Povežite se s nama

Politika

Kreće isplata jednokratne pomoći za više od 630 tisuća umirovljenika

Jednokratna novčana pomoć kreće se u iznosima od 400 do 1200 kuna, ovisno o visini mirovine.

Objavljeno

na

Jedna od Vladinih mjera pomoći zbog inflacije i porasta cijena je i isplata jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine, koja kreće upravo danas, javljaju iz HZMO.  Jednokratno novčano primanje dobit će 631 202 korisnika mirovine ostvarene u Hrvatskoj u obveznom mirovinskom osiguranju, koji imaju prebivalište u RH i za to je osigurano 426.949.300,00 kuna iz državnog proračuna.

Za 80 417 korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu do 1.850,00 kuna isplatit će se 1.200,00 kuna jednokratno, i za to je osigurano 96.500.400,00 kuna. Za 114 395 korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu od 1.850,01 do 2.350,00 kuna isplatit će se 900 kuna jednokratno, i za to je osigurano 102.955.500,00 kuna.

Foto: Igor Soban/PIXSELL

Za 264 687 korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu od 2.350,01 do 3.350,00 kuna isplatit će se 600 kuna jednokratno, i za to je osigurano 158.812.200,00 kuna, a za 171 703 korisnika s mirovinom od 3.350,01 do 4.360,00 kuna jednokratno će se isplatiti 400 kuna, i za to je osigurano 68.681.200,00 kuna iz državnog proračuna.

– Korisnicima mirovine s tzv. inozemnim elementom (korisnici koji uz hrvatsku mirovinu primaju i dio mirovine iz inozemstva te koji su navršili mirovinski staž u inozemstvu, a nisu ostvarili pravo na mirovinu u inozemstvu), kao i korisnicima kojima su postupci ostvarivanja prava na mirovinu u tijeku (koji ispunjavaju uvjete za isplatu) jednokratno novčano primanje isplatit će se najkasnije u prosincu 2022. i o tome će korisnici biti pravodobno informirani – priopćili su iz HZMO-a.

Politika

Ustavni sud podržao zabranu rada nedjeljom, prigovori trgovaca odbijeni

‘Utvrdili smo da nijedna od grupa, trgovci, radnici i potrošači, ovakvim rješenjem ne trpi prekomjeran teret’, rekao je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović. 

Objavljeno

na

Ustavni sud na današnjoj je sjednici odbio zahtjev za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o trgovini, točnije odredaba koje reguliraju radnu nedjelju i tako dao za pravo Vladi kada je predložila zabranu rada nedjeljom.

– Vlada je kao cilj navela postizanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života radnika, osiguranje kvalitete života, socijalno blagostanje. Za nas je to legitiman cilj. Utvrdili smo da nijedna od grupa,  trgovci, radnici i potrošači, ovakvim rješenjem ne trpi prekomjeran teret. Procijenili smo da je ova mjera razmjerna cilju koji se htio postići – rekao je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.

Nastavite čitati

Politika

MOST traži hitnu obnovu zgrade Centra za odgoj i obrazovanje djece Velika Gorica

Objavljeno

na

Predstavnici MOST-a održali su jutros konferenciju za medije ispred zgrade Centra za odgoj i obrazovanje Velika Gorica u Zagrebačkoj ulici 90, koja je oštećena u petrinjskom potresu 2020.godine. Dok se čeka obnova zgrade, djelatnost se obavlja na dvije lokacije, jedna je u Kolodvorskoj 68, a od prošle godine i na lokaciji kod bivše Zračne luke, u zgradi pokraj Zrakoplovne škole, u Ulici Rudolfa Fizira 6. I dok se zgrada Centra koja čeka obnovu, nalazi u neposrednoj blizini središta Velike Gorice, trenutna zamjenska lokacija je od centra grada udaljena nekoliko kilometara. MOST-ovci su za ovu problematiku prozvali resornog ministra Marina Piletića, te gradske čelnike.

