Ljiljana Grozaj oduvijek je voljela ručni rad. Prvo je gledala kako njezina majka Eva šiva, hekla, štrika i veze goblene, a s osam godina uzela je vunu i igle te sama pokušala i – shvatila da joj dobro ide. Nakon toga se, kao rođena Slavonka, okušala i u zlatovezu. No, vjerojatno bi sve ostalo na tome da za svoj ‘gušt’ ponekad napravi kakav ručni rad da nije, sasvim slučajno, vidjela slike napravljene koncem i da se tada u njoj nije probudio inat.
– Jednom je došla u firmu kolegica u mirovini i pokazala što radi. Jako su mi se svidjeli njezini radovi, a ona mi nije htjela ispričati kako to radi. Od nje sam tada za 200-tinjak kuna kupila jednu takvu malu sliku. Tada nigdje nisam mogla naći kako se to zove, ni koja je to tehnika. Ali ja sam znatiželjna i nikada ne odustajem. Doma sam tu sliku toliko dugo proučavala, uzela sam jedan običan karton i na njemu ispikala rupice. Pokušavala sam dobiti to što je ona napravila dok nisam shvatila kako – ispričala je Ljiljana Grozaj koja je prije 10 godina tako otkrila pick point tehniku.
– Pick point tehnika se bazira na tome da izabrani motiv prenesem na karton s mnogo rupica. On služi kao šablona. Potom se drugi karton obloži plišanom tapetom i na njemu ispikaju rupice prema šabloni. Kroz te rupice se provlače niti svilenog ili metaliziranog konca kako bi se dobio željeni motiv – objasnila je.
Uskoro je na internetu pronašla jednu rusku stranicu s puno radova u toj tehnici i po malo počela raditi. Uglavnom je sama otkrivala kako se stvaraju pojedini elementi, a uskoro se svakodnevno od posla knjigovođe opuštala izradom slika raznih motiva.
– Svaka slika je originalna i jedinstvena. I kada radim iste motive, uvijek nešto promijenim. Od motiva sam radila cvijeće, ženske likove, jedno vrijeme su mi bila opsesija ženske face na kojima se ne vide oči nego ih prekriva šešir. Jedno vrijeme su me držali leptiri, pa sam u svim bojama i oblicima radila leptire, pa sunce, par pod kišobranom… – ispričala je umjetnica.
Za neke jednostavnije motive Ljiljani Grozaj treba oko četiri dana, a za komplicirane slike u ovoj tehnici potrebni su i mjeseci rada. No, Ljiljana je predano radila i skupio se tu velik broj djela. Sve to dovelo ju je do izložbi. Prvu je imala još 2012. godine u Galeriji Rudija Stipkovića u Svetom Križu Začretju, a na istom je mjestu 2014. postavljena i druga izložba njezinih radova. Ovoga puta, mogle su se vidjeti i njezine slike u tehnici fimo mase.
Nova strast je čipkanje
Kako joj je otac rodom iz Lepoglave, Ljiljana, koja danas živi u Lukavcu, došla je na ideju da nauči izrađivati lepoglavsku čipku, ali zbog posla nije mogla dva puta tjedno, šest mjeseci, odlaziti na tečaj, pa je to ostavila za mirovinu.
– Budući da ove godine idem u mirovinu, valjda ću imati dovoljno vremena da i to probam. U međuvremenu sam gledala i pašku čipku. Tražila sam na internetu neki tutorial iz kojeg bi naučila i nabasala sam na čunčanu čipku i time sam se oduševila – priča simpatična Ljiljana koja od svibnja prošle godine tako započela i sa čunčanjem, a u međuvremenu je upisala i tečaj paške čipke.
– Tatting je tehnika izrade te čipke. Po legendi su čunčanu čipku izrađivali mornari na brodovima tijekom dugih plovidbi, a po povratku kući poklanjali su ju svojim djevojkama i ženama. Datira s kraja 16. i početka 17. stoljeća. Kada su kraljevi na francuskim dvorovima vidjeli te čipke, htjeli su da se kod njih na dvoru zaposli čipkarica koja će tom tehnikom ukrašavati njihove odjevne predmete. Njome se može napraviti ovratnik, orukavlje, nakit, naušnice i ogrlice, narukvice… – ispričala je Grozaj koja se veseli mirovini jer će se tako moći više posvetiti svojoj umjetnosti.
