Vijesti
Maja Mačinko – Tehnička kultura njena je ljubav, a u NASA-i je kao doma
Profesorica je informatike, fizike i tehničke kulture.
Svjetski je dan učitelja. Zanimanja bez kojeg ne bi bilo ni svih ostalih. A kad naiđete na nekoga tko svoj poziv živi 24 sata dnevno sedam dana u tjednu onda to ne smije proći nezapaženo. U svijetu tehničke kulture teško da netko nije čuo za Maju Mačinko.
Kako kaže, dio djetinjstva provela je u Slavoniji, u Slavonskom Brodu, a onda su roditelji trbuhom za kruhom preselili u Istru.
-U trećem osnovne sam dakle promijenila sredinu, nisam tu djecu u razredu ništa razumjela, čakavica, baš je bilo teško. Trebalo je vremena da se oni priviknu na mene, a i ja na njih.- kaže Mačinko.
Nakon OŠ Joakima Rakovca upisala je Gimnaziju u Poreču.
-Iskreno da me netko tada pitao što ću raditi u životu, znala bih reći što sigurno neću, a to je da nikad neću raditi u školi. Nema šanse, fuj škola, fuj biti profesor, strašno. Uvijek sam bila više za jezike, umjetnost. U cijelom spletu okolnosti kako sam istraživala što ću upisati na faksu, dala sam papire i na fiziku i politehniku u Rijeci, došla na prijemni u Zagreb, no, kako mi se nije svidjela ekipa na Filozofskom fakultetu, bili su mi predrugačiji, odlučila sam upisati fiziku. Nakon mjesec dana totalno sam bila zaljubljena u fiziku, tehniku, pokuse, to mi je baš bilo super. Zanimljivo u cijeloj priči je da sam kroz srednju imala dva iz matematike, a tri iz fizike, apsolutno me to nije zanimalo.- prepričava nam, te ističe kako neće nikada zaboraviti kad joj je jedna profesorica na metodici koja je slovila za najstrožu na fakultetu rekla da ona iza nje vidi trideset uspješnih generacija djece. Smatrala je to tada kao pretjerivanje, ali sad je očito da je ona prepoznala nešto što tada nije ni sanjala.
-Sasvim slučajno došla sam u školu, a danas taj posao ne bih mijenjala nizašto na svijetu. Kao apsolvent sam radila u Istri u tri osnovne škole, zarađivala za džeparac i učila za zadnje ispite, a onda sam vidjela oglas za Veliku Goricu. Pojma nisam imala gdje je to i kako tamo doći. Poslala sam papire kao apsolvent i tada je ravnatelj OŠ Eugena Kvaternika bio Ivica Gazdić, on me nazvao i pitao kad mogu doći raditi. Nikada neću zaboraviti, prvi dan, objašnjavao mi je na koji bus moram ići da dođem do posla.
Kolektiv ju je oduševio na prvu, ravnatelj je, kaže, bio motivator, bio je super za “trknute” poput nje.
-Uvijek kad si došao s nekom novom idejom da nešto želiš raditi, da trebaš opremu, on bi to nabavio. Sjećam se kupio mi je prve robote koji su tad bili, pa sam ih nosila doma, a onda sva sretna natrag na nastavu djeci.
Predavala je tamo tehnički i informatiku.
-Kvaternik mi je najdraža škola u kojoj sam radila, ali spletom nekih oklonosti sada sam u Zagrebu u OŠ Ivana Cankara. Bilo mi je emotivno jako teško otići,a otišla sam samo zato jer mi je sadašnja škola puno bliže i jednostavnije mi je. No, i dalje sam u Gorici, imamo udrugu, radimo radionice.
Udruga je Turopoljski tehničari, svima znana kao TurTeh kojoj je Maja jedna od osnivačica. -U početku su to bile vikend radionice, ali teško je to funkcioniralo zbog svih aktivnosti koje djeca imaju tada, pa smo se nekako okrenuli da to bude kad su uglavnom na praznicima, ali imamo i pripremne radionice kad je netko natjecanje. A prošle godine smo odlučili pokrivati unutar škola, što matične, što područne. Imamo puno planova, no, korona nas sad dosta sputava, ali opcija online je tu, pa ćemo Svjetski tjedan svemira tako odraditi.
Osim što predaje u školi, rada u udruzi, radionica, Maja piše i udžbenike, pet godina je urednica za tehničku kulturu, radi priručnike, kutije, materijale, vježbe…
-Prepoznali su me, čuli su za mene i zvali me. Bio je to još jedan izazov na koji sam pristala, i moram priznati da na taj rad gledam drugačijim očima, vrlo je teško stvoriti finalni proizvod. Super mi je jer znam da sam ja ta koja je dala svoj mali doprinos da djeci bude kreativnija nastava, a uz sve to mogu testirati na svojim učenicima.
