Vijesti
Ljubav među Zvijezdama: ‘Nikad ne plačem, a zbog nje se rasplačem na TV-u…’
Ana Rovišan i Bruno Banfić oduševili su u subotnjem izdanju RTL-ovih “Zvijezda”. Pjevaju zajedno, u ljubavnoj su vezi, a u budućnosti se, kažu u glas, vide samo u glazbi
Ne smijemo baš o detaljima, po ugovoru o tišini općenito jako malo možemo pričati o showu dok traje. Postoje tu i neke globe ako se ugovor prekrši, malo veće globe, tako da se nećemo zezati, sa smiješkom nam je uvodno rekao Bruno Banfić (21), mladi pjevač i natjecatelj u RTL-ovu showu “Zvijezde”.
Nije baš obećavajuće za početak, ali ima se tu svejedno što reći… Priča je, uostalom, poznata, Bruno i njegova djevojka Ana Rovišan (22) bili su na istoj audiciji, oboje su prošli u sljedeću fazu, pokazali koliko dobro pjevaju, ali i koliko se vole. Bruno je, naime, zaplakao dok je gledao i slušao svoju Anu, a mala nezgoda u svemu tome je to što je sjedio na stolici Andree Andrassy, pa je te suze vidjela cijela Hrvatska.
– Da, nisam baš očekivao da ću se rasplakati… – govori nam Bruno uz kavu koji dan prije nego što je audicija emitirana.
Uz njega je, naravno, i djevojka Ana, ipak je ovo njihova zajednička priča.
– Pitao sam ljude iz produkcije bi li mogao nekako pogledati njezin nastup, nekako sam ih uspio nagovoriti, a na kraju sam i sebe iznenadio s tim suzama. Neobično mi je to zato što stvarno nisam takav tip. Evo, pitaj Anu, ne znam je li me ona ikad vidjela da plačem. Ali eto, očito plačem jedino na televiziji – objašnjava Bruno “slučaj suze” pa nastavlja:
– Uh, borba je bila od prve sekunde njezine pjesme, dio se vidio i na telki, ali zapravo je bilo i puno gore. Pokušao sam se suzdržati, a onda se brada krenula tresti i morao sam popustiti. Na kraju je, čini mi se, ispalo lijepo.
U trenucima dok je pjevala, Ana nije imala pojma što se događa.
– Ma kakvi, nisam imala pojma da plače. Nisam vidjela ništa, zapiljila sam se u jednu točku i pjevala. Iako, vidjela sam da sjedi gore kad sam dolazila na pozornicu – priča Ana, a ubacuje se opet Bruno:
– Kad me ugledala i nasmijala se, znao sam da će razvaliti. Tako je i bilo…
Veću tremu, kažu gotovo u glas, imali su zbog ovog drugog nego zbog sebe, ali tako to valjda ide kad je ljubav prava.
– Inače Ana slovi za veliku tremašicu, ali ispalo je da je mene trema pojela, a ona je razvalila – govori Bruno, a ovaj put ubacuje se Ana:
– On je nastupio prije mene i kad sam vidjela da je prošao, odmah mi je bilo lakše. Mislila sam, ako i ne prođem, barem je jedno od nas prošlo…
Nije bilo lako šutjeti pred obitelji i prijateljima, jer ugovor zabranjuje da se čak i najbližima govori išta o showu, ali barem su uspjeli okupiti prijatelje na gledanju audicije.
– Bilo nas je više od 20 u stanu, navijalo se, skandiralo, a usput su me i malo zezali što sam se rasplakao – kaže Bruno.
Odmah ga je Jacques Houdek prepoznao, jer bio je Bruno i u Voiceu, a i svi troje su Velikogoričani. Ana i Bruno ušli su i u Jacquesov tim, gotovo da su se mogli nalaziti i u ovdje, doma…
– Možda i bi, ali mislim da Jacques više ne živi u Gorici, tako da to nije bila opcija – kazala je Ana.
Što se događalo u nastavku showa i koliko su daleko otišli doznat ćemo tek kad i te emisije budu emitirane, ali Ani i Bruni to ionako nije osnovna preokupacija. Osim što su u vezi, što se očito svidjelo i producentima showa, oni zajedno i sviraju.