Želja joj je organizirati i radionice na kojima bi prenijela svoje znanje, a nada se i skoroj izložbi u Velikoj Gorici. No, budući da Ljiljana ima još mnoštvo kreativnih ideja, kaže kako je moguće da na kraju ne uživa u mirovini, već pokrene neki drugi posao.
– Primijetila sam kako Gorica nema niti jednu suvenirnicu i da tu nemate gdje kupiti neki suvenir tipičan za Turopolje i običaje ovoga kraja. I to mi je prošlo kroz glavu. Možda jednog dana, tko zna, hoće li me sve ovo odvesti i u nekakav novi posao – priznaje Ljiljana.
A do tada je vrijeme za novu izložbu na kojoj će ova umjetnica pokazati što je radila posljednjih godinu i pol. Pod nazivom “Slikočipke” u Narodnom sveučilištu Dubrava u Zagrebu 7. prosinca Grozaj će imati prvu izložbu na kojoj će biti predstavljeni radovi u tatting tehnici. Osim toga, posjetitelji će moći vidjeti i njezine slike u pick point tehnici.
“Košmari ustraju, ali ustrajemo i mi”, izložba koja istražuje emocije i slabosti
U Galeriji Galženica 10. lipnja otvara se drugi Velikogorički salon s radovima koji istražuju tamnije emocije, slabosti i unutarnje borbe suvremenog čovjeka.
Drugo izdanje Velikogoričkog salona, trijenalne manifestacije vizualnih umjetnika i umjetnica, otvara se u utorak, 10. lipnja u 19 sati u Galeriji Galženica, pod vodstvom kustosice Jozefine Ćurković. Izložba nosi naziv “The horrors persist, but so do we!” (Košmari ustraju, ali ustrajemo i mi), a ostaje otvorena do 8. srpnja 2025.
Koncepciju i kustoski odabir radova izvršilo je stručno povjerenstvo sastavljeno od Jozefine Ćurković (autorica koncepcije i kustosica izložbe), Ivane Meštrov (povjesničarka umjetnosti i kustosica) te Antonie Vodanović (viša kustosica i voditeljica Galerije Galženica).
Na salonu će se predstaviti 12 vizualnih umjetnika i umjetnica:
Nataša Devčić
Marijana Stanić
Marija Lovrić Rajačić
Hana Hanak
Martina Miholić
Ana Katulić, Tara Stanić
Sara Pukanić
Matej Vuković
Željka Kaurić
Mirna Nestić
Mihael Frančić
Izložba se bavi osjećajima i ponašanjima koje često ne pokazujemo otvoreno, poput sebičnosti, zavisti, impulzivnosti, tračeva, bijega u maštu ili emocionalne iscrpljenosti. Umjetnici kroz različite medije i pristupe propituju kako se nosimo s takvim trenucima i što oni govore o nama i društvu u kojem živimo.
“Umjetnice i umjetnici koji izlažu na izložbi bave se tom našom niskom frekvencijom u koju zapadamo kada si dopuštamo neke manje prijestupe poput zavisnosti, sebičnosti, eskapizma, impulzivnih reakcija i slično. Spektar tema koje istražuju proteže se od mentalnog zdravlja i romantičnih odnosa, preko apsurda i bijega iz stvarnosti, pa sve do ženskosti i majčinstva u tom kontekstu”, istaknula je kustosica Jozefina Ćurković.
Program otvorenja uključuje i glazbeni nastup poznatog zagrebačkog DJ-a Sniha, koji će od 19:30 do 21:30 sati na terasi Galerije Galženica izvesti set elektroničke glazbe.
