Povežite se s nama

HOTNEWS

Marijana Šipušić pobijedila je rak i kaže: “Odstranili su mi obje dojke, ostati ću bez kose, pa što? Živa sam i zdrava!”

Objavljeno

na

Svjetski je dan borbe protiv raka, a obilježava se svake godine 4. veljače. Zbog visoke učestalosti malignih oboljenja i njihove visoke stope smrtnosti rak je prozvan epidemijom modernog doba.

Rijetki su ljudi koji redovito brinu o svojem zdravlju, ne odmahuju rukom i uz to dodaju „to se događa drugome, a ne meni“. Jedna od tih rijetkih je Marijana Šipušić iz Velike Gorice, majka tri sina, vedra i pozitivna osoba.

Cijeli život redovito je odlazila na preglede koje je poželjno napraviti bar jednom godišnje i ništa nije prepuštala slučaju. Uz to ima sreću raditi za poslodavca koji svoje djelatnike šalje na godišnje sistematske preglede, i upravo je na jednom takvom pregledu doznala da ima cistu na lijevoj dojci. Bilo je to 2006.godine.

„Svake godine sam išla na ultrazvuk, pratilo se da li raste cista, ima li kakvih promjena. Ona je lagano rasla, nije bilo potrebe za punkcijom, nisam imala nikakvih problema, nisam ništa napipala, nije bilo promjena na koži i promjene oblika.“– kaže Marijana.

Podrška kolega s posla nije izostala od prvog dana. Foto: privatni album/Facebook

S četrdeset godina otišla je na prvi mamografski pregled u goričkom Domu zdravlja, nakon čega je za dvije godine uslijedila redovna kontrola u Vinogradskoj bolnici gdje je uočen promijenjen oblik ciste, te napravljen ultrazvuk  zbog sumnje da se nešto događa, a ujedno je napravljena i punkcija. Sljedećeg dana došao je nalaz iz kojeg je bilo vidljivo da je u cisti razvijen početak karcinoma, te je Marijana upućena na kirurški zahvat.

„Prva reakcija bila je šok, nalaz nije dobar, moram na operaciju, rasplakala sam se, obavijestila supruga, a mama je bila ta koja je zapravo preuzela nalaz, i ona je odmah reagirala, te me povezala s prof. Ivanom Milasom s Instituta za tumore, koji je vidjevši nalaz rekao da se sve mora očistiti, ali da će sve biti u redu što je mene smirilo jer je profesionalac koji je pomogao i mojoj majci. Pojasnio je da slijedi čišćenje, da će biti potrebno zračenje i kemoterapije.“ – prepričava Marijana, te nastavlja: „Odmah sam mu rekla, tako sam se posložila u glavi, režite, odstranite sve ako treba, one su svoje napravile, othranile su moju djecu, sve ću učiniti smo da ozdravim.“

foto: privatni album/Facebook

Prof. Milas je prvo rekao da nema potrebe za tim da će se obaviti samo čišćenje, pa će se vidjeti dalje. I dok je obavljala pretrage, čekala je nalaze magnetske rezonance. Ti nalazi su pokazali da nije problem samo lijeva, nego i desna dojka što se nije vidjelo na ultrazvuku. Po nalazu se vidjelo da je metastaziralo na limfe, to je već bilo puno ozbiljnije i prof.Milas se odlučio za obostranu mastektomiju.

Marijana se pomirila  s tim,objašnjen joj je postupak,  i rečeno da će nakon svega uslijediti rekonstrukcija, a ona se našalila „Ako je mogla Angelina Jolie, mogu i ja!Nije smak svijeta, medicina je napredovala i znam da će sve biti u redu, uostalom i doktor je rekao da sam došla na vrijeme.“

Operirana je 15.12.2016. odstranjene su joj obje dojke.  Kako kaže, nakon operacije je sve bilo u redu, bio  je malo šok kad je došla doma i pogledala se u ogledalu. „Prihvatila sam to najnormalnije, istina, bio je to dio mog tijela, ali ljudi ostaju bez noge, ruke, ima ortopedskih pomagala koja pomažu, i sama sam dobila ortopedski grudnjak, i ponavljam, nije kraj svijeta, morate se posložiti u glavi ako želite pobijediti ovu bolest.“

Prije mjesec dana održan je konzilij, onklolzi su joj dali terapiju. „Moram ići na kemoterapije i zračenja, a možda ću uzimati i pametne tablete. Dobila sam četiri jake kemoterapije na koje idem svaka tri tjedna, i dvanaest slabih, svaka tjedan dana jedna, a nakon toga slijede zračenja po minutu dvije dijela tijela gdje je bio karcinom. „

Prva kemoterapija. foto: privatni album/Facebook

I nije tu kraj borbi s ovom opakom bolesti, ali naša hrabra sugovornica se ne predaje i puna je optimizma. „Otpast će mi kosa, pa što? U ponedjeljak idem po periku i namjeravam se nakon druge kemoterapije vratiti na posao. Volim raditi, volim ljude, i ne želim sjediti doma, i do sad cijeli radni vijek nisam bila na bolovanju, a i za psihu je bolje vratiti se u kolotečinu.“

Ističe kako uz kemoterapiju postoje nuspojave:  umor, osjećaj metala u ustima, proljev i povraćanje, nemoć… „Super se osjećam, rana mi je zarasla, vježbam, i zapravo sam zdrava osoba, što je potvrdila i onkologica,  a kemoterapija se radi zbog preventive.“ – kaže Marijana, ali ističe:„Karcinom je nešto što će postati kronična bolest. Nema pravila u godinama, stres je okidač svega, loša prehrana, tempo života, najmanje vodimo brigu o svom zdravlju. Dnevno se za operaciju javi 15 žena. Postalo je to naša svakodnevica. Ljudi o tome ne žele pričati, prihvatila sam ovo kao najnormalnije,imat ću nove zdrave grudi. A da ih ni nemam – živa sam!

Samopregled je najbitniji, rano otkrivanje raka dojki je uspješnije ako se same pregledavate, jedna je od poruka žene koja je sve to prošla, i u pravu je kad kaže: „Čim vam auto zaškripi idete mehaničaru, pokvari se mobitel jurite u servis, ali kad je vaše zdravlje u pitanju nema vremena, neće se to meni dogoditi. Pet godina dojila sam svoju djecu, ali tu više nema pravila. Preko noći mi se život okrenuo, ali u boljem smjeru jer sam vidjela da tu nije kraj i da ću biti dobro.„

U Hrvatskoj je u muškaraca najčešći rak pluća, debelog crijeva i prostate, a u žene karcinom dojke, pluća i debelog crijeva. Ujedno se provode tri Nacionalna programa: Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva i Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice. Zato, brinite za svoje zdravlje i odazovite se preventivnim pregledima radi eventualnog ranog otkrivanja raka.

CityLIGHTS

Tevenovela s turopoljskim snagama! Filip i Gianna zajedno u sceni vjenčanja

Goričke glumačke snage – poznati kazališni, televizijski i filmski glumac i televizijski voditelj Filip Detelić rodom iz Buševca i gorička radijska voditeljica City radija i glumica Gianna Kotroman, snimili zajedničku scenu u popularnoj seriji Nove TV ‘”U dobru i zlu”.

Objavljeno

na

Naša Gianna Kotroman, koja vas radnim danom budi u programu City radija Velika Gorica, našla se u novoj TV ulozi. Ovoga puta ulozi matičarke.

Pridružila se velikom setu na snimanju hrvatske serije, koja svake večeri gledatelje “priljubi” uz male ekrane.

Odglumila je dio scene vjenčanja koju su gledatelji s nestrpljenjem i napetošću iščekivali jer se do zadnjeg trenutka nije znalo hoće li Toma Benčić (Filip) oženiti Niku Sriću, svoju ljubav u seriji “U dobru i zlu”, koja je nedavno prikazana na Novoj TV, a gledatelji su u utorak mogli pogledati posljednju epizodu ove serije prije ljetne stanke.

Snimanje je bilo interesantno i izazovno sa puno glumaca i statista tzv. masovka. Da bi scena nakon ton/kamera/akcija bila snimljena, osim teksta i uživljavanja u ulogu, treba znati svoju poziciju ispred kamera, naučiti tekst svih koji glume, budući da nema ubacivanja “preko reda ” i na kraju odraditi posao najbolje moguće opisala je Gianna.

Očito joj ova uloga leži, budući da je već jednom utjelovila matičarku.

U “Larinom izboru” vjenčala sam Dinka i Lejlu a glumila sam i serijama “Ljubav u zaleđu”, “Kumovi”, “Sjene prošlosti”, “Blago nama”, a u seriji “Drugo ime ljubavi” pojavila sam se u ulozi medicinske sestre Mirjana Šikić, gdje sam morala savladati naglasak. Svaka uloga nosi svoje, nova ekipa, tekst, drugačiji karakter u koji se moraš uživiti, ali bez obriza na to, snimanje na setu je vrlo interesantno i dinamično, malo remek djelo u nastajanju – dodala je.

Spomenimo kako je upravo ulogom medicinske sestre Mirjane Šikić bila dio glumačke ekipe koja je osvojila nagradu za najbolju regionalnu seriju.

Kaže da se i dalje veseli novim projektima i novim ulogama, jer je to neprocjenjivo iskustvo, a mi se pitamo, nakon matičarke i medicinske sestre, u koju će sljedeću ulogu uskočiti?

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Gorički vrtićanci “na policijskom zadatku”

Svi do jednog, kada odrastu žele biti – policajci!

Objavljeno

na

Objavio/la

Danas je starija vrtićka skupina djece Dječjeg vrtića Velika Gorica imala važan dan.

U društvu odgojiteljica Nade i Marijane, otputili su se na “službeni” zadatak – upoznati naše gradske policajce. U Policijskoj postaji dočekali su ih službenici kako bi im prezentirali svoj rad, no nisu očekivali navalu pitanja malih Velikogoričana, koji svi do jednog, kada odrastu žele biti – policajci.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

–Kako lovite lopove? Jesu li lisice dovoljne za uhititi lopova? Jurite li na motoru za njima ili autom? Gdje je zatvor? Je li škola za policajce teška…? – samo su neka od pitanja naših malih znatiželjnika.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Kako bi ih nagradili za veliko zanimanje za posao policajca, Služba prometne policije Ravnateljstva policije u suradnji sa Policijskom upravom zagrebačkom, našim klincima pripremila je prigodne poklone, a to je samo nastavak edukacije koju su prošli s tetama u vrtiću.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

 

–Upravo na inicijativu naše djece smo počeli provoditi program „POLICAJAC“ jer ih to zanimanje u njihovoj dobi jako intrigira, stalno su u toj ulozi, tako da smo duži period posvetili tom zanimanju puno pažnje. Izgradili smo u našoj skupini policijsku postaju, izrađivali smo odore od najlona, rekvizite, iskaznice, igrali se detektiva, istraživali sve o policijskoj akademiji i o policiji općenito iz enciklopedije…tako da je ovaj današnji posjet praktični dio naučenog u vrtiću. Jedva su čekali vidjeti policijska vozila i postaviti pitanja policajcima – rekla nam je odgojiteljica Nada Mišević.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Službene prostorije Policijske postaje Velika Gorica, tako su danas bile u drugačijem ozračju, ispunjene dječjom znatiželjom, a vozni park naše policije dobio je nove vozače!

Ipak…najviše je stradala policijska sirena 🙂

FOTO galerija:

 

Nastavite čitati

HOTNEWS

Kolarec preuzeo ugovore za dogradnju škola vrijedne 8,4 milijuna eura

Radi se o dogradnji OŠ Josipa Badalića u Graberju Ivanićkom, dogradnji škole i male sportske dvorane PŠ Kerestinec, te rekonstrukciji i dogradnji Osnovne škole Pavla Belasa u Brdovcu.

Objavljeno

na

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu svečano su dodijeljeni ugovori za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole, sufinanciranih iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Nove ugovore ukupne vrijednosti 8,4 milijuna eura zamjeniku župana Ervinu Kolarecu uručili su predsjednik Vlade Republike Andrej Plenković i ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs.

Foto: Zagrebačka županija

Radi se o dogradnji OŠ Josipa Badalića u Graberju Ivanićkom, dogradnji škole i male sportske dvorane PŠ Kerestinec, te rekonstrukciji i dogradnji Osnovne škole Pavla Belasa u Brdovcu.

Projektom dogradnje OŠ Pavao Belas ukupne vrijednosti 5,7 milijuna eura predviđena je rekonstrukcija i dogradnja školskog prostora kojom će se izgraditi 11 novih učionica s pratećim sadržajima, čime će škola imati ukupno 20 razrednih odjela. Projektom dogradnje OŠ Josipa Badalića ukupne vrijednosti 2,23 milijuna eura predviđena je dogradnja dvije nove učionice s pratećim sadržajima i knjižnicom, čime će škola imati ukupno osam razrednih odjela. Projektom dogradnje PŠ Kerestinec ukupne vrijednosti 1,82 milijuna eura predviđena je dogradnja jedne učionice s pratećim sadržajima te dogradnja male dvorane, čime će škola imati ukupno pet razrednih odjela.

Foto: Zagrebačka županija

–Zahvaljujući odobrenim sredstvima za izgradnju i dogradnju škola, stvorit će se uvjeti za jednosmjenski rad u školama. Do sada je Zagrebačkoj županiji iz NPOO-a dodijeljeno 55 milijuna eura za osam projekata ukupne vrijednosti 65 milijuna eura, a razliku sredstava od 10 milijuna eura osigurat će Županija.

Na putu do cilja jednosmjenske nastave u resornom ministarstvu je u tijeku evaluacija četiri prijavljena projekta dogradnje škola na području županije ukupne vrijednosti 23 milijuna eura.

Dodajmo kako je do sada za osam školskih projekata iz NPOO-a Zagrebačkoj županiji dodijeljeno 55 milijuna eura.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Ovo su najbolji gorički školarci – rasturaju u školi, na natjecanjima i u sportu

Gradonačelnik ih prigodno nagradio i poručio – nemojte težiti samo uspješnosti, težite i tome da budete vrijedni

Objavljeno

na

Objavio/la

Izvrsni na nastavi, najbolji na sportskim natjecanjima – osnovnoškolci i srednjoškolci pred kraj školske godine danas su dobili i pohvalu Grada Velike Gorice.

Na uspjesima im je na prigodnim svečanostima u Pučkom otvorenom učilištu, u ime Grada Velike Gorice, čestitao gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

–Nemojte težiti samo uspješnosti, težite i tome da budete vrijedni – citat je Alberta Einsteina, kojim vam želim poručiti da prepoznajemo vaš trud i vrijednost. Preuzeli ste stvar u svoje ruke, svojim marljivim radom osigurali ste ocjene kojima ćete moći upisati daljnje obrazovanje koje želite ili posao nakon srednje škole za koji ste se obrazovali. Time upravljate svojom budućnošću i na tome vam čestitam – rekao je gradonačelnik.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

Riječ je o 36 učenika s najboljim školskim uspjesima, od čega je 15 osnovnoškolaca i 21 srednjoškolac, za čije su uspjehe zaslužni i njihovi učitelji, profesori i mentori.

