Povežite se s nama

Vijesti

Ljubav među Zvijezdama: ‘Nikad ne plačem, a zbog nje se rasplačem na TV-u…’

Ana Rovišan i Bruno Banfić oduševili su u subotnjem izdanju RTL-ovih “Zvijezda”. Pjevaju zajedno, u ljubavnoj su vezi, a u budućnosti se, kažu u glas, vide samo u glazbi

Objavljeno

na

Ne smijemo baš o detaljima, po ugovoru o tišini općenito jako malo možemo pričati o showu dok traje. Postoje tu i neke globe ako se ugovor prekrši, malo veće globe, tako da se nećemo zezati, sa smiješkom nam je uvodno rekao Bruno Banfić (21), mladi pjevač i natjecatelj u RTL-ovu showu “Zvijezde”.

Nije baš obećavajuće za početak, ali ima se tu svejedno što reći… Priča je, uostalom, poznata, Bruno i njegova djevojka Ana Rovišan (22) bili su na istoj audiciji, oboje su prošli u sljedeću fazu, pokazali koliko dobro pjevaju, ali i koliko se vole. Bruno je, naime, zaplakao dok je gledao i slušao svoju Anu, a mala nezgoda u svemu tome je to što je sjedio na stolici Andree Andrassy, pa je te suze vidjela cijela Hrvatska.

– Da, nisam baš očekivao da ću se rasplakati… – govori nam Bruno uz kavu koji dan prije nego što je audicija emitirana.

Uz njega je, naravno, i djevojka Ana, ipak je ovo njihova zajednička priča.

– Pitao sam ljude iz produkcije bi li mogao nekako pogledati njezin nastup, nekako sam ih uspio nagovoriti, a na kraju sam i sebe iznenadio s tim suzama. Neobično mi je to zato što stvarno nisam takav tip. Evo, pitaj Anu, ne znam je li me ona ikad vidjela da plačem. Ali eto, očito plačem jedino na televiziji – objašnjava Bruno “slučaj suze” pa nastavlja:

– Uh, borba je bila od prve sekunde njezine pjesme, dio se vidio i na telki, ali zapravo je bilo i puno gore. Pokušao sam se suzdržati, a onda se brada krenula tresti i morao sam popustiti. Na kraju je, čini mi se, ispalo lijepo.

U trenucima dok je pjevala, Ana nije imala pojma što se događa.

– Ma kakvi, nisam imala pojma da plače. Nisam vidjela ništa, zapiljila sam se u jednu točku i pjevala. Iako, vidjela sam da sjedi gore kad sam dolazila na pozornicu – priča Ana, a ubacuje se opet Bruno:

– Kad me ugledala i nasmijala se, znao sam da će razvaliti. Tako je i bilo…

Veću tremu, kažu gotovo u glas, imali su zbog ovog drugog nego zbog sebe, ali tako to valjda ide kad je ljubav prava.

– Inače Ana slovi za veliku tremašicu, ali ispalo je da je mene trema pojela, a ona je razvalila – govori Bruno, a ovaj put ubacuje se Ana:

– On je nastupio prije mene i kad sam vidjela da je prošao, odmah mi je bilo lakše. Mislila sam, ako i ne prođem, barem je jedno od nas prošlo…

Nije bilo lako šutjeti pred obitelji i prijateljima, jer ugovor zabranjuje da se čak i najbližima govori išta o showu, ali barem su uspjeli okupiti prijatelje na gledanju audicije.

– Bilo nas je više od 20 u stanu, navijalo se, skandiralo, a usput su me i malo zezali što sam se rasplakao – kaže Bruno.

Odmah ga je Jacques Houdek prepoznao, jer bio je Bruno i u Voiceu, a i svi troje su Velikogoričani. Ana i Bruno ušli su i u Jacquesov tim, gotovo da su se mogli nalaziti i u ovdje, doma…

– Možda i bi, ali mislim da Jacques više ne živi u Gorici, tako da to nije bila opcija – kazala je Ana.

Što se događalo u nastavku showa i koliko su daleko otišli doznat ćemo tek kad i te emisije budu emitirane, ali Ani i Bruni to ionako nije osnovna preokupacija. Osim što su u vezi, što se očito svidjelo i producentima showa, oni zajedno i sviraju.

