majka tri sina, vedra i pozitivna osoba.

Cijeli život redovito je odlazila na preglede koje je poželjno napraviti bar jednom godišnje i ništa nije prepuštala slučaju. Uz to ima sreću raditi za poslodavca koji svoje djelatnike šalje na godišnje sistematske preglede, i upravo je na jednom takvom pregledu doznala da ima cistu na lijevoj dojci. Bilo je to 2006.godine.

„Svake godine sam išla na ultrazvuk, pratilo se da li raste cista, ima li kakvih promjena. Ona je lagano rasla, nije bilo potrebe za punkcijom, nisam imala nikakvih problema, nisam ništa napipala, nije bilo promjena na koži i promjene oblika.“– kaže Marijana.

Podrška kolega s posla nije izostala od prvog dana. Foto: privatni album/Facebook

S četrdeset godina otišla je na prvi mamografski pregled u goričkom Domu zdravlja, nakon čega je za dvije godine uslijedila redovna kontrola u Vinogradskoj bolnici gdje je uočen promijenjen oblik ciste, te napravljen ultrazvuk zbog sumnje da se nešto događa, a ujedno je napravljena i punkcija. Sljedećeg dana došao je nalaz iz kojeg je bilo vidljivo da je u cisti razvijen početak karcinoma, te je Marijana upućena na kirurški zahvat.

„Prva reakcija bila je šok, nalaz nije dobar, moram na operaciju, rasplakala sam se, obavijestila supruga, a mama je bila ta koja je zapravo preuzela nalaz, i ona je odmah reagirala, te me povezala s prof. Ivanom Milasom s Instituta za tumore, koji je vidjevši nalaz rekao da se sve mora očistiti, ali da će sve biti u redu što je mene smirilo jer je profesionalac koji je pomogao i mojoj majci. Pojasnio je da slijedi čišćenje, da će biti potrebno zračenje i kemoterapije.“ – prepričava Marijana, te nastavlja: „Odmah sam mu rekla, tako sam se posložila u glavi, režite, odstranite sve ako treba, one su svoje napravile, othranile su moju djecu, sve ću učiniti smo da ozdravim.“

foto: privatni album/Facebook

Prof. Milas je prvo rekao da nema potrebe za tim da će se obaviti samo čišćenje, pa će se vidjeti dalje. I dok je obavljala pretrage, čekala je nalaze magnetske rezonance. Ti nalazi su pokazali da nije problem samo lijeva, nego i desna dojka što se nije vidjelo na ultrazvuku. Po nalazu se vidjelo da je metastaziralo na limfe, to je već bilo puno ozbiljnije i prof.Milas se odlučio za obostranu mastektomiju.

Marijana se pomirila s tim,objašnjen joj je postupak, i rečeno da će nakon svega uslijediti rekonstrukcija, a ona se našalila „Ako je mogla Angelina Jolie, mogu i ja!Nije smak svijeta, medicina je napredovala i znam da će sve biti u redu, uostalom i doktor je rekao da sam došla na vrijeme.“

Operirana je 15.12.2016. odstranjene su joj obje dojke. Kako kaže, nakon operacije je sve bilo u redu, bio je malo šok kad je došla doma i pogledala se u ogledalu. „Prihvatila sam to najnormalnije, istina, bio je to dio mog tijela, ali ljudi ostaju bez noge, ruke, ima ortopedskih pomagala koja pomažu, i sama sam dobila ortopedski grudnjak, i ponavljam, nije kraj svijeta, morate se posložiti u glavi ako želite pobijediti ovu bolest.“

Prije mjesec dana održan je konzilij, onklolzi su joj dali terapiju. „Moram ići na kemoterapije i zračenja, a možda ću uzimati i pametne tablete. Dobila sam četiri jake kemoterapije na koje idem svaka tri tjedna, i dvanaest slabih, svaka tjedan dana jedna, a nakon toga slijede zračenja po minutu dvije dijela tijela gdje je bio karcinom. „

Prva kemoterapija. foto: privatni album/Facebook

I nije tu kraj borbi s ovom opakom bolesti, ali naša hrabra sugovornica se ne predaje i puna je optimizma. „Otpast će mi kosa, pa što? U ponedjeljak idem po periku i namjeravam se nakon druge kemoterapije vratiti na posao. Volim raditi, volim ljude, i ne želim sjediti doma, i do sad cijeli radni vijek nisam bila na bolovanju, a i za psihu je bolje vratiti se u kolotečinu.“

