Kruno Simon u gostima: Istanbul mi je drugi dom, a u Samoboru imam sve što mi treba…
Košarkaš koji je dvaput bio prvak Europe u dresu turskog Anadolu Efesa, dugogodišnji hrvatski reprezentativac, frajer s više nego ozbiljnom karijerom, ulazi u svoju posljednju sezonu. U dresu Samobora, kod tate i trenera Đure
Nakon što je 15 godina nosio dres Zagreba, nakon što je prošao Španjolsku, Rusiju, Italiju i Tursku, nakon što je s reprezentacijom proživio sve lijepe, ali i manje lijepe trenutke, nakon što su mu u Istanbulu podigli dres pod svod dvorane, Kruno Simon (39) odlučio je doći u – Samobor! Prijelaznu sezonu odradio je u dresu Cedevite u najvišem rangu hrvatske košarke, a od jeseni prošle godine pridružio se tati Đuri.
– Da, tata je sigurno najvažniji razlog, ali nisam samo zbog njega odlučio doći u Samobor. Tu je i predsjednik kluba Mislav Maroević, jedan vrlo sposoban čovjek, koji je podigao klub i vodi projekt koji mi je u ovoj fazi života i karijere baš po mjeri. Igram košarku, uživam, družim se s tatom… Subotom odemo na kavu, odigramo utakmicu, odemo na klopu poslije toga i imamo super iskorišten dan! – kazao je Kruno gostujući u posljednjem nastavku serijala “Sport Zagrebačke županije”.
Samobor je prošle sezone dogurao do polufinala prvenstva, jednako kao i Gorica, pa ispao od Vrijednosnica Osijek. Ove će sezone, najavljuje Simon mlađi, ambicije ponovno biti vrh tablice.
– Neću sad tu govoriti da nam je imperativ ulazak u Premijer ligu, ali vjerujem da bismo mogli biti u vrhu. Pojačali smo se ovog ljeta, došlo je nekoliko kvalitetnih igrača, a ja ću pomoći koliko mogu. Kaže stari da ću igrati “četvorku”, valjda ću moći – sa smiješkom kaže Kruno.
Bez obzira na godine, bez obzira na nešto manji broj treninga, Simon je u drugom rangu hrvatske košarke klasični – svemirac. Nešto potpuno drugo, posebna razina, što se može pročitati doslovno u svakom kontaktu s loptom. Uostalom, ovdje pričamo o čovjeku koji je dvaput osvajao Euroligu, i to ne baš tako davno. Velika i bogata karijera je iza njega.
– S košarkom sam krenuo u Maksimiru, u kojem je tata u to vrijeme igrao, kratko sam bio i u Zrinjevcu, da bi s 12 godina došao u Zagreb, kod trenera Andreja Tesle. I tu sam ostao sljedećih 15 godina – vratio se Kruno na svoje početke.
Iz tih mlađih dana posebno zvoni jedan detalj…
– Ta moja generacija ’85., u kojoj je bio i Marko Tomas, u svom godištu nikad nije izgubila niti jednu utakmicu! Ni jednu jedinu. Tu ne pričamo samo o hrvatskim okvirima, nego i o turnirima u inozemstvu, na koje smo često išli. Igrali smo mi i sa starijim godištima, znali gubiti i 40-50 razlike, nije da nismo doživljavali poraze, ali u svojoj generaciji smo dominirali.
Ostao je u Zagrebu jako dugo, sve do 27. godine, do trenutka kad je već bilo upitno hoće li ikad otići na višu razinu. Otišao je, za početak u Unicaju iz Malage.
– Tad je Unicaja bila ozbiljan euroligaški klub, trener je bio Jasmin Repeša, i kroz tu sezonu sam puno toga naučio o profesionalizmu u sportu. Trenirali smo mi i u Zagrebu, po dvaput dnevno, ali prije i nakon treninga bi to bila kavica, druženje… A u Španjolskoj sam shvatio što je zapravo svijet vrhunske košarke, tu se svatko bori za sebe, grize u svakom trenutku, a tome se moraš prilagoditi – kaže Simon, koji je ljeto potom preselio u Rusiju.