– Ja sam pet godina bio u bendu Ritam ulice, a Ana nam se priključila posljednje tri godine. Kroz taj bend smo razvili veliko prijateljstvo, a kako smo slični i po glazbenom ukusu, po stvarima koje volimo, odlučili smo nakon raspada benda krenuti kao ‘Bruno&Ana acoustic duo’. Sviramo po kafićima, restoranima, imamo jako puno posla, i to nam je trenutačno glavna preokupacija – objašnjava Bruno.

Kroz glazbu se, eto, rodila i ljubav.

– Dugo smo mi bili pravi prijatelji, ja sam imala dečka, a on curu, ali uvijek je tu bilo nešto u zraku. Spetljali smo se tek nakon što se bend razišao, čak smo se tome i odupirali, da ne upropastimo prijateljstvo, ali ovo se očito moralo dogoditi – priča nam Ana dok je Bruno zaljubljeno gleda.

Njima je, shvatili ste, život pjesma. Oboje cijeli život pjevaju, Bruno je završio i osnovnu glazbenu školu svirajući gitaru, a u glazbi vide i svoju budućnost.

– Ja sam oduvijek pjevala, pa me mama upisala u Rock akademiju i prije nego što je to zbog mojih godina bilo moguće. Išla sam na tečajeve jako dugo, sve dok nisam ušla u bend. Kad smo krenuli s tim, shvatila sam da se i definitivno želim baviti glazbom – kaže Ana.

Bruno je, s druge strane, inicijalno imao malo drukčije planove.

– Kao klinac sam htio svirati bubnjeve, ali kad sam imao osam godina, baka i dida su mi kupili gitaru. S vremenom sam je zavolio i danas mi je drago da je tako ispalo. Da sam ostao bubnjar, tko zna bi li se danas uopće bavio glazbom – govori Bruno.

Nije bio baš oduševljen što su ga i u “Zvijezdama” odmah označili kao nećaka Ivane Banfić, što ga prati tijekom cijele njegove mlade karijere.

– Ivana mi je teta i ne sramim se ja toga. Dapače, jako je volim i sretan sam što je tu, uz mene, jer puno je toga prošla, puno toga zna o ovom poslu, no više bih volio da me ljudi gledaju kao Brunu, a ne kao njezina nećaka. Ne volim igrati na tu kartu. Uostalom, nas dvoje najmanje pričamo o glazbi – objasnio je Bruno.

Dok je on svih ovih godina pokušavao pronaći svoj put, bez poveznica s tetom Ivanom, Ana je imala potpuno drukčiji problem.

– Imala sam veliki problem s čvorićima na grlu. Ne znam odakle i zašto, ali grlo bi mi se upalilo nakon svakog nastupa. Neke gaže smo morali i otkazivati zbog toga. Dugo je to trajalo, godinama, bila sam često i na tabletama, a tek ove godine sam došla do neke normale, do faze da mogu početi za pravo učiti pjevati. Puno su mi pomogli u školi pjevanja, radila sam posebne vježbe za glasnice, bez toga nikad ne bih riješila taj problem – priznaje Ana.

Prve korake su, eto, napravili. Ljudi znaju za njih kao acoustic duo, znaju ih sad i iz “Zvijezda”, ali puno je još planova u njihovim glavama. I svi su, pogađate, vezani uz glazbu.

– Uživamo u svirkama kao duo, radimo ono što volimo, a u tome svemu nešto se uspije i zaraditi, ali normalno da želimo biti poznati i uspješni pjevači. Na nama je da damo sve od sebe, pa ćemo vidjeti što će to donijeti – kazao je

Bruno, a nastavila je Ana:

– Želim se baviti glazbom na bilo koji način, jedino ne želim pjevati ono što ne volim. Radije ću ostati na ovakvom ‘gažiranju’ nego da odem u tom smjeru.

Imaju, jasno, i neke svoje ideale, uzore, pjevače i pjevačice kakvi bi jednog dana i sami željeli biti.

