Zagrebačka županija dosad je povukla oko 96,5 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za gradnju i dogradnju školskih objekata i sportskih dvorana, čime se svrstala među najuspješnije županije u Hrvatskoj. Po broju projekata županija je trenutačno i na prvom mjestu u državi, a među gradovima se posebno ističe Velika Gorica, koja je nositelj pet projekata.

Kako prenosi Župan.hr, u Hrvatskoj je do sada odobreno gotovo 1,3 milijarde eura za izgradnju i dogradnju školskih objekata za jednosmjensku nastavu, od ukupno raspoloživih oko 1,8 milijardi eura. Za školske sportske dvorane odobreno je gotovo 180 milijuna eura, dok je na raspolaganju nešto više od 200 milijuna eura. Ukupno je odobreno financiranje za 340 projekata, a većina njih ide preko županija.

U tom valu ulaganja Zagrebačka županija se našla u samom vrhu, a po broju projekata trenutačno je i prva u Hrvatskoj. Županija je do sada prijavila ukupno 21 projekt, ukupne vrijednosti oko 96,5 milijuna eura, pri čemu se najveći dio odnosi na dogradnje školskih prostora, dok je manji dio namijenjen sportskim dvoranama. Osim projekata kojima je nositelj sama županija, značajan dio investicija dolazi i preko gradova. U Zagrebačkoj županiji tako se posebno ističe podatak da su Velika Gorica i Samobor nositelji po pet projekata, dok je Vrbovec nositelj dva, a Zaprešić jednog. Kada se uz županijske projekte ubroje i oni gradski, dolazi se do brojke od oko 40 projekata na području Zagrebačke županije.

Župan Stjepan Kožić nedavno je najavio kako se očekuje realizacija 27 školskih objekata ukupne procijenjene vrijednosti oko 150 milijuna eura, a dio tog plana odnosi se upravo na projekte koji se financiraju europskim novcem.

Među najvećim pojedinačnim projektima u Zagrebačkoj županiji ističe se onaj u Dugom Selu, gdje je za izgradnju nove škole te sportske dvorane odobreno više od 19 milijuna eura. Veliki iznos odobren je i za projekt u Kominu, gdje se planira izgradnja nove osnovne škole i sportske dvorane vrijedna više od 14 milijuna eura. Značajna sredstva idu i prema Ivanić-Gradu, gdje je za rekonstrukciju i dogradnju škole te izgradnju dvorane odobreno više od 9 milijuna eura, dok je za dodatni projekt u istom gradu odobreno nešto više od 2 milijuna eura. Među većim ulaganjima su i radovi u Farkaševcu, vrijedni oko 4,4 milijuna eura, te projekt u Poljanici Bistranskoj, za koji je odobreno oko 4,7 milijuna eura.

Uz projekte škola, dio sredstava usmjeren je i na školske sportske dvorane. Tako su odobrena sredstva za izgradnju ili dogradnju dvorana uz škole u više mjesta, pri čemu se pojedinačni iznosi kreću od nešto više od 600 tisuća eura do oko 1,2 milijuna eura.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Vatreni će večeras, točnije u noći s utorka na srijedu, u 2 sata, odigrati prijateljsku utakmicu protiv Brazila u Orlandu.

Hrvatska u dvoboj ulazi nakon pobjede nad Kolumbijom 2:1, dok Brazil stiže ranjen istim rezultatom protiv Francuske. Spektakl je pod reflektorima, a naši Gianna i Matko najavili su utakmicu u pravom turopoljskom tonu.

Kako je to zvučalo, poslušajte ovdje.

Stanovnici Velike Gorice odnedavno mogu do buketa cvijeća u bilo koje doba dana i noći. Cvjećarnica White Poppy uvela je novu uslugu koja izlazi iz okvira klasičnog radnog vremena – buketomat, automat za prodaju svježih cvjetnih aranžmana postavljen na ulazu u trgovinu.

Ovakav način kupnje cvijeća sve je prisutniji na hrvatskom tržištu, no u Velikoj Gorici riječ je o prvoj takvoj inicijativi. Cilj je bio omogućiti kupcima da do cvijeća dođu i kada je cvjećarnica zatvorena, bilo da je riječ o kasnim večernjim satima, nedjeljama ili blagdanima.

“Već tri godine gledamo kako pokrenuti ideju o tome. U već pokrenutim inicijativama poput ove (Z centar, aerodrom), primijetila sam da ljudi dosta to i prakticiraju, a cvjećarke koje se time bave pune su pozitivnih dojmova” rekla nam je vlasnica Ana Novak.

Sustav korištenja osmišljen je tako da bude brz i jednostavan. Kako pojašnjava gospođa Novak, uređaj funkcionira po principu standardnih automata – kupci na zaslonu odabiru buket, plaćaju karticom, a potom se otvara pretinac s odabranim aranžmanom. Upravo kartično plaćanje uvedeno je zbog dodatne sigurnosti i smanjenja rizika od krađa.

Trenutačno je u buketomatu dostupno osam aranžmana različitih veličina i cijena.
“Šest je istih pretinaca za manje bukete raspona cijena od 20 do 40 eura te dva pretinca za veće bukete 80 do 100 eura”, objašnjava vlasnica.

Osim gotovih buketa, kupcima je na raspolaganju i opcija narudžbe prema vlastitim željama. Dovoljno je unaprijed telefonski dogovoriti detalje, nakon čega djelatnici pripremaju aranžman i šalju PIN za preuzimanje iz posebno označenog pretinca.

“Buketi dolaze u paketu s praktičnim vazama koje su vrlo jednostavne za korištenje i fiksne. Tako da možete slovodno staviti u auto bez brige da će buket uvenuti”, poručila je.

Iz White Poppyja ističu kako su kupci već prepoznali praktičnost ove usluge, a interes ih dodatno motivira na širenje. U planu je postavljanje novih buketomata na više lokacija u gradu, čime bi cvijeće postalo još dostupnije svima bez obzira na vrijeme i prigodu.

Sveta Nedelja postaje primjer kako sportski događaji mogu postati više od jednodnevne atrakcije i pretvoriti se u turistički proizvod koji donosi dugoročne koristi. Na panelu održanom u prostorijama županijske Turističke zajednice, predstavnici lokalne vlasti, turističkog sektora i sportske zajednice raspravljali su o tome kako od natjecatelja na Spartan utrci napraviti goste koji ostaju dulje, troše i vraćaju se.

Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije, Ivana Alilović istaknula je da sportski turizam može kontinentalnim destinacijama otvoriti prostor za cjelogodišnju ponudu i autentične doživljaje koji spajaju prirodu, aktivni boravak i lokalni identitet.

Gradonačelnik Svete Nedelje i saborski zastupnik Dario Zurovec naglasio je da ovakvi projekti konkretno utječu na lokalnu zajednicu. “Sveta Nedelja prepoznala je značaj Spartana i time pokazala dobar primjer ulaganja u jasne strategije, infrastrukturu i kvalitetnu suradnju lokalne i nacionalne razine. Ovakvi projekti ne povećavaju samo turistički promet, već potiču gospodarstvo i jačaju kvalitetu života u zajednici”, istaknuo je Zurovec.

Sličan je stav iznijela direktorica Turističke zajednice Svete Nedelje Renata Vlahović koja je rekla da pravi izazov ne počinje startom utrke, nego u trenutku kada sudionike treba pretvoriti u goste koji će ostati dulje i doživjeti destinaciju izvan samog događanja.

Spartan natjecatelj i osnivač udruge OCR CRO Andrej Šimatić upozorio je da natjecatelji danas ne biraju samo stazu, nego i iskustvo koje ide uz utrku. Priroda, organizacija i atmosfera često odlučuju hoće li se sudionici vraćati i preporučiti destinaciju drugima.

Panel je dotaknuo i dječje utrke, gdje je naglasak bio na sudjelovanju i pozitivnom iskustvu, a ne na plasmanu. Ovogodišnja dječja utrka imala je svih 300 mjesta rasprodano, što pokazuje interes za ovakve sadržaje od najranije dobi.

Organizator Spartan utrke Ivan Zrinušić istaknuo je da događaji međunarodnog ranga zahtijevaju profesionalnu pripremu, logistiku i snažnu podršku lokalne zajednice, dok motivacija volontera, posebno mladih, ostaje izazov.

Sudionici panela složili su se da potencijal sportskog turizma postoji, ali da će stvarni pomak ovisiti o sposobnosti da se događanja pretvore u sustavno razvijene i tržišno konkurentne proizvode. Uspjeh, zaključeno je, ne dolazi samo dobrim organiziranjem utrke, već i kroz kreiranje dugoročne vrijednosti za destinaciju i lokalnu zajednicu.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Mobilno reciklažno dvorište i kontejneri za glomazni otpad počeli su obilaziti mjesne odbore i gradske četvrti prema unaprijed definiranom rasporedu, svakodnevno od 9 do 17 sati. Riječ je o usluzi osmišljenoj kako bi građanima omogućila jednostavno i pravilno zbrinjavanje otpada koji ne spada u kućni.

Međutim, već u prvim fazama korištenja uočeni su brojni problemi na terenu. Umjesto pravilnog razvrstavanja otpada, često dolazi do ostavljanja otpada izvan predviđenih spremnika, miješanja različitih vrsta otpada te odlaganja materijala koji uopće nije predviđen za ovakav način zbrinjavanja, poput miješanog komunalnog ili opasnog otpada. Također, bilježe se slučajevi prekoračenja dopuštene količine glomaznog otpada od 200 kilograma, kao i nepridržavanje propisanog radnog vremena.

Poseban problem predstavlja neuredno stanje lokacija, koje se u nekim slučajevima pretvaraju u neorganizirana odlagališta otpada. Kao primjer ističe se situacija u Donjoj Lomnici, gdje je zabilježeno ozbiljno odstupanje od predviđene namjene ove usluge.

Iz VG Čistoće Upozoravaju da takvo ponašanje može dovesti do stvaranja divljih deponija, što ima negativne posljedice na okoliš, sigurnost i kvalitetu života stanovnika. Ako se praksa ne promijeni, nadležni ističu da bi mogli biti prisiljeni razmotriti i dugoročno ukidanje ove usluge, jer u postojećim uvjetima gubi svoju svrhu i postaje neodrživa.