Kruno Simon u gostima: Istanbul mi je drugi dom, a u Samoboru imam sve što mi treba…
Košarkaš koji je dvaput bio prvak Europe u dresu turskog Anadolu Efesa, dugogodišnji hrvatski reprezentativac, frajer s više nego ozbiljnom karijerom, ulazi u svoju posljednju sezonu. U dresu Samobora, kod tate i trenera Đure
Nakon što je 15 godina nosio dres Zagreba, nakon što je prošao Španjolsku, Rusiju, Italiju i Tursku, nakon što je s reprezentacijom proživio sve lijepe, ali i manje lijepe trenutke, nakon što su mu u Istanbulu podigli dres pod svod dvorane, Kruno Simon (39) odlučio je doći u – Samobor! Prijelaznu sezonu odradio je u dresu Cedevite u najvišem rangu hrvatske košarke, a od jeseni prošle godine pridružio se tati Đuri.
– Da, tata je sigurno najvažniji razlog, ali nisam samo zbog njega odlučio doći u Samobor. Tu je i predsjednik kluba Mislav Maroević, jedan vrlo sposoban čovjek, koji je podigao klub i vodi projekt koji mi je u ovoj fazi života i karijere baš po mjeri. Igram košarku, uživam, družim se s tatom… Subotom odemo na kavu, odigramo utakmicu, odemo na klopu poslije toga i imamo super iskorišten dan! – kazao je Kruno gostujući u posljednjem nastavku serijala “Sport Zagrebačke županije”.
Samobor je prošle sezone dogurao do polufinala prvenstva, jednako kao i Gorica, pa ispao od Vrijednosnica Osijek. Ove će sezone, najavljuje Simon mlađi, ambicije ponovno biti vrh tablice.
– Neću sad tu govoriti da nam je imperativ ulazak u Premijer ligu, ali vjerujem da bismo mogli biti u vrhu. Pojačali smo se ovog ljeta, došlo je nekoliko kvalitetnih igrača, a ja ću pomoći koliko mogu. Kaže stari da ću igrati “četvorku”, valjda ću moći – sa smiješkom kaže Kruno.
Bez obzira na godine, bez obzira na nešto manji broj treninga, Simon je u drugom rangu hrvatske košarke klasični – svemirac. Nešto potpuno drugo, posebna razina, što se može pročitati doslovno u svakom kontaktu s loptom. Uostalom, ovdje pričamo o čovjeku koji je dvaput osvajao Euroligu, i to ne baš tako davno. Velika i bogata karijera je iza njega.
– S košarkom sam krenuo u Maksimiru, u kojem je tata u to vrijeme igrao, kratko sam bio i u Zrinjevcu, da bi s 12 godina došao u Zagreb, kod trenera Andreja Tesle. I tu sam ostao sljedećih 15 godina – vratio se Kruno na svoje početke.
Iz tih mlađih dana posebno zvoni jedan detalj…
– Ta moja generacija ’85., u kojoj je bio i Marko Tomas, u svom godištu nikad nije izgubila niti jednu utakmicu! Ni jednu jedinu. Tu ne pričamo samo o hrvatskim okvirima, nego i o turnirima u inozemstvu, na koje smo često išli. Igrali smo mi i sa starijim godištima, znali gubiti i 40-50 razlike, nije da nismo doživljavali poraze, ali u svojoj generaciji smo dominirali.
Ostao je u Zagrebu jako dugo, sve do 27. godine, do trenutka kad je već bilo upitno hoće li ikad otići na višu razinu. Otišao je, za početak u Unicaju iz Malage.
– Tad je Unicaja bila ozbiljan euroligaški klub, trener je bio Jasmin Repeša, i kroz tu sezonu sam puno toga naučio o profesionalizmu u sportu. Trenirali smo mi i u Zagrebu, po dvaput dnevno, ali prije i nakon treninga bi to bila kavica, druženje… A u Španjolskoj sam shvatio što je zapravo svijet vrhunske košarke, tu se svatko bori za sebe, grize u svakom trenutku, a tome se moraš prilagoditi – kaže Simon, koji je ljeto potom preselio u Rusiju.
