Povežite se s nama

HOTNEWS

Loš izbor i zašto je potreban…

U životu se često nalazimo u prilikama da donosimo odluke. Nisu sve odluke od životnog značenja, dapače, ima ih i onih svakodnevnih jednostavnih, no i njih nerijetko krivo izaberemo.

Objavljeno

na

Koliko ste puta u životu sami sebi rekli: „E baš si pametna/pametan! Baš ti je to trebalo!“?

Bezbroj, jel’ tako? Da, znam. I ja isto.

Međutim, danas kad sagledam sve izbore koji su se utjecali na moj život s ovim iskustvom, moram priznati da gledam drugačije na njih.

Evo, recimo dok sam bila klinka koja je stalno bila na meti drugih klinaca zbog ovih i onih razloga, moj otac je zaključio da bi bilo najpametnije da se bavim nekim borilačkim sportom. Pa sam tako ja krenula na Taekwondo. Vi koji me poznajete, vjerujem da se smješkate, ali bez brige, nije to sve, tek sam krenula. I tako sam ja s mojom prijateljicom Anitom krenula istraživati čari borilačkih sportova, no ne zadugo. Jednog dana moja baka koja nas je sve ispraćala u školu gledajući nas s prozora svog stana, zaključila je da taj sport nije za mene. Zašto, pitate se?

E pa baka je primijetila da njezina princeza hoda kao harambaša. Naime, direktni udarci koje smo trenirali, moj hod su časkom pretvorili u nešto nalik „šestaru sa federima“. Dovoljno slikovito? Tako, da.

Nakon kratkog bakinog pojašnjenja mojim roditeljima da je promjena sportskih aktivnosti nužna, moji roditelji napravili su još veću pogrešku. Mene, koja sam uvijek imala rumene i popunjene obraščiće (i ne samo to), upisali su na ritmičku gimnastiku. Da, da. Sad se možete smijati. I to kod profesorice Drvodelić. Dakle, strah i trepet svih djevojaka na školi. Cure koje su se bavile tim sportom, naravno da nisu ni imale obraščiće, jer gimnastika bilo koje vrsta ne dozvoljava višak kose, a kamo li kilograma. Dakle, fijasko. Probali smo i s čunjevima (ili kako se već zovu) i s trakicom i hula-hopom (koji bi mi btw danas bio taman), ali uzalud. Baka mi je čak isplela „polovinke“ (plesne papučice) i našila na njih neku kožu da mi se ne kliže dok vježbam na parketu, ali uzalud. Moj hod sad se pretvorio u depresivno klaćenje još više zadirkivanje djevojčice kojoj odlazak u školu više nije bio zabavan. A imala sam tek 10, 11 godina. Jep, to je prva greška koja je utjecala na moj život, a da je se ja sjećam. Danas ju rado prepričavam majkama koje tlače svoju djecu viškom izvanškolskih aktivnosti, ali o tome ćemo drugom prilikom.

Foto: Pixabay-TobiasGrahl

No, nisam vam rekla kako mi je to pomoglo.

Nakon što sam sama sebe vidjela u staklenoj stijeni jednog dućana kako izgledam hodajući tako pogrbljena pokraj djevojčica koje su hodale uspravno s osmjehom, odlučila sam sama sebe natjerati da pazim na svoj hod. Baš da pazim. Da se ne klatim, da su mi leđa uvijek ravna unatoč super teškoj školskoj torbi i obavezno svaki put kad sam imala priliku vidjeti se kako hodam, da to i učinim. Nakon što sam to izvježbala, osjećala sam se bolje, a i izgledala sam bolje. Danas hodam kao patka, kažu neki, ali kad se natjeram prošetam ja i štiklu, a da pri tome ne izgledam kao rahitični dinosaur.