Ističe kako uz kemoterapiju postoje nuspojave: umor, osjećaj metala u ustima, proljev i povraćanje, nemoć… „Super se osjećam, rana mi je zarasla, vježbam, i zapravo sam zdrava osoba, što je potvrdila i onkologica, a kemoterapija se radi zbog preventive.“ – kaže Marijana, ali ističe:„Karcinom je nešto što će postati kronična bolest. Nema pravila u godinama, stres je okidač svega, loša prehrana, tempo života, najmanje vodimo brigu o svom zdravlju. Dnevno se za operaciju javi 15 žena. Postalo je to naša svakodnevica. Ljudi o tome ne žele pričati, prihvatila sam ovo kao najnormalnije,imat ću nove zdrave grudi. A da ih ni nemam – živa sam!“

Samopregled je najbitniji, rano otkrivanje raka dojki je uspješnije ako se same pregledavate, jedna je od poruka žene koja je sve to prošla, i u pravu je kad kaže: „Čim vam auto zaškripi idete mehaničaru, pokvari se mobitel jurite u servis, ali kad je vaše zdravlje u pitanju nema vremena, neće se to meni dogoditi. Pet godina dojila sam svoju djecu, ali tu više nema pravila. Preko noći mi se život okrenuo, ali u boljem smjeru jer sam vidjela da tu nije kraj i da ću biti dobro.„

U Hrvatskoj je u muškaraca najčešći rak pluća, debelog crijeva i prostate, a u žene karcinom dojke, pluća i debelog crijeva. Ujedno se provode tri Nacionalna programa: Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva i Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice. Zato, brinite za svoje zdravlje i odazovite se preventivnim pregledima radi eventualnog ranog otkrivanja raka.

Povezane teme:Marijana Šipušić Svjetski dan borbe protiv raka

HOTNEWS

Aktualni sat – Rasprava o Kušancu, proračunu i tržnici, “poduzetnička zona će donijeti nova radna mjesta i investicije”

Vijećnici su raspravljali o proračunu, tržnici električnim autobusima i dnevnoj bolnici.

Objavljeno

prije 19 sati

19. svibnja 2026.

Objavio/la

Franjo Kompes

Danas je održana 6. sjednica Gradskog vijeća Grada Velike Gorice. Jedna od ključnih točaka bilo je darovanje državnog zemljišta Gradu Velikoj Gorici, i to po žurnom postupku. Prijedlog zaključka o sklapanju Ugovora o darovanju nekretnina u svrhu izgradnje Poduzetničke zone Kušanec-Istok izglasan je velikom većinom, 22 vijećnika glasala su “za”, nitko nije bio protiv, dok su četiri vijećnika ostala suzdržana.

Riječ je o odluci Vlade Republike Hrvatske kojom se Gradu daruje zemljište namijenjeno razvoju Gospodarske zone Kušanec–Istok, projekta procijenjene vrijednosti više od 31 milijun eura, čime je Velika Gorica dobila snažan poticaj za daljnji gospodarski rast, o čemu smo pisali ranije.

Tijekom aktualnog sata vijećnica Nada Finderle postavila je pitanje o financijskom stanju grada, konkretno o manjku do 31. prosinca, ali i o tome kojim kanalima građani mogu komunicirati s Odborom za pritužbe i predstavke.

U odgovoru je pojašnjeno kako se proračun sastoji od računa prihoda i rashoda te računa financiranja. Izneseni su podaci prema kojima je na razini 2025. godine ostvaren višak od 2,6 milijuna eura, no kada se uključi preneseni manjak iz prethodne godine, ukupni manjak iznosi 8,9 milijuna eura.

Što se tiče komunikacije građana, istaknuto je kako se pritužbe mogu slati putem maila, telefonski ili osobnim dolaskom u zgradu gradske uprave, a građani se često direktno obraćaju i nadležnim upravnim odjelima, ovisno o temi.

Vijećnik Mihael Kuliš otvorio je pitanje u kojoj je fazi razvoj poduzetničke zone Kušanec te koji su planovi i očekivanja, a zatražio je i pojašnjenje o planovima za razdvajanje gradske četvrti Miljenko Granić.

Odgovor je dao Neven Karas, istaknuvši kako je u tijeku izmjena urbanističkog plana te zahvalio Vladi RH na darovanom zemljištu. Posebno je naglasio kako je zona veća od 50 hektara te bi trebala biti snažan gospodarski zamašnjak za Veliku Goricu, ali i otvoriti nova radna mjesta.

Karas se dotaknuo i gradske četvrti Miljenko Granić, istaknuvši kako se upravo na tom području posljednjih godina događa najintenzivnija izgradnja te najveći priljev novih stanovnika. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, u toj četvrti je živjelo oko 9 tisuća stanovnika.

“To je gradska četvrt koja odudara od ostalih gradskih četvrta. Moje osobno mišljenje je da je ta gradska četvrt neprirodno stvorena jer postoje naselja okolo koja nisu komplementarna i nemaju iste interese, tako da mislim da bi trebali pokrenuti razdvajanje i da je nekakav logičan slijed razdvajanje Zagrebačke ulice i onda bi se ta gradska četvrt mogla podijeliti po pola”, dodao je Karas.

Jedan od vijećnika otvorio je pitanje statusa gradske tržnice, točnije, je li trenutačna lokacija privremena ili je postala trajno rješenje.

Pročelnik Dubravko Katulić odgovorio je kako tržnica nije privremena te da je Grad uložio značajna sredstva kako bi se postojeći prostor uredio i opremio za prodavače i kupce. Dodao je kako povratak na staru lokaciju nije moguć jer se radi o privatnom vlasništvu.

Na pitanje jednog od vijećnika o planovima za uvođenje električnih autobusa, Katulić je odgovorio kako je u Veliku Goricu već stiglo pet električnih autobusa nizozemskog proizvođača VDL, te da su dosadašnja iskustva pozitivna. Jedini problem je infrastruktura.

“Trenutačno imaju svoju punionicu u Novom Čiču i nije praktično da se isti pune na toj lokaciji. Pokrenuli smo s prijevoznikom izradu projektno-tehničke dokumentacije oko postavljanja punionice i ona će biti smještena gdje je stanica brze linije, s tim da smo napravili i novo stajalište kod tržnice gdje će se ta brza linija premjestiti. Kako je rekao pravilnik o obvezama izvještaja Europske komisije za minimum ciljeva koje se mora postići u cestovnom prometu, obveza je Grada, odnosno prijevoznika koji s nama ima ugovor da 2027. godine mora imati 27 % autobusa, odnosno pet koje smo nabavili i do kraja 2030., mora biti 38 %, dakle to je sedam autobusa, što znači da nam trebaju još dva autobusa i to prijevoznik mora nabaviti kako bismo zadovoljili sve uvjete”, pojasnio je Katulić.

Vijećnik Branimir Mikšić postavio je pitanje o problematičnom križanju A. G. Matoša i Ljudevita Gaja kod STOP SHOP-a, gdje se često događaju prometne nesreće, te o završetku radova na cesti u Mraclinu.

Katulić je rekao kako je Grad već ranije planirao izgradnju rotora te je izrađena projektno-tehnička dokumentacija, a sada se čeka građevinska dozvola. U međuvremenu je postavljena dodatna signalizacija i napravljen južni odvojak kako bi građani mogli lakše izaći na drugu stranu.

Što se tiče Mraclina, Katulić tvrdi da radovi idu svojim tijekom i da ne vidi kašnjenja, no istaknuo je kako se radovi nisu mogli odvijati tijekom zime. Najavio je da bi cesta trebala biti gotova u lipnju, uz napomenu da su dodatni zahtjevi mjesnog odbora za pješačke staze produljili trajanje projekta.

Vijećnik Stipo Duvnjak postavio je pitanje o radovima na pročistaču otpadnih voda, ali i o dolascima veleposlanika u Veliku Goricu te projektima koji su ih doveli u grad.

Direktor VG Vodoopskrbe Ivan Rak odgovorio je kako je građevinska dozvola za pročistač dobivena 12. veljače, izvođači su uvedeni u posao 18. veljače, a završetak radova očekuje se do ljeta 2027. godine. Nakon toga slijedi godina dana probnog rada.

Trenutačno je realizirano 5,2 milijuna eura od ukupno ugovorenih 37 milijuna, a uskoro kreću i obavijesti građanima o priključivanju na sustav odvodnje. Prva cjelina obuhvaća područje od Kobilića i Leknenog prema Trnju.

Gradonačelnik Ačkar odgovorio je na pitanje o dolasku diplomata istaknuvši kako Velika Gorica postaje sve prepoznatljivija na nacionalnoj razini te da je interes investitora sve veći.

“Ponosno možemo reći da je interes stranih investitora, veleposlanika i svih onih relevantnih osoba, kako u društvenom, političkom životu i sportskom u životu, postao puno snažniji, vidniji i veći nego što je to bio prijašnjih godina. Dakako, godi činjenica da smo na nacionalnom nivou prepoznati kao najpoželjniji grad za život u Republici Hrvatskoj. Dakle, zašto diplomati u Velikoj Gorici? Pa mi zatvaramo poduzetničku zonu Meridijan 16 koja je u potpunosti popunjena, a koja je zahvaljujući austrijskom kapitalu i tadašnjem veleposlaniku Republike Austrije došlo do faze popunjenosti koju ima danas. Ovdje su došli veleposlanici razvijenih europskih zemalja, koje su spremne dati zeleno svjetlo i lobirati kako bi upravo kapital i investicije završili u poduzetničkoj zoni Kušanec koja je bila predmet hitnog postupka kada smo započeli sjednicu. Dakle, Velika Gorica se odlučila za logistiku. Svima će usta biti puna da trebamo govoriti o poduzetništvu, tvornicama, međutim mi smo odlučili da idemo na logistiku koja je van periferije našega grada. Mi ovdje govorimo o Meridijanu 16 i Kušancu koji su na petlji. Tako naši građani ne osjete da je to sve u našem gradu i ne osjete nikakve smetnje. Da imamo tešku industriju kao neke druge županije, uvijek bi imalo nešto što bi smetalo našim sugrađanima”, objasnio je Ačkar.

Spomenuo se i projekt PAUK, odnosno Dječja zelena mreža “Plemeniti Pauković”. Riječ je o projektu vrijednom 5,27 milijuna eura, od čega je 4,4 milijuna eura bespovratnih sredstava iz programa Konkurentnost i kohezija 2021.–2027. Projekt je zamišljen kao odgovor na izazove modernog vremena, gdje su djeca sve manje vani, a sve više uz ekrane. U sklopu projekta uređuju se tri urbana koridora i sedam urbanih točaka, s ciljem poticanja djece na boravak na otvorenom i socijalizaciju, ali i edukaciju o klimatskim promjenama te ulozi zelene infrastrukture u smanjenju toplinskih otoka. Najavljeno je i sadnja 377 stabala i 1.200 grmova pogodnih za oprašivače, uz dodatne edukativne aktivnosti.

Vijećnica Sanja Jurković–Draganić postavila je pitanje o poskupljenju GSG-a i izostanku rješenja, ali i o stanju u Dječjem vrtiću Žirek, gdje su se, kako je navela, zbog prokišnjavanja stropa u sobama pojavile kante na podu.

U odgovoru je pojašnjeno kako Grad sam pakira uplatnice, čime je procedura brža, dok se rješenja šalju putem pošte. Naveli su kako je pošta u posljednjem slučaju zamolila produljenje roka dostave zbog velikog broja pošiljki.

Što se tiče DV Žirek, odgovoreno je kako je obnova u tijeku te će vrtić nakon radova biti energetski učinkovit. U tijeku je zamjena stolarije i obnova krova, a zbog izvođenja radova tijekom pedagoške godine skupine se prema potrebi razmještaju. Prokišnjavanje se dogodilo prošli tjedan za vrijeme kiše, dok su radovi bili na krovu, no djeca su odmah premještena u druge skupine.

“Govori se da su vrtići besplatni. Ne, oni nisu besplatni već je grad preuzeo ekonomsku cijenu vrtića. Prošle godine ste i sami glasali, kada je u proračunu ekonomska cijena podignuta sa 400 na 500 eura i to Grad Velika Gorica stavlja unutar proračuna vrtića te se od tih novaca financiraju vrtići”, dodala je pročelnica Lana Krunić Lukinić.

Vijećnik Josip Vitez pitao je hoće li biti dovoljno mjesta u vrtićima te u kojoj su fazi projekti novih vrtića u Pokupskoj i Kolarevoj ulici. Odgovoreno je kako je pristiglo oko 600 prijava za novu pedagošku godinu, od čega je predviđeno oko 320 mjesta u jaslicama i više od 170 mjesta u vrtićkim skupinama.

