Paljenje druge adventske svijeće na Radićevom trgu ove je subote bilo obogaćeno i dolaskom svete Lucije, zaštitnice naše Gorice! Nakon kratkog molitvenog programa koji je vodio Filip Pranjić, đakon crkve Navještenja BDM, Povorka svjetlosti, predvođena svetom Lucijom, krenula je noseći upaljene lampaše kroz centar grada, simbolično šireći božićno svjetlo svim sugrađanima.

Foto: Lucija Rožić kao sveta Lucija kod adventskog vijenca na Trgu S.Radića/G.Kiš, Cityportal.hr

Lik svete Lucije ove godine predstavlja 23-godišnja Lucija Rožić, inače članica KUD-a Ogranka Seljačke sloge Buševec. Mladoj Luciji ova je svetica posebno draga iz više razloga.

– Jako je lijepa ova tradicija, a meni osobno je sama sveta Lucija i njeno značenje jako važno, pa mi je i velika čast predvoditi Povorku svjetlosti. Ona je bila mučenica, izvađene su joj i oči, zaštitnica je i našega Grada, vida i svjetlosti – rekla nam je Lucija iz Buševca.

Foto: Povorka svjetlosti u crkvi Navještenja BDM/G.Kiš, Cityportal.hr

Sveta Lucija je postala zaštitnicom Turopolja u 16. stoljeću, jer upravo su na njen blagdan, 13. prosinca, velike snježne padaline protjerale Turke. Zato su se Turopoljci zavjetovali na vjernost ovoj svetici i uzeli je za zaštitnicu. Grad Velika Gorica je pri svom osnutku 1995.godine odlučio kako će upravo blagdan svete Lucije biti i Dan grada.

Uz dan svete Lucije, 13. prosinca, vežu se brojni običaji. Neki su bili važni poljoprivrednicima, drugi pučkim meteorolozima, a neki su imali veliki utjecaj na ljubavni život mladih. Jedan od takvih opisala je i najčitanija hrvatska književnica, Marija Jurić Zagorka, u romanu ‘Kći Lotršćaka’, čija je radnja većinski i smještena u Turopolje.

‘Sveta Lucija u nas je veliki svetac. Ona je turopoljski patron i znamenita za muške i ženske. Svake godine na Lucijino muški biraju novog komeša i općinske poglavare, a djevojke biraju sebi muževe. Uoči sv. Lucije djevojka uzima papir, razreže ga na trinaest komadića, na svaki napiše ime po jednog poznatog viteza, onda papir smota i svih trinaest kuglica spremi u posudicu. Od Lucije do Božića upravo je trinaest dana. Svaki dan, počev od dana svete Lucije, baci djevojka jednu kuglicu u plamen, a da u nju ne zaviri. Na Božić dolazi na red trinaesta, ali ovu ne stavi u plamen, već je otvori. Onaj, čije je ime upisano na trinaestom papiru, taj će sigurno postati njezin muž’.

Foto: Martina Piškor, MC Marija Jurić Zagorka

Malo drugačija verzija kaže kako, osim djevojaka, i mladići ispisuju na papiriće imena potencijalnih udavača, no trinaesti papirić, i jedni i drugi, ostavljaju praznim. Svakog dana spaljuju jedan od 12 papirića. Trinaesti se otvara na Badnjak i na njemu se čita ime budućeg odabranika ili odabranice. Ako je pak ceduljica prazna, te godine neće biti ništa od udaje, odnosno od ženidbe. Ali ako vam sv. Lucija slučajno krivo izabere ili predvidi, ne smijete se ljutiti na nju, jer kako stari Pogledić iz spomenutog romana kaže : ‘Lucija radi svoje sljepoće može zabuniti i tako pogriješiti’, navode iz Memorijalnog centra Marija Jurić Zagorka.

Jedan od najraširenijih običaja svakako je sadnja pšenice, a posebno je bio bitan ratarima. Naime, po visini niknule pšenice do Božića procjenjuje se kakav će biti budući urod. Također, ako je na božićno jutro pšenica rosna, djevojku će zasigurno ostaviti njezin momak, a ako je suha, donijet će joj obilje veselja i radosti. Stara vjerovanja kažu i kako se božićna pšenica ne smije bacati u smeće, jer se smatra blagoslovljenom. Zato se na selu davala kao hrana stoci, a u gradu su je bacali u vatru.

Foto: Ivica Galovic/PIXSELL

Dani od blagdana sv. Lucije do Božića nazivaju se i Lucijanskim danima, a kako ih je 12 naši stari su razvili i svojevrsni pučki sustav godišnje vremenske prognoze. Vrijeme iduće godine u pojedinom mjesecu biti će onakvo kakvo je odgovarajućeg dana u tom periodu.

Sv. Lucija kršćanska je mučenica koja je živjela u 4. stoljeću u gradu Sirakuzi. Prema legendi, zbog odbacivanja zaručnika i otkazivanja vjenčanja, mučena je do smrti. Zaštitnica je tjelesno i duhovno slijepih, ratara, lađara, staklara, krojača, tkalaca, pisara, vratara i kovača. Često se prikazuje sa svjetiljkom koja označava božansku mudrost, a i samo ime potječe od latinske riječ lux što znači znači svjetlo, stoga se kaže i kako ova svetica naviješta veliko svjetlo božićne noći.

Foto: Lucija Rožić kao sveta Lucija, đakon Pranjić, dir. TZVG Maja Toth, zamjenik gradonačelnika Neven Karas/G.Kiš, Cityportal.hr