Sve veći interes građana za temu prehrane tijekom liječenja raka potvrđen je na panelu održanom u Svetom Ivanu Zelini, gdje su stručnjaci i sudionici razmijenili iskustva i konkretne savjete.

Događaj je dio serije stručnih panela koje zajednički provode Zagrebačka županija i Ljekarne Zagrebačke županije, a nakon Samobora nastavljen je u prostoru Gradskog društva Crvenog križa. Dvorana je bila ispunjena, a među posjetiteljima su prevladavali onkološki pacijenti, članovi njihovih obitelji te građani zainteresirani za ovu tematiku.

Poseban naglasak stavljen je na multidisciplinarni pristup liječenju. Predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb prof.dr.sc. Stjepko Pleština istaknuo je kako napredak struke donosi optimizam: „Onkologija se neprestano razvija. Onkologija danas i onkologija prije deset godina više nisu iste. I ono što je najvažnije – rak danas više nije smrtna presuda“.

Govoreći o ulozi prehrane, upozorio je na potrebu individualnog pristupa: „Prehrani onkoloških pacijenata treba prići i s dozom razuma. Ako pacijent nikako ne voli neku namirnicu, ne treba inzistirati na njenoj konzumaciji“, rekao je prof.dr.sc. Pleština, naglasivši kako bi u liječenju, uz onkologe, internističko-radijacijske patologe i kirurge, trebali sudjelovati i nutricionisti te farmaceuti.

Konkretne smjernice o prehrani iznio je farmaceut i nutricionist Boris Stanković, jedan od autora vodiča „KARCINOM I PREHRANA: Vodič kroz pravilnu prehranu tijekom i nakon liječenja“. Vodič počiva na “postulatima mediteranske prehrane, a upozorava na štetnost industrijski prerađene hrane“, naglasio je Stanković.

Da potreba za ovakvim informacijama dolazi izravno od pacijenata, potvrdila je zamjenica ravnateljice Ljekarni Zagrebačke županije Branka Šurina govoreći da  „ljekarne često po savjete o pravilnoj prehrani i kako se nositi s nuspojavama terapije dolaze onkološki pacijenti i članovi njihove obitelji. Iz te potrebe je i nastao ovaj priručnik o prehrani onkoloških pacijenata koji planiramo besplatno dijeliti u svim našim podružnicama prilikom izdavanja enteralne prehrane i onkološke terapije“, rekla je Šurina.

Osim stručnih izlaganja, sudionici su imali priliku čuti i osobno iskustvo borbe s bolešću koje je podijelila učiteljica likovne kulture Ivanka Hodja Kukovačec.

Zagrebačka županija raspisala je novi natječaj za dodjelu bespovratnih potpora poduzetnicima vrijedan gotovo 2 milijuna eura, a prijave su otvorene do 22. svibnja. Cilj natječaja je jačanje konkurentnosti malog gospodarstva, odnosno ulaganja u opremu i modernizaciju poslovanja.

Kako je istaknuo zamjenik župana Ervin Kolarec, riječ je o jednom od tri natječaja kojima je ove godine osigurano ukupno oko 3 milijuna eura bespovratnih sredstava za poduzetnike.

“Jedan natječaj je iza nas, a to je onaj za početnike, imali smo rekordan broj prijava, 327 prijava i uskoro možemo očekivati objavu rezultata. Prije nekoliko dana raspisali smo javni natječaj za povećanje konkurentnosti, za proizvodne i neproizvodne djelatnosti. Vrijednost natječaja je 1,9 milijuna eura. Naši poduzetnici će moći dobiti potporu za kupnju strojeva, alata pa sve do informatičke opreme”, poručio je Kolarec.

Foto: Zagrebačka županija

Osim toga, najavio je i novi natječaj koji bi trebao biti raspisan u prvoj polovici svibnja, vrijedan oko 550 tisuća eura, a odnosit će se na povećanje energetske učinkovitosti, uključujući mogućnost ulaganja u solarne elektrane na poslovnim objektima.

Potpore su namijenjene subjektima malog gospodarstva koji se bave proizvodnim i neproizvodnim djelatnostima, a Županija sufinancira projekte do 40 % ukupne vrijednosti. Važno je napomenuti da se potpora može dobiti samo za jednu vrstu namjene.

Kod proizvodnih djelatnosti bespovratna sredstva do 15.000 eura dodjeljuju se za nabavu strojeva, alata i opreme, preuređenje i nadogradnju strojeva te nabavu radnih strojeva i skladišne opreme. Za neproizvodne djelatnosti maksimalni iznos potpore je do 5.000 eura, a sredstva se mogu koristiti za nabavu strojeva, alata i opreme, radnih strojeva, skladišne opreme te informatičke opreme.

Povodom raspisivanja natječaja Kolarec je obišao tvrtku Labores solis iz Zaprešića, koja se bavi proizvodnjom pralina, keksa, namaza, dražeja i čokolade. Tvrtka je prošle godine ostvarila potporu od 10.000 eura koju je iskoristila za nabavu stroja za pakiranje čokolade.

“Mi smo se prošle prijavili za potporu Zagrebačke županiju i ostvarili je u iznosu od 10 tisuća eura i time kupili stroj za pakiranje čokolada s kojim sada možemo pakirati 3 tisuće komada na sat vremena”, objasnila je Mihaela Bartolin, direktorica tvrtke..

Foto: Zagrebačka županija

Kolarec je dodao kako je Zagrebačka županija druga županija nakon Grada Zagreba što se tiče ukupnih financija u Republici Hrvatskoj, što joj daje mnoge benefite.

“Zagrebačka županija u kontinuitetu povećava svoj proračun i mi onda možemo graditi i raditi na infrastrukturi, možemo ulagati u zdravstvo, poljoprivredu, društvene djelatnosti jer svima nam je cilj da stvaramo bolje i kvalitetnije uvjete za žitelje u Zagrebačkoj županiji i da ona bude ugodno mjesto za život”, zaključio je.

Sve informacije vezane za potpore može saznati ovdje.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

U Ivanić-Gradu u tijeku su radovi na energetskoj obnovi sportske dvorane Žeravinec, projektu vrijednom nešto više od 1,3 milijuna eura. Najveći dio novca osiguran je bespovratnim sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok će Zagrebačka županija sudjelovati s oko 163 tisuće eura, a ostatak financira Grad Ivanić-Grad. Obnova bi trebala donijeti manju potrošnju energije, ali i veći komfor korisnicima dvorane, koja je, prema riječima gradske uprave, svakodnevno zauzeta gotovo od jutra do kasnih večernjih sati.

Ugovor o sufinanciranju potpisali su zamjenik župana Ervin Kolarec i zamjenik gradonačelnika Ivanić-Grada Tomislav Cuvaj.

Radovi uključuju postavljanje fotonaponske elektrane, ugradnju dizalica topline za grijanje i hlađenje, kao i solarnih kolektora za pripremu tople vode. Posebno se ističe činjenica da će dvorana napokon dobiti sustav hlađenja, što će značajno olakšati treninge i utakmice tijekom ljetnih mjeseci. Uz to, projekt uključuje i energetsku obnovu zgrade, zamjenu stolarije te modernizaciju rasvjete, čime se očekuju i konkretne uštede.

Zamjenik gradonačelnika Tomislav Cuvaj naglasio je kako je Žeravinec najkorišteniji sportski objekt u gradu.

“Dvorana Žeravinec je sportski objekt u Ivanić-Gradu koji se najviše koristi, dakle od 7 ujutro kad je koriste osnovnoškolci do 23 sata kada je koriste sportaši, možemo reći da je iskorištena u svom punom kapacitetu. Nakon obnove parketa, na red je došla i ova obnova koja će stvarno povećati kvalitetu usluge u sportskoj dvorani i evo nadamo se ugošćavanju svih reprezentacija koje su i prije dolazile u naš grad”, rekao je Cuvaj.

Dodao je i kako projekt uključuje kompletnu energetsku obnovu, uključujući energetsku ovojnicu, rasvjetu, solarne kolektore i klimatizaciju.

Zamjenik župana Ervin Kolarec podsjetio je kako su Grad i Županija i ranije zajednički ulagali u sportsku infrastrukturu, uključujući izgradnju dvorana u okolnim naseljima te uređenje sportskih podova.

“Sufinanciranje energetske obnove sportske dvorane nastavak je te suradnje s ciljem osiguravanja najboljih mogućih uvjeta za bavljenje sportom, kao i značajnijih ušteda samim energentima.Na području Zagrebačke županije u tijeku 21,5 milijuna eura vrijedan ciklus energetskih obnova osam objekata, od čega čak tri u Ivanić-Gradu.Polovicu sredstava bespovratno smo osigurali iz NPOO-a, a za drugu polovicu pobrinuli smo se u vlastitom proračunu”, istaknuo je.

Kolarec je naveo i kako je Zagrebačkoj županiji odobreno ukupno oko 98 milijuna eura bespovratnih sredstava za realizaciju.

“Županija uz osigurana sredstva za energetsku obnovu, iz NPOO-a osigurala i rekordne iznose za gradnju i dogradnju škola. Zagrebačkoj županiji je iz NPOO-a odobreno bespovratno ukupno 98 milijuna eura za realizaciju 22 projekata, među kojima su tri škole s područja Ivanić-Grada. Tako je je za dogradnju OŠ Đure Deželića odobreno 9,1 milijuna eura, za dogradnju OŠ Josipa Badalića u Graberju Ivanićkom 2,1 milijuna eura, a za proširenje gimnazijskih kapaciteta u SŠ Ivana Šveara 1,8 milijuna eura”, rekao je Kolarec.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Gradovi i općine s područja Zagrebačke županije mogu računati na novu financijsku injekciju za komunalne projekte. Raspisan je javni poziv vrijedan više od 2,2 milijuna eura namijenjen izgradnji i održavanju komunalne infrastrukture u 2026. godini, a sredstva će se dodjeljivati sve dok se ne potroše, najkasnije do kraja studenoga iduće godine.

Riječ je o programu kojim se želi potaknuti ravnomjerniji razvoj i modernizacija ključnih sustava u lokalnim sredinama. Fokus je na prometnoj infrastrukturi, odnosno cestama i većoj sigurnosti u prometu, zatim na unaprjeđenju vodoopskrbe i odvodnje te na sustavima gospodarenja otpadom, uključujući odvojeno prikupljanje i sanaciju nelegalnih odlagališta.

Pročelnik županijskog Upravnog odjela za promet i komunalnu infrastrukturu Ivica Horvatinović istaknuo je kako je kroz isti javni poziv prošle godine realizirano 45 projekata na području županije.

“Za ovu godinu je dodijeljeno, kao što je uvodno rečeno, 2,2 milijuna eura koji će se rasporediti na četiri programa, to će biti prometna infrastruktura, zbrinjavanje otpadnih voda, otpada i sufinanciranje projekata koji se odnose na odvodnju. Što se tiče samog tehničkog djela prijave, on ostaje isti kao i svih ovih godina. Vodit će se računa, kod ocjenjivanja projekata, da oni imaju regionalni i lokalni značaj, pa će tu biti dodatnog bodovanja u slučaju da ima takvih projekata”, rekao je Ivica Horvatinović, pročelnik Upravnog odjela za promet i komunalnu infrastrukturu Zagrebačke Županije.

Istaknuo je da su ove godine sredstva znatno povećana.

“Na kraju želimo doći do jednog stanja kakvog želimo postići unaprjeđenje komunalne infrastrukture i kvalitete života na području Zagrebačke županiji. Treba napomenuti da izvršna vlast osluškuje sve ono što se događa na terenu i ja zahvaljujem jer su sredstva za ovogodišnji javni poziv povećana za 25 %”, dodao je Horvatinović

Visina sufinanciranja ovisit će o stupnju razvijenosti pojedine jedinice lokalne samouprave. Pokrivat će se od 60 do 100 % vrijednosti projekata, a maksimalni iznos po projektu može doseći 130 tisuća eura. Sve dodatne informacije možete pronaći ovdje.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Jedna od najrjeđih biljaka u Hrvatskoj, samoborska gromotulja, predstavljena je javnosti kroz digitalnu izložbu održanu na glavnom trgu u Samoboru, uoči Dana planeta Zemlje.

Riječ je o endemskoj vrsti koja ne raste nigdje drugdje osim na dva lokaliteta – u Samoborskom gorju i u slovenskom Žiču. Upravo zbog svoje ograničene rasprostranjenosti i osjetljivog staništa, biljka nosi status kritično ugrožene i strogo zaštićene vrste.

„Samoborska gromotulja prepoznatljiva je po cvjetovima zlatno žute boje s četiri latice srcolikog oblika. Cvate u ožujku i travnju, tiho i nenametljivo, baš poput svog staništa koje joj pruža vrlo skromne životne uvijete. Naime, njeno stanište je u neposrednoj blizini kamenoloma“, rekla je Tatjana Masten Milek.

Fokus na očuvanju i edukaciji

U posljednje četiri godine intenzivirane su aktivnosti usmjerene na njezinu zaštitu. Kako ističu iz Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije, izrađen je plan upravljanja za Posebni botanički rezervat Brežuljak kod Smerovišća, redovito se provodi uklanjanje neželjene vegetacije, kao i monitoring i prebrojavanje jedinki. Trenutačno je u tijeku i genetska analiza populacije, kojom se želi preciznije odrediti odnos samoborske gromotulje s primjerkom iz Slovenije, dok je u pripremi i edukativna brošura.

Digitalna izložba „Samoborska gromotulja – nepoznata ljepotica“ osmišljena je kao spoj edukacije i interaktivnog sadržaja. Posjetitelji su mogli pratiti vizualne prikaze biljke na Cube ekranu, dok su na citylightima sudjelovali u kvizu. Najmlađima je bio namijenjen poseban edukativni kutak s bojankama koje približavaju svijet zaštićenih biljnih vrsta.

Endem kao simbol odgovornosti

Događaju je prisustvovao i zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović, koji je naglasio važnost zaštite prirodne baštine.

„Očuvanje ovakvih vrijednih endema iznimno je važno, jer oni svjedoče o bogatstvu naše prirode, ali i o odgovornosti koju imamo prema budućim generacijama. Samoborska gromotulja nije samo biljka, ona je simbol prirodne baštine koju trebamo čuvati i s ponosom isticati“, istaknuo je Tomljenović.

Izložba je realizirana kao dio šire platforme „Hrvatska divlja“, koja kroz suvremene pristupe nastoji približiti javnosti ugrožene vrste i važnost njihove zaštite.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.