Kruno Simon u gostima: Istanbul mi je drugi dom, a u Samoboru imam sve što mi treba…
Košarkaš koji je dvaput bio prvak Europe u dresu turskog Anadolu Efesa, dugogodišnji hrvatski reprezentativac, frajer s više nego ozbiljnom karijerom, ulazi u svoju posljednju sezonu. U dresu Samobora, kod tate i trenera Đure
Nakon što je 15 godina nosio dres Zagreba, nakon što je prošao Španjolsku, Rusiju, Italiju i Tursku, nakon što je s reprezentacijom proživio sve lijepe, ali i manje lijepe trenutke, nakon što su mu u Istanbulu podigli dres pod svod dvorane, Kruno Simon (39) odlučio je doći u – Samobor! Prijelaznu sezonu odradio je u dresu Cedevite u najvišem rangu hrvatske košarke, a od jeseni prošle godine pridružio se tati Đuri.
– Da, tata je sigurno najvažniji razlog, ali nisam samo zbog njega odlučio doći u Samobor. Tu je i predsjednik kluba Mislav Maroević, jedan vrlo sposoban čovjek, koji je podigao klub i vodi projekt koji mi je u ovoj fazi života i karijere baš po mjeri. Igram košarku, uživam, družim se s tatom… Subotom odemo na kavu, odigramo utakmicu, odemo na klopu poslije toga i imamo super iskorišten dan! – kazao je Kruno gostujući u posljednjem nastavku serijala “Sport Zagrebačke županije”.
Samobor je prošle sezone dogurao do polufinala prvenstva, jednako kao i Gorica, pa ispao od Vrijednosnica Osijek. Ove će sezone, najavljuje Simon mlađi, ambicije ponovno biti vrh tablice.
– Neću sad tu govoriti da nam je imperativ ulazak u Premijer ligu, ali vjerujem da bismo mogli biti u vrhu. Pojačali smo se ovog ljeta, došlo je nekoliko kvalitetnih igrača, a ja ću pomoći koliko mogu. Kaže stari da ću igrati “četvorku”, valjda ću moći – sa smiješkom kaže Kruno.
Bez obzira na godine, bez obzira na nešto manji broj treninga, Simon je u drugom rangu hrvatske košarke klasični – svemirac. Nešto potpuno drugo, posebna razina, što se može pročitati doslovno u svakom kontaktu s loptom. Uostalom, ovdje pričamo o čovjeku koji je dvaput osvajao Euroligu, i to ne baš tako davno. Velika i bogata karijera je iza njega.
– S košarkom sam krenuo u Maksimiru, u kojem je tata u to vrijeme igrao, kratko sam bio i u Zrinjevcu, da bi s 12 godina došao u Zagreb, kod trenera Andreja Tesle. I tu sam ostao sljedećih 15 godina – vratio se Kruno na svoje početke.
Iz tih mlađih dana posebno zvoni jedan detalj…
– Ta moja generacija ’85., u kojoj je bio i Marko Tomas, u svom godištu nikad nije izgubila niti jednu utakmicu! Ni jednu jedinu. Tu ne pričamo samo o hrvatskim okvirima, nego i o turnirima u inozemstvu, na koje smo često išli. Igrali smo mi i sa starijim godištima, znali gubiti i 40-50 razlike, nije da nismo doživljavali poraze, ali u svojoj generaciji smo dominirali.
Ostao je u Zagrebu jako dugo, sve do 27. godine, do trenutka kad je već bilo upitno hoće li ikad otići na višu razinu. Otišao je, za početak u Unicaju iz Malage.
– Tad je Unicaja bila ozbiljan euroligaški klub, trener je bio Jasmin Repeša, i kroz tu sezonu sam puno toga naučio o profesionalizmu u sportu. Trenirali smo mi i u Zagrebu, po dvaput dnevno, ali prije i nakon treninga bi to bila kavica, druženje… A u Španjolskoj sam shvatio što je zapravo svijet vrhunske košarke, tu se svatko bori za sebe, grize u svakom trenutku, a tome se moraš prilagoditi – kaže Simon, koji je ljeto potom preselio u Rusiju.
