Zgrada suda u Zaprešiću danas je službeno otvorena nakon cjelovite obnove vrijedne 4,4 milijuna eura, financirane iz decentraliziranih sredstava Zagrebačke županije. Objekt je obnovljen nakon oštećenja u potresu te je konstruktivno ojačan i energetski unaprijeđen.

Otvorenju su prisustvovali potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministar pravosuđa i uprave Damir Habijan te potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, koji je i stanovnik Zaprešića, kao i župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić te gradonačelnik Zaprešića Željko Turk.

Gradonačelnik Turk najavio je kako će se do jeseni u obnovljenu zgradu preseliti i zaprešićka Gradska uprava, čime će se gradske i pravosudne institucije ponovno objediniti na jednoj lokaciji. Grad Zaprešić financirao je i uređenje vanjskog prostora Trga žrtava fašizma, a u tijeku su i završni radovi na obnovi višestambenih zgrada.

Župan Stjepan Kožić naveo je kako je Zagrebačka županija kroz decentralizirana sredstva ugovorila 126 projekata obnove ukupne vrijednosti 51 milijun eura, od kojih je 109 u potpunosti završeno. U Zaprešiću su, uz sud, obnovljeni i prostori Pučkog otvorenog učilišta, a ukupna vrijednost projekata u gradu iznosi 7,7 milijuna eura.

Ministar Branko Bačić istaknuo je da je u obnovu nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa do sada uloženo 4,3 milijarde eura, što uključuje zgrade javne namjene na 14 tisuća lokacija te oko 55 tisuća stambenih jedinica. Završetak obnove na području cijele Hrvatske planira se do 2030. godine. Također, ministar Damir Habijan govorio je o ulaganjima u pravosudnu infrastrukturu vrijednima 400 milijuna eura te najavio projektiranje Trga pravde u Velikoj Gorici.

Otvorenju su nazočili i predsjednik Županijske skupštine Zagrebačke županije Mato Čičak te potpredsjednik Skupštine Goran Navoj.

Zagrebačka županija u 2026. godini ulaže rekordnih 2,5 milijuna eura u sport, što je porast od 840 tisuća eura u odnosu na prošlu godinu. Sredstva su namijenjena klubovima, školskim natjecanjima, parasportu te programima sportske rekreacije, a dio će se koristiti i za nagrađivanje uspješnih sportaša i organizaciju velikih događaja.

Ugovore ukupne vrijednosti 2,4 milijuna eura dodijelio je zamjenik župana Ervin Kolarec predstavnicima nekoliko županijskih sportskih saveza. Najveći iznos, više od 2 milijuna eura, odlazi Zajednici športskih udruga i saveza Zagrebačke županije koja okuplja 680 klubova i preko 20.000 sportaša. Savez također koristi dodatnih pola milijuna eura iz resornog ministarstva za plaće trenera i nabavu opreme.

Školski sportski savez dobio je 175 tisuća eura za organizaciju 54 županijska natjecanja, dok će parasport dobiti 86 tisuća eura, što je 25 % više nego lani. Fokus parasportaša je priprema za Paraolimpijske igre u Los Angelesu, podsjetio je predsjednik saveza Darko Matić. Po prvi puta sredstva su dodijeljena i Savezu sportske rekreacije „Sport za sve“, 100 tisuća eura ide na programe besplatne rekreacije za sve građane, s naglaskom na mlade i starije.

Uz sport, Županija je osigurala i 171 tisuću eura za Zajednicu tehničke kulture, koja podržava formalno obrazovanje i potiče učenike na upis tehničkih zanimanja.

Zagrebačka županija objavila je prijedlog liste kandidata za stipendije za školsku godinu 2025./2026. Ukupno je predviđeno 45 stipendija za učenike i 30 za studente.

Za učenike se 20 stipendija dodjeljuje prema kriteriju izvrsnosti, uključujući do tri stipendije za glazbena zanimanja, dok se 25 stipendija dodjeljuje prema socijalnom kriteriju, od čega do deset za deficitarna zanimanja. Kod studenata, 15 stipendija ide izvrsnim studentima (do tri za glazbena zanimanja), a još 15 prema socijalnom kriteriju.

Kandidati koji žele uložiti prigovor imaju osam dana od objave liste, zaključno s četvrtkom, 22. siječnja, da to učine isključivo u pisanom obliku. Nakon isteka roka, župan će donijeti odluku o prigovorima, a povjerenstvo konačnu listu stipendista.

Obilne snježne padaline koje su posljednja dva dana zahvatile Zagrebačku županiju stavile su zimsku službu u puni pogon, no prema službenim podacima, prometni kolaps je izbjegnut. Sve ceste u nadležnosti Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije trenutačno su prohodne, a čišćenje i posipavanje odvija se pojačanim intenzitetom na cijelom području.

Na snazi je treći stupanj pripravnosti, što znači da je na terenu svih 28 ekipa zimske službe raspoređenih kroz sedam mjesta pripravnosti, uključujući Veliku Goricu. Kako ističu iz Županijske uprave za ceste, raspolaže se dovoljnim količinama soli i sipine, a logistika za sada funkcionira bez poteškoća. U samo dva dana intenzivnog snježenja održavano je više od 1.200 kilometara županijskih i lokalnih cesta, pri čemu je potrošeno oko 880 tona soli i više od 400 kubičnih metara sipine. Radove zimskog održavanja provode Županijske ceste Zagrebačke županije, koje koordiniraju aktivnosti kroz stožer zimske službe.

Iz nadležnih službi apeliraju na vozače da budu strpljivi i odgovorni, brzinu i način vožnje potrebno je prilagoditi uvjetima na cestama, držati razmak između vozila i ne kretati na put bez propisane zimske opreme.

Zimsko održavanje provodi se prema unaprijed definiranim razinama prednosti cesta, što znači da se najprometnije prometnice čiste prve i u duljem dnevnom razdoblju, dok su na cestama manjeg prometnog značaja mogući povremeni zastoji, osobito tijekom noći ili u slučaju jačeg snijega.

Za zimsku sezonu 2025./2026. Zagrebačka županija osigurala je ukupno 5.000 tona soli i isto toliko kubičnih metara sipine, a za provedbu programa zimskog održavanja izdvojeno je 2,6 milijuna eura.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Turizam u Zagrebačkoj županiji nastavlja se razvijati stabilno i bez naglih skokova, uz rast dolazaka od oko 4 % i zadržavanje broja noćenja na prošlogodišnjoj razini, pokazuju najnoviji podaci Turističke zajednice Zagrebačke županije. Prema strukturi noćenja, Velika Gorica uvjerljivo prednjači s približno 35 % ukupnog turističkog prometa, čime potvrđuje svoju poziciju ključne ulazne i poslovne točke županije.

Nakon Gorice, slijedi Jastrebarsko s oko 21 % noćenja, dok Samobor ostvaruje približno 11 %, oslanjajući se ponajprije na eno-gastronomiju te izletnički i vikend turizam. Značajan udio ima i Sveta Nedelja, koja kroz sportski turizam ostvaruje oko 17 % noćenja, dok Ivanić-Grad sudjeluje s oko 5 %, ponajviše zahvaljujući zdravstvenom i wellness turizmu. Ostale destinacije u županiji pojedinačno sudjeluju s oko 1 %.

Iako su ukupna noćenja ostala na sličnoj razini kao lani, posebno se ističe rast domaće potražnje. Dolasci domaćih gostiju porasli su za 7 %, a isti postotak bilježi se i kod domaćih noćenja.

Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović ističe kako ovi rezultati potvrđuju dugoročni potencijal destinacije, ali i smjer kojim se ona svjesno razvija.

“Ovi rezultati potvrđuju da Zagrebačka županija ima snažan i dugoročno održiv potencijal razvoja. Kao destinacija, ne gradimo masovnost, već kvalitetu, ravnotežu i autentičnost. Prostor Zagrebačke županije obiluje prirodnim bogatstvima, očuvanim krajolikom, manifestacijama koje proizlaze iz lokalnog identiteta te snažnim zdravstvenim turizmom, koji destinaciji daje dodatnu vrijednost i cjelogodišnju relevantnost. Posebno ističem da održivost u Zagrebačkoj županiji nije trend, već način rada koji sustavno provodimo već šest godina. Održivost kod nas nije deklarativna, ona se živi, planira i primjenjuje u svakodnevnom upravljanju destinacijom”, rekla je Alilović.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.