Istaknuto je kako će i ove godine biti upisana sva djeca koja ispunjavaju uvjete, da su oba roditelja zaposlena, da imaju prebivalište u Velikoj Gorici te da su rođena do 31. kolovoza. Kao dobra vijest navedeno je da će nakon 1. rujna biti otvoren novi vrtić u Pokupskoj ulici s oko 200 mjesta, dok bi vrtić u Kolarevoj mogao doći na red krajem godine ili početkom sljedeće.

Vijećnik Ivo Jelušić otvorio je pitanje kašnjenja radova u naselju Bratstvo te zanimalo ga je tko je odgovoran i postoje li financijski penali, a osvrnuo se i na problem smeća i zaraslih površina u Horvatovoj ulici.

Pročelnik Dubravko Katulić odgovorio je kako su radovi u Bratstvu pri kraju te da je potrebno završiti još jednu prometnicu i spojiti stanicu oborinske odvodnje koja prvotno nije bila predviđena, ali se pokazala nužnom. Najavio je kako bi radovi trebali završiti do kraja mjeseca, a po završetku će se napraviti zapisnik o prekoračenju rokova i razlozima kašnjenja. Što se tiče Horvatove, Katulić je rekao da se problem rješava, no upozorio je da dio građana i dalje odlaže otpad ispred starog reciklažnog dvorišta, iako je novo otvoreno. Istaknuo je da Grad ulaže u sustav i informiranje, ali da se građani također moraju priviknuti na promjene.

Vijećnik Zvonko Kunić pitao je ima li novih informacija o Centru za starije i načinu predbilježbe, kao i o projektu dnevne bolnice.

Gradonačelnik Krešimir Ačkar odgovorio je kako bi radovi trebali završiti početkom 2027. godine, a u centru će biti osigurano više od 100 mjesta za institucionalni smještaj te više od 500 mjesta za izvaninstitucionalne usluge, poput dostave obroka, psihološke pomoći i drugih oblika podrške.

“Na području Velike Gorice imamo 14 tisuća umirovljenika, a ovaj dom može zauzeti samo jedan dio. Volio bih da kao gradonačelnik mogu reći da je netko napravio barem tri staračkom doma, pa da ja mogu govoriti o četvrtom jer bi danas bilo puno lakše pristupiti toj temi, ali nitko prije se nije htio uhvatiti tog pitanja. Mi danas govorimo o prvom centru za starije osobe, ali ne bježimo od toga da će biti puno onih koji zaslužuju biti u to centru i već sada razmatramo zemljište pored dnevne bolnice kako bi tamo napravili drugi centar za starije osobe”, dodao je Ačkar.

Govoreći o dnevnoj bolnici, Ačkar je rekao kako će Velika Gorica dobiti prvu dnevnu bolnicu ne samo u gradu, već i u Zagrebačkoj županiji. Projekt je ušao u program Vlade, a 5. svibnja 2026. objavljen je javni poziv za izradu studije predizvedivosti, što je ocijenio kao prvi konkretan korak prema realizaciji.

“Hvala predsjedniku Vlade, Andreju Plenkoviću i resornom ministarstvu. Vjerujem da će Velika Gorica biti primjer drugim gradovima i županiji u realizaciji ovih važnih problema koji se nisu rješavali desetljećima”, zaključio je Ačkar.

Također, u 12 sati održana je minuta šutnje za tragično stradalog mladića iz Drniša

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Klas i dalje dominira, Kurilovec prati, VG Boys sigurni na 3. mjestu

Objavljeno

prije 19 sati

19. svibnja 2026.

Objavio/la

David Jolić

Liga veteranskih momčadi Nogometnog saveza Velika Gorica (NSVG) nastavljena je utakmicama 21. i 22. kola u kojem je na 11 odigranih utakmica postignuto 45 golova (21+ 24). Klas i dalje dominira i sigurno ide ka osvajanju prvog mjesta. Kurilovec je također s dvije nove pobjede potvrdio drugu poziciju.

Kobilić, 18.05.2026. Liga veterana NSVG-a 22.kolo: VG Boys – Dinamo 4:0. Foto: David Jolić/cityportal.hr