Ova izložba u sklopu 2. Velikogoričkog salona donosi provokativan i introspektivan pogled na suvremeni identitet, emocionalne slabosti i svakodnevne unutarnje borbe kroz radove relevantnih domaćih umjetnika i umjetnica.
Mladi Vukovarac u Veliku Mlaku dovodi film Enzolart
Baran je na filmu radio sam 16 sati dnevno kroz 5 mjeseci. Koristio je fizičke rekvizite, umjetnu inteligenciju, zvučne efekte, glazbu i naraciju iz knjige.
U organizaciji Društva žena Velika Mlaka i DVD-a, ove subote u Velikoj Mlaki održat će se projekcija animirane filmske epske fantastike “Enzolart”, mladog književnika iz Vukovara Ivana Barana.
Naime, “Enzolart” je knjiga koju je autor sam počeo pisati s 12 godina, dio je serijala „Ciklus Crnih Knjiga“, a dobila je i filmsku inačicu, za čije je prikazivanje po školama dobio i dozvolu Ministarstva.
–Na filmu sam radio sam, najbolje što je mogao, uz pomoć 11 programa, 16 sati dnevno kroz 5 mjeseci prošle godine. Koristio sam fizičke rekvizite, umjetnu inteligenciju, zvučne efekte, glazbu i naraciju iz knjige. Usput je u nastajanju i video igrica čime ću povezati cijelu priču u jednu cjelinu – ispričao je Baran.
Projekcija filma “Enzolart” počinje u 18 sati u Vatrogasnom domu u Velikoj Mlaki. Uz film, bit će predstavljeni i istoimena knjiga te video igrica.
Plesni klub Barbara organizira XXII. Županijsku smotru mažoretkinja Zagrebačke županije u (subota, 07.06.2025, početak u 15 sati) u Dvorani Srednje strukovne škole Velika Gorica, očekuje se da će sudjelovati najbolji mažoret timovi. Ovo je treća uzastopna smotra u organizaciji PK Barbara uz financijsku potporu Zajednice kulturno umjetničkih udruga Zagrebačker županije. Prije smotre je druženje voditelja mažoret timova.
Velika Gorica, 05.06.2025. Najava Županijska smotra mažoretkinja. Foto: PK Barbara
Velika Gorica, 05.06.2025. Najava Županijska smotra mažoretkinja. Foto: PK Barbara
Velika Gorica, 05.06.2025. Najava Županijska smotra mažoretkinja. Foto: PK Barbara
Tjedan dana kasnije PK Barbara organizira 12. tradicionalnu plesnu reviju ”Barbarice svojoj Mlaki” (subota, 14.06.2025., početak u 18 sati) na otvorenom kod KONZUMA u Velikoj Mlaki.
Velika Gorica, 05.06.2025. Najava Županijska smotra mažoretkinja. Foto: PK Barbara
Velika Gorica, 05.06.2025. Najava Županijska smotra mažoretkinja. Foto: PK Barbara
Velika Gorica, 05.06.2025. Najava Županijska smotra mažoretkinja. Foto: PK Barbara
Dučec kroz sedam dana pripremio izložbu poculica, kazališnu predstavu, tematsku priču o 800. godina Plemenite opčine turopoljske, promociju „Bakinih priča iz Mraclina“, zabavu na otvorenom…
Pred nama su jubilarni, 20. Dani svetog Vida u Mraclinu, koje od 9. do 15. lipnja organizira Kulturno-umjetničko društvo Dučec.
– Vidovi dani započeli su 2006. godine na inicijativu uprave i tadašnjeg predsjednika KUD-a Dučec Vjekoslava Kovačića Kove i od tada svake godine bilježi sve veći broj posjetitelja iz Mraclina, cijelog Turopolja, ali i šire, a u realizaciji sudjeluju sve mraclinske udruge. I ove godine smo pripremili niz kulturnih, zabavnih i sportskih događanja, od vatrogasnog vikenda, izložbe poculica, kazališne predstave, priču o 800. godina Plemenite opčine turopoljske, do zabave na otvorenom – najavio je predsjednik Dučeca Matija Kos, podsjetivši na veliku završnicu – nedjeljno proščejne i svečana sveta misa.
Program obilježavanja zaštitnika Mraclina 9. lipnja u 20 sati otvara kazališna predstava “I to ti je život”, zelinskog amaterskog kazalištea “Zamka“.
lipnja slijedi natjecanje u dječjim igrama na Jančetovom gruntu, a dan kasnije je Izlaganje o „800 godina Plemenite opčine turopoljske” na Zgradi u 20 sati u sklopu čega će biti i postavljena izložba grbova mraclinskih plemenitaša.
lipnja na istome mjestu u organizaciji Društva žena „Anđela Lovreković“, promociju svoje knjige “Bakine priče iz Mraclina”održat će Božica Krznarić uz izložbu KUD-a Čiče „Turopoljska plemenitaška poculica – povijest, sadašnjost i budućnost“ I prikazivanje filma Romane Rožić o izradi poculica.
lipnja od 20 sati u Društvenom domu Mraclin, Tamburaški sastavi Dobre duše, Modra Galica, Alibi, Lajbeki, I Dučecovi tamburaši pozivaju na tamburašku večer “Vjekoslav Kovačić Kova”. Bit će ovo prvi Vidovi bez Vjeke, a njegovi tamburaši će mu se zahvaliti onime što najbolje znaju – pjesmom.
lipnja ispred Vatrogasnog doma „Ivan Galeković – Gale“ u 9 sati kreće dječje vatrogasno natjecanje 10. Memorijal “Tomislav Hrkovec” i Dan otvorenih vrata DVD-a Mraclin, kao I otvaranje sezone malonogometne lige Turopolja I Posavine na „Novj grabi” u 15.30 sati.
lipnja je završnica manifestacije uz Proščejne, procesiju od kapele sv. Vida do Parka u 9.15 sati, svečanu svetu misu u 9.30 sati te završni koncert KUD-a Dučec u Društvenom domu s početkom u 18 sati.
Prošla je godina dana otkako je dokumentarni film “Hassanovi ratovi” prvi put ugledao svjetlo dana. U međuvremenu, priča o čovjeku koji je svoj život stavio na kocku u potrazi za istinom – o novinaru i ratnom reporteru Večernjeg lista, političkom komentatoru Hassanu Haidaru Diabu – dirnula je publiku diljem regije.
Film je već nagrađen s dvije prestižne nagrade, u Vukovaru i Tuzli, a sada se vraća kući – u Veliku Goricu.
Foto: Vukovar film festival
Film redatelja Roberta Bubala i producenta Marija Vukadina ne ostavlja ravnodušnim. “Hassanovi ratovi” nisu samo priča o sukobima Bliskog istoka – oni su priča o unutarnjim borbama čovjeka koji je prošao put od borca s kalašnjikovom do novinara s perom.
Nekada pripadnik Palestinske oslobodilačke organizacije, Hassan je odlučio reći “dosta” ratovi i nasilju. Istupio je iz militantnih struktura, odbacio oružje i istinu stavio ispred svega – čak i vlastite sigurnosti.
Prva od sedam posebnih projekcija održat će se 5. lipnja u 20 sati u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica.
Foto: Vukovar film festival
Danas, Hassan živi u Velikoj Gorici, pod stalnom policijskom zaštitom – zbog prijetnji radikalnih islamista i ruskih agenata, Ipak, ni to ga nije zaustavilo da ustraje u onome što smatra svojom misijom: biti svjedok, prenijeti priču, govoriti ono što drugi šute.
“Hassanovi ratovi” nisu samo dokumentarni film – to je ispovijest, suočavanje, ali i posveta životu ispunjenom rizicima, idealima i neugasivom željom da se u svijetu tame pronađe tračak svjetla. A upravo to svjetlo ponovno dolazi među njegove sugrađane, u grad koji danas naziva svojim domom.
Proživite ovu snažnu, istinitu i duboko ljudsku priču – godinu dana nakon prve projekcije. Jer neke borbe nikad ne prestaju. Ali vrijedi ih ispričati.