U životu se često nalazimo u prilikama da donosimo odluke. Nisu sve odluke od životnog značenja, dapače, ima ih i onih svakodnevnih jednostavnih, no i njih nerijetko krivo izaberemo. Evo recimo, jutros sam obukla tenisice, haljinu i traper jaknu jer mi je kroz prozor to izgledalo jako mudro. Izlaskom iz stubišta shvatila sam da mora da sam još uvijek sanjala dok sam donosila tu odluku jer vani je debela magla sakrivala zgradu preko puta, a sunce se ne bi moglo probit ni da se približilo planeti. Dakle, ipak sam trebala popiti tu kavu prije izlaska iz kuće, a ne ostati 10 minuta duže u toplom krevetu, jer danas ima da se smrznem samo tražeći auto na parkiralištu.

Foto: Pixabay-RayanMcGuiver

Međutim, nesporna je činjenica da za ništa u životu nemamo garanciju, osim da će život koji smo dobili na korištenje – jednog dana završiti. Na ovaj ili onaj način. To je jedina garancija. Sve ostalo, učimo sami, odlučujemo sami i zahvaljujući odlukama koje donosimo rastemo ili stagniramo. Ne vjerujem da na ovoj planeti postoji čovjek nije naučio iz svojih pogrešaka ili loših odluka. Sasvim druga je stvar to što većina nas krivi druge za vlastite pogrešne odluke, ali tako je valjda lakše. Kad je netko drugi kriv. Iako, kad se pogledamo u ogledalo, pravi krivac nas gleda.

Ovo se može primijeniti na sve u životu. Od odabira namirnica za objed, preko odabira odjeće, prijatelja, partnera, posla, hobija, putovanja, kupovine bilo čega i odlazaka bilo gdje.

Budući da su ove kolumne uglavnom bazirane na odnosima žena i muškaraca, loš izbor je nešto što smo zasigurno svi bar jednom u životu napravili.

Činjenica da smo odgajani tako da imamo samo jednog partnera kroz život, jer inače si promiskuitetna (kako mrzim ovu riječ), najveća je glupost koju su nas mogli naučiti. Baš zbog tog glupog stava i odgoja, postoji previše loših brakova oko nas. Baš zbog toga, zbog tog lošeg odabira kojeg su nas učili da ne možemo ispraviti, mnogi od nas trpe uz sebe partnere s kojima nakon nekog vremena nemaju ništa zajedničkog. Nije nužno da veze postaju nasilničke ili kobne, ali kad se jedno jutro probudite pokraj partnera prema kojem nemate niti jednu pozitivnu emociju, što to govori o vašem životu? Ovom jednom životu koji ste dobili? Zapitajte se.

Foto: Pixabay-ICSilviu

Osobno vjerujem da svako od nas u životu sretne srodnu dušu, pa ako ne prije onda u staračkom domu. Isto tako vjerujem da svako od nas zaslužuje provesti život uz onoga tko mu paše, a ne uz onoga uz koga mora. Obično su to dvije različite osobe. Samo rijetki sretnici nađu svoju srodnu dušu rano u životu. Neki se prepoznaju tada, a neki tek nakon što provedu godine i godine u lošem braku. Koliko ste puta čuli da se neka žena razvela i nakon razvoda susrela čovjeka s kojim je išla u školu i „rodila se ljubav“? Prečesto… Bar ja jesam.

Da zaključimo. Molim vas nemojte učiti svoju djecu da je promjena loša i da će ih loše odluke u životu skupo koštati. Neke hoće, ali većina neće, no naučit će ih kako ubuduće prepoznati što je dobra odluka u toj situaciji. Posljedica svake loše odluke je bolja škola od posljedice dobre odluke. Dobre odluke nam spuštaju oprez i postajemo ranjiviji. Loše odluke nas tjeraju da razmišljamo više nego inače.

Osim ako ste baksuz. E onda vam nema pomoći.

Šalim se..možda…

I ovu srijedu, voli vas vaša N.

HOTNEWS

ZELINA Najdugovječnije vatrogasno društvo u županiji proslavilo veliki jublej

Tisuću sati godišnje dobrovoljnog rada za sigurnost zajednice.

Objavljeno

na

DVD Sveti Ivan Zelina obilježio je 150. obljetnicu rada i postojanja. Svečanost povodom jubileja okupila je brojne generacije Zelinčana, od kojih su mnogi bili ili još uvijek jesu članovi najstarijeg vatrogasnog društva u Zagrebačkoj županiji.  

