Povežite se s nama

Gospodarstvo

Kreće nova runda suzbijanja ‘krvopija’

Planira se provesti suzbijanje komaraca na području naselja Velike Gorice, naselja Velika Mlaka i naselja Gradići na području I. i II. zone komunalnog doprinosa Grada Velike Gorice i na području svih naselja u sastavu Grada Velike Gorice

Objavljeno

na

Od 30. srpnja do 1. kolovoza tvrtka EKO DERATIZACIJA d.o.o. na velikogoričkom području vršiti će zaprašivanje komarac.

Način na koji će to raditi je da će hladnim UVL zamagljivanjem u ranim jutarnjim satima insekticidima odobrenim od Svjetske zdravstvene organizacije i Ministarstva zdravlja.

Naselja koja obuhvaća zaprašivanje i vremena su sljedeća:

30.07.2019. (UTORAK), u ranojutarnjem terminu od 5:00 do 07:00 sati.
Naselje Velika Gorica
Zadarska, Ulica kneza Ljudevita Posavskog, Kolodvorska ul., Ul. Bratstvo I., Matice Hrvatske, Ul. kralja Zvonimira (do Zagrebačke ul.), Kurilovečka ul. (do Zagrebačke ul.), Trg kralja Tomislava, Sisačka, Ul. Seljine brigade, Vjekoslava Majera, Zagrebačka, Jurja Dobrile, Šetalište Franje Lučića, Ul. kralja Zvonimira, Rakarska ul. do Av. Pape Ivana Pavla II., Pleška ulica do Av. Pape Ivana Pavla II., Hrvatske bratske zajednice
Naselje Gradići
Ul. kralja Tomislava, Vukovarska, Silvija Strahimira Kranjčevića, Vladimira Nazora, Drniška, Kijevska, Prigorska, Zagrebačka, Primorska, Gradička, Braće Radića, Ljudevita Gaja, Matije Gupca (oko igrališta i park), Hercegovačka, Dalmatinska, Slavonska (do crkve), Baranjska, Augusta Šenoe
Naselje Velika Gorica
Ul. bana Josipa Jelačića, Josipovićeva, Lomnička, Kurilovečka ul., Nikole Tesle, Ruđera Boškovića, Andrije Kačića Miošića, Kolodvorska, Ruđera Boškovića, kneza Porina, Slavka Kolara, Ljudevita Gaja, Horvatova, Stjepana Fabijančića Jape, Braće Radić odv., Emilija Laszowskog (do Ul. Matice Hrvatske)
Naselje Velika Mlaka
Sv. Barbare, Kovači, Prilaz Kovačima, Smendrovićeva, Dobriše Cesarića, Tina Ujevića, Turopoljska, Školska, Pažuli, Bradašićeva, Vlatka Mačeka, Nikole Tesle, Fra Grge Martića, Ivana Gorana Kovačića, Nikole Kramarića, Pavlinska, Vladimira Nazora, Antuna Grahovara, Napredak, Munđeri, Karla Weingärtnera (do kraja), Jocina, Dolenec, Ivana Lackovića
Naselje Velika Gorica
Pleso (Vladimira Nazora, Mikulićeva, Pleška do Av. Pape Ivana Pavle II.), Klarići, Ilovnjak, Rakarska do Av. Pape Ivana Pavla II.

30.07.2019. (UTORAK), u predvečernjem terminu od 19:00 do 21:00 sati.
Naselje MIĆEVEC (cca. 43,20 ha) , naselje VELIKA KOSNICA (cca. 48,60 ha), naselje PETINA (cca. 20,00 ha), naselje MALA KOSNICA (cca. 7,48 ha), naselje SELNICA ŠČITARJEVSKA (cca. 32,86 ha), naselje ČRNKOVEC (cca. 24,00 ha) i naselje BAPČA (cca. 24,75 ha)
Naselje ŠČITARJEVO (cca. 50,34 ha), naselje DRENJE ŠČITARJEVSKO (cca. 18,66 ha), naselje OBREZINA (cca. 31,16 ha), naselje SASI (cca. 22,62 ha) i naselje NOVAKI ŠČITARJEVSKI (cca. 17,23 ha)
Naselje LEKNENO (cca. 63,00 ha), naselje TRNJE (cca. 26,03 ha), naselje STRMEC BUKEVSKI (cca. 94,00 ha), naselje ZABLATJE POSAVSKO (cca. 26,22 ha) i naselje SOP BUKEVSKI (cca. 60,00 ha)

31.07.2019. (SRIJEDA), u ranojutarnjem terminu od 5:00 do 07:00 sati.

Naselje KOBILIĆ (cca. 32,11 ha) i naselje LAZINA ČIČKA (cca. 78,64 ha)
Naselje RIBNICA (cca. 99,48 ha), naselje NOVO ČIČE (cca. 69,50 ha) i naselje POLJANA ČIČKA (cca. 45,90 ha)
Naselje JAGODNO (cca. 30,00 ha), naselje GORNJE PODOTOČJE (cca. 8,77 ha), naselje DONJE PODOTOČJE (cca. 17,79 ha), naselje STARO ČIČE (cca. 47,72 ha), naselje VUKOVINA (cca. 23,40 ha) i naselje KUČE (cca. 37,00 ha)

31.07.2019. (SRIJEDA), u predvečernjem terminu od 19:00 do 21:00 sati.

Naselje GORNJA LOMNICA (cca. 27,35 ha) i naselje LUKAVEC (cca. 173,00 ha)
Naselje DONJA LOMNICA (cca. 192,00 ha) i naselje PETROVINA TUROPOLJSKA (cca. 41,00 ha)
Naselje ŠILJAKOVINA (cca. 46,38 ha), naselje GUDCI (cca. 47,28 ha) i naselje MARKUŠEVEC TUROPOLJSKI (cca. 53,16 ha)

01.08.2019. (ČETVRTAK), u ranojutarnjem terminu od 5:00 do 07:00 sati.
Naselje DUBRANEC (cca. 59,04 ha), naselje BUKOVČAK (cca. 43,38 ha), naselje VUKOMERIĆ (cca. 28,44 ha), naselje PETRAVEC (cca. 18,78 ha) i naselje PRVONOŽINA (cca. 9,72 ha)
Naselje JEREBIĆ (cca. 41,22 ha), naselje CEROVSKI VRH (cca. 50,10 ha), naselje CVETKOVIĆ BRDO (cca. 41,70 ha) i naselje GUSTELNICA (cca. 45,60 ha)
Naselje KOZJAČA (cca. 61,50 ha) i naselje KLJUČIĆ BRDO (cca. 50,70 ha)

01.08.2019. (ČETVRTAK), u predvečernjem terminu od 19:00 do 21:00 sati.
Naselje VELIKA BUNA (cca. 60,60 ha), naselje MALA BUNA (cca. 24,54 ha) i naselje OKUJE (cca. 32,34 ha)
Naselje MRACLIN (cca. 55,56 ha), naselje LAZI TUROPOLJSKI (cca. 40,56 ha), naselje BUŠEVEC (cca. 33,30 ha) i naselje OGULINEC (cca. 34,32 ha)

Iz tvrtke mole građane da ako ne moraju ne izlaze iz svojih doma u vrijeme zaprašivanja , pogotovo oni koji su osjetljivi i imaju problema s dišnim putevima. Također apelira se na pčelare da za vrijeme zaprašivanja onemoguće izlaz pčelama iz košnica.

Gospodarstvo

Broj zaposlenih ponovno raste – HZMO objavio nove podatke za siječanj

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Hrvatska je ušla u 2026. s većim brojem zaposlenih nego ikad u posljednje tri godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koje prenosi Poslovni.hr,, krajem siječnja u evidenciji je bilo 1.719.851 osiguranik, što je rast od gotovo 15 tisuća u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Riječ je o povećanju od 0,86 % na godišnjoj razini, a još je izraženiji rast u odnosu na ranije godine. U usporedbi s krajem siječnja 2024. broj osiguranika veći je za više od 73 tisuće, dok je u odnosu na početak 2023. zabilježen skok od čak 115 tisuća osiguranih osoba.

Najveći broj osiguranika evidentiran je u prerađivačkoj industriji, gdje je registrirano gotovo 244 tisuće zaposlenih. Slijedi trgovina na veliko i malo s oko 237 tisuća osiguranika, građevinarstvo s više od 152 tisuće, dok se obrazovanje približilo brojci od 136 tisuća osiguranih osoba.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Inflacija na početku godine ubrzala – evo što je najviše poskupjelo

Novi udari na kućni budžet.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Cijene dobara i usluga u Hrvatskoj u siječnju su bile u prosjeku 3,4 % više nego prije godinu dana, pokazuju prve procjene Državnog zavoda za statistiku, dok su u odnosu na prosinac porasle za 0,3 %.

Najveći godišnji rast zabilježen je kod usluga, koje su skuplje čak 7,2 % u odnosu na siječanj prošle godine, što potvrđuje da upravo taj segment najviše gura ukupnu inflaciju.

Rast cijena bilježi se i kod energije, gdje je godišnja stopa porasta 3,7 %, dok su hrana, piće i duhan skuplji za 3 %. S druge strane, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije gotovo su na istoj razini kao lani, uz minimalni rast od 0,1 %.

Na mjesečnoj razini, u odnosu na prosinac, cijene su najviše porasle kod usluga, za 2,2 %, te kod energije, za 1,8 %. Hrana, piće i duhan poskupjeli su za jedan posto. Jedina kategorija koja bilježi osjetniji pad na mjesečnoj razini su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, koji su u siječnju pojeftinili za 3,4 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Ačkar potvrdio: U Veliku Goricu dolazi gotovo 100 milijuna eura!

“Vanjski bazeni, javne garaže, pješačko-biciklistička infrastruktura – samo su neki od projekata koje ćemo uskoro moći realizirati zahvaljujući osiguranih 33 milijuna eura, čime Velika Gorica dobiva priliku postati regionalni centar.”

Objavljeno

na

Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar danas je na sjednici Hrvatskog sabora govorio u korist Prijedloga Zakona o regionalnom razvoju, zahvaljujući kojem će Grad Velika Gorica postati 23. ITU središte i imati na raspolaganju 33 milijuna eura za projekte koji će unaprijediti život Velikogoričana.

-Temeljni cilj ovog Zakona je smanjenje regionalnih razvojnih razlika, ali ne kroz jednokratne mjere, već kroz sustavan i dugoročno usmjeren razvoj. Velika Gorica, kao grad-predvodnik u realizaciji razvojnih projekata, dobiva priliku realizirati konkretne investicije koje građani mogu vidjeti i koristiti svaki dan – naglasio je gradonačelnik.

Upravo je jedan od najuspješnijih instrumenata regionalne politike u Hrvatskoj ITU mehanizam, jer gradovi koji su provodili ITU projekte pokazali su da integrirani teritorijalni pristup donosi mjerljive rezultate – od obnove javne i društvene infrastrukture, preko jačanja lokalnog gospodarstva, do podizanja kvalitete života građana.

-To su vidljivi projekti, stvarni razvoj, a ne teorija, poručio je Ačkar i objasnio kako novi zakon potiče suradnju i partnerstvo između države, županija, gradova i općina, kao i uključivanje privatnog sektora i civilnog društva.

-Takav integrirani pristup nužan je ako želimo ostvariti održiv razvoj koji se vidi u konkretnim projektima i investicijama. Vanjski bazeni, javne garaže, pješačko-biciklistička infrastruktura – samo su neki od projekata koje ćemo uskoro moći realizirati zahvaljujući osiguranih 33 milijuna eura čime dobiva priliku postati regionalni centar – dodao je gradonačelnik.

-To nam omogućuje veću samostalnost u definiranju razvojnih prioriteta i snažnu potporu europskih sredstava. Naime, sredstva su dosad bila alocirana gradovima-središtima županija, a Velika Gorica je bila naslonjena na Zagreb. Upravo novim Zakonom naš grad postaje centar na koji će se naslanjati druge jedinice lokalne samouprave – istaknuo je Ačkar i zahvalio na snažnoj podršci Vlade RH i predsjednika Andreja Plenkovića, što je naš grad prepoznat kao važan razvojni centar.

Podsjetimo, Grad Velika Gorica je do sada iz sredstava ITU mehanizma izgradio, među ostalim, Interpretacijski centar Muzeja Turopolja, Poduzetnički inkubator i biciklističku stazu, a kako je danas Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih odobrilo našem gradu više od 65 milijuna eura bespovratnih sredstava za školske projekte na području grada, dolazimo do ukupnog iznosa koji će se u skorijoj budućnosti uložiti na području grada – od gotovo 100 milijuna eura.

-Bilo kojoj političkoj opciji pripadali, činjenica je da nikada gradonačelnicima nije bilo na raspolaganju ovoliko europskih i drugih sredstava kojima se realiziraju brojni projekti, a zajedno, zakon i ITU mehanizam, osiguravaju učinkovit, pravedan i dugoročno održiv regionalni razvoj Republike Hrvatske – zaključio je Ačkar.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Poljoprivrednici, pozor – dvije važne novosti za OPG-ove!

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Poslovni dnevnik

S ciljem poticanja domaće proizvodnje i kupnje domaćih proizvoda, država povlači konkretne poteze – povoljniji zajmovi i jasnije označavanje podrijetla voća i povrća.

Najavljeno je povećanje iznosa namijenjenih potpori poljoprivrednicima. Financijski instrument „Obrtna sredstva SP ZPP“ nudi zajmove od 1.000 do 25.000 EUR za financiranje repromaterijala i redovnog poslovanja.

Prijave se podnose izravno HAMAG-BICRO-u putem online sustava od 9. veljače 2026.

Pored zajmova, važna je i jasna oznaka podrijetla, koja pomaže da domaći proizvodi stignu na stol kupaca.

Inicijativa za poticanje kupnje domaćih proizvoda temelji se na pravilniku o tržišnim standardima i utvrđivanju pravila o kontrolama usklađenosti s tržišnim standardima za sektor voća i povrća, određene prerađene proizvode od voća i povrća i sektor banana.

Toni Grossi iz HPK poručuje da će jasnije označavanje pomoći potrošačima da lakše prepoznaju i češće biraju domaće proizvode.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Fortenova sprema prodaju PIK Vrbovca? Oglasila se i stranica Halo, inspektore

Nakon Leda i Belja, na red za prodaju bi mogao doći i PIK.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Marten Bjork/pexels.com

Fortenova grupa je navodno pokrenula proces prodaje mesne industrije PIK Vrbovec, doznaje portal Danica.hr iz menadžerskih krugova bliskih kompaniji. Kako tvrde, razgovori s potencijalnim kupcima već traju, a konačna odluka o novom vlasniku mogla bi biti poznata uskoro. U užem krugu navodno su jedna domaća i jedna strana tvrtka iz mesne industrije.

Fortenova je u sklopu restrukturiranja prema trgovini, logistici, komercijalnim nekretninama i sektoru pića, već prodala niz velikih prehrambenih kompanija, među kojima su Ledo, Belje, PIK Vinkovci, Vupik, Agrolaguna, Zvijezda i Dijamant. Stoga, prodaja PIK Vrbovca odgovara novom strateškom usmjerenju tvrtke.

Na šuškanje o prodaji osvrnula se i poznata Facebook stranica Halo, inspektore. “Pojam prehrambeni suverenitet upravo je stavljen na najveću kušnju. Gubitkom kontrole nad PIK-om, gubimo kontrolu nad našom sigurnošću. Hoće li vrbovečka šunka sutra biti iz Poljske, a juneći ćevapi iz Argentine, samo zapakirani pod starim imenom?”, poručili su.

Rasplet oko sudbine PIK Vrbovca trebao bi biti poznat uskoro, a ishod će svakako imati širi utjecaj na domaću prehrambenu industriju.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno