U 2025. godini u Hrvatskoj je položeno 900 majstorskih ispita, čime je nastavljen trend rasta broja novih majstora. Prema podacima Hrvatske obrtničke komore (HOK), godinu ranije položena su 884 ispita, a 2023. njih 777.

Najviše novih majstora dolazi iz zanimanja elektroinstalatera, frizera, autoservisera, automehaničara, kuhara te vodoinstalatera i instalatera grijanja i klimatizacije.

Osim majstorskih ispita, u 2025. godini položena su i 1.062 ispita o stručnoj osposobljenosti, najviše u zanimanjima priprematelja jednostavnih jela i slastica, masera, keramičara, poslužitelja jela i pića, cvjećara-aranžera te vulkanizera. I u ovom segmentu bilježi se rast u odnosu na prethodne dvije godine. 2024. položeno je 971, a 2023. godine 770 ispita.

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar najavio je novi Zakon o obrtu kojim bi se obrtnicima omogućilo da i nakon 65. godine nastave raditi bez gašenja obrta. Mjera je povezana s odlukom Vlade prema kojoj od 1. siječnja 2026. umirovljenici mogu raditi puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine, dok ostaje i opcija rada na pola radnog vremena uz punu mirovinu.

Kako piše Mirovina.hr, promjene dolaze nakon nezadovoljstva dijela obrtnika koji su upozoravali na nepovoljniji položaj u odnosu na vlasnike trgovačkih društava.

Mogućnost nastavka rada odnosi se i na osobe koje obavljaju profesionalnu samostalnu djelatnost, kao i na roditelje njegovatelje, njegovatelje prema propisima socijalne skrbi, udomitelje te osobe koje pružaju pomoć i njegu hrvatskim ratnim vojnim invalidima.

Uz to, najavljeno je i smanjenje opterećenja za obrtnike, uključujući niže doprinose te uklanjanje dijela administrativnih i financijskih prepreka.

Zagrebačka županija ponovno se svrstava među ključne poticatelje razvoja gospodarstva Republike Hrvatske.

Prema podacima s kraja prošle godine, najviše trgovačkih društava, obrta i slobodnih zanimanja, odmah nakon Grada Zagreba, bilježe Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Istarska, Zagrebačka, Osječko-baranjska te Zadarska županija, koje se izdvajaju kao vodeće gospodarske sredine u zemlji.

Udio veći od 5 % registriranih pravnih osoba ostvaruju Primorsko-goranska (7,8%), Istarska (7,2%) i Zagrebačka županija (6,8%), koje isti poredak drže i prema broju fizičkih osoba.

Važno je istaknuti kako je Zagrebačka županija na kraju prošle godine imala je 17.467 registriranih i 13.281 aktivnih pravnih osoba, uz gotovo 13 tisuća trgovačkih društava te više od 6.300 obrta i slobodnih zanimanja.

Prema strukturi vlasništva na razini županija, najveći udio subjekata u privatnom vlasništvu bilježi Grad Zagreb (87,7 %), potom Istarska (84,9 %) i Zagrebačka županija (84,5 %).

Trgovina na malo, Ostale uslužne djelatnosti i Građevinarstvo čine top tri djelatnosti u pogledu zastupljenosti registriranih i aktivnih subjekata. Slijede ih Prerađivačka industrija te Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti.

Hrvatska je ušla u 2026. s većim brojem zaposlenih nego ikad u posljednje tri godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koje prenosi Poslovni.hr,, krajem siječnja u evidenciji je bilo 1.719.851 osiguranik, što je rast od gotovo 15 tisuća u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Riječ je o povećanju od 0,86 % na godišnjoj razini, a još je izraženiji rast u odnosu na ranije godine. U usporedbi s krajem siječnja 2024. broj osiguranika veći je za više od 73 tisuće, dok je u odnosu na početak 2023. zabilježen skok od čak 115 tisuća osiguranih osoba.

Najveći broj osiguranika evidentiran je u prerađivačkoj industriji, gdje je registrirano gotovo 244 tisuće zaposlenih. Slijedi trgovina na veliko i malo s oko 237 tisuća osiguranika, građevinarstvo s više od 152 tisuće, dok se obrazovanje približilo brojci od 136 tisuća osiguranih osoba.

Cijene dobara i usluga u Hrvatskoj u siječnju su bile u prosjeku 3,4 % više nego prije godinu dana, pokazuju prve procjene Državnog zavoda za statistiku, dok su u odnosu na prosinac porasle za 0,3 %.

Najveći godišnji rast zabilježen je kod usluga, koje su skuplje čak 7,2 % u odnosu na siječanj prošle godine, što potvrđuje da upravo taj segment najviše gura ukupnu inflaciju.

Rast cijena bilježi se i kod energije, gdje je godišnja stopa porasta 3,7 %, dok su hrana, piće i duhan skuplji za 3 %. S druge strane, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije gotovo su na istoj razini kao lani, uz minimalni rast od 0,1 %.

Na mjesečnoj razini, u odnosu na prosinac, cijene su najviše porasle kod usluga, za 2,2 %, te kod energije, za 1,8 %. Hrana, piće i duhan poskupjeli su za jedan posto. Jedina kategorija koja bilježi osjetniji pad na mjesečnoj razini su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, koji su u siječnju pojeftinili za 3,4 %.