Povežite se s nama

Vijesti

‘Kupamo se u mrzlom Čiču! Zašto? Zašto što je super ušutkati vlastiti mozak…’

Svako kupanje je prije svega mentalni izazov, a s obzirom da kupanje u hladnoj vodi uzrokuje navalu endorfina, jedna od instantnih posljedica je super raspoloženje, ponekad čak i euforično, objašnjava Marina Drašković zašto su se ona i suprug odlučili početi kupati u jezeru na tri, četiri stupnja

Objavljeno

na

Marina Drašković nekad je bila vrhunska sportašica, državna prvakinja u judu, a danas je majka i supruga. Osim oko obitelji, njezin se svijet vrti i oko pomaganja osobama s invaliditetom. Njihovoj integraciji u društvo, i to kroz omiljeni joj sport. Znate već priču o Judo klubu osoba s invaliditetom Fuji, ispričana je i opjevana već toliko puta, znate možda i koliko je Marina truda uložila u sve to, koliko je njezin klub s godinama narastao, koliko rad Fujija hvale na sve strane…

Prije samo koji dan predstavio je Fuji svoj projekt financiran sredstvima iz EU fondova, klub je dobio 1,2 milijuna kuna, Marina je lijepo objasnila na što će se taj novac potrošiti, kako će još više pomoći osobama s invaliditetom, ali ni sama nije bila ni svjesna što je sve čeka u tom procesu… Posla je puno, toliko da čovjeku dođe da, kao recimo u njezinu slučaju, skoči u hladno jezero!

“Pazi što si želiš, moglo bi ti se i ostvariti. Tako sam si ja jako htjela EU fondove, a nisam niti otprilike imala ideju što to u praksi znači. Inače se smatram osobom koja može podnijeti puno posla, ali danas sam imala žešći trenutak slabosti. Da sam mogla vratiti sve pare, vratila bi ih odmah. Onda sam se sjetila da je hladna voda jedino što mi um smiri odmah sada odmah. Jako mi se nije kupalo, došla sam na plažu i uvjeravala sebe da mi to ne treba. Sami sebi smo najveći protivnici. Ušla sam u vodu i oborila svoj rekord sa sedam minuta na deset minuta. I, što se promijenilo? Teoretski ništa. Isti posao koji sam imala ujutro čeka me i sada. Ali moja percepcija je drugačija. Naš stav je taj koji daje sud o tome koliko je nešto zahtjevno ili teško. Ako pomičeš granice u glavi, mijenjaš i vlastitu percepciju. EU fondovi nakon kupanja? Bitch please, nemrete biti toliko rigidni koliko ja mogu biti uporna”, napisala je Marina na svome Facebooku, a uz to je priložila i video kupanja u Čiču, koje je trenutačno na šest stupnjeva!

– Tako je barem bilo u srijedu, kad smo zadnji put mjerili – kaže nam Marina.

Jučer, danas… Dakle, kupanje u mrzlom Čiču nije “izolirani incident”.

– A ne, nikako. Krenuli smo 4. veljače, tad smo izmjerili da je voda na četiri stupnja, a u međuvremenu sam pokušavala ići na kupanje što sam češće mogla. U početku sam stizala četiri do pet puta tjedno, ali u zadnje par tjedana zbog posla ne stižem tako često. No jednom do dvaput tjedno mi je minimum – otkriva Marina.

I, neće to nikoga pretjerano iznenaditi, nije baš da uživa u svemu tome, u kupanju u “ledu”…

– Dugo mi je trebalo da se odlučim na to jer sam ekstra zimogrozna. I još se nisam navikla, svaki put mi je odvratno teško – govori Marina, a iznad glave se stvara sve više upitnika.

Dobro, pa čemu onda sve ovo?!

– E, to će ti bolje objasniti moj muž – kazala je Marina, pa ipak napravila kratak uvod u opsežno objašnjenje.