– Bilo je jako lijepo u Kubanu iz Krasnodara, dvije godine ostao sam tamo, a ostao bih sigurno i puno duže da supruga nije inzistirala da se vratimo negdje u Europu, bliže Zagrebu. I tako smo završili u Olimpiji iz Milana, ponovno kod Jaska Repeše. U gradu koji je super za život, u jako dobrom klubu, bilo je to baš dobro razdoblje, iako rezultati u Euroligi i nisu bili osobiti – prisjeća se Simon.
Sljedeća, najdugotrajnija i najvažnija postaja bila je Istanbul. Anadolu Efes iskoristio je šansu i doveo igrača koji će se u sljedećih pet godina prometnuti u klupsku legendu.
– Trebala su mi tri-četiri mjeseca da se prilagodim na bitno drukčiju sredinu, način života i mentalitet, ali vrlo brzo sam se potpuno udomaćio u Istanbulu. Turci su veliki fanatici kad je sport u pitanju, bilo je tu jako simpatičnih situacija, pogotovo nakon što smo uzeli te dvije Eurolige i dospjeli u središte pažnje. Danas Efes smatram svojim klubom, a Istanbul mi je drugi dom. Kad slijećem na aerodrom u Istanbul, osjećam se kao kad dolazim u Zagreb… Velika je čast što su mi podigli dres pod svod dvorane, i sad se naježim kad se toga sjetim – priznaje Kruno.
Kad se povede priča o reprezentaciji, pogled je danas malo drukčiji.
– Stalno se o toj mojoj generaciji priča kroz neke pamtljive poraze i posrtaje, ali činjenica je da smo mi više-manje stalno bili na rubu borbe za medalju, često i na jednu loptu od polufinala, u Sloveniji 2013. završili smo četvrti… A danas smo zadovoljni što smo bili blizu plasmana na Olimpijske igre. Izbornik Sesar radi sjajan posao, ali radi s onim što ima, a to su tri top igrača i niz onih koji ne mogu raditi razliku na toj razini – zaključio je Simon.
Sisačko-moslavačka županija ubraja se među najuspješnije u Hrvatskoj u provedbi eksperimentalnog modela cjelodnevne škole, koji se već treću godinu provodi u tri osnovnoškolske ustanove.
Riječ je o Osnovnoj školi Jasenovac, Osnovnoj školi Davorina Trstenjaka u Hrvatskoj Kostajnici i Osnovnoj školi Zorke Sever u Popovači, čiji su ravnatelji i učitelji danas u Sisku predstavili dosadašnja iskustva i rezultate provedbe programa. Prezentacija je održana u suradnji sa županijom, uz sudjelovanje predstavnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te župana Ivana Celjaka.
Govoreći o dosadašnjoj realizaciji projekta, župan je naglasio kako je županija u potpunosti ostvarila planirane ciljeve, ali i nadmašila pojedine zadane okvire.
„U potpunosti smo realizirali sve planirane aktivnosti, čak i više od toga. Sjećamo se početaka i svih izazova pri uvođenju programa, ali sada možemo reći da smo bili vrlo uspješni u tome. Sisačko-moslavačka županija, u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih, nastoji osigurati što bolje uvjete za rad u školama, za sve naše učenike i zaposlenike na čemu kontinuirano radimo i dalje. Tom smo se cilju snažno posvetili, od energetske obnove školskih objekata, uređenja kuhinja, pa sve do uvođenja eksperimentalnih programa. U posljednjih nekoliko godina značajno smo ulagali u obrazovanje, a rezultati tih ulaganja već su vidljivi i vraćaju nam se kroz kvalitetniji sustav i bolje uvjete za sve“, istaknuo je župan Celjak.
U proteklih pet godina na području županije izgrađeno je i obnovljeno ukupno 25 školskih objekata, čime se nastoji osigurati ravnomjerna kvaliteta obrazovnih uvjeta bez obzira na lokaciju škole.
„Želimo osigurati kvalitetne uvjete u svakoj školi, bez obzira na mjesto stanovanja, odnosno bilo da se radi o školi koja je u gradu ili u ruralnim područjima. Želimo da svi obrazovni programi budu održivi i dostupni svima. Ulažemo puno truda i energije kako bismo unaprijedili obrazovanje u našoj županiji. Ipak, najveći teret nose naši učitelji i nastavnici, oni su ključ razvoja obrazovanja“, dodao je župan Celjak.
Eksperimentalni program cjelodnevne osnovne škole trenutačno se provodi u ukupno 62 škole diljem Hrvatske. Predviđeno trajanje programa je četiri školske godine, a njegovi rezultati trebali bi poslužiti kao temelj za donošenje odluke o mogućem uvođenju cjelodnevne nastave u sve osnovne škole u zemlji.
Još stignete: Prijavite se za Ružu Zagrebačke županije do 24. travnja
Ovogodišnje izdanje obuhvaća osam različitih kategorija koje pokrivaju širok spektar turističke ponude – od održivih projekata i eno-gastro sadržaja do digitalnih rješenja i organizacije manifestacija.
Natječaj za četvrto izdanje nagrade „Ruža Zagrebačke županije” ulazi u završnu fazu, a svi zainteresirani imaju vremena za prijavu još do 24. travnja.
Turistička zajednica Zagrebačke županije uputila je poziv svima koji još nisu predali svoje kandidature da to učine prije zatvaranja prijava. Riječ je o priznanju koje se u relativno kratkom razdoblju profiliralo među najvažnije nagrade za kvalitetu i inovativnost u turizmu na području županije.
Osam kategorija i ukupno 16 nagrada
Ovogodišnje izdanje obuhvaća osam različitih kategorija koje pokrivaju širok spektar turističke ponude – od održivih projekata i eno-gastro sadržaja do digitalnih rješenja i organizacije manifestacija. U svakoj kategoriji dodjeljuju se po dvije nagrade, što ukupno čini 16 priznanja.
Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović istaknula je važnost samih prijava i ljudi koji stoje iza njih: „Svake godine me iznova iznenadi širina i kvaliteta prijava koje pristižu. Iza svake kandidature stoji priča o ljudima koji ulažu energiju, znanje i strast u ono što rade. Pozivam sve koji još razmišljaju o prijavi da ne čekaju zadnji dan jer upravo su ti projekti, ti ljudi i te ideje ono što našu županiju čini destinacijom na koju možemo biti ponosni.”
Prijave se podnose putem online obrasca, a svi detalji o projektu dostupni su ovdje.
Gradovima i općinama na području Zagrebačke županije u 2026. godini na raspolaganju je ukupno 800.000 eura potpore za projekte povezane s fondovima Europske unije, raspoređenih kroz dva javna poziva.
Jedan od natječaja odnosi se na financiranje pripreme projektne dokumentacije, za što je izdvojeno 300.000 eura. Lokalnim jedinicama omogućeno je pokrivanje troškova izrade ključnih dokumenata poput glavnog i izvedbenog projekta, studija izvodljivosti, procjene utjecaja na okoliš, tehničkih elaborata te analiza troškova i koristi. Pojedinačni korisnik može ostvariti najviše 30.000 eura potpore.
Drugi javni poziv usmjeren je na sufinanciranje same provedbe projekata koji se financiraju iz europskih programa i fondova. Za tu je svrhu osigurano 500.000 eura, a cilj mjere je pomoći gradovima i općinama u pokrivanju vlastitog financijskog udjela. Maksimalni iznos koji se može dodijeliti po projektu iznosi 100.000 eura.
Natječaji su otvoreni do 30. studenoga 2026. godine, odnosno do trenutka kada se raspoloživa sredstva u potpunosti iskoriste.
Javni poziv za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije nalazi se ovdje.
Javni poziv za sufinanciranje provedbe projekata nalazi se ovdje.
Uz podršku Županije, 825 učenika učilo o Domovinskom ratu iz prve ruke
Zagrebačka županija niz godina njeguje suradnju s braniteljskim udrugama i financijski podržava njihove projekte, a tako i sa samoborskom 151. brigadom koja je osmislila i već nekoliko godina provodi ovaj hvalevrijedan projekt sata povijesti.
Ukupno 825 učenika s područja Samobora i Svete Nedelje ove godine sudjeluje u edukativnom programu posvećenom Domovinskom ratu, koji već jedanaestu godinu provodi Udruga branitelja 151. samoborske brigade.
Program je osmišljen kao kombinacija teorijskog i terenskog učenja. Učenici tijekom dvodnevnih aktivnosti posjećuju Spomen sobu branitelja 151. samoborske brigade, a u Centru za mlade Bunker slušaju predavanje koje tradicionalno održava Jakša Raguž, autor monografije o ratnom putu brigade i znanstveni suradnik Hrvatskog instituta za povijest.
Dio edukacije odvija se i izvan učionice. U listopadu učenici odlaze na područje Trokuta kod Novske, gdje se nalazi spomen obilježje poginulim hrvatskim braniteljima sa zapadnoslavonskog ratišta iz 1991. godine. Ondje se upoznaju s vojnim operacijama koje su se odvijale na tom prostoru.
Projekt su podržali predstavnici državne i regionalne vlasti. Među njima je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, dok je Zagrebačku županiju predstavljao zamjenik župana Ervin Kolarec.
„Zagrebačka županija niz godina njeguje suradnju s braniteljskim udrugama i financijski podržava njihove projekte, a tako i sa samoborskom 151. brigadom koja je osmislila i već nekoliko godina provodi ovaj hvalevrijedan projekt sata povijesti“, rekao je Kolarec.
U programu sudjeluju učenici iz više osnovnih i srednjih škola, među kojima su Osnovna škola Milana Šiloboda, Osnovna škola Bogumila Tonija, Osnovna škola Milana Langa, Osnovna škola Samobor, Osnovna škola Rude, Osnovna škola Vladimira Deščaka iz Novaka, Osnovna škola Sveta Nedelja s područnom školom u Strmcu, kao i učenici Gimnazije Antuna Gustava Matoša, Ekonomske, trgovačke i ugostiteljske škole Samobor te Srednje strukovne škole Samobor.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić boravio je u prvom službenom posjetu Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje je s županom Ivanom Celjakom obišao projekte socijalne skrbi u Glini i Petrinji, s fokusom na razvoj organiziranog stanovanja za starije osobe.
U Glini je održan radni sastanak na kojem se razgovaralo o širenju modela organiziranog stanovanja, posebno u ruralnim sredinama, gdje starije osobe često žive same. Cilj je omogućiti im dulji ostanak u vlastitoj zajednici uz dostupnu zdravstvenu i socijalnu podršku.
„Cilj je da starije osobe žive u organiziranom stanovanju u našim županijskim naseljima gdje će im biti dostupne sve potrebne zdravstvene i socijalne usluge. Upravo zato, umirovljeničko smo naselje u Glini izgradili u neposrednoj blizini Doma zdravlja i Doma za starije osobe“, rekao je župan Celjak.
Ministar Ružić istaknuo je kako takav model može biti primjer dobre prakse i izvan Hrvatske jer prati europske smjernice deinstitucionalizacije i omogućuje korisnicima samostalnost uz sigurnost.
„Smatram da je riječ o iznimno dobrom konceptu koji može poslužiti kao primjer u Hrvatskoj, ali i šire. O tome sam već razgovarao i na europskoj razini, jer se ovakvi modeli uklapaju u smjer europskih politika deinstitucionalizacije i razvoja zajedničkih oblika skrbi. Korisnici mogu zadržati visoku razinu samostalnosti, ali istovremeno imati sigurnost i dostupnu pomoć u slučaju potrebe, bilo zdravstvene, socijalne ili druge vrste. Cilj je smanjiti institucionalizaciju i razvijati oblike života koji kombiniraju samostalnost, ali i sigurnost“, rekao je Ružić.
Tijekom posjeta obišli su i Dom za starije osobe u Glini, dok je u Petrinji predstavljen obnovljeni Dom za odrasle osobe, koji će nakon otvorenja imati kapacitet za 92 korisnika, uz proširenje i dodatne sadržaje.
„Uskoro očekujemo otvaranje Doma, a novost je da kapacitet proširujemo za oko 15 korisnika u odnosu na raniji kapacitet. Dodana vrijednost je ugradnja dizala koje prije nije postojalo, imat ćemo prostor koji će se koristiti kao praonica rublja čime ćemo smanjiti troškove Doma, a korisnicima se osigurava viša razina usluge“, dodao je župan.
Na kraju, obiđeno je i umirovljeničko naselje u Petrinji s 57 stambenih jedinica, u kojem trenutno borave osobe čiji su domovi stradali u potresu.