  Danas, kada stojimo na pragu ovog velikog jubileja možemo istovremeno osjetiti ponos i zahvalnost. Stoljeće i pol – koliko je to samo intervencija i ugašenih požara, koliko umornih ruku i neprospavanih noći, koliko strepnje za tuđe i vlastite živote? Zato smo u čast ove obljetnice izradili vizualni identitet u čijem je središtu vatrogasna kaciga – simbol koji premošćuje vrijeme – poručio je predsjednik društva Janko Houška. 

Foto: Zagrebačka županija

Zahvaljujući Županiji sva društva danas raspolažu najmodernijom vatrogasnom opremom.  

  Ispred gradske Vatrogasne zajednice i svih 26 društava koja ju čine, te više od 2.500 vatrogasaca, želim vam puno uspjeha u daljnjem radu, jer ono što vi predstavljate za Zajednicu i za hrvatsko vatrogastvo je neprocjenjivo. Užitak je biti predsjednik – istaknuo je Zoran Fučkan, predsjednik Vatrogasne zajednice Svetog Ivana Zeline. 

Foto: Zagrebačka županija

Na velikom doprinosu vatrogastvu Zagrebačke županije vatrogascima je zahvalio predsjednik županijske Vatrogasne zajednice Slavko Povrlišek. 

–  Neizmjerna vam hvala za sve što činite. Hvala vašim obiteljima koje vas s intervencija dočekuju sa strepnjom, hvala za svaku minutu utrošenu u spašavanje kao i na doprinosu vatrogastvu na dislokacijama tijekom ljetne sezone – rekao je Povrlišek.  

Foto: Zagrebačka županija

Župan Stjepan Kožić, koji je i sam Zelinčanin, podsjetio je kako nije rijedak slučaj da su u zelinskim obiteljima svi članovi vatrogasci, kao i da je za vatrogastvo Županija povećala proračunska izdvajanja, na 1,3 milijuna eura. 

–  Čestitam vam na odabiru ovog plemenitog zanimanja, koje nije za svakoga, već samo za najhrabrije. Zagrebačka županija ima veliku vatrogasnu obitelj s 20 tisuća vatrogasaca i 254 dobrovoljna vatrogasna društva, od kojih je DVD Sveti Ivan Zelina najdugovječnije. Za našu županiju je vatrogastvo puno više od same djelatnosti, ono je dio našeg identiteta i dio obiteljskog nasljeđa – naglasio je župan.  

Foto: Zagrebačka županija

Ponos i okosnica svakog mjesta su vatrogasci, naglasila je gradonačelnica Eva Jendriš Škrljak. 

  Osim primarne djelatnosti, vatrogasci su aktivni i u humanitarnim te drugim aktivnostima zajednice, a više od 1000 sati dobrovoljnog rada tijekom godine pokazuje njihov status u društvu. Kada bi svi mi dali  toliko sati dobrovoljnog rada u godini dana, gdje bi nam bio kraj? – istaknula je gradonačelnica. 

Foto: Zagrebačka županija

Dodajmo kako je povodom velikog jubileja DVD Sveti Ivan Zelina predstavio i monografiju o svojoj povijesti. 

  Ovaj plamen hrabrosti koji su naši osnivači zapalili prije 150 godina, nosili su brojni članovi društva koji su obnašali najodgovornije dužnosti. Svi oni su pristupili ovom pozivu prvenstveno iz ljubavi da se pomogne bližnjemu i svaki od njih dao je svoj neprocjenjiv doprinos – zaključio je autor Igor Zrinski. 

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

HOTNEWS

Prije ekrana i interneta, ovako su se igrala djeca 80-ih i 90-ih

Umjesto ekrana, glavna oprema bili su kreda, lopta i elastična guma, a društvo iz susjedstva bilo je uvijek spremno za još jednu rundu igre…

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Lukas/pexels.com

Prije nego što su digitalni uređaji postali sastavni dio svakodnevice, dječja igra odvijala se na ulicama, u dvorištima i na školskim igralištima. Umjesto ekrana, glavna oprema bili su kreda, lopta i elastična guma, a društvo iz susjedstva bilo je uvijek spremno za još jednu rundu igre.