– Ja sam pet godina bio u bendu Ritam ulice, a Ana nam se priključila posljednje tri godine. Kroz taj bend smo razvili veliko prijateljstvo, a kako smo slični i po glazbenom ukusu, po stvarima koje volimo, odlučili smo nakon raspada benda krenuti kao ‘Bruno&Ana acoustic duo’. Sviramo po kafićima, restoranima, imamo jako puno posla, i to nam je trenutačno glavna preokupacija – objašnjava Bruno.
Kroz glazbu se, eto, rodila i ljubav.
– Dugo smo mi bili pravi prijatelji, ja sam imala dečka, a on curu, ali uvijek je tu bilo nešto u zraku. Spetljali smo se tek nakon što se bend razišao, čak smo se tome i odupirali, da ne upropastimo prijateljstvo, ali ovo se očito moralo dogoditi – priča nam Ana dok je Bruno zaljubljeno gleda.
Njima je, shvatili ste, život pjesma. Oboje cijeli život pjevaju, Bruno je završio i osnovnu glazbenu školu svirajući gitaru, a u glazbi vide i svoju budućnost.
– Ja sam oduvijek pjevala, pa me mama upisala u Rock akademiju i prije nego što je to zbog mojih godina bilo moguće. Išla sam na tečajeve jako dugo, sve dok nisam ušla u bend. Kad smo krenuli s tim, shvatila sam da se i definitivno želim baviti glazbom – kaže Ana.
Bruno je, s druge strane, inicijalno imao malo drukčije planove.
– Kao klinac sam htio svirati bubnjeve, ali kad sam imao osam godina, baka i dida su mi kupili gitaru. S vremenom sam je zavolio i danas mi je drago da je tako ispalo. Da sam ostao bubnjar, tko zna bi li se danas uopće bavio glazbom – govori Bruno.
Nije bio baš oduševljen što su ga i u “Zvijezdama” odmah označili kao nećaka Ivane Banfić, što ga prati tijekom cijele njegove mlade karijere.
– Ivana mi je teta i ne sramim se ja toga. Dapače, jako je volim i sretan sam što je tu, uz mene, jer puno je toga prošla, puno toga zna o ovom poslu, no više bih volio da me ljudi gledaju kao Brunu, a ne kao njezina nećaka. Ne volim igrati na tu kartu. Uostalom, nas dvoje najmanje pričamo o glazbi – objasnio je Bruno.
Dok je on svih ovih godina pokušavao pronaći svoj put, bez poveznica s tetom Ivanom, Ana je imala potpuno drukčiji problem.
– Imala sam veliki problem s čvorićima na grlu. Ne znam odakle i zašto, ali grlo bi mi se upalilo nakon svakog nastupa. Neke gaže smo morali i otkazivati zbog toga. Dugo je to trajalo, godinama, bila sam često i na tabletama, a tek ove godine sam došla do neke normale, do faze da mogu početi za pravo učiti pjevati. Puno su mi pomogli u školi pjevanja, radila sam posebne vježbe za glasnice, bez toga nikad ne bih riješila taj problem – priznaje Ana.
Prve korake su, eto, napravili. Ljudi znaju za njih kao acoustic duo, znaju ih sad i iz “Zvijezda”, ali puno je još planova u njihovim glavama. I svi su, pogađate, vezani uz glazbu.
– Uživamo u svirkama kao duo, radimo ono što volimo, a u tome svemu nešto se uspije i zaraditi, ali normalno da želimo biti poznati i uspješni pjevači. Na nama je da damo sve od sebe, pa ćemo vidjeti što će to donijeti – kazao je
Bruno, a nastavila je Ana:
– Želim se baviti glazbom na bilo koji način, jedino ne želim pjevati ono što ne volim. Radije ću ostati na ovakvom ‘gažiranju’ nego da odem u tom smjeru.
Imaju, jasno, i neke svoje ideale, uzore, pjevače i pjevačice kakvi bi jednog dana i sami željeli biti.
