Povežite se s nama

Vijesti

Ljubav među Zvijezdama: ‘Nikad ne plačem, a zbog nje se rasplačem na TV-u…’

Ana Rovišan i Bruno Banfić oduševili su u subotnjem izdanju RTL-ovih “Zvijezda”. Pjevaju zajedno, u ljubavnoj su vezi, a u budućnosti se, kažu u glas, vide samo u glazbi

Objavljeno

na

Ne smijemo baš o detaljima, po ugovoru o tišini općenito jako malo možemo pričati o showu dok traje. Postoje tu i neke globe ako se ugovor prekrši, malo veće globe, tako da se nećemo zezati, sa smiješkom nam je uvodno rekao Bruno Banfić (21), mladi pjevač i natjecatelj u RTL-ovu showu “Zvijezde”.

Nije baš obećavajuće za početak, ali ima se tu svejedno što reći… Priča je, uostalom, poznata, Bruno i njegova djevojka Ana Rovišan (22) bili su na istoj audiciji, oboje su prošli u sljedeću fazu, pokazali koliko dobro pjevaju, ali i koliko se vole. Bruno je, naime, zaplakao dok je gledao i slušao svoju Anu, a mala nezgoda u svemu tome je to što je sjedio na stolici Andree Andrassy, pa je te suze vidjela cijela Hrvatska.

– Da, nisam baš očekivao da ću se rasplakati… – govori nam Bruno uz kavu koji dan prije nego što je audicija emitirana.

Uz njega je, naravno, i djevojka Ana, ipak je ovo njihova zajednička priča.

– Pitao sam ljude iz produkcije bi li mogao nekako pogledati njezin nastup, nekako sam ih uspio nagovoriti, a na kraju sam i sebe iznenadio s tim suzama. Neobično mi je to zato što stvarno nisam takav tip. Evo, pitaj Anu, ne znam je li me ona ikad vidjela da plačem. Ali eto, očito plačem jedino na televiziji – objašnjava Bruno “slučaj suze” pa nastavlja:

– Uh, borba je bila od prve sekunde njezine pjesme, dio se vidio i na telki, ali zapravo je bilo i puno gore. Pokušao sam se suzdržati, a onda se brada krenula tresti i morao sam popustiti. Na kraju je, čini mi se, ispalo lijepo.

U trenucima dok je pjevala, Ana nije imala pojma što se događa.

– Ma kakvi, nisam imala pojma da plače. Nisam vidjela ništa, zapiljila sam se u jednu točku i pjevala. Iako, vidjela sam da sjedi gore kad sam dolazila na pozornicu – priča Ana, a ubacuje se opet Bruno:

– Kad me ugledala i nasmijala se, znao sam da će razvaliti. Tako je i bilo…

Veću tremu, kažu gotovo u glas, imali su zbog ovog drugog nego zbog sebe, ali tako to valjda ide kad je ljubav prava.

– Inače Ana slovi za veliku tremašicu, ali ispalo je da je mene trema pojela, a ona je razvalila – govori Bruno, a ovaj put ubacuje se Ana:

– On je nastupio prije mene i kad sam vidjela da je prošao, odmah mi je bilo lakše. Mislila sam, ako i ne prođem, barem je jedno od nas prošlo…

Nije bilo lako šutjeti pred obitelji i prijateljima, jer ugovor zabranjuje da se čak i najbližima govori išta o showu, ali barem su uspjeli okupiti prijatelje na gledanju audicije.

– Bilo nas je više od 20 u stanu, navijalo se, skandiralo, a usput su me i malo zezali što sam se rasplakao – kaže Bruno.

Odmah ga je Jacques Houdek prepoznao, jer bio je Bruno i u Voiceu, a i svi troje su Velikogoričani. Ana i Bruno ušli su i u Jacquesov tim, gotovo da su se mogli nalaziti i u ovdje, doma…

– Možda i bi, ali mislim da Jacques više ne živi u Gorici, tako da to nije bila opcija – kazala je Ana.

Što se događalo u nastavku showa i koliko su daleko otišli doznat ćemo tek kad i te emisije budu emitirane, ali Ani i Bruni to ionako nije osnovna preokupacija. Osim što su u vezi, što se očito svidjelo i producentima showa, oni zajedno i sviraju.

– Ja sam pet godina bio u bendu Ritam ulice, a Ana nam se priključila posljednje tri godine. Kroz taj bend smo razvili veliko prijateljstvo, a kako smo slični i po glazbenom ukusu, po stvarima koje volimo, odlučili smo nakon raspada benda krenuti kao ‘Bruno&Ana acoustic duo’. Sviramo po kafićima, restoranima, imamo jako puno posla, i to nam je trenutačno glavna preokupacija – objašnjava Bruno.

Kroz glazbu se, eto, rodila i ljubav.

– Dugo smo mi bili pravi prijatelji, ja sam imala dečka, a on curu, ali uvijek je tu bilo nešto u zraku. Spetljali smo se tek nakon što se bend razišao, čak smo se tome i odupirali, da ne upropastimo prijateljstvo, ali ovo se očito moralo dogoditi – priča nam Ana dok je Bruno zaljubljeno gleda.

Njima je, shvatili ste, život pjesma. Oboje cijeli život pjevaju, Bruno je završio i osnovnu glazbenu školu svirajući gitaru, a u glazbi vide i svoju budućnost.

– Ja sam oduvijek pjevala, pa me mama upisala u Rock akademiju i prije nego što je to zbog mojih godina bilo moguće. Išla sam na tečajeve jako dugo, sve dok nisam ušla u bend. Kad smo krenuli s tim, shvatila sam da se i definitivno želim baviti glazbom – kaže Ana.

Bruno je, s druge strane, inicijalno imao malo drukčije planove.

– Kao klinac sam htio svirati bubnjeve, ali kad sam imao osam godina, baka i dida su mi kupili gitaru. S vremenom sam je zavolio i danas mi je drago da je tako ispalo. Da sam ostao bubnjar, tko zna bi li se danas uopće bavio glazbom – govori Bruno.

Nije bio baš oduševljen što su ga i u “Zvijezdama” odmah označili kao nećaka Ivane Banfić, što ga prati tijekom cijele njegove mlade karijere.

– Ivana mi je teta i ne sramim se ja toga. Dapače, jako je volim i sretan sam što je tu, uz mene, jer puno je toga prošla, puno toga zna o ovom poslu, no više bih volio da me ljudi gledaju kao Brunu, a ne kao njezina nećaka. Ne volim igrati na tu kartu. Uostalom, nas dvoje najmanje pričamo o glazbi – objasnio je Bruno.

Dok je on svih ovih godina pokušavao pronaći svoj put, bez poveznica s tetom Ivanom, Ana je imala potpuno drukčiji problem.

– Imala sam veliki problem s čvorićima na grlu. Ne znam odakle i zašto, ali grlo bi mi se upalilo nakon svakog nastupa. Neke gaže smo morali i otkazivati zbog toga. Dugo je to trajalo, godinama, bila sam često i na tabletama, a tek ove godine sam došla do neke normale, do faze da mogu početi za pravo učiti pjevati. Puno su mi pomogli u školi pjevanja, radila sam posebne vježbe za glasnice, bez toga nikad ne bih riješila taj problem – priznaje Ana.

Prve korake su, eto, napravili. Ljudi znaju za njih kao acoustic duo, znaju ih sad i iz “Zvijezda”, ali puno je još planova u njihovim glavama. I svi su, pogađate, vezani uz glazbu.

– Uživamo u svirkama kao duo, radimo ono što volimo, a u tome svemu nešto se uspije i zaraditi, ali normalno da želimo biti poznati i uspješni pjevači. Na nama je da damo sve od sebe, pa ćemo vidjeti što će to donijeti – kazao je

Bruno, a nastavila je Ana:

– Želim se baviti glazbom na bilo koji način, jedino ne želim pjevati ono što ne volim. Radije ću ostati na ovakvom ‘gažiranju’ nego da odem u tom smjeru.

Imaju, jasno, i neke svoje ideale, uzore, pjevače i pjevačice kakvi bi jednog dana i sami željeli biti.

– Meni je Nina Badrić nekakva vodilja u svemu ovome. Radi ono što voli, pjeva odlično, nikad se nije prodala, ostala je svoja cijeli život, a radi odlične stvari. Nju baš jako cijenim, od prvog dana ostala je ista. I nikad se nije skidala, što je također jako važno, gradila je karijeru isključivo na svom pjevanju – kaže Ana, a svog omiljenog pjevača predstavlja i Bruno:

– Iznimno cijenim Tonyja Cetinskog, prema meni se pokazao kao veliki čovjek nakon Voicea. Takav tip pjevača bih i ja volio biti jednoga dana.

