Povežite se s nama

Vijesti

Lucija iz Buševca predvodila Povorku svjetlosti: ‘To je velika čast, a ova svetica mi je posebno važna’

Istražili smo i koji se običaji vežu uz blagdan zaštitnice Turopolja i Gorice. Neki su bili važni ratarima, drugi pučkim meteorolozima, a neki su bili posebno zanimljivi mladima. Ako znate još koji- javite!

Objavljeno

na

Paljenje druge adventske svijeće na Radićevom trgu ove je subote bilo obogaćeno i dolaskom svete Lucije, zaštitnice naše Gorice! Nakon kratkog molitvenog programa koji je vodio Filip Pranjić, đakon crkve Navještenja BDM, Povorka svjetlosti, predvođena svetom Lucijom, krenula je noseći upaljene lampaše kroz centar grada, simbolično šireći božićno svjetlo svim sugrađanima.

Foto: Lucija Rožić kao sveta Lucija kod adventskog vijenca na Trgu S.Radića/G.Kiš, Cityportal.hr

Lik svete Lucije ove godine predstavlja 23-godišnja Lucija Rožić, inače članica KUD-a Ogranka Seljačke sloge Buševec. Mladoj Luciji ova je svetica posebno draga iz više razloga.

– Jako je lijepa ova tradicija, a meni osobno je sama sveta Lucija i njeno značenje jako važno, pa mi je i velika čast predvoditi Povorku svjetlosti. Ona je bila mučenica, izvađene su joj i oči, zaštitnica je i našega Grada, vida i svjetlosti – rekla nam je Lucija iz Buševca.

Foto: Povorka svjetlosti u crkvi Navještenja BDM/G.Kiš, Cityportal.hr

Sveta Lucija je postala zaštitnicom Turopolja u 16. stoljeću, jer upravo su na njen blagdan, 13. prosinca, velike snježne padaline protjerale Turke. Zato su se Turopoljci zavjetovali na vjernost ovoj svetici i uzeli je za zaštitnicu. Grad Velika Gorica je pri svom osnutku 1995.godine odlučio kako će upravo blagdan svete Lucije biti i Dan grada.

Uz dan svete Lucije, 13. prosinca, vežu se brojni običaji. Neki su bili važni poljoprivrednicima, drugi pučkim meteorolozima, a neki su imali veliki utjecaj na ljubavni život mladih. Jedan od takvih opisala je i najčitanija hrvatska književnica, Marija Jurić Zagorka, u romanu ‘Kći Lotršćaka’, čija je radnja većinski i smještena u Turopolje.

Sveta Lucija u nas je veliki svetac. Ona je turopoljski patron i znamenita za muške i ženske. Svake godine na Lucijino muški biraju novog komeša i općinske poglavare, a djevojke biraju sebi muževe. Uoči sv. Lucije djevojka uzima papir, razreže ga na trinaest komadića, na svaki napiše ime po jednog poznatog viteza, onda papir smota i svih trinaest kuglica spremi u posudicu. Od Lucije do Božića upravo je trinaest dana. Svaki dan, počev od dana svete Lucije, baci djevojka jednu kuglicu u plamen, a da u nju ne zaviri. Na Božić dolazi na red trinaesta, ali ovu ne stavi u plamen, već je otvori. Onaj, čije je ime upisano na trinaestom papiru, taj će sigurno postati njezin muž’.

Foto: Martina Piškor, MC Marija Jurić Zagorka

Malo drugačija verzija kaže kako, osim djevojaka, i mladići ispisuju na papiriće imena potencijalnih udavača, no trinaesti papirić, i jedni i drugi, ostavljaju praznim. Svakog dana spaljuju jedan od 12 papirića. Trinaesti se otvara na Badnjak i na njemu se čita ime budućeg odabranika ili odabranice. Ako je pak ceduljica prazna, te godine neće biti ništa od udaje, odnosno od ženidbe. Ali ako vam sv. Lucija slučajno krivo izabere ili predvidi, ne smijete se ljutiti na nju, jer kako stari Pogledić iz spomenutog romana kaže : ‘Lucija radi svoje sljepoće može zabuniti i tako pogriješiti’, navode iz Memorijalnog centra Marija Jurić Zagorka.

Jedan od najraširenijih običaja svakako je sadnja pšenice, a posebno je bio bitan ratarima. Naime, po visini niknule pšenice do Božića procjenjuje se kakav će biti budući urod. Također, ako je na božićno jutro pšenica rosna, djevojku će zasigurno ostaviti njezin momak, a ako je suha, donijet će joj obilje veselja i radosti. Stara vjerovanja kažu i kako se božićna pšenica ne smije bacati u smeće, jer se smatra blagoslovljenom. Zato se na selu davala kao hrana stoci, a u gradu su je bacali u vatru.

Foto: Ivica Galovic/PIXSELL

Dani od blagdana sv. Lucije do Božića nazivaju se i Lucijanskim danima, a kako ih je 12 naši stari su razvili i svojevrsni pučki sustav godišnje vremenske prognoze. Vrijeme iduće godine u pojedinom mjesecu biti će onakvo kakvo je odgovarajućeg dana u tom periodu.

Sv. Lucija kršćanska je mučenica koja je živjela u 4. stoljeću u gradu Sirakuzi. Prema legendi, zbog odbacivanja zaručnika i otkazivanja vjenčanja, mučena je do smrti. Zaštitnica je tjelesno i duhovno slijepih, ratara, lađara, staklara, krojača, tkalaca, pisara, vratara i kovača. Često se prikazuje sa svjetiljkom koja označava božansku mudrost, a i samo ime potječe od latinske riječ lux što znači znači svjetlo, stoga se kaže i kako ova svetica naviješta veliko svjetlo božićne noći.

Foto: Lucija Rožić kao sveta Lucija, đakon Pranjić, dir. TZVG Maja Toth, zamjenik gradonačelnika Neven Karas/G.Kiš, Cityportal.hr

 

Vijesti

Objavljeni novi podaci: Sve manje Hrvata se smatra siromašnima

Iako je Hrvatska i dalje iznad prosjeka Europske unije, udio građana koji se subjektivno smatraju siromašnima pao je na najnižu razinu dosad.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj se 19,8 % građana u 2024. godini subjektivno smatra siromašnima, što je manje nego prethodnih godina, ali i dalje iznad prosjeka Europske unije. Objavljeni podaci pokazuju kako se situacija mijenja sporije nego u nekim drugim članicama, no trend je posljednjih deset godina jasan.

Usporedba s 2015. godinom otkriva drastičan pomak, piše N1. Naime, tada je više od polovice stanovnika, čak 54,4 %, izjavilo da se osjeća siromašno. Od tada taj udio kontinuirano pada, a 2024. je zabilježena najniža razina dosad.

Među državama Europske unije najveći udio građana koji se osjećaju siromašnima bilježi Grčka, čak 66,8 %. Slijede Bugarska s 37,4 % te Slovačka s 28,7 %. Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Nizozemska i Njemačka, u kojima tek 7,3 % stanovnika sebe smatra siromašnima.

Uz subjektivnu percepciju, objavljeni su i pragovi rizika od siromaštva za 2024. godinu. Za jednočlano kućanstvo iznosili su 7.407 eura godišnje, dok je prag za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina postavljen na 15.554 eura.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija rekorder u ulaganjima u javni prijevoz, evo o kojim se brojkama radi

Županija već godinama sudjeluje u modelima subvencija koji se provode zajedno s gradovima i općinama na njezinom području.

Objavljeno

na

Objavio/la

Zagrebačka županija izdvojila je najviše sredstava u Hrvatskoj za sufinanciranje javnog prijevoza u 2024. godini, a uz to bilježi i jedan od najvećih godišnjih porasta ulaganja. Prema analizi konsolidiranih proračunskih izvješća, Županija je za prijevoz izdvojila nešto više od 5 % proračuna te gotovo 38,5 eura po stanovniku, što je svrstava u sam vrh po ulaganjima.

Prema izvještaju portala Župan.hr, ulaganja se ponajprije odnose na mjere koje olakšavaju prijevoz učenika, studenata, umirovljenika i ostalih putnika. Sufinanciranje prijevoza srednjoškolaca provodi se u suradnji s državom, koja i dalje pokriva 75 % cijene međumjesnih karata za učenike koji putuju više od pet kilometara. Osim toga, Županija već godinama sudjeluje u modelima subvencija koji se provode zajedno s gradovima i općinama na njezinom području.

Zagrebačka županija dio je i razgovora o uvođenju integriranog prijevoza na širem zagrebačkom području, u suradnji s Gradom Zagrebom i Krapinsko-zagorskom županijom. Plan predviđa jedinstvenu tarifnu uniju te usklađivanje voznih redova ZET-a, HŽ-a i privatnih prijevoznika, što bi građanima omogućilo jednostavnije i brže kombiniranje različitih vrsta prijevoza.

Ulaganja koja su vidljiva u ovogodišnjem proračunu prate i nacionalni trend jačanja javnog prijevoza. Čak 16 županija povećalo je sredstva za ovu namjenu, a devet ih izdvaja više od 2 % proračuna.

Ovakav porast izdvajanja prati i niz državnih i lokalnih inicijativa, uključujući i pilot-projekte poput besplatnog prijevoza vlakom za učenike, studente i umirovljenike, koji se nastavlja do kraja 2025. godine. Županija sudjeluje i u širenju mreže javnog prijevoza koja uključuje suradnju s privatnim i državnim prijevoznicima te sve veću usmjerenost na usklađivanje linija između županija.

Nastavite čitati

Vijesti

FOTO Predavanjem u Velikoj Mlaki obilježen Svjetski dan šećerne bolesti 2025.

Objavljeno

na

Objavio/la

Svjetski dan šećerne bolesti 2025. obilježen je u Velikoj Mlaki edukativnim i zanimljivim predavanjem koje je organiziralo Društvo žena Velika Mlaka (predsjednica Ivana Andrić Penava) u suorganizaciji s Udrugom VG Dijabetičar Velika Gorica.

Velika Mlaka, 14.11.2025. Svjetski dan šećerne bolesti – predavanje dr. Zrinke Mach. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 14.11.2025. Svjetski dan šećerne bolesti – predavanje dr. Zrinke Mach. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Predavanje je održala dr. Zrinka Mach, doktorica znanosti, predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti (HDKB). Doktorica Mach je naglasila, između ostalog, da simptomi šećerne bolesti nisu vidljivi dok indeks šećera ne bude viši od deset. Zato diabetes i zovu ”tihim ubojicom”, a u suvremenom dobu ljudi se ponašaju upravo onako kako je tu bolest teško izbjeći. Ne poklanja se dovoljno pozornosti prevenciji, zdravim životnim navikama, tjelesnoj aktivnosti. Zato i ne čudi podatak da je 65% populacije u Hrvatskoj pretilo, a da se samo 20% posvećuje tjelesnoj aktivnosti.

Velika Mlaka, 14.11.2025. Svjetski dan šećerne bolesti – predavanje dr. Zrinke Mach. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 14.11.2025. Svjetski dan šećerne bolesti – predavanje dr. Zrinke Mach. Foto: David Jolić/cityportal.hr

VG Dijabetičar predstavljali su predsjednica Marica Varjačić, Mira Rakarić i Darko Salopek.

Velika Mlaka, 14.11.2025. Svjetski dan šećerne bolesti – predavanje dr. Zrinke Mach. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Svjetski dan šećerne bolesti (engl. World Diabetes Day) obilježava se svake godine 14. studenoga , na dan rođenja Sir Fredericka Bantinga, jednog od otkrivača inzulina 1921. godine. Tema razdoblja 2024.-2025. je ”Šećerna bolest i dobrobit”, a ovogodišnji naglasak stavljen je na šećernu bolest na radnom mjestu.

Diljem svijeta sedam od deset odraslih osoba koje žive sa šećernom bolesti, odnosno oko 412 milijuna ljudi , nalazi se u radnoj dobi. Za mnoge zaposlenike dijabetes predstavlja svakodnevnu stvarnost, no na radnom mjestu on često postaje izvor stresa, stigme i nesigurnosti. (Hrvatski zavod za javno zdravstvo).

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Vijesti

Dio Velike Gorice sutra bez vode, saznajte gdje

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pexels.com

Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, u sklopu zamjene cjevovoda, sutra u subotu 15. studenoga, dio Velike Gorice ostat će bez vode. Obustava je najavljena od 8 do 12 sati.

Vode neće biti u Ulici Matice Hrvatske, na dionici od rotora na raskrižju sa Slavka Kolara do raskrižja s Kurilovečkom ulicom.

Iz VG Vodoopskrbe poručuju da će se, u slučaju lošeg vremena, radovi i obustava vode prebaciti na sljedeći dan.

Nastavite čitati

Vijesti

Kreće kampanja za pravilno odvajanje otpada – analiza otkrila ozbiljan problem u spremnicima

Analiza miješanog otpada otkrila da većina sadržaja zapravo pripada reciklažnim spremnicima…

Objavljeno

na

VG Čistoća pokrenula je kampanju za pravilno odvajanje otpada nakon što je analiza nekoliko spremnika miješanog komunalnog otpada pokazala da se čak 62 % odloženog materijala moglo reciklirati. Kontrola je provedena kako bi se utvrdilo koliko se građani pridržavaju pravila odvajanja i kakav je stvarni sastav otpada u spremnicima.

Prema rezultatima analize, 38 % sadržaja čini otpad koji se ne može reciklirati i spada isključivo u miješani komunalni otpad. No većina pronađenog otpada , točnije 62 %, zapravo pripada kategorijama koje bi se trebale odlagati u posebne spremnike. Najviše je evidentirano biootpada, ali i značajne količine plastike, papira te tekstila.

“Cilj je osvijestiti kako pravilno odvajanje otpada smanjuje ukupne troškove odvoza, doprinosi čišćem okolišu i produljuje vijek trajanja odlagališta”, poručuju iz VG Čistoće.

Kontrola svih obuhvaćenih linija još je u tijeku, a rezultati će biti objavljeni do kraja studenoga. “Krenuli smo s kampanjom, a vaš doprinos je ključan”, zaključuju.

Nastavite čitati

Reporter 454 - 23.10.2025.

Facebook

Izdvojeno