– Meni je Nina Badrić nekakva vodilja u svemu ovome. Radi ono što voli, pjeva odlično, nikad se nije prodala, ostala je svoja cijeli život, a radi odlične stvari. Nju baš jako cijenim, od prvog dana ostala je ista. I nikad se nije skidala, što je također jako važno, gradila je karijeru isključivo na svom pjevanju – kaže Ana, a svog omiljenog pjevača predstavlja i Bruno:
– Iznimno cijenim Tonyja Cetinskog, prema meni se pokazao kao veliki čovjek nakon Voicea. Takav tip pjevača bih i ja volio biti jednoga dana.
Oboje pjevaju, ali Bruno i piše pjesme. Za početak za sebe, a s vremenom je plan raditi i duete. No prva faza je pokušaj njegove solo karijere.
– Imam u pripremi neke pjesme, ali nisam još nijednu izdao, tako da bih prije rekao da pokušavam pisati pjesme nego da ih pišem, ha, ha. U narednih par mjeseci trebalo bi nešto od toga i izaći, za početak ću ja biti sam, a u budućnosti ćemo možda pokušati i kao duo. Idem se baciti prvi u vatru pa ćemo vidjeti – završio je Bruno.
Suze su se osušile, ta je avantura iza njih, a pred njima je budućnost. Prema svemu sudeći, zajednička budućnost.
Moja županija
U Velikoj Gorici održana edukacija medicinskih dispečera
Znanja su dobili su neposrednim obilaskom Prijavno-dojavne jedinice Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije.
U sklopu programa Interreg IPA CBC Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, Dom zdravlja Mostar, kao vodeći partner, Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije i Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore provode dvogodišnji projekt RACE 2 a osnovni cilj projekta je unaprijediti hitnu medicinsku službu standardizacijom i digitalizacijom procesa hitne pomoći, edukacijom djelatnika, nabavom vozila i opreme, kao i prevencijom kardiovaskularnih bolesti u partnerskim regijama.
U sklopu projekta, županijski Zavod organizirao je edukaciju za 15 dispečera u medicinskim prijavno-dojavnim jedinicama Doma zdravlja Mostar i Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore. Kroz predavanja, radionice i vježbe, polaznici edukacije stekli su uvid u organizaciju medicinske dispečerske službe u Republici Hrvatskoj.
Foto: Dražen Kopač
-Polaznici edukacije dobili su informacije o našem konceptu rada i trijaži hitnog medicinskog poziva. Kolege u Mostaru i Crnoj Gori nemaju centralne prijavno-dojavne jedinice, odnosno prijem hitnog poziva na jednom mjestu, a hoće li implementirati naš sustav ovisi o višim razinama – objasnio je Stjepan Petričević, koji je uz Igora Pelaića, voditelj edukacije. Inače, obojica su magistri sestrinstva zaposleni u Zavodu za hitnu medicinu Zagrebačke županije.
Četverodnevna edukacija, za dvije grupe polaznika, u trajanju od po 30 nastavnih sati, održana je u prostorijama Zavoda u Velikoj Gorici.
Foto: Dražen Kopač
Program je, uz ostalo, obuhvatio radionice fokusirane na komunikaciju preko sustava radio veza, vježbe u kojima su simulirane stvarne situacije s kojima se suočavaju medicinski dispečeri, vježbe održavanja života uz uporabu automatskog vanjskog defibrilatora kao i vježbe telefonskog navođenja u situacijama gušenja i prisutnosti stranog tijela u dišnim putevima.
Polaznici edukacije upoznati su i s postupcima u slučaju izvanrednih događaja te s radom medicinske prijavno-dojavne jedinice u slučaju velike nesreće, a dio znanja dobili su i neposrednim obilaskom Prijavno-dojavne jedinice Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije u Velikoj Gorici.
Foto: Dražen Kopač
-Vrijednost edukacije je u tome što smo hrvatska znanja i iskustva prenijeli na kolege iz Mostara i Crne Gore, a i mi smo naučili kako funkcioniraju njihovi organizacijski koncepti – ispričao je Petričević.
Dodajmo kako je u sklopu dosadašnje provedbe projekta RACE 2, županijski Zavod za hitnu medicinu dobio tri vozila za hitan prijevoz pacijenata, ukupne vrijednosti 270.000 eura, kao i komunikacijsku i računalnu opremu vrijednu 146.550 eura, a kojom je nadograđen postojeći komunikacijsko-računalni sustav.
