Kultura
Kultura na bregima: Učitelj, župnik i 40 entuzijasta upravo stvaraju kazališnu povijest u Kravarskom
‘Teška vremena’ naziv je kazališne predstave koja će otkriti nepoznate detalje o vremenima kada su časni i pošteni ljudi ubijani zbog svoje vjere. No, priča o stvaranju ove predstave zato je puna pozitivnih detalja i u moru loših vijesti kojima smo okruženi, samim time je još inspirativnija. Uvjerite se i sami!
U Kravarskom, mjestu koje nikada u svojoj povijesti nije imalo kazališta, pa ni pučkog, upravo se priprema jedna velika predstava! Otkrio nam je to Stjepan Kolarec, autor scenarija i redatelj predstave pod nazivom ‘Teška vremena’, inače učitelj defektolog u Centru za odgoj i obrazovanje Velika Gorica. U središtu priče je život i mučenička smrt mladog svećenika Stjepana Povoljnjaka, Iako je priča teška, puno je pozitivnih detalja vezano uz stvaranje ove predstave, koja će zasigurno pokrenuti kulturu na bregima. Stoga smo se rado uputili do susjedne nam općine, gdje nas je pri dolasku na jednu od prvih proba ugodno iznenadio veliki broj okupljenih glumačkih entuzijasta, baš svih dobi, kao i sjajna energija koja je ispunila dvoranu.
Foto: U stvaranju predstave sudjeluje 40-tak entuzijasta, svih dobi
Foto: Najveći dio ekipe je iz Kravarskog i okolnih sela, ali u ansamblu su i glumci amateri iz Mičevca i V.Gorice
– Cijeli scenarij, koji sam pisao u suradnji sa suprugom Biserkom, temeljen je na povijesnim zapisima, stručnoj literaturi, svjedočanstvima. Imamo četrdesetak uloga, svi su amateri, većinom bez ikakvog glumačkog iskustva i svih dobi, od djece iz naše osnovne škole, tu su i srednjoškolci, naši penzioneri. Od bitnijih uloga to su uloga svećenika Stjepana kojeg glumi Mario Špišić, zatim Anka Petrac i Barbara Ivanjko koje glume Katu i Maru, a svojim likovima pronose priču od početka do kraja. Treći vrlo bitni glumac je Josip Jerleković koji glumi komesara i druga Orla. To su dva negativna lika, uloge su vrlo zahtjevne, s puno teksta. ali unatoč tome to Josip briljantno glumi. Od ostalih uloga tu su roditelji, kumovi na krštenju, učiteljica, prvi i četvrti razred pučke škole, mlada žena, čovjek u gradskoj odjeći, prosvjednici na skupu, njemački i čerkeski vojnici sa svojim časnicima, drugarica Lisica, drugovi Sova, Jastreb, Jazavac i Vuk, mladi pred crkvom, dva partizana i partizanka, učitelj Lesić, Bara, seljanka iz Odre, poštar, svećenik Franjo Genc, zarobljeni muškarci, djevojka, starija žena, dva domaća udbaša i to bi bilo to – otkriva nam Kolarec.
Foto: Glumci-amateri ozbiljno su se primili posla i ne propuštaju probe
Foto: Vlč. Hrvoje Zovko inicijator predstave i Stjepan Kolarec redatelj i scenarist/G.Kiš, Cityportal.hr
Predstava ‘Teška vremena’ opisuje život u tom kraju od 1919. do 1946. godine. Svećenik Povoljnjak je u Kravarskom i rođen, školovao se u Klasičnoj gimnaziji i završio Bogoslovni fakultet u Zagrebu, a za svećenika se zaredio 1944. godine. Nažalost, mučki je ubijen 1946.godine od strane UDBE prilikom odlaska na službu u Odru.