Bila je STEM edukator kad je krenula MicroBit revolucija, kaže da je tad doslovno živjela u automobilu šest mjeseci jer je svaki dan putovala posvuda i držala edukacije. Jedna od anegdota iz tog perioda, u jednoj od knjižnica u kojoj sam držala edukaciju, jedna žena MicroBit nije htjela primiti u ruke jer se bojala da će ju stresti struja.
Također radi u Hrvatskom robotičkom savezu, radila je u Kraljevici na ljetnim školama tehničke kulture, pisala zadatke za državno natjecanje iz automatike. Novo otkriće su joj e-Twinning projekti, riječ je o platformi gdje se povezuju nastavnici iz cijele Europe.
Projekt na koji je posebno ponosna je Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti, nastao prije tri godine. Naime Maja je bila prva Hrvatica koju je američka ambasada nominirala za trotjednu stipendiju – putovanje u Ameriku, zvala se International Visitor Leadership Programme u kategoriji Hidden no more: Advancing Woman is STEAM fields. Cilj je bio odabrati 50 žena iz 50 različitih zemalja svijeta koje su lideri u steamu u svojoj zemlji i koje će se vratiti u svoju zemlju i nastaviti promovirati steam po cijeloj svojoj državi.
-To je stipendija za koju se ne možeš prijaviti, nego oni prepoznaju tvoj rad i dobila sam taj poziv, prošla tri komisije i dobila stipendiju! To iskustvo me promijenilo, obišli smo 50-ak institucija, a mi smo ostale povezane i danas i čujemo se, tako sam ja pokrenula taj projekt gdje je bilo jako puno gostiju, organizirala sam okrugli stol na temu Izazovi današnjice žena u znanosti. Imali smo niz predavanja, radionica, sajam inovacija…Sljedeće godine u veljači ponovno će biti taj event.
Prije pet godina radila je na Međunarodnom robotičkom kampu za srednjoškolce u Rijeci gdje su bili predavači iz raznih zemalja svijeta, među njima i Chuck Bergh koji je glavni inženjer u NASA-i koji je između ostaloga radio na Curiosity roveru koji se trenutno nalazi na Marsu, kad se vratio u Ameriku, oduševljen Majinim entuzijazmom, uputio joj je poziv da dođe u NASU kad god bude imala priliku. Nije trebalo dugo, štedjela je cijelu godinu za avionsku kartu.
Tehnologija tamo nije ni blizu onog što gledamo na tv-u, kaže.
-To je sve staro bar 30 godina, jer sav ova moderna tehnologija ne preživljava zračenja u svemiru. Super mi je bila i činjenica da je robotska ruka tog rovera koji se nalazi na Marsu napravljena od 500-tinjak udica za pecanje!
Ima li Maja slobodnog vremena? Ima! Putuje po svijetu, najljepša zemlja bio je Island, a najzabavnija je bila Rusija.
-Osjećala sam se kao doma. Oni su zapeli u sustavu od prije 15,20 godina, pa me puno toga podsjetilo na djetinjstvo. Jako su srdačni, ni u jednom trenutku me nije bilo strah. To mi je društveno baš najzanimljivija zemlja. Island me ostavio bez teksta, obišla sam cijeli sjeverni dio autom. Jedno odlično iskustvo je bila vožnja tunelom kroz vulkan, a u graduu su staru školu pretvorili u hostel gdje sam bila jedini gost.
Kako je bila u Las Vegasu, priznaje nije se udala, ali je pokušala kockati, uložila je pet dolara, no nije ništa zaradila, ali zabavila se poprilično. Hrvatska joj je ipak najljepša zemlja na svijetu jer imamo i more, i planine, i našu ravnicu.
Voli prirodu, planinari, biciklira, trčala je, malo je u posljednje vrijeme, kaže usporila, ali namjerava se opet pokrenuti.
-Pogled s planina je pravo punjenje baterija a trčanje je ispušni ventil, slušalice u uši i lagano svojim tempom. I samo da mi je priroda.
Za kraj smo ostavili nagrade kojih je uistinu puno. Osim američke stipendije, ove godine je opet, drugu godinu zaredom dobila nagradu za najuspješnijeg obrazovnog djelatnika, najdraža joj je nagrada Fausta Vrančića, inače najveća nagrada u tehničkoj kulturi za koju je prvi put čula na faksu i mislila je da će ju i ona možda u mirovini dobiti, ali postigla je to priznanje ipak puno prije. Tu je i nagrada Hrvatskog robotičkog saveza za promicanje stvaralaštva u robotici, a prva nagrada ikad bila je nagrada Rudolfa Perešina, nakon svega tri rada u Velikoj Gorici. Digitalno obrazovni sadržaji su joj također nagrađeni.