Također, Grad je nagradio i najuspješnije učenike na školskim i sportskim natjecanjima. Ove godine radi se o 120 osnovnoškolaca i srednjoškolaca.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

–Život je predragocjen da bismo ga trošili na nebitne stvari, što ste vi i dokazali. Uz školske obaveze vi ste ostvarili iznimne uspjehe na školskim natjecanjima ili ste izvrsni sportaši, i samo vi i vaši roditelji znate koliko je odricanja bilo potrebno za to. Kao roditelj, iznimno sam ponosan na ovakvu djecu koja streme najboljem i volio bih da su i moja djeca toliko uspješna. Na vašem putu Grad Velika Gorica uvijek će vas pratiti, optimalnim izdvajanjima iz proračuna, vođeni povijesnim činjenicama da je obrazovanje to, koje je velike civilizacije činilo velikima – poručio im je Ačkar.

U ime svih pohvaljenih, Gradu se zahvalila učenica Ana Popović.

–Hvala što ste tu uvijek za nas, što nam pomažete i cijenite naše uspjehe, uspjehe naših mentora i profesora – poručila je.

FOTO galerija /najuspješniji učenici:

 

FOTO galerija /najuspješniji učenici na natjecanjima i u sportu:

Nastavite čitati

HOTNEWS

OPATIJA Božinović i Ačkar na konferenciji o ključnim sigurnosnim izazovima današnjice

Međunarodna konferencija u organizaciji Veleučilišta Velika Gorica, okuplja više od 400 sudionika iz Hrvatske i svijeta, uključujući stručnjake za sigurnost, krizno komuniciranje, turizam, zdravstvo, okoliš i digitalne tehnologije.

Objavljeno

na

U vremenu kada klimatske promjene, ratni sukobi, prirodne katastrofe i ubrzani razvoj umjetne inteligencije mijenjaju svakodnevicu, Dani kriznog upravljanja ponovno su se pokazali kao ključna točka okupljanja domaćih i međunarodnih stručnjaka.

Ova važna dvodnevna konferencija koja se održava u Opatiji, a svečano je otvorena u prisutnosti potpredsjednika Vlade RH i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, koji je naglasio važnost sustavnog obrazovanja i spremnosti za sve kompleksnije sigurnosne izazove.

Veliko mi je zadovoljstvo što mogu govoriti na današnjoj konferenciji međunarodnog karaktera. Danas svjedočimo brojnim krizama koje ne pogađaju samo pojedinačne države, nego imaju globalne posljedice, osobito kada govorimo o učincima klimatskih promjena. Hrvatska je, kao i ostatak svijeta, suočena s posljedicama tih promjena – od potresa, pandemije koja je pogodila cijeli svijet, do požara i drugih tehničkih nesreća. Upravo zato ovakve konferencije predstavljaju izvrsnu priliku za razmjenu iskustava, ali i za slušanje primjera dobre prakse – kako prevenirati krizne situacije i kako na njih odgovarati – istaknuo je ministar Davor Božinović i dodao kako su u hrvatskom sustavu civilne zaštite, čelnici gradova, općina i županija, po načelu supsidijarnosti, istovremeno i na čelu stožera civilne zaštite svojih lokalnih jedinica.

 

–Ove godine, kao i dosad, planiramo provesti niz aktivnosti, uključujući pripremu načelnika, gradonačelnika i župana za djelovanje u kriznim situacijama. Jedna od ključnih aktivnosti upravo je edukacija, ne samo u teoriji, već i kroz praksu. Potrebna je snažna povezanost svih razina, gradova, veleučilišta, i naravno, Ministarstva unutarnjih poslova, koje kao nadležno tijelo dodatno jača kapacitete i usmjerava nas prema novim metodologijama u području kriznog upravljanja. – dodao je ministar.

Otvaranju su, uz ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, prisustvovali i brojni uvaženi uzvanici: Krešimir Ačkar, saborski zastupnik i gradonačelnik Velike Gorice, njegov zamjenik Neven Karas sa suradnicima, Ervin Kolarec, zamjenik župana Zagrebačke županije, Damir Trut, ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite, Bruno Cvetković iz Svjetske organizacije za okoliš i zdravlje, Tamara Čendo Metzinger, dekanica Veleučilišta Velika Gorica, te prof. dr. sc. Sanja Kalambura.

Govorimo o upravljanju u kriznim uvjetima, ali i o krizama koje su zajednički nazivnik za sve što nas okružuje – nažalost, od klimatskih promjena i ratnih sukoba, do svega onoga što, na kraju krajeva, čini našu svakodnevicu. Kao i do sada, dat ćemo znanstvene i stručne odgovore na pitanja koja najviše muče ljude u regiji, ali i u Europi i svijetu. Moram istaknuti kako je 39 zemalja, koje nas prate svih ovih godina došlo proslaviti naš jubilarni 18. rođendan – istaknula je Kalambura.

Ova međunarodna konferencija, u organizaciji Veleučilišta Velika Gorica, okupila je više od 400 sudionika iz Hrvatske i svijeta, uključujući stručnjake za sigurnost, krizno komuniciranje, turizam, zdravstvo, okoliš i digitalne tehnologije.

–U svijetu koji se suočava s pandemijama, potresima, poplavama i globalnim sigurnosnim izazovima, izuzetno je važno imati stručan, sustavan i znanstveni pristup krizama. Ponosan sam što naše velikogoričko veleučilište obrazuje ljude koji će znati odgovoriti na te izazove i graditi sigurniju budućnost za sve nas –poručio je gradonačelnik Velike gorice Krešimir Ačkar.

 

Kroz dva dana rasprava i predavanja, sudionici traže konkretne odgovore na pitanja koja oblikuju sadašnjost i budućnost Europe i svijeta: kako se nositi s klimatskim kaosom, ratovima, potresima, ali i novim izazovima koje donosi umjetna inteligencija?

Fokus ovogodišnjeg izdanja stavljen je upravo na dvije globalne teme – klimatske promjene i umjetnu inteligenciju – u kontekstu kriznog upravljanja. Održivi razvoj, zaštita okoliša, sigurnost infrastrukture, otpornost lokalnih zajednica i digitalna rješenja za upravljanje rizicima samo su neki od aspekata koje će obuhvatiti ovogodišnji program.

Vidimo da je EU reagirala je s novim orijentacijama prema osiguravanju, prije svega, egzistencijalne sigurnosti, s obzirom na rusku agresiju na Ukrajinu. Međutim, sigurnost se sastoji i od drugih važnih elemenata, od otpornosti, jačanja društva, borbe protiv ranjivosti, izgradnje društvene kohezije, demografskih izazova i slično. Imamo i mnoge druge izazove o kojima trenutačno ne govorimo dovoljno, a izuzetno su važni za razvoj našeg društva u budućnosti. Rat u Europi, odnosno ruska agresija na Ukrajinu, na neki je način zasjenila te druge narative. Svi ostali sigurnosni rizici pali su u drugi plan. Trenutačno smo jako fokusirani na obranu, na naoružavanje i razvoj narativa sigurnosti u kojima je u središtu neprijatelj i obrana od tog neprijatelja. No svi ovi drugi rizici i dalje postoje, oni stalno djeluju i na njih također moramo obratiti pažnju – naveo je jedan od predavača Vlatko Cvrtila.

Uz njega, panelisti su i dr. sc. Domagoj Bebić, IvanaAlilović, Aygun Bayram i dr. sc. Sanja Gongeta.

Pokrovitelji konferencije uključuju Ministarstvo unutarnjih poslova RH, Grad Veliku Goricu, Zagrebačku županiju, Ravnateljstvo civilne zaštite, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, Sveučilište VERN’, IFEH, IRMO, HRPSOR, CONRIS mrežu i druge partnere iz znanstvene i javne sfere.

Dodajmo kako Veleučilište Velika Gorica već 22 godine obrazuje stručnjake u područjima kriznog upravljanja, logistike, optike, informacijske tehnologije i zrakoplovstva, i ove godine potvrdilo je status vodeće obrazovne institucije koja ne samo prati, već i oblikuje standarde u području sigurnosti i otpornosti.

Nastavite čitati

Reporter 448 - 14.05.2025.

Facebook

Izdvojeno