Oboje pjevaju, ali Bruno i piše pjesme. Za početak za sebe, a s vremenom je plan raditi i duete. No prva faza je pokušaj njegove solo karijere.

– Imam u pripremi neke pjesme, ali nisam još nijednu izdao, tako da bih prije rekao da pokušavam pisati pjesme nego da ih pišem, ha, ha. U narednih par mjeseci trebalo bi nešto od toga i izaći, za početak ću ja biti sam, a u budućnosti ćemo možda pokušati i kao duo. Idem se baciti prvi u vatru pa ćemo vidjeti – završio je Bruno.

Suze su se osušile, ta je avantura iza njih, a pred njima je budućnost. Prema svemu sudeći, zajednička budućnost.

HOTNEWS

DIP Do 16.30 sati na birališta izašlo 13.695 Velikogoričana

U Republici Hrvatskoj svoj glas na lokalnim izborima do sad je dalo 33,06% građana

Objavljeno

na

Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske objavilo je službene podatke o izlaznosti birača na birališta od 07.00 do 16.30 sati. 

Na razini cijele Hrvatske izlaznost je 33,06%, a najveću izlaznost s 45,10% ima Ličko-senjska županija, slijede ju s 39,07% Krapinsko –zagorska i Dubrovačko -neretvanska županija koja ima izlaznost od 38,68%. Ove županije imale su najveću izlaznost i po podacima prikupljenim do 11.30 sati. 

Zagrebačka županija i Grad Zagreb imaju isti postotak izlaznosti na izbore – 31,25%. 

Na području Velike Gorice gdje je organizirano 68 biračkih mjesta, pristupilo je ukupno 27,67% birača, odnosno 13.695 građana s prvom glasa. 

Dodajmo kako je ukupna izlaznost do 16.30 sati manja u odnosu na prije 4 godine. 2021. godine na lokalne izbore do 16.30 svoje pravo glasa u Republici Hrvatskoj iskoristilo je 35,54% birača, a ove godine 33,06%. 

I na razini Zagrebačke županije, također je manja izlaznost na birališta u odnosu na prošle izbore. 2021. godine do 16.30 sati svoj glas je dalo  33,58% a ove godine 31,25 % građana.

Dodajmo kako od svih sjedišta županija najveću izlaznost do 16.30 sati imaju gradovi Gospić (42,48%) i Sisak (%39,51). 

Također, od ukupnog broja Hrvata koji mogu pristupiti glasovanju, a to je nešto više od 3,5 milijuna, svoje pravo glasa do sada je iskoristilo njih 1.096.646.

Prvi privremeni rezultati lokalnih izbora 2025. godine bit će poznati u 21.00 sat. 

Nastavite čitati

HOTNEWS

DIP Izlaznost birača na lokalne izbore u Velikoj Gorici – 12,96%

Izlaznost na birališta građana s pravom glasa u Zagrebačkoj županiji 14,52%

Objavljeno

na

Foto Zvonimir Barisin/Pixell

Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske objavilo je službene podatke o izlaznosti birača na birališta od 07.00 do 11.30 sati. 

Na razini cijele Hrvatske izlaznost je 15,12%, a najveću izlaznost s 20,93% ima Ličko-senjska županija, slijede ju s 18,09% Krapinsko –zagorska i Dubrovačko -neretvanska županija koja ima izlaznost od 17,89%. 

Zagrebačka županija trenutačno je u kategoriji županija koje imaju najmanju izlaznost, a do 11.30 sati postotak odaziva je 14,52% stanovnika, odnosno od 272.465 građana s pravom glasa, na birališta je izašlo njih 37.462. 

Na području Velike Gorice gdje je organizirano 68 biračkih mjesta, pristupilo je ukupno 12,96% birača. 

Dodajmo kako je ukupna izlaznost nešto manja u odnosu na prije 4 godine. Naime, 2021. godine na lokalne izbore do 11.30 svoje pravo glasa u Republici Hrvatskoj iskoristilo je 15,47% birača. 

I na razini Zagrebačke županije, također je manja izlaznost na birališta u odnosu na prošle izbore kada je do 11.30 sati glasovalo 15,1 birača. 

Dodajmo kako od svih sjedišta županija najveću izlaznost ima grad Sisak, odnosno 20.60%. 

Također, od ukupnog broja Hrvata koji mogu pristupiti glasovanju, a to je nešto više od 3,5 milijuna, svoje pravo glasa do sada je iskoristilo njih 505.980. 

Nove podatke o izlaznosti Državno izborno povjerenstvo objavit će danas u 17 sati, a uključivat će izlaznost od 07 do 16.30 sati. Prvi privremeni rezultati lokalnih izbora 2025. godine bit će poznati u 21.00 sat. 

Oglasio se i GONG 

Gong na izborni dan pruža podršku građankama i građanima u ostvarivanju biračkih prava i zaprima dojave o nepravilnostima putem telefona, maila i poruka na društvenim mrežama. 

-Dobili smo dojavu iz Splitsko-dalmatinske županije o članovima jedne stranke, koji u zatvorenoj WhatsApp grupi nazvanoj “Izbori” traže od svojih članova i članica u biračkim odborima foto dokaz (sliku osobne iskaznice uz glasački listić) da su glasali za tu stranku, s porukom da im se u suprotnom neće isplatiti naknada za rad u biračkim odborima. Slučaj pritiska prijavili smo DIP-u. Iz iste županije došla je i dojava o promatraču jedne liste koji je sugerirao građanima ispred biračkog mjesta za koga da glasaju. Gong je odmah to prijavio nadležnom izbornom povjerenstvu. Oni su kontaktirali policiju, no prije njihovog dolaska, promatrač je napustio biračko mjesto – stoji u priopćenju GONG-a.

Najveći broj prijava odnosi se na kršenje izborne šutnje, koje se na lokalnim izborima kažnjava u rasponu od 398 eura za fizičke osobe pa sve do 66.361 euro koliko iznosi najviša kazna za pravne osobe. Najviše prijava za kršenje izborne šutnje, ističe GONG, odnosi se na objave na društvenim mrežama, ali je prijavljeno i nekoliko lokalnih portala koji nisu na vrijeme uklonili ranije oglase i članke. 

-Građani se pitaju što je s objavama na društvenim mrežama koje su objavljene tek nekoliko minuta uoči izborne šutnje, čime pravilo nije prekršeno, a taj sadržaj je postao viralan i imao velike dosege tijekom izborne šutnje. Neki od kandidata iskorištavaju što se upute DIP-a odnose samo na datum objave sadržaja, a ne i njegovu naknadnu vidljivost tijekom izborne šutnje – dodaju iz GONG-a. 

Nadalje, podsjeća da na ovim izborima nisu predviđena posebna biračka mjesta u domovima za starije, na temelju čega su došle pritužbe. 

Nastavite čitati

Sport

Gorica u Koprivnici: ‘Nije nam svejedno jesmo li sedmi, osmi ili deveti…’

Nogometaši Gorice u nedjelju od 16 sati gostuju u Koprivnici kod Slaven Belupa, u posljednjoj gostujućoj utakmici ove sezone. Nema Pajazitija, ali priprema se debi o kojem će se pričati…

Objavljeno

na

Objavio/la

S obzirom na sve što se događalo u tom segmentu, lijepo zvuči napisati ili izgovoriti: još jedna u gostima i gotovo! Nogometaši Gorice u nedjelju od 16 sati istrčat će na stadion Ivan Kušek Apaš u Koprivnici i zaključiti seriju gostovanja koja je dugo i predugo bila na nuli.

Promijenilo se i to u posljednje vrijeme, u fazi sezone u kojoj je Gorica i definitivno osigurala ostanak u ligi. Prva utakmica bez rezultatskog imperativa bila je ona s Hajdukom prošlog vikenda, a nakon ove u Koprivnici ostat će još zaključiti kampanju s Lokomotivom doma.

– U preostale dvije utakmice protiv Slavena i Lokomotive ne smijemo dozvoliti da se iskompromitiramo i igramo opušteno. Apsolutno zahtijevam ozbiljnu utakmicu tko god počeo i tko god bude završio, maksimalan fokus, jer igramo i za bodove i nije isto jesi li na kraju deveti, osmi ili sedmi. Niti klubu zbog financija, niti nama zbog sportskog rezultata, koji je najbitniji – kaže trener Gorice Mario Carević.

Neće ovoga puta biti Adriona Pajazitija, koji ima tri žuta kartona, ali neće biti ni plakanja zbog izostanka ponajboljeg igrača. Naime, Pajo će biti samo jedan od prvotimaca koji će ovoga puta odmarati. Krešo Krizmanić već se oprostio od Gorice, ima i onih koje muče ozljede i ozljedice, pa se može očekivati četvoricu ili petoricu iz drugoga plana u prvih 11.