Generacije koje su odrastale tijekom 80-ih i 90-ih pamte vrijeme kada su se slobodno kretale kvartom, učile pravila igara od starijih i sate provodile vani, često sve do mraka. Te su igre bile jednostavne, ali učinkovite. Poticale su kretanje, razvijale koordinaciju, suradnju i maštu. U nastavku donosimo pregled najpoznatijih igara iz tog razdoblja kojih se prisjeća 24sata. Nekih koje su gotovo zaboravljene, a nekih koje se i danas povremeno zaigraju.

1. Gumi-gumi

Gotovo nezaobilazna igra u školskim dvorištima, osobito među djevojčicama. Igrala se s elastičnom gumenom trakom, a težina je rasla kako se traka podizala, od gležnjeva do pazuha. Zahtijevala je spretnost, ritam i dobru kondiciju.

2. Graničar

Dinamična timska igra u kojoj su se igrači gađali loptom. Pogođeni bi ispali, a cilj je bio ostati posljednji u igri. Omiljena tijekom školskih odmora, poticala je refleks, brzinu i suradnju.

3. Školica

Za ovu igru bila je dovoljna kreda i malo slobodnog pločnika. Igrači su preskakali označena polja na jednoj nozi, nakon što bi kamenčić bacili u određeno polje. Vježbala je ravnotežu, preciznost i koncentraciju.

4. Care, care, gospodare

Igra u kojoj je jedan igrač birao zabranjenu boju, a ostali su pokušavali pogoditi koju. Pogodak je značio utrku prema caru, prvi koji ga dotakne preuzima njegovu ulogu.

5. Pokvareni telefon

Igra prenošenja poruke šaptom u krugu djece. Posljednji igrač glasno izgovori što je čuo, često nešto sasvim drugo od početne rečenice. Zanimljiv način za učenje o komunikaciji i slušanju.

6. Ledena baba

Jedan igrač bio je lovac koji je dodirom zaleđivao ostale, a prijatelji su ih mogli odlediti novim dodirom. Igra je poticala timski duh i razvijala brze reakcije.

7. Skrivača

Bezvremenska igra skrivanja i potrage. Jedan igrač broji, ostali se skrivaju. Cilj je pronaći sve igrače prije nego što oni stignu do baze. Osobito popularna u večernjim satima.

8. Lastik

Igra slična gumi-gumiju, ali s drukčijim uzorcima skakanja. Svaki pogrešan korak značio je kraj kruga. Tražila je preciznost, ritam i dobru memoriju pokreta.

9. Pikule

Igralo se na zemlji, s ciljem da se protivničke pikule izbace iz kružnog terena. Igra je zahtijevala preciznost i strategiju, a skupljanje pikula imalo je i kolekcionarsku vrijednost.

10. Crna kraljica 1, 2, 3

Jedan igrač stoji leđima okrenut ostalima i izgovara „Crna kraljica, jedan, dva, tri!”. Ostali se pokušavaju što više približiti, ali moraju se ukočiti čim se kraljica okrene. Tko prvi dotakne kraljicu, pobjeđuje.

11. Okoš-bokoš

Ritmična brojalica u kojoj se udaralo po šakama igrača dok se izgovarala pjesmica. Na koga brojalica završi, taj nastavlja s odbrojavanjem. Koristila se i kao način odlučivanja tko prvi ide u neku igru.

Generacije koje su odrasle uz ove igre ne pamte svoje djetinjstvo po obavijestima, nego po oguljenim koljenima, smijehu i beskrajnim ljetnim večerima. Možda su te igre jednostavne, ali su povezivale djecu i stvarala nezaboravne uspomene.

Nastavite čitati

HOTNEWS

NAJAVA – 3. Memorijalni turnir Stjepan Kovačić – Pero za mlađe pionire

Objavljeno

na

Objavio/la

Na buševskom Zvrniku ove subote, 21. lipnja s početkom u 10:00 sati, održat će se 3. Memorijalni turnir za mlađe pionire (U-13) u čast Stjepana Kovačića – Pere, čovjeka koji je ostavio neizbrisiv trag u velikogoričkom nogometu, osobito kroz svoj dugogodišnji rad u Radniku i buševskom Poletu. Turnir je više od sportskog natjecanja – to je dan sjećanja na trenera i sportskog entuzijasta koji je posvetio život radu s mladim nogometašima i razvoju lokalnog nogometa.
Na turniru će nastupiti 11 momčadi raspoređenih u dvije skupine:
Grupa A: Sesvete, Pušća, Kralj Tomislav, Concordia, HNK Gorica i Stupnik,
Grupa B: Ban Jelačić, Sesvete II, Dugo Selo, Croatia Stuttgart i domaćin Polet.
Nakon razigravanja po skupinama, u polufinalu će se sastati prvoplasirani i drugoplasirani iz svake grupe. Slijedi utakmica za 3. mjesto, a veliko finale zakazano je za 19:00 sati.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Kroz Buševsku štruklijadu prošlo 4 tisuće štrukli! Traži se tanjur više, pomama i za gibanicama

Domaćice danas odlučile reći NE kuhanju ručka, veliki šator “dupkom” je pun, a štrukle degustirao i gradonačelnik Ačkar

Objavljeno

na

Objavio/la

Za Buševsku štruklijadu možemo slobodno reći da je prerasla u jednu od prepoznatljivih gastro manifestacija Zagrebačke županije, jer kroz osam godina održavanja, članice Društva žena Buševec uspjele su turopoljske štrukle promovirati kao naš autohtoni, domaći proizvod Velike Gorice i okolice. 

Trg seljačke sloge u Buševcu, u sklopu proslave Ivanja, već je od podneva bio prepun posjetitelja koji su htjeli probati našu deliciju, ali i doći na ručak, budući da su Buševčice pripremile i kotlovinu, roštilj i fini domaći gulaš. 

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

  Ove godine prijavilo se 6 ekipa koje pripremaju štrukle po starinskim receptima, i to na licu mjesta. Sve se radi “od početka”, zamijesi se tijesto, formiraju punjeni štrukli i kuhaju se pod budnim okom stručnog žirija. Ak’ vam velim da danas bude pripremljeno 4 tisuće štrukli, onda znate kakva je potražnja. Jedan dio spremamo mi žene za goste a ostatak natjecateljice, a tu je i naša Ivana Belošević, koja je i u žiriju, pa ak’ “sfali’ – ona “trkne” doma i nitko ne bude otišel gladan – poručila je Lidija Rožić, predsjednica Društva žena Buševec. 

Inače, manifestacija ima veliku podršku i Grada Velike Gorice i Zagrebačke županije, a čini se da su danas domaćice odlučile reći NE kuhanju ručka, jer prema Lidijinim riječima, veliki šator “dupkom” je pun! 

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

No osim slanih štrukli i mesne ponude, domaćice tijekom cijeloga dana donose i gibanice na ocjenjivanje. S orahom, makom ili sirom – sasvim je svejedno, jer će žiri na koncu nagraditi onu koja je okusom i teksturom – najfinija. 

Okusiti domaće delicije nije propustio ni gradonačelnik Krešimir Ačkar, koji nam je otkrio da je u mlađim danima radije birao gibanicu, no kako kaže, s godinama su mu omiljeni postali – štrukli!  

–  Godinama dolazim na štruklijadu jer sve udruge u Buševcu zaista odrađuju vrhunski posao, poput Društva žena na čelu s Lidijom, zahvaljujući kojem je Velika Gorica i Turopolje prepoznatljivo po bogatom društvenom životu, manifestacijama koje nas oduševljavaju i čuvanju običaja i tradicije što čini naš identitet. Drago mi je ovdje vidjeti veliku gužvu, koja je pozitivna, jer se ljudi dolaze družiti, dolaze upoznati domaću hranu pripremljenu ovoga časa i to je doprinos vrijednih članica udruga u promicanju domaće hrane – rekao je gradonačelnik. 

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Inače, ove godine su najbolje štrukle pripremile članice Društva žena Kuče, koje su prvi put na Štruklijadi, dok je drugu godinu za redom najbolju gibanicu ispekla Valentina Špoljarić. 

Na višestruku ulogu ovakvih manifestacija u našoj svakodnevici podsjetila je Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije. 

–  Trendovi su se promijenili, što vidimo po odabiru turista kojima pažnju sve više plijene mjesta koja ističu svoju autentičnu gastronomiju. Ova Štruklijada je pravi primjer povezivanja lokalne zajednice i domaće pripremljenih proizvoda ali i promicanja ideje mladima da je važno jesti domaće i hranjivo, i tu Zagrebačka županija i Turistička zajednica Zagrebačke županije jako rade na tome da gastronomiju stave u fokus domaćih i stranih turista. Upravo  ova i mnoge druge gastro manifestacije daju nam snažan zamašnjak u tome – istaknula je Alilović.

Podsjetimo kako se tijekom godine na području županije odvija 300-tinjak manifestacija, a njih 36 Županija ove godine podržava s 200 tisuća eura.  Također, Buševska štruklijada nedavno je dobila nagradu Turističke zajednice Zagrebačke županije u kategoriji promicanja eno-gastro turizma.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

FOTO galerija:

 

Nastavite čitati

HOTNEWS

SKUPŠTINA Čičak i dalje predsjednik, zamjenik iz redova Sve se može

Čičku je ovo treći mandat na čelu najrazvijenije hrvatske županije

Objavljeno

na

HDZ-ov Mato Čičak i dalje ostaje predsjednikom Županijske skupštine Zagrebačke županije – odlučeno je na današnjoj konstituirajućoj sjednici.

Tijekom četverogodišnjeg mandata na čelu Skupštine njegov zamjenik će biti Goran Navoj iz stranke Sve se može, dok za drugog potpredsjednika nije bilo prijedloga.

– Zahvaljujem se prije svega svim članicama i članovima županijske Skupštine koji su mi po treći put dali povjerenje da obnašam dužnost predsjednika. Ujedno ih pozivam sve na suradnju, da radimo zajednički za dobrobit svih stanovnika Zagrebačke županije uz župana Stjepana Kožić i njegove zamjenike. Očekujem od svih konstruktivne i kvalitetne prijedloge budući da je pred nama radna sjednica početkom srpnja i svečana sjednica Skupštine kojom obilježavamo Dan Zagrebačke županije 17. srpnja, što znači da je pred nama puno posla – istaknuo je Čičak.

Većina u Skupštini je stabilna, dodao je predsjednik, što će biti važno prilikom donošenja županijskog Proračuna u prosincu.

Foto: Zagrebačka županija

  • U novom sazivu Skupština Zagrebačke županije ima 41 člana i to 12 iz koalicije HDZ-HSU-DP, zatim 11 iz koalicije SDP-Možemo!, 7 iz koalicije Dario Zurovec NL, dr. Nenad Panian NL, Marija Selak Raspudić NL, Marko Magdić NL, Matija Teur NL, NL Ivanić-Grad i Sve se može, 5 iz SKNL, 2 iz koalicije Fokus-HPSS, 2 iz koalicije HSS-SU-BUZ-GLAS-Umirovljenici zajedno i 2 iz koalicije MOST-DOMINO-Hrvatski suverenisti-HSP-Projekt Domovina-HSS-SR.

Foto: Zagrebačka županija

Župan Stjepan Kožić pozvao je na suradnju svih klubova u Skupštini.

– Čestitke svim članovima Skupštine i nadam se da ćemo nastaviti stvarati prosperitet za naše stanovnike. Pred nama je nastavak realizacije projekata, prije svega vezane uz dogradnju školskih zgrada i dvorana, za što skorije postizanje jednosmjenske nastave u svim školama kojima je Županija osnivač – najavio je župan.

Podsjetimo kako je pred Zagrebačkom županijom najveći investicijski ciklus u školstvo. Do sada je iz NPOO-a osigurano već 55 milijuna eura, a uskoro se očekuju i nove odluke.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Reporter 448 - 14.05.2025.

Facebook

Izdvojeno