– Njihova najvažnija institucija još od potresa nije u funkciji. Nalazimo se u gotovo nevjerojatnoj situaciji gdje će ta djeca iz svoje ustanove u 2024.godini biti razmještena duže nego za vrijeme Drugog svjetskog rata. Ta djeca od kojih brojna imaju senzorne poteškoće nalaze se ni 200 metara od hangara u kojem se popravljaju avioni. Možete zamisliti koliko im ta buka stvara stresa. Sve zato što ministar Piletić do danas nije našao važnim da se ovaj Centar obnovi i stavi u funkciju. Nije to jedini problem djece s teškoćama u razvoju i njihovih roditelja. Ta djeca su sad i doslovno, ne samo simbolički, gurnuta na marginu društva. Ako nemate auto možete tamo samo javnim autobusom, a brojnoj toj djeci zbog njihovih poteškoća to predstavlja preveliki stres. Oni zaslužuju biti u centru svakog društva, pa tako i u centru Velike Gorice, upravo naš odnos prema najranjivijim skupinama govori o stupnju razvijenosti društva. Ako se još ne mogu naći sredstva za hitnu obnovu Centra, neka se nađe adekvatniji prostor za privremeni smještaj te djece. Nedopustivo je i to je šamar u lice svim građanima Velike Gorice za koje vjerujem da su dovoljno socijalno osjetljivi da se njihova najranjivija društvena skupina nalazi na marginama grada i da se ta djeca svakodnevno izlažu njima neprihvatljivoj buci. Prvenstveno se ovo tiče resornog ministra Piletića, ne može se dogoditi za ovako veliki grad nema njegov odgovor na ovaj veliki problem. Istoga, ministre Piletić, vi ste na potezu – poručila je saborska zastupnica MOST-a, Marija Selak Raspudić.

Foto: MOST, konferencija za medije ispred Centra za odgoj i obrazovanje V.Gorica/G.Kiš,Cityportal.hr

– Teško možemo zamisliti što ta djeca sada proživljavaju, ja živim tri kilometra dalje od Zračne luke i itekako se čuje buka aviona. No mene brine i zanima me zašto naši predstavnici u Saboru ne postavljaju ta pitanja? U našem gradu živi oko tisuću djece s poteškoćama u razvoju, a još nemamo ni projektnu dokumentaciju za obnovu ove zgrade. Možda nije dobro pripremljen natječaj? Na prvi natječaj se nitko nije javio, sad je išao drugi. Već smo u četvrtoj godini nakon potresa nemamo nikakve naznake kad bi se djeca mogla vratiti u svoj Centar? Ako za djecu s poteškoćama nema novaca, pa za koga onda ima? Stoga nas zanima što je konkretno poduzela ravnateljica Centra gospođa Barišić, što je konkretno poduzeo gradonačelnik Ačkar, iako je ministarstvo nadležno, ali što su oni poduzeli da bi Centar bio na raspolaganju djeci kao što je već više od 80 godina? – javno je upitala Nada Finderle, članica Mosta iz Velike Gorice.

Ivan Bekavac, gradski vijećnik i voditelj Savjeta za zdravstvo MOST-a, istaknuo je i kako osim problematike socijalne skrbi stanovnike Velike Gorice muči i problem dostupnosti zdravstvene zaštite u javnom zdravstvenom sektoru.

Ministar Beroš po tom pitanju ne čini ništa, no zna dodjeljivati poslove medicinskih postupaka privatnicima u zdravstvu. Neophodno je i važno sačuvati javne zdravstvene sektore, a ovakvim postupcima dio zdravstvenih radnika će preći u privatni sektor, stoga pitamo je li idući korak rasprodaja bolnica koje će ako se ovako nastavi ostati bez djeltnika i neće moći funkcionirati? – rekao je na konferenciji za medije.

Na konferenciju za medije reagirao je i gorički HDZ.

– Bivši neuspješni MOST-ov kandidat za gradonačelnika Ivan Bekavac otkrio je ovih dana da u Velikoj Gorici postoji Centar za odgoj i obrazovanje. Ne bi ga Bekavac ni sada otkrio da se ne približavaju parlamentarni izbori, pa se sjetio da centar i njegove štićenike iskoristi u predizbornoj kampanji. Kao što ni dok je bio pomoćnik ministra zdravstva nije uspio otkriti da u Velikoj Gorici postoji Dom zdravlja, pa tako baš ništa kao doministar nije učinio da podigne razinu zdravstva u Velikoj Gorici – priopćili su iz HDZ-a Velika Gorica.

Foto: Centar za odgoj i obrazovanje V.Gorica/G.Kiš,

 

Nastavite čitati

Politika

Krenuo bijeli štrajk sudaca i državnih odvjetnika, rješavaju samo hitne predmete

Ministar pravosuđa Malenica pak ističe kako su aktualne plaće sudaca od 2200 do 3500 eura, a ponuđeno povećanje su dva puta odbili.

Objavljeno

na

Počinje bijeli štrajk koji je najavila Udruga hrvatskih sudaca, a pridružit će im se i državni odvjetnici. Sve se radnje u prvostupanjskim i drugostupanjskim sudskim postupcima odgađaju, osim u hitnim predmetima u kojima bi mogla nastupiti nenadoknadiva šteta i tako bi trebalo biti sve do 2. veljače.

Ministar pravosuđa i uprave, Ivan Malenica, podsjeća pak kako su aktualne plaće sudaca sad već oko tisuću eura iznad prosjeka, te iznose od 2200 do 3500 eura, a ponuđeno povećanje su odbili.

– Suci su ovoga tjedna dvaput odbili povećanje plaće koje bi za većinu njih s prošlogodišnjim povećanjima ukupno iznosilo oko 700 eura, za što moraju preuzeti odgovornost. Imamo radnu skupinu, Zakon o plaćama sudaca i drugih pravosudnih službenika, na kojem smo otvorili pitanje vezivanja plaće sudaca za određeni rast, ali isto tako uvođenje platnih razreda i materijalnih prava. Ovaj tjedan predstavljamo uredbe predstavnicima sindikata koje se odnose na državne i javne službenike – rekao je resorni ministar.

 

Naslovna fotografija: Općinski sud u V.Gorici/G.Kiš, Cityportal.hr

 

Nastavite čitati

Politika

Velika pobjeda hrvatske eurozastupnice Borzan u Strasbourgu: ‘Danas smo industriji rekli dosta i ljude stavili ispred profita!’

Zabranjuju se ugrađeni kvarovi, uvode se oznake trajanja uređaja, a oznake na proizvodima ‘bio’, ‘prirodno’, ‘reciklirano’, ‘manje emisija do 2023’ će se zabraniti ako nemaju strogo provjereno uporište.

Objavljeno

na

Danas je Europski parlament velikom većinom usvojio zakon koji je inicirala zastupnica Biljana Borzan (SDP), a kojim se zabranjuju ugrađeni kvarovi, uvode oznake trajanja uređaja te povećavaju mogućnosti popravka.

– Presretana sam! Ovo je kraj dugog i teškog procesa, borbe s industrijom, borbe s trgovcima, te dugih rasprava s kolegama u Europskom parlamentu! Danas smo industriji rekli dosta! Danas smo stavili ljude ispred profita! Čak 94 posto građana vjeruje da su uređaji koje su kupovale naše mame i bake trajali dulje od ovih koje možemo kupiti danas. Istraživanja pokazuju kako se uređaji najviše kvare između druge i treće godine upotrebe, taman kada istekne obavezno zakonsko jamstvo. U Hrvatskoj se građanima najviše kvare mobiteli i tableti, slijede ih printeri, sušilice, perilice za rublje i laptopi. Kupovina takvog uređaja je veliki financijski udarac za naše građane! – ističe Borzan.

U njenom istraživanju, preko 80 posto građana kaže kako na uređajima treba pisati koliko će trajati. Borzan je ispregovarala novu oznaku koja će pokazivati koliko godina proizvođač jamči da će proizvod trajati.

– Kada uđemo u trgovinu, logično je da ćemo odabrati onaj proizvod koji ima oznaku s većim brojem. To će također potaknuti proizvođače da nude kvalitetnije proizvode. Neće nam više prodavati mačka u vreći! Budući da čak 60 posto građana EU ne zna da imaju obvezno zakonsko jamstvo od minimalno dvije godine na svu robu bez obzira na proizvođača, podsjetnik će biti u svim trgovinama – objašnjava Borzan, koja je članica Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu.

Ovime se također uvodi red i u niz lažnih tvrdnji na tržištu, prije svega one o održivosti proizvoda.

– Danas svatko može staviti bilo kakvu oznaku na svoj proizvod. U EU ih ima preko 1200, a jedva trećina ima neki oblik provjere. Tvrdnje kao ‘bio’, ‘prirodno’, ‘reciklirano’, ‘manje emisija do 2023’ će se zabraniti ako nemaju strogo provjereno uporište. Tvrdnje da neki proizvod ima pozitivan ili neutralan utjecaj na klimu bazirane na neutralizaciji ugljika će biti zabranjene uvijek, jer to znanstveno nije moguće – otkriva Borzan.

Zakon je usvojen sa 593 glasa za, 21 protiv, 14 sudržanih. Sada počinje teći vrijeme koje je dano industriji da se prilagodi, a promjene će najkasnije biti usvojene do 2026. godine.

 

Naslovna i fotografija u članku: Biljana Borzan(SDP), članica Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu/EU parlament

 

 

Nastavite čitati

Politika

Gorička oporba: Politički konsenzus za Tržni centar nije postignut

SDP, MOST, HSS i GLAS, uputili su redakcijama zajedničko priopćenje na temu rješavanje problematike Tržnog centra.

Objavljeno

na

Čelnici  oporbenih političkih stranaka Velike Gorice, SDP, MOST, HSS i GLAS, uputili su redakcijama zajedničko priopćenje na temu rješavanje problematike Tržnog centra. Kako ističu, žele naglasiti nekoliko bitnih činjenica vezanih uz temu o kojoj je krajem prošle godine održan i zajednički sastanak s gradonačelnikom. 

Rješavanje ove problematike svakako pozdravljamo, međutim nije točno kako su pojedini portali pisali kako je ‘postignut konsenzus’. Problem rješavanja tržnice je od interesa za građane Velike Gorice, a Grad ima obvezu osigurati prostor za tržnicu, a to sasvim sigurno nije u dvorištu osnovne škole – napominju.

U priopćenju se dalje navodi kako anketa na koju se poziva Grad doista pokazuje kako građani žele rješavanje pitanja lokacije tržnice, no moraju biti upoznati i s financijskim parametrima vezanim uz eventualno preseljenje tržnice u Tržni centar, jer je riječ o privatnom objektu.

– Želimo da se problem tržnice kao javnog interesa počne rješavati i gradonačelnik ima legitimno pravo razgovarati sa aktualnim vlasnikom Tržnog centra, ali nikako pod svaku cijenu jer tržnica ne mora nužno biti u Tržnom centru privatne osobe. Bianco podrška bilo kakvom rješenju problema tržnice u Tržnom centru ni u jednom trenutku ne dolazi u obzir! Podršku i suglasnost možemo dati samo i isključivo zakonitom i pravednom rješavanju ovog dugogodišnjeg problema i rugla u centru grada, a koji nažalost uvijek idu na teret građana i našeg Grada – ističu oporbenjaci u zajedničkom priopćenju.

Također zaključuju kako je naručena procjena Tržnog centra ‘potpuno nerealna i ide na ruku onima zbog kojih se nalazimo u današnjoj situaciji i svakako sugeriramo još nekoliko i to od posve neovisnih agencija’.

– Gradu na raspolaganju stoji provođenje zakonskih regulativa, ovršnih postupaka i u konačnici zaštita od ovakvog nakaradnog poslovanja i funkcioniranja Tržnog centra. Međutim, do dan-danas ništa se konkretno nije riješilo i ruglo postojano stoji usred našeg grada. Možemo kriviti politiku, sudstvo, rodbinske i političke veze, ali nažalost građani od toga za sada nemaju ništa – završno poručuju u zajedničkom priopćenju čelnici SDP-a (Ivana Mlinar), GLAS-a (Stela Svračak), MOST-a (Damir Slojšek) i HSS-a (Igor Horvačić) Velike Gorice.

 

 

 

Nastavite čitati

Reporter 433 - 21.12.2023.

Facebook

Izdvojeno