-Najveća nagrada su mi djeca kad upišu srednju školu i fakultet i kad mi dođu sretna, a rečenica koja mi se urezala u sjećanje, jedne je mame, koja mi je došla zahvaliti i reći da svojeg sina nikad nije vidjela da tako sretan ide u školu i iz škole. – poručuje Mačinko za kraj.
HOTNEWS
Zagrebačka županija dobila četiri NPOO ugovora za škole i jednosmjensku nastavu
Realizacijom ovih projekata očekuje se rasterećenje postojećih kapaciteta i stvaranje uvjeta za kvalitetniji obrazovni sustav, osobito u sredinama koje bilježe rast broja učenika.
Zagrebačkoj županiji dodijeljena su nova sredstva za četiri školska projekta ukupne vrijednosti 7,4 milijuna eura, usmjerena na proširenje kapaciteta i poboljšanje uvjeta rada u školama.
Ugovore za projekte izgradnje, rekonstrukcije i opremanja osnovnih škola uručili su predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministar Radovan Fuchs i ravnatelj SAFU-a Dragan Jelić. Riječ je o dijelu šireg investicijskog ciklusa kojim se želi omogućiti rad u jednoj smjeni i razvoj cjelodnevne škole.
Četiri projekta na području županije
Najveći pojedinačni iznos, 4,7 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, osiguran je za dogradnju Osnovne škole Bistra. Projekt uključuje nove učionice, sportsku dvoranu i uređenje okoliša, a ukupna vrijednost investicije procijenjena je na 6,8 milijuna eura, pri čemu će ostatak financirati Zagrebačka županija.
U Dugom Selu planirana je izgradnja manje sportske dvorane uz Osnovnu školu Josipa Zorića, za što je odobreno 1,2 milijuna eura, dok će županija osigurati dodatna sredstva do ukupnih 1,7 milijuna eura.
Na jaskanskom području predviđena je izgradnja dviju manjih sportskih dvorana – u područnim školama Desinec i Cvetković. Za te projekte iz NPOO-a je osigurano ukupno 1,5 milijuna eura, dok će ostatak sredstava, do ukupne vrijednosti od oko 3,4 milijuna eura, također pokriti županija.
Zamjenik župana Ervin Kolarec istaknuo je značaj ovih ulaganja:
„Kada govorimo o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, za 22 školska objekta koja ćemo raditi i nadograđivati, do sada smo ishodili 98 milijuna eura bespovratnih sredstava, a ukupna vrijednost je 121 milijun eura. Dakle, ovu razliku od 23 milijuna eura osigurat će Zagrebačka županija iz vlastitog proračuna. Također ovdje želim istaknuti da je Zagrebačka županija prijavila još pet školskih objekata i vjerujemo da ćemo uskoro dobiti i odluku i popisati ugovore te da ćemo na kraju imati 27 školskih objekata koje ćemo graditi. Moram istaknuti da je to doista povijesno ulaganje u školstvo, povijesno ulaganje u naše mlade i naše najmlađe sugrađane na području Zagrebačke županije.“
Cilj – jednosmjenska nastava i bolji uvjeti
Ukupno gledano, Zagrebačkoj županiji je kroz NPOO do sada odobreno 98 milijuna eura za 22 školska objekta, čija ukupna vrijednost doseže 121 milijun eura.
Premijer Plenković naglasio je da je na nacionalnoj razini već dodijeljeno 340 ugovora vrijednih dvije milijarde eura. Ravnatelj Osnovne škole Bistra Eduard Kovačević osvrnuo se na značaj projekta za lokalnu zajednicu: „Mi smo škola s oko 600 učenika u zadnjih desetak godina. Radili smo dugo vremena u tri smjene. Danas polako prelazimo na rad u jednoj smjeni što čini izuzetno zadovoljstvo. Također, želim napomenuti da smo kraj koji se razvija, koji se izgrađuje, gdje nam svakodnevno dolaze novi ljudi, novi doseljenici, gdje se povećava broj djece i to će činiti vjerojatno našu školu u budućnosti perspektivno na način da ćemo kroz kvalitetniji sustav obrazovanja moć postići bolje rezultate“.
Realizacijom ovih projekata očekuje se rasterećenje postojećih kapaciteta i stvaranje uvjeta za kvalitetniji obrazovni sustav, osobito u sredinama koje bilježe rast broja učenika.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji s Zagrebačkom županijom.