A tijekom utakmice razveselit će naš i jedan poseban ulazak u igru. Juraj Frigan prošle sezone bio je pionir, a na kraju ove na barem nekoliko minuta bit će senior! Sa 16 godina i dva dana, ako uđe u igru, izjednačit će rekord koji zajednički drže Marko Dabro i Luka Vušković.

– Juraj Frigan je veliki talent ovoga kluba i zaslužio je dobiti priliku u seniorskoj konkurenciji. Zaslužili su i još neki iz njegove generacije, ali nismo mogli voditi sve na put u Koprivnicu. Nakon što je Frigan odradio nekoliko treninga sa seniorima, odlučili smo ga nagraditi određenom minutažom u završnici ove utakmice – rekao je Carević.

Osim Gorice, rotirat će i Slaven Belupo.

– Što se tiče našeg suparnika Slavena Belupa, sigurno će i oni zarotirati neke igrače, ali to nije nužno negativno jer oni koji čekaju priliku su i željni u tom trenutku dati svoj maksimum, tako da smo itekako oprezni. Jedinim pravim kiksom smatram baš poraz 0-3 od Koprivničana na svom terenu – naglašava Carević.

Vode se sve aktivnije i razgovori o sljedećoj sezoni, u koju će Gorica ući s bitnim promjenama u kadru. I s istim čovjekom na klupi, barem tako kaže važeći ugovor. Koliko god u Splitu nagađali, kombinirali, Car je naš…

– Što se tiče sljedeće sezone, koncentriram sam isključivo na Goricu jer klub ima golemi broj upitnika tko će ostati, a tko sve otići, ali već sada je jasno da će Gorica u novu sezonu krenuti s velikim brojem novih igrača. Nažalost, to je tako u nogometu, pogotovo jer smo zbog zadnjeg mjesta na zimu morali dovoditi sve što smo mislili da će nam biti pojačanje – zaključio je trener Gorice.

Nastavite čitati

Sport

Hrabro pali u Poreču: Ništa od senzacije, Zagreb u finalu na Dugo Selo!

Rukometaši Gorice poraženi su 31-25 od Zagreba u polufinalu Final Foura kupa hrvatske. Sve do same završnice Goričani su bili u utakmici i natjerali najbolju momčad u državi da se dobro pomuči za finale…

Objavljeno

na

Duga dva desetljeća čekali su rukometaši Gorice na svoj drugi nastup na Final Fouru hrvatskoga Kupa, a taj su trenutak dočekali u petak navečer. Ždrijeb je odredio da s druge strane bude ipak prejaki Zagreb, odnosno da Gorica za ulazak u finale treba prvorazrednu sportsku senzaciju. Nažalost, nije se dogodilo…

Predvođeni povratnikom na svoju klupu, Andrijom Nikolićem, trenerom koji je svoj renome gradio i u četiri nezaboravne goričke sezone, Zagrebaši su krenuli maksimalno ozbiljno i odgovorno. Gotovo kao da je s druge strane protivnik iz Lige prvaka… U silovitom jurišu, za manje od deset minuta Zagreb je poveo 6-0, a Gorica je u tom otvaranju izgledala pomalo uplašeno i izgubljeno. Nakon samo sedam i pol minuta igre trener Matej Mišković morao je zvati minuti predaha, a prvi gol Gorica je zabila nakon točno deset i pol minuta igre.

Kad su Zagrebaši otišli na najveću prednost, od sedam golova viška, Goričane kao da je konačno “probio znoj”. Opustili su se, lijepo počeli kombinirati i malo po malo počeli stizati taj zaostatak. Proradio je i Marin Sorić na vratima i u 21. minuti već je Gorica prišla na minus tri (10-7).

Premda je Matej Mandić imao dobar dan (šest obrana u 21 minutu igre), Goričani su dosta lako uspijevali naći put do njegove mreže. Pet minuta prije predaha došli su na samo gol zaostatka (11-10). Obrana Zagreba kao da je bila na pola gasa, bez prave agresivnosti i čvrstine. Izgledalo ja kao da čekaju svojih pet minuta ili pad u igri Goričana. Nisu ga dočekali do kraja prvog poluvremena, ali su na predah ipak odnijeli tri gola zalihe (15-12).

U otvaranju drugog poluvremena, Zagrebova obrana podigla se za nekoliko razinu, Gorica je pokušala i sa sedam na šest, ali nije išlo. Nakon samo pet minuta u drugom poluvremenu Zagreb je opet imao ogromnih sedam razlike (20-13).

Međutim, odlazak u novi debeli minus nije previše uzdrmao hrabre Goričane. Imali su svoj ritam igre i dobro funkcionirali, u čekanju svakog, i najmanje propusta favoriziranog protivnika. Potpomognuti nekolicinom velikih obrana Marina Sorića, Goričani su u 46. minuti opet uspjeli spustiti zaostatak na samo tri gola (24-21).

Gorica je, drugim riječima, tvrdoglavo odbijala predati se. Osam minuta prije kraja došli su naši rukometaši na samo dva gola minusa (26-24), što je ozbiljno zabrinulo i protivničkog trenera Nikolića. U posebnu misiju poslao je Jakova Gojuna, koji je poveo obranu iz koje je utakmica riješena. Iz dobre obrane, naime, došla su tri uzastopna gola Zagreba, što je u tom trenutku potragu za senzacijom učinilo – nemogućom misijom.

Konačnih 31-25 odvelo je, naravno, Zagreb u finale, ali Goričani si nemaju apsolutno ništa za zamjeriti. Predstavili su sebe, klub i grad u jako dobrom izdanju, na velikoj sceni, pred televizijskim kamerama… Šteta što se ždrijeb nije drukčije posložio, bilo bi još ljepše da se ova utakmica dogodila u finalu, u kojem je na kraju završio drugoligaš Dugo Selo, ali ovo je bio završetak sezone sa stilom.

Marin Sorić kod Gorice sjajan s 12 obrana, šest golova zabio je Marko Grubišić, a jedan manje Ante Lasan. Kod Zagreba osam golova Filipa Glavaša i pet Ihara Bialiauskog.

Nastavite čitati

Vijesti

VAŽNO! Donosimo sve što trebate znati o glasovanju na lokalnim izborima

Saznajte kako, gdje i pod kojim uvjetima možete ostvariti svoje biračko pravo.

Objavljeno

na

Objavio/la

Sutra, u nedjelju 18. svibnja, građani Republike Hrvatske izlaze na lokalne izbore kako bi izabrali svoje predstavnike u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Na lokalnim izborima biramo nositelje izvršne vlasti u općinama, gradovima i županijama – općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike. Osim toga, biramo i članove predstavničkih tijela – općinskih i gradskih vijeća, županijskih skupština te Gradsku skupštinu Grada Zagreba. U određenim sredinama, pripadnici nacionalnih manjina birat će i svoje zamjenike načelnika, gradonačelnika ili župana, kao i predstavnike u vijećima i skupštinama.

Premda smo nedavno imali superizbornu 2024. godinu u kojoj su građani glasali na parlamentarnim, europarlamentarnim i predsjedničkim izborima, neke stvari su ipak drukčije kada su u pitanju lokalni izbori. Stoga, odlučili smo vam napraviti vodič za lokalne izbore, prema uputama DIP-a, u kojem ćemo dati odgovore na najčešće nedoumice.

Proces glasovanja

Na dan lokalnih izbora, birači glasuju osobno na biračkom mjestu popunjavanjem glasačkog listića. Nema mogućnosti glasovanja putem pošte ili interneta.

Glasovanje traje od 7 do 19 sati, a svi birači koji se do 19 sati zateknu na biračkom mjestu imaju pravo glasovati i nakon tog vremena. Biračka mjesta se najčešće smještaju u javne prostore, škole, vrtiće, vatrogasne domove, kulturne centre i tako dalje. Svoje biračko mjesto možete provjeriti na www.izbori.hr.

Kada pristupite biračkom mjestu, Birački odbor prvo će provjeriti vaš identitet i utvrditi imate li pravo glasovanja na tom biračkom mjestu. Zatim vam uručuju glasačke listiće za sve izbore koji se tamo provode, osim ako vi izričito zatražite listiće samo za određene izbore.

Svaka vrsta izbora ima poseban glasački listić tiskani su na različitim bojama papira radi lakšeg razlikovanja. Listić se bira nasumično iz lepeze ili prema vašem izboru, ali ga uvijek uručuje član odbora.

Ako se na biračkom mjestu provode i izbori za zamjenike iz redova nacionalnih manjina, birač koji pripada toj manjini mora sam zatražiti glasački listić za taj izbor. Birački odbor nije dužan na to upozoriti.

