Kruno Simon u gostima: Istanbul mi je drugi dom, a u Samoboru imam sve što mi treba…
Košarkaš koji je dvaput bio prvak Europe u dresu turskog Anadolu Efesa, dugogodišnji hrvatski reprezentativac, frajer s više nego ozbiljnom karijerom, ulazi u svoju posljednju sezonu. U dresu Samobora, kod tate i trenera Đure
Nakon što je 15 godina nosio dres Zagreba, nakon što je prošao Španjolsku, Rusiju, Italiju i Tursku, nakon što je s reprezentacijom proživio sve lijepe, ali i manje lijepe trenutke, nakon što su mu u Istanbulu podigli dres pod svod dvorane, Kruno Simon (39) odlučio je doći u – Samobor! Prijelaznu sezonu odradio je u dresu Cedevite u najvišem rangu hrvatske košarke, a od jeseni prošle godine pridružio se tati Đuri.
– Da, tata je sigurno najvažniji razlog, ali nisam samo zbog njega odlučio doći u Samobor. Tu je i predsjednik kluba Mislav Maroević, jedan vrlo sposoban čovjek, koji je podigao klub i vodi projekt koji mi je u ovoj fazi života i karijere baš po mjeri. Igram košarku, uživam, družim se s tatom… Subotom odemo na kavu, odigramo utakmicu, odemo na klopu poslije toga i imamo super iskorišten dan! – kazao je Kruno gostujući u posljednjem nastavku serijala “Sport Zagrebačke županije”.
Samobor je prošle sezone dogurao do polufinala prvenstva, jednako kao i Gorica, pa ispao od Vrijednosnica Osijek. Ove će sezone, najavljuje Simon mlađi, ambicije ponovno biti vrh tablice.
– Neću sad tu govoriti da nam je imperativ ulazak u Premijer ligu, ali vjerujem da bismo mogli biti u vrhu. Pojačali smo se ovog ljeta, došlo je nekoliko kvalitetnih igrača, a ja ću pomoći koliko mogu. Kaže stari da ću igrati “četvorku”, valjda ću moći – sa smiješkom kaže Kruno.
Bez obzira na godine, bez obzira na nešto manji broj treninga, Simon je u drugom rangu hrvatske košarke klasični – svemirac. Nešto potpuno drugo, posebna razina, što se može pročitati doslovno u svakom kontaktu s loptom. Uostalom, ovdje pričamo o čovjeku koji je dvaput osvajao Euroligu, i to ne baš tako davno. Velika i bogata karijera je iza njega.
– S košarkom sam krenuo u Maksimiru, u kojem je tata u to vrijeme igrao, kratko sam bio i u Zrinjevcu, da bi s 12 godina došao u Zagreb, kod trenera Andreja Tesle. I tu sam ostao sljedećih 15 godina – vratio se Kruno na svoje početke.
Iz tih mlađih dana posebno zvoni jedan detalj…
– Ta moja generacija ’85., u kojoj je bio i Marko Tomas, u svom godištu nikad nije izgubila niti jednu utakmicu! Ni jednu jedinu. Tu ne pričamo samo o hrvatskim okvirima, nego i o turnirima u inozemstvu, na koje smo često išli. Igrali smo mi i sa starijim godištima, znali gubiti i 40-50 razlike, nije da nismo doživljavali poraze, ali u svojoj generaciji smo dominirali.
Ostao je u Zagrebu jako dugo, sve do 27. godine, do trenutka kad je već bilo upitno hoće li ikad otići na višu razinu. Otišao je, za početak u Unicaju iz Malage.
– Tad je Unicaja bila ozbiljan euroligaški klub, trener je bio Jasmin Repeša, i kroz tu sezonu sam puno toga naučio o profesionalizmu u sportu. Trenirali smo mi i u Zagrebu, po dvaput dnevno, ali prije i nakon treninga bi to bila kavica, druženje… A u Španjolskoj sam shvatio što je zapravo svijet vrhunske košarke, tu se svatko bori za sebe, grize u svakom trenutku, a tome se moraš prilagoditi – kaže Simon, koji je ljeto potom preselio u Rusiju.
– Bilo je jako lijepo u Kubanu iz Krasnodara, dvije godine ostao sam tamo, a ostao bih sigurno i puno duže da supruga nije inzistirala da se vratimo negdje u Europu, bliže Zagrebu. I tako smo završili u Olimpiji iz Milana, ponovno kod Jaska Repeše. U gradu koji je super za život, u jako dobrom klubu, bilo je to baš dobro razdoblje, iako rezultati u Euroligi i nisu bili osobiti – prisjeća se Simon.
Sljedeća, najdugotrajnija i najvažnija postaja bila je Istanbul. Anadolu Efes iskoristio je šansu i doveo igrača koji će se u sljedećih pet godina prometnuti u klupsku legendu.