Foto: Dražen Kopač
Također, redizajnirana je mrežna stranica Zavoda, www.hitna-zgz.hr, čime je pristup digitalnom sadržaju omogućen i osobama s vizualnim, slušnim, motoričkim i kognitivnim teškoćama.
U idućoj godini, u kojoj završava projekt, Zavod će organizirati devet javno-zdravstvenih akcija usmjerenih na prevenciju kardiovaskularnih bolesti.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
HOTNEWS
NOVA GODINA, NOVI BUSEVI Gorica uvodi 5 električnih autobusa
Imaju kapacitet od 92 putnika, opremljeni su USB utičnicama, uređajima za validaciju čipova i karata, te audio-vizualnim sustavom za najavu stanica.
Već neko vrijeme stanari uluce Ljudevita Gaja u našem gradu negoduju. Ulica je doslovno pretvorena u blatnjav poljski put, a promet kamiona sa obližnjih gradilišta iz dana u stvara veliki problem stanarima. Ljudi su ogorčeni, a ovih smo dana zaprimili nekoliko pritužbi građana. Sreli smo mladu obitelj sa dvoje djece kako zaobilaze oštećene rubove kolnika i blato na cesti. “Ovakva situacija traje već danima, teško je pronaći normalan dio staze ili ceste, a kući obuća je puna blata. Gdje god se okreneš sve je u blatu.” – govori nam majka dvoje djece. “Djecu nosimo na rukama jer neke dijelove je gotovo nemoguće zaobići, a da se djeca potpuno ne zaprljaju.”
Kontaktirali smo i nadležne gradske službe za nadzor u ovakvim situacijama, obzirom da se radi o izvođačima radova na stambenim objektima koji se ne pridržavaju propisa. Iz grada su nam odgovorili kako su nadležne institucije komunalnih redara na terenu te djeluju u skladu sa zakonom propisanim ovlastima komunalnog redarstva. Stanarima ostaje utjeha da će se izlaskom gradskih nadležnih službi na teren i stanje ubrzo popraviti.
Sport
“Dan D” i velika prilika: Treba proći Mirona i evo Gorice na završnici Kupa…
Košarkaši Gorice u srijedu u 19 sati igraju možda i najvažniju utakmicu ove sezone: u osmini finala Kupa Krešimira Ćosića na svom parketu dočekuju Đakovo, a ulog je plasman na završni turnir Kupa
Vijesti
PODUZETNICI PAŽNJA Stiže Fiskalizacija 2.0! Evo što se sve mijenja od 2026. godine
Ukidaju se brojni obrasci, uvodi se stroga sigurnosna regulativa, a poduzetnike čeka dvogodišnja tranzicija na obvezni eRačun.
Hrvatska od 1. siječnja 2026. ulazi u najveću digitalnu promjenu svog poreznog sustava do sada: uvodi se obvezno izdavanje i zaprimanje elektroničkih računa (eRačuna) i automatska fiskalizacija u stvarnom vremenu. Promjena zahvaća sve poduzetnike u zemlji – prvo one u sustavu PDV-a, a od 2027. i sve ostale – s ciljem modernizacije poslovanja i ukidanja dijela birokratskih procedura. Novi sustav funkcionirat će kroz automatizirane poruke prema Poreznoj upravi, a temeljit će se na digitalnoj razmjeni dokumenata između pristupnih točaka. Kako će sve izgledati u praksi i što poduzetnici moraju napraviti da se pripreme? Donosimo u nastavku pojašnjenje Porezne uprave.
Elektronički račun u strukturiranom, strojno čitljivom obliku postaje pravilo u međusobnom poslovanju poduzetnika u Hrvatskoj. Za razliku od PDF-a, eRačun omogućuje automatsku obradu podataka, ali i integrirani postupak fiskalizacije. Porezna tijela tako dobivaju podatke odmah, bez podnošenja dodatnih obrasaca.
Obveza se uvodi u dvije faze. Od 1. siječnja 2026. svi obveznici PDV-a morat će izdavati i zaprimati eRačune, dok će poduzetnici izvan PDV-a biti dužni samo zaprimati ih. Druga faza kreće 1. siječnja 2027., kada i ti isti obveznici počinju i izdavati eRačune. Razmjena papirnatih računa ostaje moguća jedino u poslovanju s partnerima u Europskoj uniji i šire.
Cilj uvođenje eRačuna želi omogućiti brže procese, manji trošak obrade, veću točnost podataka, bolju usklađenost sa zakonima i ekološki napredniji način poslovanja. Hrvatski model stvara i temelje za digitalnu razmjenu drugih poslovnih dokumenata.
Kako će cijeli proces izgledati?
U novom sustavu, razmjena eRačuna odvija se između tzv. pristupnih točaka – softverskih rješenja koje poduzetnici mogu koristiti putem informacijskih posrednika ili vlastitih rješenja. Proces je u potpunosti automatiziran. Dakle, izdavatelj šalje eRačun primatelju. Zatim, softver izdavatelja izdvaja definiran set podataka i šalje fiskalizacijsku poruku Poreznoj upravi, a isto radi i softver primatelja. Porezna uprava potom uspoređuje podatke u stvarnom vremenu.
Ključnu ulogu u razmjeni eRačuna imaju informacijski posrednici. Propisani su im najviši sigurnosni standardi jer se od 2026. svrstavaju među ključne subjekte prema Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti. Moraju dokazati sigurno postupanje s podacima, imati ISO/IEC 27001 certifikate i proći testove sukladnosti. Ako njihovo rješenje nije ispravno, Zakon o fiskalizaciji predviđa najstrože prekršajne kazne. Popis posrednika koji zadovoljavaju uvjete Porezna uprava će objavljivati na svojim mrežnim stranicama.
Foto: ClickerHappy/pexels.com
Nadalje, brojne evidencije i obrasci više neće biti potrebni jer ih zamjenjuje automatizirani sustav fiskalizacije. Ključno mjesto bit će nova FiskAplikacija Porezne uprave, koja će poduzetnicima omogućiti pregled fiskaliziranih podataka, upravljanje ovlaštenjima, uvid u statuse računa i informativnu prijavu PDV-a za određeno razdoblje.
Što je s malim poduzetnicima?
Kako bi olakšala prilagodbu, Porezna uprava razvila je aplikaciju MIKROeRAČUN namijenjenu malim i srednjim poduzetnicima koji nisu u sustavu PDV-a. Tijekom 2026. uz pomoć aplikacije mogu zaprimati i fiskalizirati eRačune, dok od 2027. mogu i izdavati račune. Aplikaciji se pristupa kroz ePoreznu, a uključuje i besplatno čuvanje eRačuna u propisanim rokovima.
Što poduzetnici moraju učiniti?
Kako bi se pripremili na promjene, poduzetnici moraju odabrati pristupnu točku i o tome obavijestiti Poreznu upravu, imenovati osobu ovlaštenu za fiskalizaciju i prilagoditi vlastite procese, uključujući povezivanje roba i usluga s Klasifikacijom proizvoda prema djelatnostima (KPD), jer se ti podaci moraju iskazivati na eRačunima.
Riječ je o koracima koje će većina tvrtki morati obaviti do kraja 2025., kako bi spremno dočekale prvu fazu obveznog eRačuna.
Fiskalizacija 2.0 označava početak nove ere digitalnog poreznog izvještavanja u Hrvatskoj. Iako će mnogim poduzetnicima zahtijevati prilagodbu. Promjene dolaze brzo, stoga će poduzetnici morati na vrijeme prilagoditi kako bi nove obveze dočekali spremni i izbjegli kazne.
-
Vijestiprije 3 danaVelikogorički županijski sud danas u zoni visokog rizika
-
Sportprije 3 danaFOTO Startala 5. Super malonogometna liga VG 2025
-
Najaveprije 1 dan“Dupli” Petek na Gorice zove na još! Milina na štandovima i prilika za dobro djelo
-
Kulturaprije 2 danaNova izložba “Medicina u Turopolju” – od asanacije i rodilišta do ratne bolnice i Veterinarske stanice