– Hladnoća je čest sinonim za neugodu. Međutim, ove zime je za nas poprimila potpuno novu dimenziju, jer hladnoća je pola zdravlja! Marko je s kupanjem u jezeru počeo prošlu jesen, a ja sam mu se pridružila u veljači ove godine. Temperatura jezera je tada bila tri, četiri stupnja. S vremenom je sve više ljudi počelo pokazivati zanimanje za ledeno kupanje pa trenutno imamo grupu od gotovo 15 redovnih kupača! – otkrila je Marina, a onda riječ dala i suprugu.

Marko, suprug, inače je glazbenik, svira klavijature u grupi Pravila igre, a na kupanje u hladnom jezeru gleda gotovo filozofski.

– Svakako je jedna od glavnih inspiracija bio čuveni Nizozemac Wim Hof, čovjek koji zbog svojih nevjerojatnih podviga na ekstremnoj hladnoći nosi nadimak ‘Ledeni čovjek’. On već godinama propovijeda i znanstveno utemeljeno dokazuje brojne korisnosti izlaganja hladnoći. Za sve zainteresirane toplo preporučujemo dokumentarni film o njegovoj metodi ‘Inside Superhuman World of the Iceman’, koji je dostupan na Youtubeu – objašnjava Marko pa nastavlja:

– Svako kupanje je prije svega mentalni izazov, a s obzirom da kupanje u hladnoj vodi uzrokuje navalu endorfina, jedna od instantnih posljedica je super raspoloženje, ponekad čak i euforično. S mentalne strane je super promatrati svoj mozak koji ti govori da to ne možeš, a ti ga ušutkaš i nastaviš po svome, pa dokažeš sam sebi da možeš. Da možeš svaki dan pobijediti sebe, promijeniti vlastitu percepciju i pogurati granice mogućeg i nemogućeg.

Cijela priča, tvrdi ovaj neobični bračni par, ima i značajnu zdravstvenu korist.

– Postoje brojni korisni učinci izlaganja hladnoći, od kojih kao najvažnije mogu izdvojiti poboljšanje cirkulacije, smanjenje upalnih procesa na razini cijelog tijela, blagotvorni stimulativni učinak na imunosni sustav te smanjenje anksioznosti. Možda i najvažniji benefit leži u tome što skok u hladnu vodu našim tijelima, otupjelim od pretjerane osjetilne ugode modernog života, pruža snažan podražaj koji nas može vratiti u doticaj sa iskonskom prirodom, sa snagom koju svi nosimo duboko u sebi. Važno je naglasiti da neoprezno i neodgovorno izlaganje prevelikoj hladnoći nosi ozbiljne rizike, prije svega rizik od pothlađenja ili hipotermije, koji mogu završiti i fatalno. Stoga preporučujemo oprez i postepenost u doziranju, naročito za početnike – kazao je Marko.

Eto, objašnjenje je temeljito i opsežno, a poziv da im se priključe svi zainteresirani je otvoren…

– Najbolja je ideja uvesti svakodnevnu rutinu tuširanja najhladnijom vodom koju možete podnijeti i na taj način polako dozvoliti tijelu da se navikne na hladnoću u vrlo kontroliranim uvjetima. S vremenom se onda može pristupiti kupanju u hladnom jezeru, po mogućnosti u društvu onih koji već imaju iskustva s takvom vrstom kupanja – zaključili su Marina i Marko.

Dakle, tko u ovome svemu može pronaći sebe, vrijeme je da se krene. Prvo hladno tuširanje, a onda Čiče. Prije nego se voda ugrije, a i to će se uskoro dogoditi. Na užas društva koje uživa u hladnoći..

Vijesti

Ne, vaše dijete nije promijenilo broj! Novi pokušaj prijevare

Pozivamo građane da budu oprezni s porukama koje dolaze s nepoznatih brojeva.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Kako smo upozoravali i prije, opet je u toku pokušaj prijevare putem SMS poruka.

„Bok mama, ovo je moj novi broj telefona”. Uz tekst poruke priložena je i internetska poveznica koja vodi na lažnu WhatsApp stranicu.

Riječ je o novoj vrsti prijevare poznatoj kao Smishing, koja predstavlja kombinaciju SMS-a i Phishinga, metode krađe identiteta. Napad se temelji na društvenom inženjeringu, odnosno manipulaciji primatelja poruke kako bi se naveo na otkrivanje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka.

Pozivamo građane da budu oprezni s porukama koje dolaze s nepoznatih brojeva te da nikada ne otvaraju sumnjive poveznice. U slučaju sumnje na prijevaru, preporučuje se prijava policiji ili nadležnim institucijama.

S obzirom na sve učestalije digitalne prijevare, važno je ostati oprezan i ne nasjedati na manipulativne poruke koje iskorištavaju povjerenje i emocije korisnika. Jedini siguran način zaštite jest provjera informacija i izbjegavanje interakcije s neprovjerenim izvorima.

Nastavite čitati

Vijesti

Općina Orle sufinancira izlete za osnovnoškolce, do 120 eura po učeniku!

Sufinanciranje obuhvaća dva ključna izleta za osnovnoškolce.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Općina Orle/Facebook

Općina Orle donijela je odluku o sufinanciranju izleta za osnovnoškolce s područja općine, olakšavajući roditeljima troškove odlaska djece na „Školu u prirodi” i maturalac. Odluku je 1. travnja 2025. donio načelnik Općine Orle Ervin Vujica, a ukupno se iz proračuna izdvaja 4360 eura.

Sufinanciranje obuhvaća dva ključna izleta za osnovnoškolce. Za „Školu u prirodi”, koja će trajati od 2. do 5. lipnja 2025. u Dramlju, Općina Orle osigurava 100 eura po učeniku, što ukupno iznosi 1600 eura. Maturalno putovanje, planirano od 9. do 12. rujna 2025. u organizaciji agencije EUROASAP, sufinancira se sa 120 eura po učeniku, uz ukupni iznos potpore od 2760 eura.

Nastavite čitati

Sport

Pozdrav sa stadiona: Vrata koja se ne javljaju, teren kao tepih i bauštela pod istokom

Radovi su na Gradskom stadionu u punom tijeku: na terenu radi i gradi trener Carević s igračima, uz rub igrališta rade i planiraju ljudi iz škole nogometa, ispod tribine se postavlja keramika, a teren se uređuje i kosi. I sve to iza jednih neobičnih vrata…

Objavljeno

na

Objavio/la

Budući da proljeću očito još nitko nije javio da je stiglo, jer ovih se dana baš i ne ponaša u skladu sa svojom reputacijom, slabo smo se u posljednje vrijeme mogli nauživati sunca. Ovog četvrtka ipak se pojavljivalo, pa se logičnom činila odluka provjeriti što se događa u dijelu grada u kojem vlada – zelenilo. Odnosno, na našem Gradskom stadionu…

I već po dolasku sve govori da su ovdje radovi u tijeku. Gdje god pogledaš, kamo god se okreneš. Na prvom pomoćnom terenu svoje je odrađivala prva momčad, trener Carević i njegov stožer nisu pretjerivali s naporima dan uoči Varaždina, ali svejedno se žestoko radilo. Svoje su dotad već odradili i klinci, nakon čega su se treneri iz škole nogometa okupili na kavi kod Peveca i zadržali u analizi aktualnog trenutka.

Kavu kuha i na stol donosi vedeta NK Vrbovca, srednji Pevecom sin Đuka, koji se usput bavi i tehnološkim iskoracima.

– Stari moj, dokle smo mi došli… – gunđa “Brozović z Kozjače” dok uzima mobitel u ruke i gleda prema vratima ograde.

– Evo, upravo sam nazvao vrata! Evo, imam broj upisan u imenik, lijepo piše “vrata”, ja nazovem i ona se otvore – objašnjava Đuka situaciju u kojoj se našao otkad su zamijenjena vrata na ulasku u kompleks stadiona.

Doduše, dotična vrata nisu baš raspoložena za priču, u slušalicu se čuje samo “korisnik ne može odgovoriti na vaš poziv”, ali zato rade. I otvaraju se brzo i lako, elegantno i šutke. Dovoljno je upisati svoj broj mobitela u sustav i svaki sljedeći poziv širom otvara vrata…

Nedaleko od omiljenoga gradskog nogometnog okupljališta odvija se i druga vrsta posla, i to ispod istočne tribine. Građevinski radovi su ovih dana znali biti i bučni, ali tako to i izgleda kad se radi punom parom. Za početak se uređuju sanitarni čvorovi, uređivat će se i dnevni boravak za igrače, a u sljedećoj fazi i restoran za zajedničke obroke, uredski prostori… Planovi su veliki i ozbiljni, radi se vrlo konkretno i ozbiljno, a ništa drukčije nije ni nekoliko desetaka metara dalje, na samom terenu.

Odmah nakon utakmice protiv Slaven Belupa, a bilo je to još 5. ožujka, krenuli su radovi na sanaciji travnjaka, koji je bio u jako lošem stanju. Nepunih mjesec dana poslije slika je potpuno drukčija.

Proces ide tako da se dijelovi na kojima trave nije bilo, ili je nije bilo dovoljno, doslovno izrežu iz travnjaka. Iskopaju se i pripreme, zemlja se vadi i radi se odgovarajuća podloga, na što dolazi nova trava, koja je naručena od specijalizirane tvrtke. Nakon što se to odradi, potrebna su dva do tri tjedna da trava “odleži” i da se u potpunosti primi. Od početka radova prošla su gotovo četiri tjedna, a to se i vidi.

– Teren je sad top! – zadovoljni su i dečki koji rade na održavanju travnjaka.

Kosilica je u pogonu, jer trava je ponovno gusta i kvalitetna, a to i ne čudi s obzirom na vremenske prilike. Podsijano je dodatnih 150 kilograma trave po cijelome terenu i taman nakon toga krenule su obilne kiše, što je u kombinaciji s povremenim pojavljivanjima sunca bilo sjajno za bujanje vegetacije. Kad se spoji puno vlage i toplije vrijeme, znat će oni koji imaju dvorišta, trava “ludo” raste…

Slijedom svega toga, travnjak će utakmicu protiv Istre 1961 sljedećeg vikenda, cijelih pet tjedana nakon sanacije, biti nešto potpuno drugo od onoga što smo imali dosad. Pa će valjda prestati i priče o “livadi” i “krumpirištu” u Velikoj Gorici. Kad se teren pripremi za utakmicu, bit će to potpuno drukčiji vizualni dojam, ali još je važnije da će teren biti idealan za nogomet.

Vidjevši sve to, sjećajući se ne tako davne prošlosti, sa stadiona smo mogli otići zadovoljni. I preostalo je odraditi samo još jedno.

– Ej, Pevi, odoh ja, daj samo nazovi vrata!

– Evo, opet se ne javljaju… – progunđao je Đuka, ali svejedno su se i ovoga puta širom otvorila.

Nastavite čitati

Vijesti

FOTO Stiže zelenilo u dvorište OŠ Eugena Kvaternika

Sadnice stabala sade se i u školskom dvorištu Osnovne škole Jurja Habdelića.

Objavljeno

na

Objavio/la

Djelatnici VG Komunalca iskoristili su sunčan dan za nastavak ozelenjavanja grada novim sadnicama stabala.

Na red je došla Školska ulica, i to dvorište Osnovne škole Eugena Kvaternika, gdje je započela sadnja novih sadnica stabala, uz vez postojeća vremešna crnogorična stabla, a nove sadnice stižu i u školsko dvorište Osnovne škole Jurja Habdelića. Tako će okoliš ove dvije goričke škole dobiti više od 120 sadnica stabala.

Tijekom idućeg tjedna posadit će se još stotinjak stabala u dvorištu Osnovne škole Nikole Hribara i Osnovne škole Vukovina, dok tridesetak novih stabala već krasi dvorište OŠ Eugena Kumičića. 

Ova nova zasađena stabla osim što će okoliš škole učiniti ljepšim, pridonijet će da učenicima boravak na otvorenom bude ugodniji za druženje i igru. Na ovaj način pokazujemo mladim generacijama koliko je važna briga o okolišu te im želimo stvoriti osjećaj odgovornosti prema prirodi. Do sad smo u gradu posadili više od 3 tisuće stabala, a istim tempom nastavit ćemo i dalje kako bi naš grad učinili ljepšim i ekološki održivijim – poručio je gradonačelnik, koji je danas zajedno s djelatnicima VG Komunalca prionuo sadnji.

Također, Grad Velika Gorica u sklopu projekta ‘Zeleni laboratorij’ za goričke osnovnoškolce organizira edukaciju vezanu uz sadnju stabala, a na kojoj će naučiti sve o ekološkim koristima stabala i njihovoj vrijednosti u gradskim sredinama. 

Podsjetimo kako je planiranje zelene infrastrukture u gradskim središtima izuzetno važno radi podizanje kvalitete života stanovnika jer postiže ravnotežu između urbanog i zelenog prostora.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Obnovljen školski trg srednjoškolskog centra

Investiciju je s 925 tisuća eura u cijelosti financirala Zagrebačka županija.

Objavljeno

na

Završeni su radovi na preuređenju trga ispred srednjoškolskog centra u Velikoj Gorici u kojoj djeluju tri srednje škole; Srednja strukovna i Ekonomska škola te Gimnazija Velika Gorica, a investiciju je s 925 tisuća eura u cijelosti financirala Zagrebačka županija. Školski trg danas je u društvu gradonačelnika Krešimira Ačkara te ravnatelja i ravnateljica škola, obišao zamjenik župana Ervin Kolarec.

–Zagrebačka županija imala je u ovom srednjoškolskom centru tri faze investicije. Prva faza bila je energetska obnova zgrade koja je završila 2021. godine, druga faza je izgradnja Regionalnog centra kompetentnosti u strukovnom obrazovanju u strojarstvu – Industrija 4.0 čiji je nositelj bila Srednja strukovna škola Velika Gorica a radovi su vrijedni 15,5 milijuna eura. Treća faza je investicija u uređenje ovog školskog trga za koji vjerujem da će biti omiljeno mjesto školarcima te novo mjesto okupljanja za društveni život grada Velike Gorice – rekao je Kolarec.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Ravnatelj Srednje strukovne škole Miroslav Antolčić ističe kako školarci rado provode vrijeme školskog odmora upravo na otvorenom, na novom školskom trgu.

–Ovaj projekt se sastoji od dvije faze. Prva je bila rekonstrukcija a druga faza uređenje trga, od hortikulture, urbanog namještaja i rasvjete. Time smo dobili moderan i funkcionalan prostor. Mogu reći da je već sada postalo omiljeno mjesto gdje se učenici druže prije i nakon škole, a za vrijeme odmora cijeli trg je u potpunosti ispunjen našim učenicima – rekao je Antolčić.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Suradnju Županije s Gradom Velikom Goricom na nekoliko velikih projekata pohvalio je gradonačelnik Ačkar.

–Zahvaljujem se i ravnatelju Miroslavu i ravnateljicama Brankici i Vesni na suradnji, te zamjeniku Kolarecu i Zagrebačkoj županiji na podršci da se realizira ovaj projekt uređenja, što su prepoznali važnost da u centru grada imamo ovako lijepo uređen objekt i školski trg. Veselim se i daljnjim projektima koje Grad realizira u suradnji sa Županijom, poput energetske obnove zgrade Doma zdravlja Zagrebačke županije – Ispostave u Velikoj Gorici kao i izgradnji Doma za starije u našem gradu – istaknuo je Ačkar.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Dodajmo kako je Zagrebačka županija za energetsku obnovu zgrade Doma zdravlja osigurala oko 3 milijuna eura, te 3 milijuna eura za realizaciju projekta izgradnje Doma za starije u Velikoj Gorici.

FOTO GALERIJA:

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Reporter 446 - 20.03.2025.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.