– Bilo je jako lijepo u Kubanu iz Krasnodara, dvije godine ostao sam tamo, a ostao bih sigurno i puno duže da supruga nije inzistirala da se vratimo negdje u Europu, bliže Zagrebu. I tako smo završili u Olimpiji iz Milana, ponovno kod Jaska Repeše. U gradu koji je super za život, u jako dobrom klubu, bilo je to baš dobro razdoblje, iako rezultati u Euroligi i nisu bili osobiti – prisjeća se Simon.
Sljedeća, najdugotrajnija i najvažnija postaja bila je Istanbul. Anadolu Efes iskoristio je šansu i doveo igrača koji će se u sljedećih pet godina prometnuti u klupsku legendu.
– Trebala su mi tri-četiri mjeseca da se prilagodim na bitno drukčiju sredinu, način života i mentalitet, ali vrlo brzo sam se potpuno udomaćio u Istanbulu. Turci su veliki fanatici kad je sport u pitanju, bilo je tu jako simpatičnih situacija, pogotovo nakon što smo uzeli te dvije Eurolige i dospjeli u središte pažnje. Danas Efes smatram svojim klubom, a Istanbul mi je drugi dom. Kad slijećem na aerodrom u Istanbul, osjećam se kao kad dolazim u Zagreb… Velika je čast što su mi podigli dres pod svod dvorane, i sad se naježim kad se toga sjetim – priznaje Kruno.
Kad se povede priča o reprezentaciji, pogled je danas malo drukčiji.
– Stalno se o toj mojoj generaciji priča kroz neke pamtljive poraze i posrtaje, ali činjenica je da smo mi više-manje stalno bili na rubu borbe za medalju, često i na jednu loptu od polufinala, u Sloveniji 2013. završili smo četvrti… A danas smo zadovoljni što smo bili blizu plasmana na Olimpijske igre. Izbornik Sesar radi sjajan posao, ali radi s onim što ima, a to su tri top igrača i niz onih koji ne mogu raditi razliku na toj razini – zaključio je Simon.
Svečano obilježavanje Dana hrvatskih branitelja Zagrebačke županije ove će se godine održati 27. lipnja u Zaprešiću, odlučeno je na drugoj sjednici županijskog Odbora za hrvatske branitelje.
Riječ je o datumu koji se obilježava od 2013. godine, a kroz proteklo razdoblje manifestacija je organizirana u nizu gradova diljem županije, uključujući i Veliku Goricu.
Predsjednik Odbora i zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec naglasio je kako je obilježavanje dosad obuhvatilo sve gradove u županiji te da postoji zajednička želja članova Odbora i braniteljske populacije da se ta praksa nastavi i ubuduće. Za organizaciju ovogodišnje svečanosti u proračunu je predviđeno 35 tisuća eura, a očekuje se sudjelovanje oko 500 branitelja i članova njihovih obitelji s područja Zagrebačke županije.
Na sjednici je također istaknuto kako je u tijeku evaluacija prijava pristiglih na javni natječaj za financiranje programa i projekata udruga proizašlih iz Domovinskog rata za 2026. godinu. U tu svrhu osigurano je ukupno 100 tisuća eura, s ciljem dodatnog osnaživanja rada i kapaciteta tih udruga na području županije.
U povodu obilježavanja Dana planeta Zemlje, u Samoboru će se održati digitalna izložba „Samoborska gromotulja – nepoznata ljepotica“, posvećena jednoj od najrjeđih biljnih vrsta u Hrvatskoj.
Događanje je najavljeno za subotu, 18. travnja 2026. godine na Trgu kralja Tomislava, u vremenu od 10 do 13 sati, a organizira se u sklopu projekta „Hrvatska divlja“.
Endem ograničen na samo dvije lokacije
Samoborska gromotulja ističe se kao iznimno rijedak endem – osim na području Samobora, raste još samo na jednoj lokaciji u svijetu. U ovom kraju može se pronaći u Posebnom botaničkom rezervatu Brežuljak, gdje opstaje u specifičnim i osjetljivim uvjetima staništa.
Riječ je o niskoj zeljastoj biljci prepoznatljivoj po žutim cvjetovima, koja cvate u rano proljeće. Upravo zbog svoje ograničene rasprostranjenosti i osjetljivosti, uvrštena je na popis ugroženih vrsta prema nacionalnim propisima i europskim direktivama.
U slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta, održavanje izložbe bit će odgođeno.
Zagrebačka županija raspisala je javni poziv za dodjelu donacija Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2026. godinu, za što je osigurano ukupno 70.000 eura, a rok za prijavu istječe 10. svibnja.
Riječ je o financijskoj potpori namijenjenoj neprofitnim organizacijama koje djeluju izvan Hrvatske i zastupaju interese Hrvata u Bosni i Hercegovini te pripadnika hrvatskih manjina i iseljeništva diljem Europe i svijeta.
Cilj poziva je očuvanje nacionalnog identiteta, jezika i kulturne baštine, kao i poticanje različitih društvenih aktivnosti unutar hrvatskih zajednica u inozemstvu. U fokusu su i projekti koji pridonose jačanju organizacijskih kapaciteta te povezivanju s Hrvatskom i Zagrebačkom županijom.
Najviši iznos koji pojedini prijavitelj može ostvariti iznosi 10.000 eura, dok se za pojedinačne projekte može dobiti između 2.000 i 7.000 eura, ovisno o vrsti potpore.
Zagrebačka županija našla se među pet najuspješnijih u Hrvatskoj po broju novih doktora znanosti. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2025. godini u Zagrebačkoj županiji doktoriralo je 48 osoba, što je sedam više nego godinu ranije, odnosno rast od 17,1 %.
Kako prenosi Župan.hr, kada se gleda odnos prema broju stanovnika, Zagrebačka županija ima 0,15 doktora znanosti na 1.000 stanovnika. Najviše ih u tom omjeru ima Primorsko-goranska županija s 0,30, dok Splitsko-dalmatinska bilježi 0,23. Najveći dio doktorata i dalje se stječe na Sveučilištu u Zagrebu, gdje je doktoriralo 64,9 % svih novih doktora znanosti u Hrvatskoj.
Žene i dalje čine većinu među novim doktorima znanosti, od ukupno 800 doktorata, 463 su ostvarile žene, što je 57,9 %.
Najviše doktorskih radova napisano je iz područja biomedicine i zdravstva (27,9 %), zatim iz tehničkih znanosti (21,1 %) te društvenih znanosti (17,7 %). Najviše novih doktora znanosti bilo je u dobnoj skupini od 30 do 34 godine.
Najveći broj doktora znanosti zaposlen je u obrazovanju (42,4 %), a slijede zdravstvena zaštita i socijalna skrb s 17 %. Doktorski studij u najvećem broju slučajeva financirao je poslodavac (42 %), dok je 37,4 % doktoranada troškove podmirilo samostalno.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji s Zagrebačkom županijom.
Na stadionu Mladost održano je županijsko natjecanje osnovnih škola u atletici, na kojem su nastupili učenici i učenice iz cijele županije, a među njima i predstavnice Atletskog kluba Maraton Velika Gorica.
Najbolji pojedinačni rezultat ostvarila je Ana Trčak, koja je osvojila 2. mjesto u disciplini vortex. Do medalje je stigla i Ema Gilja, koja je u utrci na 60 metara osvojila 3. mjesto.
Odličan nastup imala je i Tia Weihnacht, koja je također osvojila 2. mjesto u svojoj disciplini, dok je Lea Šepčić upotpunila uspješan dan kluba osvajanjem još jedne medalje.
Nadomak postolja ostala je Sara Fabečić, koja je natjecanje završila na 4. mjestu.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji s Zagrebačkom županijom.
Crna kronikaprije 2 dana
HOTNEWSprije 4 dana
CityLIGHTSprije 4 dana
Crna kronikaprije 3 dana