– Meni je Nina Badrić nekakva vodilja u svemu ovome. Radi ono što voli, pjeva odlično, nikad se nije prodala, ostala je svoja cijeli život, a radi odlične stvari. Nju baš jako cijenim, od prvog dana ostala je ista. I nikad se nije skidala, što je također jako važno, gradila je karijeru isključivo na svom pjevanju – kaže Ana, a svog omiljenog pjevača predstavlja i Bruno:

– Iznimno cijenim Tonyja Cetinskog, prema meni se pokazao kao veliki čovjek nakon Voicea. Takav tip pjevača bih i ja volio biti jednoga dana.

Oboje pjevaju, ali Bruno i piše pjesme. Za početak za sebe, a s vremenom je plan raditi i duete. No prva faza je pokušaj njegove solo karijere.

– Imam u pripremi neke pjesme, ali nisam još nijednu izdao, tako da bih prije rekao da pokušavam pisati pjesme nego da ih pišem, ha, ha. U narednih par mjeseci trebalo bi nešto od toga i izaći, za početak ću ja biti sam, a u budućnosti ćemo možda pokušati i kao duo. Idem se baciti prvi u vatru pa ćemo vidjeti – završio je Bruno.

Suze su se osušile, ta je avantura iza njih, a pred njima je budućnost. Prema svemu sudeći, zajednička budućnost.

Vijesti

KUD Dučec oduševio na vinkovačkom festivalu

Predstavili Zagrebačku županiju s koreografijom “Skupljajte se, djevojčice” i zaradili pohvale žirija za dojmljiv nastup.

Objavljeno

na

Objavio/la

Srednja skupina KUD-a Dučec iz Mraclina predstavljala je Zagrebačku županiju na Festivalu dječjeg folklora Hrvatske, održanom od 17. do 19. listopada u Vinkovcima. Izveli su koreografiju “Skupljajte se, djevojčice”, kojom prikazuju ivanjske običaje Bilogore, a žiri ih je pohvalio za skladan izgled, izvedbu i glazbenu obradu.

Na festivalu su nastupile ponajbolje dječje folklorne skupine iz cijele zemlje. Dučec se posebno istaknuo i na druženju „Žablji divani”, gdje su Kaja Kovačević i Petar Vlahovac predstavili turopoljski ples „Lepa Mara kolo vodi”.

Foto: KUD Dučec

Iako nisu među tri nagrađena društva, Žiri im je preporučio da se idući put predstave izvornim plesovima iz Turopolja.

“Hvala svima na trudu, strpljenju i brizi. Posebno se zahvaljujem obitelji naše Ksenije Dandić – obitelji Oršolić koja nam je bila velika logistička podrška prije, i za vrijeme našeg gostovanja u Vinkovcima. Bio je to vikend prepun dječje radosti, novih iskustava i lijepih sjećanja”, rekao je Matija Kos, predsjednik KUD-a Dučec.

Već za manje od mjesec dana Dučec će nastupiti na Županijskoj smotri dječjeg folklora u Samoboru, gdje će ponovno predstavljati Mraclin i Turopolje.

Nastavite čitati

promet

SUTRA Nacionalni dan sigurnosti cestovnog prometa – gorički policajci uključuju se provjerom vozača električnih romobila i bicikala

“Apeliramo na roditelje i odrasle, da djeci ne kupuju električne romobile, dok ne navrše dobnu granicu od 14 godina.“

Objavljeno

na

Policijska postaja Velika Gorica će 21. listopada provesti pojačani nadzor vozača električnih romobila i bicikala, čime se uključuje u obilježavanje Nacionalnog dana sigurnosti cestovnog prometa.

Iako se električni romobili i bicikli sve češće koriste, u praksi se pokazalo da mnogi ne znaju pravila ni uvjete koje treba ispunjavati da bi se njima moglo upravljati.

Time se nažalost povećao broj stradavanja povezanih s njihovim korištenjem a posebice je u porastu broj stradavanja djece i mladih koja NISU vezana uz prometne nesreće, budući da se električni romobili i bicikli, često koriste i na površinama koje nisu javno prometne površine, poput igrališta, parkova ili dvorišta.

Posebno je važno istaknuti da djeca ne smiju upravljati električnim romobilom dok ne navrše 14 godina, dok je tijekom upravljanja obavezno nošenje zaštitne kacige.

– Apeliramo na roditelje i odrasle, da djeci ne kupuju električne romobile, dok ne navrše dobnu granicu od 14 godina, koja je potrebna za upravljanje, a onima koji imaju dovoljno godina da im objasne osnovna prometna pravila i propise – poručili su iz Policijske postaje Velika Gorica.

Podsjećamo, Hrvatski sabor je 21. listopada proglasio Nacionalnim danom sigurnosti cestovnog prometa i ove se godine obilježava po šesti puta.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Od 46 tisuća odgojno-obrazovnih djelatnika u Hrvatskoj, Ministarstvo je najboljim proglasilo 6 iz Velike Gorice!

Velikogoričke stručnjakinje dobile su danas pohvalnicu Grada

Objavljeno

na

Objavio/la

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih  nagradilo je ove godine 522 najboljih nastavnika, učitelja, ravnatelja i drugih odgojno-obrazovnih djelatnika koji su se u 2024./2025. istaknuli svojim radom i doprinosom odgojno-obrazovnom sustavu. Nagrade su im uručene povodom Dana učitelja, a uključuju i novčani iznos od 1.327 eura bruto.

Čak 6 velikogoričkih odgojno-obrazovnih djelatnica ove godine nosi titulu najboljih, a neke od njih istu nagradu dobile su i lani. Riječ je o učiteljici Renati Kolarec i pedagoginji Ivi Kovačević iz OŠ Kravrasko, Vesni Stipić iz OŠ Nikole Hribara, Daliji Kager iz OŠ Eugena Kvaternika, Mariji Kirinić iz velikogoričkog Centra za odgoj i obrazovanje i Kristini Lučić iz Gimnazije Velika Gorica.

Danas ih je primio gradonačelnik Krešimir Ačkar kako bi im osobno čestitao na trudu i predanosti njihovom pozivu.

-Za početak ću reći Kako je dobro vidjeti vas opet! – rekao je gradonačelnik na početku svojeg obraćanja, čime je istaknuo činjenicu da su velikogoričke odgojno-obrazovne djelatnice i prošle godine dobile državno priznanje.

-To je znak vaše ozbiljne predanosti i kvalitete, nešto što se ne događa slučajno i činjenica da naš grad i okolica imaju vrhunske stručnjakinje u odgojno-obrazovnim ustanovama. Vi ste nadahnuće svima nama, vašim učenicima i kolegama jer podižete kvalitetu života i standard obrazovanja. Kako sam i sam osam godina bio nastavnik, znam koliko je to zahtjevnih trenutaka i situacija u školi, energije koja je potrebna za samo 45 minuta školskog sata, a sve to često nosimo kući sa sobom nakon nastave. Zato cijenim vašu izvrsnost, profesionalnost i ljudsku dimenziju, koju ne može imati svatko. Imaju to samo najbolji – poručio je Ačkar i uručio odgojno-obrazovnim djelatnicama pohvalnicu Grada.

U ime svih se zahvalila Iva Kovačević koja je istaknula kako od ukupno 46 tisuća odgojno-obrazovnih djelatnika u Hrvatskoj, njih 6 je dokazalo svoju izvrsnost.

-To je dodatna veličina i priznanje, zato sam izrazito ponosna što sam danas u društvu ovih nevjerojatnih žena. One su nositelji i oslonac svih odgojno-obrazovnih politika našega Grada. Ne moram ni pričati s kakvim se izazovima svakoga dana susrećemo, tako da je ova nagrada potvrda njihove stručnosti. Nama koje smo po prvi put primile priznanje i nagradu, to je veliki motivator da budemo bolje iz godine u godinu – naglasila je Kovačević.

Uloga učitelja je temelj budućnosti, istaknuo je na kraju gradonačelnik prisjetivši se svoje prve učiteljice i anegdote koja pokazuje njenu posebnost.

-Tada je zimi bilo puno snijega i mi djeca smo svaki trenutak htjeli iskoristiti u igri na snijegu. Ništa joj nije bilo teško. Moja učiteljica Đurđa svaki nas je odmor pustila van na grudanje i sanjkanje, a za vrijeme sata je sušila našu odjeću. Tek kasnije kad je druga učiteljica došla na zamjenu i nije nas pustila na igru da se ne smočimo, shvatili smo da je naša učiteljica izuzetak – ispričao je Ačkar.

Nastavite čitati

Vijesti

Okršaj u Kaznionici Turopolje – Dvojica mladića napala policajce, ima i ozlijeđenih

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Ministarstvo pravosuđa uprave i digitalne transformacije

U petak je u Odgojnom zavodu u Turopolju došlo do sukoba u kojem su lakše ozlijeđena trojica pravosudnih policajaca i dvojica mlađih punoljetnika, prenosi Jutarnji.hr.

Prema službenim informacijama, incident je započeo kada su dvojica štićenika pružila otpor pravosudnim policajcima koji su obavljali službenu dužnost. Otpor je ubrzo prerastao u fizički napad na službenike, nakon čega je došlo do obračuna u kojem su ozlijeđene obje strane.

Policajci su, kako navodi Ministarstvo, uspjeli svladati mlade prijestupnike i ponovno uspostaviti red u zavodu. Liječničkim pregledom potvrđeno je da su sve ozljede lakše naravi. Iz Ministarstva pravosuđa poručuju da je u tijeku postupak utvrđivanja svih okolnosti sukoba te da će se, nakon dovršetka izvida, poduzeti odgovarajuće mjere u skladu sa zakonom.

Nastavite čitati

HOTNEWS

VELIKO OTKRIĆE U Jagodnom živi relikt prošlosti! Crnka je uspjela preživjeti mnoga razdoblja Zemljine prošlosti

“Žabokrečina” u Donjem Podotočju skriva posebnu ribu koja može udisati atmosferski zrak…

Objavljeno

na

Objavio/la

Područje Turopolja, iako relativno maleno površinom, obilježavaju bogate kulturne, tradicijske i povijesne znamenitosti. Tradicijska drvena gradnja, mnogi običaju svojstveni za pojedina mjesta, podgutnica kao preteča kravati, arheološka nalazišta poput Andautonije… samo su jedan dio tog bogatstva. No, uz sve spomenute vrijednosti koje ovo područje čine jedinstvenim, Turopolje obilježava i značajno prirodno bogatstvo.

U prilog tome ide činjenica kako popriličan dio Turopoljskog područja zauzimaju, u nekoj od kategorija, zaštićene prirodne površine. Među najvećim i najpoznatijima je Turopoljski lug. Ova šuma, većinski hrasta lužnjaka, dom je za mnoge vrste životinja i biljaka, stoga i ne čudi da se ovo područje nalazi u tri kategorije zaštite – kao značajni krajobraz i u dvije kategorije ekološke mreže Natura 2000. 

Rijeka Odra ima specifičan tip vodotoka čiji se izvori nalaze u nizini 

Temelj Turopoljskog luga je šuma, no što prihranjuje i održava ovu šumu na životu je ustvari voda, odnosno rijeka Odra. Za većinu rijeka znamo točno izvorište i najčešće ga zamišljamo kao neki manji planinski potočić koji s duljinom postaje moćna rijeka, poput Save, Drave ili Dunava. Međutim, Odra ne pripada takvim rijekama. Naime, rijeka Odra i njezine pritoke izviru u Turopolju, gdje nemamo planina, štoviše uz manje izuzetke govorimo u potpunosti o nizinskom kraju. Stoga, u slučaju rijeke Odre radi se o specifičnom tipu vodotoka čiji se izvori nalaze u nizini i koji ovise o drugim rijekama, za Odru to je rijeka Sava.

Ona naime podzemnim putem prihranjuje izvore Turopoljskog područja iz kojih potom nastaju vodotoci poput Ribnice, Sigeta, Želina, a na kraju i sama rijeka Odra. Ova izvorišna područja privlače i specifične vrste biljaka i životinja, stoga se na području Donjeg Podotočja nalazi još jedno zaštićeno područje – Odra kod naselja Jagodno. Radi se o ekološkoj mreži Natura 2000, što znači da se radi o prirodnim stanišnim tipovima i staništima divljih vrsta od interesa za Europsku uniju koja se štite s ciljem očuvanja. Jednostavno rečeno, radi se o značajnom prirodnom području kojeg štitimo od većih ljudskih zadiranja.  

“Žabokrečina” je dom mnogim biljnim i životinjskim vrstama 

Važno je napomenuti da je na takvim područjima moguće provoditi različite djelatnosti, no bitno je da ona značajno ne narušavaju prirodno stanje ili ako već narušavaju onda je potrebno provesti prethodna istraživanja te pribaviti potrebne dozvole. No, vratimo se Odri. Ovo izvorišno područje štiti dvije stavke, stanišni tip „Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion“ kojeg obilježava sporo tekuća do stajaća voda prekrivena različitim vodenim biljem poput vodene leće, lokvanja i sl. manje poznatih vrsta. Gledano van perspektive biologa, radi se o staništu tipa „žabokrečina“, no važnost takvih staništa, iako su na prvu odbojna, je izrazito značajna. Naime, ovakva područja privlače mnoge biljne i životinjske vrste koje su iz drugih područja nestale baš zbog ljudske odbojnosti prema takvom staništa gdje su onda često isušena, kanalizirana ili na neki drugi način „regulirana“.  

Druga stavka, kojoj se štiti na ovom području je riba crnka (latinskog naziva Umbra krameri) koja je i ujedno glavna tema projekta „Očuvanje ugrožene i strogo zaštićene vrste ribe crnke na području Jagodnog“ financiranog od strane Grada Velike Gorice. 

Kako smo već spomenuli, naš stanišni tip „žabokrečina“ na području Donjeg Podotočja privlači različite vrste, a jedna od njih je riba crnka.   

-Radi se o relativno maloj vrsti ribe koja može narasti do 15-ak centimetara, crne boje koja često obitava u plitkim vodotocima bogatim vegetacijom. Stoga i ne čudi da se radi o manje poznatoj vrsti koju često ni ne vidimo, a ako se i bavimo ribolovom vrlo ju rijetko ulovimo. Crnka, koja je dobila naziv po svojoj tamnoj boji tijela, danas je ugrožena vrsta na području Europe gdje se jedino i pojavljuje. Razlozi njezina nestanka su vezani uz njezin način života, naime kako bira močvarna staništa i svojevrsne „žabokrečine“ koji ljudi često isušuju i „uređuju“ na druge načine, izgubila je dosta životnog prosta te se danas nalazi u manjim područjima no prije. Također, ovu vrstu potiskuju i druge stane vrste koje je čovjek nenamjerno ili namjerno unio u prirodu. Zanimljivo je da se radi o izrazito staroj vrsti, svojevrsnom reliktu prošlosti, koji je uspio preživjeti mnoga razdoblja Zemljine prošlosti. Možda je jedan od razloga njezine dugovječnosti to što za razliku od drugi vrsta riba, crnka može udisati atmosferski zrak. Drugim riječima, ova ribica može preživjeti nepovoljna razdoblja suše ukopana u mulj udišući kisik iz atmosfere. Tko zna možda je ona neki korak evolucijskog niza prema vodozemcima, jer tko je čuo za ribe koji žive bez vode? – ispričao je Ivan Beno, sveučilišni magistar eksperimentalne biologije s PMF-a, koji provodi istraživanje u sklopu udruge Hrvatskog društva za biološka istraživanja. 

Danas u Hrvatskoj, prema trenutačnim saznanjima, ovu vrstu možemo naći uz rijeku Dravu, u šumi Žutici, kod nas u Turopolju te u Lonjskom polju. Nažalost, unazad nekoliko godina crnka nije zabilježena u Lonjskom polju, a njezina brojnost se smanjuje i u šumi Žutici.

Na sreću, populacije crnke na području Donjeg Podotočja su značajne i brojne, možda jedna od najbrojnijih u Hrvatskoj. Stoga je bitno očuvati područja obitavanja crnke, ali i samu crnku jer prema malo podataka istraživanja koja posjedujemo bilježimo nestanak ove ribe iz dijelova Hrvatske, ali također i iz pojedinih područja Turopolja. 

Kako i vi možete pomoći ovoj vrsti ili želite čuti puno više o crnki i rijeci Odri, možete saznati na predavanju otvorenom za javnost u Područnoj knjižnici Galženica u srijedu 29. listopada s početkom u 18 sati. 

(Foto i tekst: Ivan Beno)

Nastavite čitati

Reporter 453 - 22.09.2025.

Facebook

Izdvojeno