Moja županija
SISAK Županija povećala ulaganja u sport za razvoj klubova i mladih talenata
Sisačko-moslavačka županija ovim pristupom nastavlja graditi dugoročno održiv sportski sustav i potvrđuje kontinuitet ulaganja u sport.
Sisačko-moslavačka županija i ove godine nastavlja s provedbom programa Centra izvrsnosti u sportu, kroz koji dodatno jača uvjete za rad sportaša, klubova i trenera te potiče sustavan razvoj sporta na svom području.
Ugovori o financijskoj potpori dodijeljeni su predstavnicima deset sportskih klubova na svečanosti održanoj u kongresnoj dvorani Županijskog centra u Sisku, a uručili su ih župan Ivan Celjak i predsjednik županijske Zajednice sportskih udruga i saveza Marko Badrić.
Govoreći o važnosti ulaganja, župan je istaknuo kako je riječ o kontinuiranom i strateški usmjerenom procesu.
„Ugovore smo uručili našim sportskim klubovima koji su nositelji kvalitete u sportu, u ekipnim sportovima poput nogometa, rukometa, košarke, vaterpola i hokeja i u individualnim sportovima poput atletike, gimnastike, karatea, hrvanja i plivanja. Cilj nam je kroz program Centra izvrsnosti u sportu sustavno razvijati sport u županiji, od najmlađih uzrasta do vrhunskih rezultata na seniorskoj razini, jer upravo izvrsni rezultati seniora motiviraju mlade da ostanu u svojim klubovima i grade sportsku budućnost u našoj županiji. Cilj cijelog programa možemo sažeti u jednu riječ – razvoj“, poručio je Celjak.
Deset klubova obuhvaćeno programom
Program uključuje sportove koje na nacionalnoj razini podupire Vlada Republike Hrvatske putem Hrvatskog olimpijskog odbora, a dodatno je uvršten i hokej na ledu, zahvaljujući rezultatima sisačkog kluba.
U kategoriji ekipnih sportova potporu su dobili Športski košarkaški klub Sisak, Klub hokeja na ledu Sisak, Vaterpolo klub Siscia, Hrvatski nogometni klub Segesta i Rukometni klub Moslavina. Među pojedinačnim sportovima sredstva su dodijeljena Atletskom klubu Moslavina, Gimnastičkom klubu Petrinja, Hrvačkom klubu Petrinja, Plivačkom klubu Sisak Janaf i Športskom karate klubu Tigar Sisak.
Znatno veći proračun za sport
Za provedbu programa u 2026. godini osigurano je ukupno 860.000 eura, što predstavlja povećanje od 520 tisuća eura u odnosu na prethodnu godinu.
Da financijska potpora ima konkretan učinak, potvrđuju i sami klubovi. Predsjednik Vaterpolo kluba Siscia Davor Čobanov istaknuo je napredak koji je klub već ostvario.
„Vaterpolo klub Siscia od 1994. godine jedini je predstavnik vaterpola u gradu Sisku i u Sisačko-moslavačkoj županiji. Klub ima seniorsku momčad te sve mlađe kategorije. Inicijativa Sisačko-moslavačke županije i župana Ivana Celjaka iznimno je vrijedna i predstavlja poticaj koji nam je bio potreban. Zahvaljujući toj podršci možemo ostvariti znatno bolje rezultate i dodatno unaprijediti rad kluba. Već ove godine bilježimo rekordne rezultate. Seniorska momčad zasluženo drži prvo mjesto u Prvoj B hrvatskoj ligi, a uz nastavak ovakve podrške Županije očekujemo da ćemo sljedeće godine izboriti nastup u Prvoj hrvatskoj vaterpolskoj ligi“, istaknuo je Čobanov.
Sisačko-moslavačka županija ovim pristupom nastavlja graditi dugoročno održiv sportski sustav i potvrđuje kontinuitet ulaganja u sport.
CityLIGHTS
VELIKA GORICA SDP otvara raspravu o kraćem radnom vremenu
Skraćenje radnog vremena nadilazi pitanje broja radnih sati te ga definira kao važan instrument za postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života.
Vijesti
MUP traži nove policajce! Otvoren natječaj za 700 kandidata
Upisuje se 150 učenika u Policijsku školu „Josip Jović“ i 550 polaznika u program za odrasle.
-
Vijestiprije 5 danaBez struje u dijelovima grada i okolice – objavljen raspored radova
-
Priča iz kvartaprije 3 danaSenzacija za 8.000 eura: Zagrijavanje u hodniku, trener od 22 godine i – Superliga!
-
Moja županijaprije 5 danaFOTO Ban Jelačić izgubio od Sutle-Laduč nakon crvenog kartona i dva gola u dvije minute
-
Vijestiprije 6 danaGotova nova cesta u Gradićima – spojene Hercegovačka i Dalmatinska