– Kratko vrijeme je kao svećenik bio i u Kravarskom, gdje je vodio Katoličku akciju. To je bio pokret za širenje vjere u svim slojevima, posebno su ga podržavali mladi. No, nakon Drugog svjetskog rata to je bilo jako opasno, pa su brojni svećenici tada izgubili živote. U Kravarskom se u svibnju održavaju i ‘Dani Stjepana Povoljnjaka’, ove godine po peti put, a tada ćemo održati i premijeru – ispričao nam je autor predstave.
Foto: ‘Teška vremena’ otkrit će i neke nepoznate detalje o životu u Kravarskom
Otkrio nam je još neke detalje iz predstave.
– U predstavi se obrađuju i druge istinite teme, poput dolaska Čerkeza kad su pohvatali sve muškarce od 16 do 66 godina, pa su ih prvo deportirali u Sisak i nakon toga u Njemačku na rad. Također, kada je 1928. godine u Beogradu ubijen Stjepan Radić, pa iako je u Kravarskom zbog toga bio prosvjed nigdje nije zapisano, pa je i ovo prilika da se to promijeni – otkriva nam Kolarec.
Foto: Podrška je stigla i s mladim snagama KUD-a Mičevec
Kako im ne bismo uzeli previše vremena od probe, kratko smo popričali i s pojedinim glumcima.
Mario Špišić, 20-godišnjak iz Donjeg Hruševca, nositelj je glavne uloge, a inače radi kao poštar u Kravarskom.
– Malo sam nešto glumio u školskim danima, pa sam se ispočetka dvoumio, ali me Stjepan nagovorio i sad mi nije nimalo žao. Jako zanimljiv tekst, odlična je ekipa, sjajna atmosfera, svi se poznajemo, dobra je organizacija. Iskreno ni sam nisam znao puno o našem svećeniku Stjepanu Povoljnjaku i ovo je prilika puno više saznati više o čovjeku koji je dao život za vjeru i ovo mjesto – rekao nam je Mario.
Foto: Mladog svećenika Stjepana Povoljnjaka utjelovit će Mario Špišić iz Donjeg Hruševca/G.Kiš, Cityportal.hr
Foto: Mario inače radi kao poštar u Kravarskom, a odmah pokraj njega svoj tekst vježba i Vlado Štarkelj koji će se također prvi put u životu okušati u glumi
Među okupljenima smo zamijetili i jedno dobro poznato lice diljem našeg kraja, poznatog ljubitelja oldtimera, Vladimira Štarkelja, koji će se i sam prvi put u životu okušati i na ‘daskama koje život znače’. Sa sobom je poveo i mlade članove KUD-a Mičevec.
– Sama predstava uprizoruje istiniti događaja i na poziv Stjepana Kolarca to me zainteresiralo, imam i potrebne kostime, a sa mnom su došli i krasni dečki iz našeg KUD-a Mičevec. Na početku smo uvježbavanja, nikad prije nisam glumio i prilično je uzbudljivo. Nek’ se profesionalci ne ljute na nas, mi smo amateri, samo si pokušavamo uljepšati život i na ovaj način i stvoriti kulturno ozračje. Stjepan je pokrenuo nešto što bi mogli imati veliku važnost za ovaj kraj, da se malo više pažnje posveti Kravarskom u javnosti. Kao ljubitelj povijesti mogu reći kako je u ovoj predstavi puno interesantnih stvari i treba ih ispričati i prikazati novim generacijama koje će to nakon nas nastaviti. Nadam se da ćemo svoj posao ovdje kao glumci dobro odraditi – ispričao nam je Štarkelj.
Jakov, Aleksander, Ivan Gabrijel i Viktor, svi redom srednjoškolci i članovi KUD-a Mičevec, rado su se odazvali pozivu svog voditelja Štarkelja, za koje kažu kako ga ne doživljavaju kao velikog šefa, nego više kao velikog prijatelja.
– Nemamo baš glumačkog, ali imamo dosta scenskog iskustva, plešemo i sviramo u našem KUD-u. U predstavi koja se događa i za vrijeme Drugog svjetskog rata glumimo Nijemce i Čerkeze koji dolaze u Kravarsko i po kućama traže skrivene partizane i domobrane – ispričali su nam dečki iz Mičevca te dodaju kako će im se pridružiti još nekoliko prijatelja.
