ktc
Povežite se s nama

Moja županija

Kurilovčanki i županijska plaketa za darovanu krv

Do kraja rujna na području županije prikupljeno je preko 9.500 doza krvi

Objavljeno

na

U mjesecu listopadu, u kojem se obilježava Dan dobrovoljnih darivatelja krvi,  tradicionalno se organiziraju svečanosti na kojima se na poseban način odaje priznanje osobama koje su višestruko pristupile činu darivanja krvi, a kod nekih od njih višestrukost se pokazuje i brojkom većom od 100 puta.

Društva Crvenog križa Zagrebačke županije svečanost povodom Dana dobrovoljnih davatelja krvi organiziralo je u općini Dubrava, na kojoj su uručene zahvalnice osobama koje su krv darivale od 35 do 150 puta.

-Ove godine ukupno je 230 darivatelja ostvarilo priznanja, od toga 37 žena i 193 muškaraca. Posebno veseli podatak da se akcijama darivanja priključilo više od 450 novih dobrovoljnih darivatelja krvi – rekao je predsjednik Društva Ivica Cvetković, ne skrivajući ponos uspješnosti prikupljanja doza krvi na području cijele županije.

-Planirani broj doza krvi za županijska Društva Crvenog križa u ovoj godini je 11 tisuća doza, a do kraja rujna prikupljeno ih je preko 9.500. To je pokazatelj da se vrijednost darivanja krvi prepoznaje – dodao je Cvetković.

A prvi korak u darivanju krvi je odluka pojedinca da nekome spasi život, podsjetila je pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Ksenija Čuljak.

-Vi ste ponos Zagrebačke županije jer svojim primjerom podsjećate sve ostale da ljudske vrijednosti nisu zaboravljene i da one žive – poručila je Čuljak.

Plaketu i zahvalnicu za izvanredan uspjeh dobilo je 8 darivatelja: Vladimir Svoboda iz Jastrebarskog i Mato Markiš iz Svetog Ivana Zeline za 150 puta darivanu krv, Branko Markiš iz Svetog Ivana Zeline, Slavko Belko i Krešimir Štajminger iz Vrbovca, te Zvonko Kudelić i Vladimir Loparić iz Zaprešića za 125 puta darovanu krv kao i Velikogoričanka Nevenka Mihanović za 95 puta darivanu krv. Zlatno priznanje dobilo je 17 darivatelja, srebrno priznanje 39 darivatelja, brončano priznanje 111 darivatelja, obiteljske zahvalnice 41 darivatelj te završne zahvalnice 14 darivatelja.

Krv može dati svaka zdrava osoba od 18 do 65 godina, s tim da muškarci mogu pristupiti darivanju četiri puta godišnje s razmakom između davanja od tri mjeseca, a žene tri puta godišnje s razmakom između davanja od četiri mjeseca. Zbog toga zdravstvenog pravila muške osobe imaju u pravilu veći broj darivanja tijekom života.

No, bez obzira na to, Nevenka Mihanović iz Velike Gorice ima impresivnu brojku na svojoj plaketi. Tijekom života je krv darovala čak 95 puta, a prilikom dodjele priznanja od svojeg gradskog društva za darovanu krv, izjavila je kako je prvu dozu krvi darovala na prvoj godini fakulteta.

-Krenulo zbog karata za koncert Bijelog Dugmeta. Bila je to 1978. godina. Tada nas se puno prijavilo i odazvalo darivanju i nakon toga sam i dalje sve do danas nastavila ići. Do sada svega par puta nisam mogla darovati krv, zbog ozljede na ruci i nakon poroda – prisjetila se tada Nevenka, a darivanjem krvi „zarazila“ je i svojeg partnera i sina, koji su također darivatelji krvi.

-Čast je biti domaćinom obilježavanja Dana dobrovoljnih darivatelja krvi – rekao je načelnik općine Dubrava Tomislav Okroša, dodavši kako je i on sam dobrovoljni darivatelj i da se nada da će dosadašnjih 14 darivanja krvi u budućnosti povećati na puno veću brojku.

Podsjetimo, Dan darivatelja krvi u Republici Hrvatskoj obilježava se u spomen na prvu akciju dobrovoljnog davanja krvi održanu 25. listopada 1953. godine u Željezari Sisak u organizaciji Hrvatskog Crvenog križa.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

HOTNEWS

Sisačko-moslavačka županija među najuspješnijima u cjelodnevnoj nastavi: rezultati nadmašili očekivanja

Eksperimentalni program cjelodnevne osnovne škole trenutačno se provodi u ukupno 62 škole diljem Hrvatske.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Sisačko-moslavačka županija

Sisačko-moslavačka županija ubraja se među najuspješnije u Hrvatskoj u provedbi eksperimentalnog modela cjelodnevne škole, koji se već treću godinu provodi u tri osnovnoškolske ustanove.

Riječ je o Osnovnoj školi Jasenovac, Osnovnoj školi Davorina Trstenjaka u Hrvatskoj Kostajnici i Osnovnoj školi Zorke Sever u Popovači, čiji su ravnatelji i učitelji danas u Sisku predstavili dosadašnja iskustva i rezultate provedbe programa. Prezentacija je održana u suradnji sa županijom, uz sudjelovanje predstavnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te župana Ivana Celjaka.

Govoreći o dosadašnjoj realizaciji projekta, župan je naglasio kako je županija u potpunosti ostvarila planirane ciljeve, ali i nadmašila pojedine zadane okvire.

„U potpunosti smo realizirali sve planirane aktivnosti, čak i više od toga. Sjećamo se početaka i svih izazova pri uvođenju programa, ali sada možemo reći da smo bili vrlo uspješni u tome. Sisačko-moslavačka županija, u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih, nastoji osigurati što bolje uvjete za rad u školama, za sve naše učenike i zaposlenike na čemu kontinuirano radimo i dalje. Tom smo se cilju snažno posvetili, od energetske obnove školskih objekata, uređenja kuhinja, pa sve do uvođenja eksperimentalnih programa. U posljednjih nekoliko godina značajno smo ulagali u obrazovanje, a rezultati tih ulaganja već su vidljivi i vraćaju nam se kroz kvalitetniji sustav i bolje uvjete za sve“, istaknuo je župan Celjak.

U proteklih pet godina na području županije izgrađeno je i obnovljeno ukupno 25 školskih objekata, čime se nastoji osigurati ravnomjerna kvaliteta obrazovnih uvjeta bez obzira na lokaciju škole.

„Želimo osigurati kvalitetne uvjete u svakoj školi, bez obzira na mjesto stanovanja, odnosno bilo da se radi o školi koja je u gradu ili u ruralnim područjima. Želimo da svi obrazovni programi budu održivi i dostupni svima. Ulažemo puno truda i energije kako bismo unaprijedili obrazovanje u našoj županiji. Ipak, najveći teret nose naši učitelji i nastavnici, oni su ključ razvoja obrazovanja“, dodao je župan Celjak.

Eksperimentalni program cjelodnevne osnovne škole trenutačno se provodi u ukupno 62 škole diljem Hrvatske. Predviđeno trajanje programa je četiri školske godine, a njegovi rezultati trebali bi poslužiti kao temelj za donošenje odluke o mogućem uvođenju cjelodnevne nastave u sve osnovne škole u zemlji.

Nastavite čitati

Moja županija

Još stignete: Prijavite se za Ružu Zagrebačke županije do 24. travnja

Ovogodišnje izdanje obuhvaća osam različitih kategorija koje pokrivaju širok spektar turističke ponude – od održivih projekata i eno-gastro sadržaja do digitalnih rješenja i organizacije manifestacija.

Objavljeno

na

Objavio/la

Natječaj za četvrto izdanje nagrade „Ruža Zagrebačke županije” ulazi u završnu fazu, a svi zainteresirani imaju vremena za prijavu još do 24. travnja.

Turistička zajednica Zagrebačke županije uputila je poziv svima koji još nisu predali svoje kandidature da to učine prije zatvaranja prijava. Riječ je o priznanju koje se u relativno kratkom razdoblju profiliralo među najvažnije nagrade za kvalitetu i inovativnost u turizmu na području županije.

Osam kategorija i ukupno 16 nagrada

Ovogodišnje izdanje obuhvaća osam različitih kategorija koje pokrivaju širok spektar turističke ponude – od održivih projekata i eno-gastro sadržaja do digitalnih rješenja i organizacije manifestacija. U svakoj kategoriji dodjeljuju se po dvije nagrade, što ukupno čini 16 priznanja.

Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović istaknula je važnost samih prijava i ljudi koji stoje iza njih:
„Svake godine me iznova iznenadi širina i kvaliteta prijava koje pristižu. Iza svake kandidature stoji priča o ljudima koji ulažu energiju, znanje i strast u ono što rade. Pozivam sve koji još razmišljaju o prijavi da ne čekaju zadnji dan jer upravo su ti projekti, ti ljudi i te ideje ono što našu županiju čini destinacijom na koju možemo biti ponosni.”

Prijave se podnose putem online obrasca, a svi detalji o projektu dostupni su ovdje.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Objavljeni pozivi za EU projekte: Zagrebačka županija osigurala 800.000 eura

Pojedinačni korisnik može ostvariti najviše 30.000 eura potpore, a maksimalni iznos koji se može dodijeliti po projektu iznosi 100.000 eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pexels/Pixabay

Gradovima i općinama na području Zagrebačke županije u 2026. godini na raspolaganju je ukupno 800.000 eura potpore za projekte povezane s fondovima Europske unije, raspoređenih kroz dva javna poziva.

Jedan od natječaja odnosi se na financiranje pripreme projektne dokumentacije, za što je izdvojeno 300.000 eura. Lokalnim jedinicama omogućeno je pokrivanje troškova izrade ključnih dokumenata poput glavnog i izvedbenog projekta, studija izvodljivosti, procjene utjecaja na okoliš, tehničkih elaborata te analiza troškova i koristi. Pojedinačni korisnik može ostvariti najviše 30.000 eura potpore.

Drugi javni poziv usmjeren je na sufinanciranje same provedbe projekata koji se financiraju iz europskih programa i fondova. Za tu je svrhu osigurano 500.000 eura, a cilj mjere je pomoći gradovima i općinama u pokrivanju vlastitog financijskog udjela. Maksimalni iznos koji se može dodijeliti po projektu iznosi 100.000 eura.

Natječaji su otvoreni do 30. studenoga 2026. godine, odnosno do trenutka kada se raspoloživa sredstva u potpunosti iskoriste.

Javni poziv za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije nalazi se ovdje.

Javni poziv za sufinanciranje provedbe projekata nalazi se ovdje.

Nastavite čitati

Moja županija

Uz podršku Županije, 825 učenika učilo o Domovinskom ratu iz prve ruke

Zagrebačka županija niz godina njeguje suradnju s braniteljskim udrugama i financijski podržava njihove projekte, a tako i sa samoborskom 151. brigadom koja je osmislila i već nekoliko godina provodi ovaj hvalevrijedan projekt sata povijesti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Ukupno 825 učenika s područja Samobora i Svete Nedelje ove godine sudjeluje u edukativnom programu posvećenom Domovinskom ratu, koji već jedanaestu godinu provodi Udruga branitelja 151. samoborske brigade.

Program je osmišljen kao kombinacija teorijskog i terenskog učenja. Učenici tijekom dvodnevnih aktivnosti posjećuju Spomen sobu branitelja 151. samoborske brigade, a u Centru za mlade Bunker slušaju predavanje koje tradicionalno održava Jakša Raguž, autor monografije o ratnom putu brigade i znanstveni suradnik Hrvatskog instituta za povijest.

Dio edukacije odvija se i izvan učionice. U listopadu učenici odlaze na područje Trokuta kod Novske, gdje se nalazi spomen obilježje poginulim hrvatskim braniteljima sa zapadnoslavonskog ratišta iz 1991. godine. Ondje se upoznaju s vojnim operacijama koje su se odvijale na tom prostoru.

Projekt su podržali predstavnici državne i regionalne vlasti. Među njima je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, dok je Zagrebačku županiju predstavljao zamjenik župana Ervin Kolarec.

„Zagrebačka županija niz godina njeguje suradnju s braniteljskim udrugama i financijski podržava njihove projekte, a tako i sa samoborskom 151. brigadom koja je osmislila i već nekoliko godina provodi ovaj hvalevrijedan projekt sata povijesti“, rekao je Kolarec.

U programu sudjeluju učenici iz više osnovnih i srednjih škola, među kojima su Osnovna škola Milana Šiloboda, Osnovna škola Bogumila Tonija, Osnovna škola Milana Langa, Osnovna škola Samobor, Osnovna škola Rude, Osnovna škola Vladimira Deščaka iz Novaka, Osnovna škola Sveta Nedelja s područnom školom u Strmcu, kao i učenici Gimnazije Antuna Gustava Matoša, Ekonomske, trgovačke i ugostiteljske škole Samobor te Srednje strukovne škole Samobor.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Ružić u Glini i Petrinji: Model organiziranog stanovanja kao alternativa institucionalnoj skrbi

Cilj je smanjiti institucionalizaciju i razvijati oblike života koji kombiniraju samostalnost, ali i sigurnost.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Sisačko-moslavačka županija

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić boravio je u prvom službenom posjetu Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje je s županom Ivanom Celjakom obišao projekte socijalne skrbi u Glini i Petrinji, s fokusom na razvoj organiziranog stanovanja za starije osobe.

U Glini je održan radni sastanak na kojem se razgovaralo o širenju modela organiziranog stanovanja, posebno u ruralnim sredinama, gdje starije osobe često žive same. Cilj je omogućiti im dulji ostanak u vlastitoj zajednici uz dostupnu zdravstvenu i socijalnu podršku.

„Cilj je da starije osobe žive u organiziranom stanovanju u našim županijskim naseljima gdje će im biti dostupne sve potrebne zdravstvene i socijalne usluge. Upravo zato, umirovljeničko smo naselje u Glini izgradili u neposrednoj blizini Doma zdravlja i Doma za starije osobe“, rekao je župan Celjak.

Ministar Ružić istaknuo je kako takav model može biti primjer dobre prakse i izvan Hrvatske jer prati europske smjernice deinstitucionalizacije i omogućuje korisnicima samostalnost uz sigurnost.

„Smatram da je riječ o iznimno dobrom konceptu koji može poslužiti kao primjer u Hrvatskoj, ali i šire. O tome sam već razgovarao i na europskoj razini, jer se ovakvi modeli uklapaju u smjer europskih politika deinstitucionalizacije i razvoja zajedničkih oblika skrbi. Korisnici mogu zadržati visoku razinu samostalnosti, ali istovremeno imati sigurnost i dostupnu pomoć u slučaju potrebe, bilo zdravstvene, socijalne ili druge vrste. Cilj je smanjiti institucionalizaciju i razvijati oblike života koji kombiniraju samostalnost, ali i sigurnost“, rekao je Ružić.

Tijekom posjeta obišli su i Dom za starije osobe u Glini, dok je u Petrinji predstavljen obnovljeni Dom za odrasle osobe, koji će nakon otvorenja imati kapacitet za 92 korisnika, uz proširenje i dodatne sadržaje.

„Uskoro očekujemo otvaranje Doma, a novost je da kapacitet proširujemo za oko 15 korisnika u odnosu na raniji kapacitet. Dodana vrijednost je ugradnja dizala koje prije nije postojalo, imat ćemo prostor koji će se koristiti kao praonica rublja čime ćemo smanjiti troškove Doma, a korisnicima se osigurava viša razina usluge“, dodao je župan.

Na kraju, obiđeno je i umirovljeničko naselje u Petrinji s 57 stambenih jedinica, u kojem trenutno borave osobe čiji su domovi stradali u potresu.

Fotogalerija/Sisačko-moslavačka županija

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno