Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj u studenome 2025. godine porastao je 1,4 % na godišnjoj razini, ali je u odnosu na listopad pao za 2,2 %, pokazuju najnoviji podaci. Pad je zabilježen unatoč rastu pojedinih segmenata, a najviše se osjetio u prodaji hrane, dok su neprehrambeni proizvodi ublažili ukupni rezultat.

Gledano u odnosu na listopad, sezonski i kalendarski prilagođeni podaci pokazuju da je promet prehrambenih proizvoda pao za 4,3 %, dok je prodaja neprehrambenih proizvoda (bez goriva) smanjena za 3,8 %. Drugim riječima, studeni je za trgovce bio slabiji mjesec nego što se očekivalo na temelju jesenskog zamaha.

S druge strane, u usporedbi sa studenim 2024., ukupna slika je ipak nešto povoljnija. Godišnji rast od 1,4 % nosi prvenstveno segment neprehrambenih proizvoda, čiji je promet porastao za 4,1 %. Istodobno, promet hrane, pića i duhanskih proizvoda pao je za 2,6 %, što pokazuje da rast ne dolazi iz osnovne potrošnje.

Na razini nominalnog prometa, koji je ukupno porastao za 3,0 %, najveći doprinos dali su veliki nespecijalizirani trgovci s pretežno prehrambenom ponudom, prodaja motornih goriva i maziva te ostala nespecijalizirana trgovina neprehrambenim proizvodima. Upravo su ti segmenti pogurali ukupni rezultat prema gore, unatoč slabijem mjesečnom trendu.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede od danas ponovno pokreće mjeru subvencioniranih kredita za poduzetnike u drvoprerađivačkoj industriji i proizvodnji namještaja, kako bi im se olakšao pristup kapitalu i ublažili problemi s likvidnošću, a pojedinačni krediti mogu iznositi i do milijun eura.

Najviši iznos po pojedinom kreditu iznosi do milijun eura, dok se za obrtna sredstva može dobiti najviše 500.000 eura. Rok otplate za investicijske kredite može biti do 10 godina, ovisno o namjeni i strukturi ulaganja, dok se obrtna sredstva odobravaju s rokom otplate do tri godine, piše Poslovni.hr.

Mjera nije novost na tržištu. Već je provedena u dva navrata, 2020. i 2024. godine, a prema dosadašnjim podacima, kroz nju je odobreno ukupno 35 milijuna eura kredita te isplaćeno 2,35 milijuna eura subvencija. I ovaj put poduzetnicima će se subvencionirati kamatna stopa za cijelo trajanje kredita, uz dodatno sufinanciranje premije osiguranja, sve u skladu s pravilima o državnim potporama.

Predsjednik Uprave HBOR-a Hrvoje Čuvalo istaknuo je kako drvoprerađivačka industrija i proizvodnja namještaja imaju snažnu tradiciju i izvozni potencijal. Prema njegovim riječima, cilj mjere je omogućiti poduzetnicima lakši pristup kapitalu potrebnom za modernizaciju proizvodnje, povećanje produktivnosti i jačanje konkurentnosti na međunarodnim tržištima.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić naglasio je da je riječ o nastavku uspješne suradnje s HBOR-om. Dodao je kako se s ukupno pet milijuna eura subvencioniraju kamate i premije osiguranja, čime se poduzetnicima omogućuju povoljniji uvjeti kreditiranja te pomaže u očuvanju likvidnosti i investicijske aktivnosti u ovim, za gospodarstvo važnim, djelatnostima.

U listopadu je prosječna neto plaća po zaposlenom u Hrvatskoj iznosila 1.470 eura, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. To je nominalni rast od 1% u odnosu na rujan, odnosno 0,4% kada se uzme u obzir inflacija. Najviše su plaće primali radnici u zračnom prijevozu, dok su najmanja primanja bila u proizvodnji odjeće.

Bruto plaća u pravnim osobama dosegnula je 2.045 eura, što također predstavlja rast od 1% nominalno i 0,4% realno. Iako prosjek pokazuje blagi napredak, razlike među sektorima i dalje su značajne. U zračnom prijevozu prosječna neto plaća bila je 2.397 eura, dok su radnici u proizvodnji odjeće primili 948 eura. Bruto plaće prate sličan obrazac, od 3.499 eura u zračnom prijevozu do 1.247 eura u proizvodnji odjeće.

U prosjeku su zaposlenici u listopadu radili 181 plaćeni sat, što je 4,6% više nego u rujnu. Najviše su sati odradili radnici u vodenom prijevozu (193 sata), a najmanje oni u socijalnoj skrbi bez smještaja (171 sat).

Medijalna neto plaća, koja bolje odražava tipičnu zaradu, iznosila je 1.281 euro, što je 1,7% više nego u rujnu i 10,4% više nego u listopadu prošle godine. Medijalna bruto plaća bila je 1.747 eura, s rastom od 1,7% u odnosu na prethodni mjesec i 10,9% u odnosu na isti mjesec lani.

Na području Velike Gorice krajem studenog 2025. godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je ukupno 927 nezaposlenih osoba. U odnosu na listopad to je 1,1 % manje, dok je u usporedbi sa studenim prošle godine nezaposlenost niža za 2,6 %. Tijekom studenog s burze rada zaposleno je 103 ljudi.

Najveći broj zaposlenih posao je pronašao u zanimanju prodavača, gdje je tijekom mjeseca zaposleno 11 osoba. Slijede konobari, njih sedam, dok su po tri osobe zaposlene kao administrativni službenici, skladištari, recepcionari, dostavljači, frizeri i vozači taksija.

Istodobno, potražnja za radnicima ostaje visoka. Tijekom studenog poslodavci su Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavili ukupno 184 slobodna radna mjesta. Najviše se tražilo poštara, čak 30, dok je za transportne radnike prijavljeno 15 radnih mjesta. Slijede poštanski šalterski službenici i fasaderi s po 10 oglasa.

Među traženijim zanimanjima su i čuvari (7), odgojitelji predškolske djece, skladištari, kuhari i čistači, svako od tih zanimanja s po šest otvorenih radnih mjesta, dok je za edukacijske rehabilitatore prijavljeno pet slobodnih pozicija. Konobari su se također našli na listi najtraženijih, s pet prijavljenih radnih mjesta.

U organizaciji Grada Velike Gorice i Motus Medije, danas je Poduzetničkom inkubatoru u sklopu konferencije „VG30 – Pogled u budućnost“ održana panel rasprava „Identitet grada: tko smo i kamo idemo?“.

Panelisti, osim gradonačelnika Krešimira Ačkara, bili su prof. dr. sc. Božo Skoko iz Millenium promocije & Sveučilište Algebra Bernays, Maša Ivanov iz agencije Bruketa & Žinić, Ivana Alilović, direktorica TZ Zagrebačke županije i Maja Toth, direktorica TZ Velike Gorice.

Foto: Sanjin Vrbanus

Sudionici su istaknuli urbano-ruralni karakter, tradiciju Turopolja i kvalitetu života kao ključne elemente identiteta.  

Identitet grada nije marketinški projekt. Prije desetak godina bili smo percipirani kao grad u sjeni Zagreba, a danas smo pokretač trendova u Zagrebačkoj županiji. Identitet se gradi dugoročno. Sadržajem, infrastrukturom i ljudima koji ovdje žive – poručio je gradonačelnik.

Foto: Sanjin Vrbanus

Uz činjenicu da je Velika Gorica kolijevka kravate, direktorica Turističke zajednice Maja Toth istaknula je podršku Grada u projektima. 

-Bez te podrške nema ni turističke priče, a mi smo svoj put već odabrali. To je spoj ruralnog i urbanog. Uz centralni urbani dio, imamo i bogatu okolicu grada, sakralno graditeljstvo i cikloturizam, te bogatu povijesnu baštinu – rekla je Toth. 

Foto: Sanjin Vrbanus

-Velika Gorica je grad koji se vrlo brzo širi i to trebaju pratiti turistički sadržaji. Sama činjenica da Plemenita opčina turopoljska ove godine obilježava 800 godina postojanja govori o povijesnom značaju koji treba naglasiti i isticati – smatra direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije, i sama Velikogoričanka. 

Foto: Sanjin Vrbanus