Među najiskusnijim glumačkim amaterima svakako su članovi i inače vrlo aktivne Udruge umirovljenika Općine Kravarsko.
– Mi pri udruzi imamo dramsku skupinu i već tri predstave, a jedna od njih, ‘Časki ljubavi i mržnje’, je također inspirirala Štefa za ovaj scenarij. Mislim da moramo dati svoj doprinos, jer to što se dogodilo u našem kraju bilo je prikrivano. Sjećam se razgovora naših djedova i baka, moralo se u tajnosti pričati o Povoljnjaku i drugima, u to vrijeme su brojni pošteni, časni ljudi izgubili život samo zbog vjere. Zato je i naziv predstave baš znakovit i vrlo istinit, zbilja su to bila teška vremena – ispričao nam je Josip Popović, predsjednik udruge.
Foto: Velečasni Zovko rado prati probe kazališne predstave ‘Teška vremena’/G.Kiš, Cityportal.hr
Jedan od inicijatora čitave priče je i velečasni Hrvoje Zovko, koji je došao prošle godine iz Sisačke biskupije na mjesto župnika Župe Uzvišenja Svetog Križa, a i sam ima glumački angažman u ovoj predstavi.
– Ovaj događaj je zasigurno značajan jer ne želimo da se zaboravi žrtva svećenika Stjepana Povoljnjaka koji je rodom iz Kravarskog, gdje je i živio. Ljudi su se ovdje okupili kako bi iskoristili svoje talente i stvorili nešto što je za nas važno. Prikupili smo i arhivsku građu i nove podatke, spontano se rodila ideja za pisanjem scenarija, koji je Stjepan napisao na 42 stranice. Istog dana kada smo oglasili da tražimo ljude koji bi glumili iste večeri su se ljudi odazvali. Svatko se uključuje kako može, puno je tu posla i iza scene, a uključili su se ljudi i iz okolnih sela, iz Mičevca, pa i iz Velike Gorice – ispričao nam je župnik Zovko.
Također ističe još jednu vrlo značajnu činjenicu koju će ova predstava prikazati.
– Život svećenika Povoljnjaka je posebno značajno gledati iz perspektive 21. stoljeća. Jer kad danas vidimo ljude od 20-tak, 30 godina, koji nemaju nekog cilja i ne znaju što bi sa sobom, i tu u ovoj priči pred sobom imamo njegov primjer, koji je u 27-moj godini za ideal dao svoj život. Ja danas kao svećenik mogu slobodno govoriti o vjeri i Isusu Kristu, i preko ceste svakoga glasno pozdraviti sa ‘Hvaljen Isus i Marija !’, dok se on morao okretati i gledati prati li ga netko, a jednom prilikom je tako i mučenički ubijen – ističe župnik.
Foto: Ekipi uvelike pomaže i veliko glumačko iskustvo članica i članova Udruge umirovljenika Općine Kravarsko
I dok se pozdravljamo s ovim društvom pozitivnih i kreativnih ljudi, glavni organizator i redatelj upućuje jednu molbu, ali i zahvale.
– Tu je još puno ljudi koji se uključuju i koji nam pomažu. Od početka je uz nas na svaki mogući način Vlado Štarkelj, stižu nam i prvi sponzori, tako da smo riješili izradu plakata, no taj sponzor želi ostati anoniman. Eugen Čičković iz Odre i ‘Fides Interijeri’ nam donira izradu svih potrebnih kulisa, na čemu smo mu iznimno zahvalni. Pa bih ovim putem pozvao i sve druge koji se mogu i žele uključiti u ovu našu priču da to i učine – pozova Kolarec.
Ovo je, čini se, tek početak jednog kulturološkog procvata Kravarskog, jer autor predstave ima puno planova u tom smjeru.
– U planu mi je sad osnovati i udrugu za kreativni izražaj, koja bi organizirala i amatersko kazalište u Kravarskom, a zvat će se upravo po Stjepanu Povoljnjaku, čija me životna priča inspirirala na pisanje prvog scenarija. Već je i drugi u nastanku, ovog puta riječ je o komediji. Također ću pozvati sve ljude ovog kraja koji nešto pišu da mi se pridruže u udruzi, da stvaramo predstave domaćih autora, dječje priče, bajke, basne, povijesne sadržaje – rekao nam je završno Stjepan Kolarec.
Mi ćemo i dalje pratiti nastanak ove lijepe priče s naših brega, jer u moru ne baš tako lijepih vijesti kojima smo svakodnevno ‘bombardirani’, ovakve pozitivne su nekako još inspirativnije.
Foto: Svoje uloge u predstavi imaju i učenici OŠ Slavka Kolara
Naslovnica i fotografije u članku: G.Kiš, Cityportal.hr
Kultura
Galerija Trumbetaš poziva neafirmirane izlagatelje
Natječaj otvoren za manje poznate likovnjake – iskoristite priliku!
Kultura
Županijska smotra folklora – Buševec ide na državne susrete!
Tročlani žiri najbolju ocjenu dao je Ogranku seljačke sloge Buševec za koreografiju pod nazivom „Ribica mi plava“ – Međimurje.
U organizaciji Hrvatskog sabora kulture i uz domaćinstvo Ogranka Seljačke sloge Buševec održana je 25. Županijska smotra koreografiranog folklora.
Dvoranom Gorica Pučkog otvorenog učilišta u Velikoj Gorici, orile su se pjesme i plesovi iz svih krajeva Hrvatske, čime su društva s područja Zagrebačke županije pokazale, ne samo da njeguju lokalno tradicijsko nasljeđe, već su izuzetni i u prezentaciji drugih hrvatskih narječja.
Foto: Sanjin Vrbanus
Sudionike i goste u ime Grada Velike Gorice pozdravila je vijećnica Gradskog vijeća Zlatica Krznarić, inače dugogodišnja kulturna djelatnica iz Donje Lomnice.
– Grad Velika Gorica prepoznat je kao dobar domaćin svima, pa tako i našim dragim folklorašima iz svih dijelova županije. Veseli nas da imamo ovakav festival folklora u našem gradu, da naša županija pokaže s kojim bogatstvom raspolaže – rekla je Krznarić i poželjela sudionicima uspješnu večer na pozornici.
Foto: Sanjin Vrbanus
Tako je Smotru otvorio FA Sveta Nedelja s koreografijom “Kre Mure, globoke vode” iz Sjevernog Međimurja, nakon čega se dugoselski KUD Preporod predstavio koreografijom “Žnjačice pred ižum” iz Zagrebačkog prigorja, KUD Sveta Jana iz Gorice Svetojanske odlučio se za “Homou balo – linđo”, tradicionalnu koreografiju karakterističnu za dubrovačko područje, a članovi KUD-a Stupnik za bilogorsku koreografiju “Alaj nam se kolo razigralo”.
KUD Stari grad Lukavec ostao je “svoj na svome” i izveo koreografiju turopoljsku pjesme ”Selo moje.”
KUD Bratinečko srce iz Bratine podsjetilo je na svoj kraj koreografijom “Da ja imam kola okovana”, folkloraši iz Križa koreografijom su dočarali obližnju Moslavinu dok su domaćini, OSS Buševec Smotru zatvorili s koreografijom pod nazivom “Ribica mi plava” – Međimurje.
Foto: Sanjin Vrbanus
Županijska Smotra održana je pod pokroviteljstvom Zajednice Kulturno umjetničkih udruga Zagrebačke županije.
– Ova Smotra pokazala je kvalitetu naših društava koja njeguju folklorni izričaj i glazbeno nasljeđe svih krajeva Hrvatske, tako da time zaista možemo biti ponosni. Folkloraši su promotori Zagrebačke županije, gdje god da nastupaju, čime ističu naš identitet. Vjerujem da će pobjednici Smotre također biti uspješni i na Susretima Hrvatskih folklornih ansambala – poručio je, u ime Zagrebačke županije, zamjenik župana Ervin Kolarec.
Dodajmo kako je tročlani žiri u sastavu Irena Miholić, Katarina Bušić i Tvrtko Zebec najbolju ocjenu dao Ogranku seljačke sloge Buševec i poslao ih, kao predstavnike Zagrebačke županije, na 32. Susrete Hrvatskih folklornih ansambala koji će se održati u Čakovcu. Čestitamo!
Foto: OSS Buševec
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
FOTO galerija:
Kultura
2. Velikogorički salon uz performans umjetnice Ane Katulić
Velikogoričanka će u sklopu skupne izložbe 12 umjetnika u Galeriji Galženica izvesti performans „Ekologija uma / Ecology of the Mind”.
U Galeriji Galženica, u sklopu skorašnjeg zatvaranja skupne izložbe 2. Velikogorički salon pod nazivom „Košmari ustraju, ali ustrajemo i mi!” , 04. srpnja u 19 sati održava se besplatno vodstvo izložbom za građane Jozefina Ćurković, autorica i kustosica izložbe, te performans velikogoričke izvedbene umjetnice Ane Katulić „Ekologija uma / Ecology of the Mind”.
- O izložbi: Velikogorički salon, trijenalna manifestacija vizualnih umjetnika/ca, ove godine predstavila je svoje drugo izdanje prema kustoskoj koncepciji Jozefine Ćurković „The horrors persist, but so do we!” / „Košmari ustraju, ali ustrajemo i mi!”. Izložba donosi radove 12 vizualnih umjetnika/ca: Nataše Devčić, Marijane Stanić, Marije Lovrić Rajačić, Hane Hanak, Martine Miholić, Ane Katulić, Tare Stanić, Sare Pukanić, Mateja Vukovića, Željke Kaurić, Mirne Nestić i Mihaela Frančića.
Izložba se fokusira na nelagodna afektivna, ali i difuzna osjećajna stanja u kojima popuštamo vlastitim slabostima. Pitanja od kojih polazi su kako, zašto i kada zapadamo u područje „niske frekvencije”? Kako se odnosimo prema tim porivima: udovoljavamo li im, potiskujemo ih ili strateški kontroliramo i zašto? Mogu li, primjerice, ponašanja poput tračanja, opsesivnog praćenja i kratkotrajno nekontrolirano ugađanje za pojedince imati iscjeliteljski učinak? Do koje nam je mjere (i je li uopće) prihvatljiva ideja da je put do samoostvarenja djelomično popločen narcisoidnim preuzimanjem „glavne uloge” nauštrb svih koji nam se nađu na putu? Nadalje, mijenja li se naše poimanje ideja empatije, solidarnosti, srama (osobnog, društvenog, klasnog), susramlja, zavisti, samosažaljenja, tjeskobe? Naposljetku, je li čežnja za dekadentnim i neprimjerenim prijeteći simptom društvene apatije ili je pak strategija pregovaranja sa stvarnošću čiji je cilj učiniti je manje negativnom?
- O performansu: Olga Vidačević probudila se jednog jutra ne znajući tko je. Sjela je za računalo, izguglala vlastito ime – ali ništa nije pronašla. Ne postoji. Ili možda postoji – u nečijoj glavi? Je li ona umjetna tvorevina? Ili umjetnica? Olga Vidačević ponekad sama sebi govori na engleskom, ponekad na hrvatskom. Često naglas izgovara koliko je sati, koja je temperatura i kolika je vlažnost zraka. Izmišlja poslovice, razvija metode, pjevuši pop pjesme i promatra muhe u letu. „Ekologija uma / Ecology of the Mind” istražuje međuovisnost elemenata koji oblikuju naš misaoni okoliš, s naglaskom na odnosu svjesnog i nesvjesnog, na procesima koji se odvijaju u stanjima između sna i budnosti. Metodologija rada temelji se na autoričinu bilježenju prvih jutarnjih misli i rečenica, koje kroz izmišljenu personu Olge Vidačević, pokušava racionalizirati, očuvati ih i pročistiti mentalni i fizički prostor od suvišnosti. U tom procesu brišu se granice između stvaralačkog impulsa i ludila i postavlja pitanje: je li ih ikad moguće jasno razlučiti. Gdje je granica stvaranja i gubitka kontrole? Kako oponašanjem i razumijevanjem naše podsvijesti možemo održavati mentalnu higijenu i stvoriti prostor za nove ideje i kreacije?
(Foto: Ana Vuko)
Kultura
Bliži se 25. Smotra koreografiranog folklora Zagrebačke županije
Folklorna društva provest će nas cijelom Lijepom našom!
Kultura
FOTO Čičko Ivanje po 20. put – pozornica spojila folklor nekoliko naroda
Novo Čiče goste dočekalo sa šaranom na rašljama, kotlovinom i gulašom
Zaštitnika Novog Čiča, Svetog Ivana Krstitelja, mještani slave kroz nekoliko dana, a centralno događanje, na prostoru Etno naselja Novo Čiče, bila je jučerašnja jubilarna, 20. Međunarodna smotra folklora.
U organizaciji KUD-a Novo Čiče i uz pomoć lokalnih ostalih udruga, sponzora, Grada Velike Gorice i Zagrebačke županije u ovo mjesto je pristiglo 300 folkloraša, iz Slovenije, Srbije, BiH i naše Hrvatske.
Manifestaciju je u ime grada Velike Gorice, otvorila direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović koja je naglasila da manifestacije poput ove šire glas o ljepotama i gostoljubivosti naše županije, kao i bogatoj tradiciji koju domaćini itekako njeguju.
Foto: Marija Vrbanus/Cityportal
Domaćini, KUD Čiče odlučio je festival otvoriti s pjesmama posavske tematike kako bi podsjetili na bogatstvo Posavine i ono što je ostavila generacijama u nasljeđe.
–S pjesmom i plesom zajedno promičemo folklornu baštinu, a s nama je Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo “Jelačić” iz Petrovaradina iz Srbije, Hrvatsko kulturno društvo “Napredak” Vitez i “Zavidovići” iz BiH, zatim hrvatski folkloraši iz Zasadbrega i Galgova, Rakek iz Slovenije, Udruga bosanskih Posavljaka iz Zagreba. Za 90 sudionika smo organizirali smještaj u našim domaćinstvima i u hotelima, jer dolaze izdaleka, jedino nam je KUD Veleševec ove godine nažalost bio spriječen doći, no nadamo se da će dogodine biti na našoj pozornici – rekao je predsjednik KUD-a Čiče Stipo Duvnjak i pokazao nam prostor oko festivalskog šatora gdje se krčkala kotlovina i gulaš, a šarani na rašljama već su bili spremni za degustaciju.
Foto: Marija Vrbanus/Cityportal
Pogledati i čuti kao naši susjedi njeguju običaje, pjesme i plesove, došao je pogledati velik broj posjetitelja, budući da nastupe folkloraša iz nekoliko država na jednom mjestu ne vidimo često.
Fotografije, poput naslikanih slika, govore tisuću riječi, pa zavirite u veliku foto-galeriju:
-
Priča iz kvartaprije 2 danaNa bureku kod Zvone. Bez Zvone…
-
HOTNEWSprije 6 danaTržnica seli na novu lokaciju – kreće rekonstrukcija nadstrešnice
-
Vijestiprije 2 danaZagreb se sprema za Thompsonov koncert! Očekuje se 500.000 ljudi, najavljena posebna regulacija prometa
-
Najaveprije 4 danaNK Torpedo odavno je ugašen, ali nogomet se ove nedjelje vraća u Okuje!