– Bilo je jako lijepo u Kubanu iz Krasnodara, dvije godine ostao sam tamo, a ostao bih sigurno i puno duže da supruga nije inzistirala da se vratimo negdje u Europu, bliže Zagrebu. I tako smo završili u Olimpiji iz Milana, ponovno kod Jaska Repeše. U gradu koji je super za život, u jako dobrom klubu, bilo je to baš dobro razdoblje, iako rezultati u Euroligi i nisu bili osobiti – prisjeća se Simon.
Sljedeća, najdugotrajnija i najvažnija postaja bila je Istanbul. Anadolu Efes iskoristio je šansu i doveo igrača koji će se u sljedećih pet godina prometnuti u klupsku legendu.
– Trebala su mi tri-četiri mjeseca da se prilagodim na bitno drukčiju sredinu, način života i mentalitet, ali vrlo brzo sam se potpuno udomaćio u Istanbulu. Turci su veliki fanatici kad je sport u pitanju, bilo je tu jako simpatičnih situacija, pogotovo nakon što smo uzeli te dvije Eurolige i dospjeli u središte pažnje. Danas Efes smatram svojim klubom, a Istanbul mi je drugi dom. Kad slijećem na aerodrom u Istanbul, osjećam se kao kad dolazim u Zagreb… Velika je čast što su mi podigli dres pod svod dvorane, i sad se naježim kad se toga sjetim – priznaje Kruno.
Kad se povede priča o reprezentaciji, pogled je danas malo drukčiji.
– Stalno se o toj mojoj generaciji priča kroz neke pamtljive poraze i posrtaje, ali činjenica je da smo mi više-manje stalno bili na rubu borbe za medalju, često i na jednu loptu od polufinala, u Sloveniji 2013. završili smo četvrti… A danas smo zadovoljni što smo bili blizu plasmana na Olimpijske igre. Izbornik Sesar radi sjajan posao, ali radi s onim što ima, a to su tri top igrača i niz onih koji ne mogu raditi razliku na toj razini – zaključio je Simon.
Ključeve novog teretnog vozila za potrebe osposobljavanja učenika ravnatelju Srednje strukovne škole Samobor, Davoru Škiljanu uručio je zamjenik župana Ervin Kolarec.
Naime, ova srednja škola je jedina u Zagrebačkoj županiji, koja od 2007. godine ima obrazovni program „Vozač motornog vozila“, a svake godine upisuje 24 do 26 učenika i učenica.
Foto: Zagrebačka županija
–Vrijednost novog vozila je 130 tisuća eura, a ovu investiciju u cijelosti je financirala Zagrebačka županija koja je i osnivač ove škole. Za učenike Srednje strukovne škole Samobor ovo vozilo je most između teorije i prakse. No, ovo nije prva investicija na području Samobora. Naime, prije godinu dana smo upravo u ovoj školi otvorili Centar izvrsnosti za automatiku, senzoriku i obnovljive izvore energije u sklopu 15,5 milijuna eura vrijednog projekta Regionalni centar kompetentnosti. Posebno mi je drago što je interes za upise u strukovna zanimanja u našim školama izuzetno velik – istaknuo je Kolarec.
U vozilo marke Mercedes, C kategorije, najveće dopuštene mase od 12 tona, uz sva potrebna ispitivanja i potvrde, ugrađen je digitalni tahograf te odvojene komande gasa, spojke i radne kočnice, a svaki učenik ovog smjera u vozilu mora odvoziti 45 sati prije polaganja vozačkog ispita, istaknuo je ravnatelj škole Davor Škiljan.
Foto: Zagrebačka županija
–Škola ima 548 učenika u 21 razredu i u 4 sektora sa 10 zanimanja. Jedno od zanimanja je „Vozač motornog vozila“ koje je deficitarno na području cijele Europske unije. Dosadašnji kamion kupili smo 2010. godine a da bi to zanimanje i dalje imali, morali smo nabaviti novo vozila iz razloga što Zakon o sigurnosti na cestama propisuje da se svi nastavni procesi kao i ispiti moraju održavati u vozili koje je do 15 godina starosti – ispričao je ravnatelj.
Srednja strukovna škola Samobor u ovom smjeru ima jedan razred u školskoj godini sa oko 26 učenika koji u trećem razredu polažu prometne propise i prvu pomoć.
–Nakon toga odlaze na vanjsko vrednovanje u Hrvatski auto klub i na provjeru liječničke sposobnosti i tada mogu ući u teretno vozilo nosivosti 12 tona na praktični dio nastave kroz 45 sati po čijem završetku učenici odlaze na drugi ispit u HAK, nakon čega dobivaju završnu svjedodžbu. Tada im se B i C kategorija upisuje u vozačku dozvolu – objasnio je Škiljan.
Foto: Zagrebačka županija
Inače, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo podatke o uspješnosti učenika na državnoj maturi u protekloj godini, po čemu je u konkurenciji 270 srednjih škola u Hrvatskoj, jedino samoborska Srednja strukovna škola uz zagrebačku Tehničku školu Ruđera Boškovića, bila na sve tri liste iz tri nastavna predmeta.
– Riječ je o hrvatskom jeziku, engleskom jeziku i matematici, pri čemu su učenici naše škole bili treći u engleskom i šesti u hrvatskom jeziku, te sedmi u matematici. Time smo zapravo druga škola u Republici Hrvatskoj po prošlogodišnjim uspjesima na državnoj maturi – dodao je ravnatelj Srednje strukovne škole Samobor.
Zagrebačka županija među najuspješnijima po iskorištavanju EU fondova! U četiri godine rast od 332 %
U promatranom razdoblju aktualnog mandata, Zagrebačka županija se pozicionirala kao jedna od pet vodećih po trendu postotnog rasta povučenih sredstava iz europskih fondova.
Zagrebačka županija, s još nekoliko hrvatskih regija, ostvarila je izniman rast u povlačenju sredstava iz europskih fondova u razdoblju od 2021. do 2024. godine. Prema analizi portala Župan.hr, temeljene na skupnom indeksu koji uzima u obzir iznos povučenih sredstava po stanovniku i udio u ukupnim sredstvima svih županija, Zagrebačka županija bilježi rast povučenih sredstava od čak 332 % u odnosu na prethodni četverogodišnji mandat (2017.–2020.).
U promatranom razdoblju aktualnog mandata, Zagrebačka županija se pozicionirala kao jedna od pet vodećih po trendu postotnog rasta povučenih sredstava iz europskih fondova. Rast od 332 % stavlja ju odmah iza Krapinsko-zagorske (582 %) i ispred Splitsko-dalmatinske (250 %), Osječko-baranjske (234 %) i Dubrovačko-neretvanske županije (160 %).
U apsolutnim brojkama, Zagrebačka županija je u posljednje četiri godine povukla 7,1 milijun eura više nego u prethodnom mandatu. Kada se gleda udio u ukupno povučenim sredstvima svih županija, taj udio porastao je za dva postotna boda.
Ukupno gledano, hrvatske županije su u aktualnom mandatu (2021.–2024.) povukle približno 1,1 milijardu eura iz EU fondova, što je više nego dvostruko u odnosu na prethodni mandat, kada je taj iznos bio 453 milijuna eura. Bez uključivanja Grada Zagreba, županije su u prethodnom mandatu povukle 367,7 milijuna eura, dok je u aktualnom taj iznos narastao na 711,7 milijuna eura.
Velik dio sredstava u ovom razdoblju odnosi se na obnovu od potresa, ulaganja iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), izgradnju škola, vrtića, sportskih dvorana, centara za starije, kao i na projekte u sklopu ITU mehanizma i industrijske tranzicije.