Na glasačkom listiću:

  • Za predstavnička tijela (vijeća, skupštine), zaokružujete redni broj ispred jedne kandidacijske liste. Dakle, nema preferencijalnih glasova kao što je običaj na parlamentarnim i europarlamentarnim izborima.
  • Za načelnika, gradonačelnika, župana i njihove zamjenike, zaokružujete redni broj ispred imena jednog kandidata.

Glasovanje se odvija iza paravana, a prije ispunjavanja, preporučuje se pročitati napomenu na listiću vezano uz ispunjavanje, kako zbog jedne sitne greške vaš listić ne bi postao nevažeći. Kada završite, presavijate listić i ubacujete ga u odgovarajuću glasačku kutiju, koja je jasno označena prema vrsti izbora.

Nevažeći glasački listić je:

  • Neispunjeni glasački listić
  • Glasački listić popunjen na način da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koju je kandidacijsku listu ili kandidata birač glasovao,
  • Glasački listić na kojem je birač glasovao za dvije ili više kandidacijskih lista odnosno za dva ili više kandidata.

Ako ne možete sami glasovati zbog tjelesne mane ili nepismenosti, možete to učiniti uz pomoć druge osobe, npr. pratnje koja vas dovede na biračko mjesto. Ta osoba mora biti pismena i ne smije biti član biračkog odbora. Ona će, prema vašim uputama, za vas ispuniti glasački listić.

Na lokalnim izborima birači mogu glasovati isključivo na biračkom mjestu prema adresi svog prebivališta. Na isti dan održavaju se stotine različitih izbora u svakoj općini i gradu. Svaka jedinica ima svoje kandidate i glasačke listiće, pa je iz tehničkih razloga nemoguće omogućiti glasovanje izvan prebivališta.

16.5.2021. Petrovina – Lokalni izbori 2021. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Tko ima pravo glasati na lokalnim izborima?

Pravo glasa imaju svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina koji imaju prebivalište na području općine, grada ili županije u kojoj se izbori provode. Ključno je, dakle, gdje imate prijavljeno prebivalište jer glasati možete isključivo u jedinici lokalne samouprave u kojoj ste prijavljeni.

Kada je riječ o izborima zamjenika načelnika, gradonačelnika ili župana iz redova nacionalnih manjina, tada pravo glasa imaju samo pripadnici te manjine, ali samo ako su kao takvi upisani u registar birača. Taj registar vodi Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, a birači su u njemu evidentirani prema svom prebivalištu.

Samo osobe s važećom osobnom iskaznicom ulaze u popis birača. Ako vam osobna nije važeća, iako ste u registru, nećete moći glasati. Glasovanje je osobno, slobodno i tajno. Nitko ne može glasovati umjesto vas, a vi odlučujete za koga ćete glasati. Svaki birač glasa samo jednom.

Državljani drugih država članica Europske unije također imaju pravo glasovati na lokalnim izborima u Hrvatskoj, ali samo za predstavnička tijela (općinska i gradska vijeća, županijske skupštine, Gradska skupština Grada Zagreba).

Da bi ostvarili to pravo, moraju ispuniti određene zakonske uvjete i biti pravodobno upisani u registar birača. Za razliku od hrvatskih državljana koji se automatski upisuju, državljani drugih država EU moraju podnijeti zahtjev za upis u registar birača. Zahtjev se predaje nadležnom upravnom tijelu prema mjestu prebivališta (u županiji ili Gradu Zagrebu).

Posebna pravila za glasovanje izvan i ispred biračkog mjesta

Postoje iznimke kada glasovanje može biti omogućeno i izvan ili ispred biračkog mjesta. Takva mogućnost postoji za one birače koji zbog teže bolesti, nemoći ili tjelesnog oštećenja ne mogu doći na biračko mjesto. U tom slučaju, glasovanje se može organizirati na adresi na kojoj se birač nalazi, ali samo ako se ta adresa nalazi unutar područja biračkog mjesta u kojem je upisan u registar birača. Kako bi koristili ovu mogućnost, birači ili osoba od njihovog povjerenja trebaju pravodobno obavijestiti nadležno izborno povjerenstvo, najranije tri dana prije izbora ili najkasnije do 12 sati na dan izbora. Ako birač ne može sam obavijestiti nadležno tijelo, to može učiniti član obitelji ili druga pouzdana osoba.

Na dan izbora, najmanje dva člana biračkog odbora dolaze na adresu birača i donose sve potrebne glasačke listiće za izbore koji se provode na tom biračkom mjestu. Glasanje se odvija u tajnosti, uz korištenje paravana ili sličnih sredstava, a birač samostalno ispunjava glasački listić. Nakon glasovanja, listići se stavljaju u zasebnu omotnicu koju članovi biračkog odbora vraćaju na biračko mjesto, gdje se bez otvaranja ubacuju u glasačke kutije.

U slučajevima kada biračko mjesto nije prilagođeno osobama s tjelesnim oštećenjima, biraču se omogućuje glasovanje ispred biračkog mjesta. Postupak je isti kao i kod glasovanja izvan biračkog mjesta, a birački odbor dolazi do birača ispred prostorije kako bi mu osigurao uvjete za tajno glasovanje.

Važno je naglasiti da birači koji ne žele glasovati na svim vrstama izbora na kojima imaju pravo, mogu izostaviti određene glasačke listiće. Listići koji nisu iskorišteni vraćaju se među neupotrebljene i neće se brojati.

Ovakva pravila osiguravaju da pravo glasa mogu ostvariti i oni birači kojima je otežan ili onemogućen dolazak na biračko mjesto, a sve s ciljem omogućavanja što veće participacije građana na lokalnim izborima.

16.5.2021. Petrovina – Lokalni izbori 2021. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Identifikacija birača i utvrđivanje prava glasa

Kada birač dođe na biračko mjesto, članovi biračkog odbora prvo provjeravaju njegov identitet. To se radi pregledom osobne iskaznice, putovnice, vozačke dozvole ili druge javne isprave s fotografijom koja jasno potvrđuje tko je birač. Ako identitet ne može biti pouzdano utvrđen, glasovanje se ne može dopustiti. Zato je važno ponijeti jednu od navedenih isprava kako biste mogli ostvariti svoje biračko pravo.

Nakon utvrđivanja identiteta birača, birački odbor provjerava ima li birač pravo glasa na tom biračkom mjestu. To se radi pregledom izvatka iz popisa birača ili tzv. plave potvrde. Birači upisani u izvadak iz popisa imaju pravo glasa i ne moraju dodatno dokazivati svoj status, a birački odbor ih označava kao glasale te im uručuje glasački listić.

Birači koji nisu u izvatku, ali imaju prebivalište na tom biračkom mjestu, pravo glasa dokazuju plavom potvrdom. Takvi birači trebaju potvrdu pribaviti u nadležnom upravnom tijelu. Plava potvrda vrijedi samo za biračko mjesto prema prebivalištu. Nakon što je potvrda predočena, birački odbor uručuje glasačke listiće i evidentira glasovanje.

Glasovanje se ne može dopustiti ako biračko pravo nije jasno utvrđeno.

Kada dolaze rezultati?

Nakon završetka glasovanja u 19 sati, birački odbori započinju prebrojavanje glasova. Najprije otvaraju glasačke kutije i odvajaju važeće od nevažećih listića, a zatim utvrđuju broj glasova koje su dobile pojedine liste i kandidati za svaku vrstu lokalnih izbora. Ti se podaci unose u zapisnik o radu biračkog odbora, koji se dalje koristi za službenu obradu rezultata.

Rezultati s biračkih mjesta unose se u informatički sustav, čime se omogućava brzo objavljivanje privremenih rezultata na mrežnoj stranici izbori.hr već istoga dana navečer. Potpuni rezultati objavljuju se nakon što pristignu podaci sa svih biračkih mjesta, a dostupni su javnosti putem interneta, lokalnih radija, novina i oglasnih ploča.

Ako nijedan kandidat za načelnika, gradonačelnika ili župana ne osvoji više od 50 % glasova, održava se drugi krug izbora između dvoje kandidata s najviše glasova. Za predstavnička tijela jedinica koristi se D’Hondtova metoda raspodjele mandata, pri čemu pravo na mandate imaju samo liste koje osvoje najmanje 5 % važećih glasova. Sve ostale informacije možete pronaći ovdje.

04.06.2017. Velika Gorica – Drugi krug lokalnih izbora 2017. godine. Foto: Cityportal.hr

Sudjelovanje na lokalnim izborima ključan je način na koji građani izravno oblikuju svoju zajednicu i odlučuju o pitanjima koja najviše utječu na njihov svakodnevni život. Svaki glas ima težinu, a odgovornost i pravo glasovanja temelj su demokracije. Stoga iskoristite priliku, informirajte se i ono najvažnije, izađite na izbore

Nastavite čitati

Reporter 448 - 14.05.2025.

Facebook

Izdvojeno