– Trebala su mi tri-četiri mjeseca da se prilagodim na bitno drukčiju sredinu, način života i mentalitet, ali vrlo brzo sam se potpuno udomaćio u Istanbulu. Turci su veliki fanatici kad je sport u pitanju, bilo je tu jako simpatičnih situacija, pogotovo nakon što smo uzeli te dvije Eurolige i dospjeli u središte pažnje. Danas Efes smatram svojim klubom, a Istanbul mi je drugi dom. Kad slijećem na aerodrom u Istanbul, osjećam se kao kad dolazim u Zagreb… Velika je čast što su mi podigli dres pod svod dvorane, i sad se naježim kad se toga sjetim – priznaje Kruno.
Kad se povede priča o reprezentaciji, pogled je danas malo drukčiji.
– Stalno se o toj mojoj generaciji priča kroz neke pamtljive poraze i posrtaje, ali činjenica je da smo mi više-manje stalno bili na rubu borbe za medalju, često i na jednu loptu od polufinala, u Sloveniji 2013. završili smo četvrti… A danas smo zadovoljni što smo bili blizu plasmana na Olimpijske igre. Izbornik Sesar radi sjajan posao, ali radi s onim što ima, a to su tri top igrača i niz onih koji ne mogu raditi razliku na toj razini – zaključio je Simon.
Zagrebačka županija u 2026. godini ulaže rekordnih 2,5 milijuna eura u sport, što je porast od 840 tisuća eura u odnosu na prošlu godinu. Sredstva su namijenjena klubovima, školskim natjecanjima, parasportu te programima sportske rekreacije, a dio će se koristiti i za nagrađivanje uspješnih sportaša i organizaciju velikih događaja.
Ugovore ukupne vrijednosti 2,4 milijuna eura dodijelio je zamjenik župana Ervin Kolarec predstavnicima nekoliko županijskih sportskih saveza. Najveći iznos, više od 2 milijuna eura, odlazi Zajednici športskih udruga i saveza Zagrebačke županije koja okuplja 680 klubova i preko 20.000 sportaša. Savez također koristi dodatnih pola milijuna eura iz resornog ministarstva za plaće trenera i nabavu opreme.
Školski sportski savez dobio je 175 tisuća eura za organizaciju 54 županijska natjecanja, dok će parasport dobiti 86 tisuća eura, što je 25 % više nego lani. Fokus parasportaša je priprema za Paraolimpijske igre u Los Angelesu, podsjetio je predsjednik saveza Darko Matić. Po prvi puta sredstva su dodijeljena i Savezu sportske rekreacije „Sport za sve“, 100 tisuća eura ide na programe besplatne rekreacije za sve građane, s naglaskom na mlade i starije.
Uz sport, Županija je osigurala i 171 tisuću eura za Zajednicu tehničke kulture, koja podržava formalno obrazovanje i potiče učenike na upis tehničkih zanimanja.
Zagrebačka županija objavila je prijedlog liste kandidata za stipendije za školsku godinu 2025./2026. Ukupno je predviđeno 45 stipendija za učenike i 30 za studente.
Za učenike se 20 stipendija dodjeljuje prema kriteriju izvrsnosti, uključujući do tri stipendije za glazbena zanimanja, dok se 25 stipendija dodjeljuje prema socijalnom kriteriju, od čega do deset za deficitarna zanimanja. Kod studenata, 15 stipendija ide izvrsnim studentima (do tri za glazbena zanimanja), a još 15 prema socijalnom kriteriju.
Kandidati koji žele uložiti prigovor imaju osam dana od objave liste, zaključno s četvrtkom, 22. siječnja, da to učine isključivo u pisanom obliku. Nakon isteka roka, župan će donijeti odluku o prigovorima, a povjerenstvo konačnu listu stipendista.
Zimska služba Zagrebačke županije poručuje vozačima: ceste su prohodne, ali oprez je nužan
Unatoč obilnim padalinama, sve županijske ceste su prohodne, angažirano je svih 28 ekipa, a vozače se poziva na oprez i prilagodbu vožnje zimskim uvjetima.
Obilne snježne padaline koje su posljednja dva dana zahvatile Zagrebačku županiju stavile su zimsku službu u puni pogon, no prema službenim podacima, prometni kolaps je izbjegnut. Sve ceste u nadležnosti Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije trenutačno su prohodne, a čišćenje i posipavanje odvija se pojačanim intenzitetom na cijelom području.
Na snazi je treći stupanj pripravnosti, što znači da je na terenu svih 28 ekipa zimske službe raspoređenih kroz sedam mjesta pripravnosti, uključujući Veliku Goricu. Kako ističu iz Županijske uprave za ceste, raspolaže se dovoljnim količinama soli i sipine, a logistika za sada funkcionira bez poteškoća. U samo dva dana intenzivnog snježenja održavano je više od 1.200 kilometara županijskih i lokalnih cesta, pri čemu je potrošeno oko 880 tona soli i više od 400 kubičnih metara sipine. Radove zimskog održavanja provode Županijske ceste Zagrebačke županije, koje koordiniraju aktivnosti kroz stožer zimske službe.
Iz nadležnih službi apeliraju na vozače da budu strpljivi i odgovorni, brzinu i način vožnje potrebno je prilagoditi uvjetima na cestama, držati razmak između vozila i ne kretati na put bez propisane zimske opreme.
Zimsko održavanje provodi se prema unaprijed definiranim razinama prednosti cesta, što znači da se najprometnije prometnice čiste prve i u duljem dnevnom razdoblju, dok su na cestama manjeg prometnog značaja mogući povremeni zastoji, osobito tijekom noći ili u slučaju jačeg snijega.
Za zimsku sezonu 2025./2026. Zagrebačka županija osigurala je ukupno 5.000 tona soli i isto toliko kubičnih metara sipine, a za provedbu programa zimskog održavanja izdvojeno je 2,6 milijuna eura.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Turizam u Zagrebačkoj županiji nastavlja se razvijati stabilno i bez naglih skokova, uz rast dolazaka od oko 4 % i zadržavanje broja noćenja na prošlogodišnjoj razini, pokazuju najnoviji podaci Turističke zajednice Zagrebačke županije. Prema strukturi noćenja, Velika Gorica uvjerljivo prednjači s približno 35 % ukupnog turističkog prometa, čime potvrđuje svoju poziciju ključne ulazne i poslovne točke županije.
Nakon Gorice, slijedi Jastrebarsko s oko 21 % noćenja, dok Samobor ostvaruje približno 11 %, oslanjajući se ponajprije na eno-gastronomiju te izletnički i vikend turizam. Značajan udio ima i Sveta Nedelja, koja kroz sportski turizam ostvaruje oko 17 % noćenja, dok Ivanić-Grad sudjeluje s oko 5 %, ponajviše zahvaljujući zdravstvenom i wellness turizmu. Ostale destinacije u županiji pojedinačno sudjeluju s oko 1 %.
Iako su ukupna noćenja ostala na sličnoj razini kao lani, posebno se ističe rast domaće potražnje. Dolasci domaćih gostiju porasli su za 7 %, a isti postotak bilježi se i kod domaćih noćenja.
Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović ističe kako ovi rezultati potvrđuju dugoročni potencijal destinacije, ali i smjer kojim se ona svjesno razvija.
“Ovi rezultati potvrđuju da Zagrebačka županija ima snažan i dugoročno održiv potencijal razvoja. Kao destinacija, ne gradimo masovnost, već kvalitetu, ravnotežu i autentičnost. Prostor Zagrebačke županije obiluje prirodnim bogatstvima, očuvanim krajolikom, manifestacijama koje proizlaze iz lokalnog identiteta te snažnim zdravstvenim turizmom, koji destinaciji daje dodatnu vrijednost i cjelogodišnju relevantnost. Posebno ističem da održivost u Zagrebačkoj županiji nije trend, već način rada koji sustavno provodimo već šest godina. Održivost kod nas nije deklarativna, ona se živi, planira i primjenjuje u svakodnevnom upravljanju destinacijom”, rekla je Alilović.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Zagrebačka županija od sljedeće godine uvodi nove iznose turističke pristojbe, odlučeno je na nedavnoj sjednici Županijske skupštine. Promjene se odnose na smještajne kapacitete u hotelima, kampovima, domaćinstvima i na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, a iznos pristojbe varira ovisno o mjestu i vrsti smještaja.
Za noćenje u standardnim smještajnim objektima, pristojba po osobi iznosit će od 1,33 do 1,80 eura, s najvišom cijenom u Velikoj Gorici, Jastrebarskom i Samoboru. Kampovi će biti nešto jeftiniji, od 1,06 do 1,30 eura po osobi, pri čemu je Velika Gorica opet na vrhu. Paušalni iznosi za pružatelje smještaja također su definirani. Smještaj u domaćinstvu koštat će između 46 i 60 eura po krevetu godišnje, dok obiteljska poljoprivredna gospodarstva plaćaju od 26,54 do 40 eura. Za kampove i robinzonski smještaj, iznosi se kreću od 33 do 80 eura po jedinici, ovisno o lokaciji.
Vlasnici kuća, apartmana ili stanova za odmor plaćat će godišnju pristojbu za sebe i članove uže obitelji, pri čemu iznosi variraju između 7,96 i 10 eura za prvog i drugog člana, te od 3,32 do 5 eura za svakog sljedećeg člana, ovisno o gradu.
Jedinice lokalne samouprave bez turističke zajednice i s nižim stupnjem razvijenosti mogu smanjiti iznos pristojbe za 30 %, što se odnosi na Dubravu, Farkaševac, Gradec, Pokupsko, Preseku, Rakovec i Žumberak.
Odluka o visini turističke pristojbe objavljuje se svake godine do 31. siječnja, a nova pravila stupaju na snagu u 2027. godini.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
prometprije 4 dana
prometprije 22 sata
Sportprije 5 dana
HOTNEWSprije 5 dana