U novom financijskom razdoblju (2021.–2027.) Hrvatska ima na raspolaganju 25 milijardi eura, s posebnim naglaskom na teritorijalnu ravnotežu i ulaganja u slabije razvijena područja. Planira se više od 200 novih natječaja vrijednih više od 4 milijarde eura samo u ovoj godini, što otvara nove prilike i za Zagrebačku županiju da dodatno kapitalizira svoj rastući potencijal.
Zagrebačka županija jasno pokazuje da zna prepoznati i iskoristiti prilike koje nude europski fondovi. Ako se zadrži ovaj smjer, u sljedećim bi godinama mogla postati jedan od najuspješnijih primjera regionalnog razvoja financiranog sredstvima Europske unije.
Zagrebačka županija dodijelila je 224 tisuće eura udrugama civilnog društva za provedbu 106 programa i projekata u 2025. godini. Ugovore je uručio zamjenik župana Ervin Kolarec, a sredstva su dodijeljena 65 udruga.
Riječ je ugovorima vrijednim 224 tisuće eura koje su dobili predstavnica 65 udruga civilnoga društva, čime Županija financira provedbu njihovih 106 programa i projekata u ovoj godini.
Zahvaljujući ovim sredstvima koje je Županija osigurala u svojem proračunu udruge će realizirati različite projekte, od nabave puhačkih instrumenata, ozvučenja crkve pa do nabave potrebne vatrogasne opreme. Zahvaljujem svim volonterima koji djeluju u udrugama, koji nesebično svoje vrijeme, trud i pažnju ulažu za boljitak zajednice – rekao je zamjenik župana.
Sredstva su osigurana zahvaljujući izvrsnim gospodarskim rezultatima koji se ogledaju kroz rast investicija, rekordno nisku nezaposlenost, ali u konačnici i činjenicu da je Zagrebačka županija prema indeksu razvijenosti prva županija u Republici Hrvatskoj.
Foto: Zagrebačka županija
– Međutim, ekonomski uspjeh sam po sebi nije dovoljan ako ne ide ruku pod ruku s razvojem društva, a upravo udruge, odnosno vi u tome imate ključnu ulogu. Zagrebačka županija kroz 11 javnih poziva i natječaja osigurala gotovo 1,9 milijuna eura za projekte i programe udruga koji će se u 2025. godini provoditi na području županije – istaknuo je Kolarec.
Hrvoje Sučić zapovjednik DVD-a Kurilovec, zahvalio se Županiji na dodijeljenim ugovorima ali i podsjetio na činjenicu da se sama dodjela odvija u prostorima DVD-a čije je uređene sufinancirano sredstvima Zagrebačke županije.
Foto: Zagrebačka županija
Potpredsjednica Udruge za održiv razvoj Pozitiva Samobora Romina Galović Piškurić istaknula je kako će sredstva koje je Udruga dobila za projekt Digitalna zavičajna učionica iskoristiti za popularizaciju kulturne i prirodne baštine Zagrebačke županije među mladima.
Ruža Franjičević, predsjednica zaprešićke udruge Rubikon koja organizira svakodnevne terapije za 43 djece s autizmom, naglasila je da ova sredstva jako puno znače njihovim štićenicima koji za istu terapiju neće morati putovati u Zagreb, već će ona i dalje ostati dostupna u Zaprešiću.
Inače, Zagrebačka županija je u sklopu ovog javnog poziva kojeg provodi Stručna služba župana sveukupno osigurala 600.000 eura bespovratnih sredstava, a preostali iznos od 376.000 eura i dalje na raspolaganju udrugama, zakladama, ustanovama, vjerskim zajednicama i drugim neprofitnim organizacijama koje su programski usmjerene na rad u području dobrovoljnog vatrogastva, zaštite i spašavanja, branitelja i stradalnika, socijalne djelatnosti, obrazovanja, znanosti i istraživanja, ljudskih prava, duhovnosti i hobističke djelatnosti.
Foto: Zagrebačka županija
Javni poziv otvoren je od 3. veljače do 15. studenog, odnosno do utroška preostalih sredstava.
Ova financijska injekcija Zagrebačke županije još je jednom potvrdila koliko je važno ulagati u ljude koji svojim radom, znanjem i energijom svakodnevno doprinose kvalitetnijem životu zajednice.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Zagrebačka županija raspisala je novi natječaj za dodjelu bespovratnih potpora u ukupnom iznosu od 2,1 milijun eura, namijenjen subjektima malog gospodarstva koji se bave proizvodnim i neproizvodnim djelatnostima. Natječaj je otvoren do 15. svibnja 2025. godine, a cilj mu je jačanje konkurentnosti lokalnog poduzetništva.
Najviši pojedinačni iznos potpore za proizvodne djelatnosti iznosi do 10.000 eura. Sredstva se mogu koristiti za nabavu strojeva, alata i druge opreme potrebne za rad, preuređenje i nadogradnju strojeva, nabavu radnih strojeva poput viličara, dizalica i slične opreme te skladišnih rješenja.
Za neproizvodne djelatnosti maksimalni iznos potpore je 4.000 eura, a prihvatljivi troškovi uključuju nabavu strojeva, alata i druge opreme, informatičku opremu i poslovni softver, izradu ili doradu web stranica i web shopova te radne strojeve i skladišnu opremu.
Potpore se odobravaju isključivo za jednu vrstu namjene, a Zagrebačka županija sufinancira do 40 % ukupne vrijednosti prijavljenog projekta.
Podsjećamo, Zagrebačka županija ove je godine već provela natječaj za poduzetnike početnike, otvoren od 14. veljače do 17. ožujka. U tom je krugu 206 poduzetnika ostvarilo ukupno 390 tisuća eura bespovratnih sredstava. Osim toga, u županijskom proračunu za ovu godinu osigurano je i 500 tisuća eura za sufinanciranje ugradnje fotonaponskih ćelija.
Tekst natječaja i sve upute dostupni su na službenoj stranici pod rubrikom „Natječaji“. Dodatne informacije mogu se dobiti putem e-mail adrese [email protected] ili na broj telefona 01/6009-457.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Zagrebačka županija otvorila je natječaj za dodjelu javnih priznanja pojedincima i pravnim osobama koje su svojim djelovanjem dale značajan doprinos gospodarskom, društvenom i kulturnom razvoju županije te njezinoj promidžbi u zemlji i inozemstvu. Natječaj je otvoren do 31. svibnja 2025. godine, a prijedloge mogu podnijeti različiti dionici, od članova Županijske skupštine do građana i udruga.
Priznanja se mogu dodijeliti domaćim i stranim pojedincima ili institucijama koje su kroz svoj kontinuirani javni rad ostvarile rezultate trajne vrijednosti. Uz postignuća u gospodarskom, kulturnom, znanstvenom, stručnom, umjetničkom ili pedagoškom području, kandidati trebaju uživati ugled u svojoj sredini te biti osobito zaslužni za promicanje suvereniteta i samostalnosti Republike Hrvatske, kao i za međunarodnu promidžbu Zagrebačke županije.
Prijedlog za dodjelu priznanja može sadržavati najviše dva kandidata po predlagatelju, a dokumentacija mora uključivati životopis ili odgovarajuće podatke za pravne osobe, temeljito obrazloženje prijedloga te ispunjeni obrazac dostupan na službenim web stranicama Zagrebačke županije.
Iz Zagrebačke županije pozivaju sve zainteresirane da do kraja svibnja iskoriste priliku i svojim prijedlozima odaju priznanje onima koji su zadužili zajednicu jer isticanjem pojedinaca i institucija koje mijenjaju društvo na bolje, istovremeno se gradi snažniji identitet i budućnost cijele županije.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom