Vijesti
Kraj sezone omraženih krvopija! Kako smo ‘preživjeli’, zašto će nas ‘zaprašivači’ zapamtiti i koliko je to sve uopće koštalo?
Gorica je zbilja po mnogočemu specifična, pa i u obračunu s komarcima!
Osim po nešto većem broju toplinskih valova koji su obilježili ovo ljeto i jakom olujnom nevremenu koje nas je pogodilo sredinom srpnja, brojni će stanovnici goričkog kraja ovu ljetnu sezonu zasigurno pamtiti i po ‘teškoj’ borbi s omraženim krvopijama – komarcima. Ili bolje reći, komaricama, jer samo ženke tog letećeg stvora ljudima sišu krv koja im je potrebna kako bi proizvele jajašca. Muški su sretni i s cvjetnim nektarom.
A borilo se doslovno i rukama i nogama, uz rekordne prodaje raznih sprejeva, najčešće nedostojnih obračuna s rojevima napadača iz zraka, i ponovnim otkrivanjem prirodnih zaštitnika – od aloe vere, bosiljka, limuna, pa sve do unutrašnje kore banane, luka, češnjaka i sirovih krumpira!
Kritike su uglavnom ciljale one koji su zaduženi za zaprašivanje letećih krvopija, pa bi se društvene mreže svako malo ‘zapalile’ od prozivanja odgovornih – ‘nigdje ih nema, zašto ne dođu više k nama, nikakve koristi od njih, treba to češće raditi, ne zaprašuju komarce samo se bezveze voze imamo dokaze!’, tek su neki od stotine komentara.
Stoga smo na kraju sezone tih predosadnih zujalica, koje mogu biti i itekako opasne kao prijenosnici brojnih zaraznih bolesti, odgovore na najčešća pitanja i nedoumice potražili upravo na toj adresi. A i Grad smo upitali koliko je sve to koštalo i što je napravljeno.
– U proračunu Grada Velike Gorice za 2023. godinu osigurano je 75.653,25 EUR za provedbu mjera dezinsekcije i deratizacije.
Nakon provedbe postupka javne nabave za provedbu mjera dezinsekcije, Grad je sklopio Ugovor s najpovoljnijim ponuditeljem – trgovačkim društvom EKO – Deratizacija d.o.o. iz Zagreba. Vrijednost ugovorene usluge iznosio je 10.722,00 EUR, a usluge uključuju tri akcije zamagljivanja (naselja V. Gorica, Velika Mlaka i Gradići), četiri LARVICIDNA tretiranje na području Grada, te dvije Izvanredne dezinsekcije letećih oblika za šire područje Grada Velika Gorica (ruralna naselja).
Uslijed učestalih poziva i izvanrednih vremenskih prilika Grad je potpisao i aneks Ugovora za jednu dodatnu izvanrednu akciju na širem području Grada Velika Gorica, za dodatni iznos od 3.700,00 EUR – odgovorili su nam iz Grada.
Foto: arhiva/Vozilo Eko-Deratizacije, zaprašivanje komaraca/G.Kotroman/Cityportal.hr
I kako je naša Gorica specifična po mnogočemu, tako će ovu sezonu komaraca pamtiti i djelatnici zagrebačke tvrtke EKO-Deratizacija. Jer nisu se užarile samo telefonske linije goričke gradske uprave. Naime, kako su nam ispričali u telefonskom razgovoru, u svih 27 godina poslovanja samo su u Gorici doživjeli takve reakcije građana. Reklo bi se, lagani ‘šok & nevjerica’ zbog učestalih poziva s našeg područja… No, svakome su pojašnjavali i odgovarali.
Posebno su im bili interesantni zaključci stanovnika Šćitarjeva, Jagodnog i Novog Čiča, koji su tvrdili kako specijalna vozila prolaze kroz mjesto bez obavljenog posla, jer da vozilo prolazil ulicom, a iz njega ne izlazi tzv. ‘magla’. No, iz tvrtke pojašnjavaju, kako je kontrola takva da kad se uključi stroj za zamagljivanje, uključuje se i GPS, tretiraju se određene pozicije a ne ‘šprica’ se gore-dole ulicama, a vozilo kad dođe u slijepu ulicu naravno da se treba i okrenuti.
– Tu je prikazano naše vozilo, snimljeno na povratku s već istretirane lokacije te odlazak istog na sljedeću lokaciju – službeni je odogovor Eko-Deratizacije.
Građani su se žalili i kako vozilo EKO-Deratizacije prolazi mjestom bez tretiranja komaraca, iz tvrtke demantiraju i pojašnjavaju/ Screenshot
Pojedini građani smatraju kako se loše radi jer ‘sredstva koja se koriste nisu učinkovita’. Zanimalo nas je i koliko se puta ove godine tretiralo komarce na goričkom području, te koliko je učinkovito tretiranje ako se isto ne provodi istovremeno u susjednim selima (npr. tretira se na području Gradića, ali taj dan ili tjedan uopće ne na području susjedne Petrovine gdje su šuma i kanal?). Evo što su odgvorili.
– Ugovorom je dogovorena dezinsekcije letećih oblika komaraca (adultcidne metode) na javnim površinama, uz dužinu prometnica, u naseljima te javnim građevinama kao što su sportske, kulturne, odgojno-obrazovne, upravne i druge u gradu Velika Gorica, Velika Mlaka i Gradićima. Ugovorene su tri akcije, koje su se provodile 29.06.2023., 18.07.2023. te 22.08.2023. Izvanredna dezinsekcija letećih oblika komaraca (adulticidne metode) ugovorene su dvije akcije, koje su i izvršene 29.06.2023. te 18.07.2023. S obzirom na pojavnost tigrastog komarca, Aneksom ugovora, ugovorena je jedna dodatna dezinsekcija, koja je obavljena u razdoblju od 05. do 07.09.2023. Dezinsekcija komaraca u stadiju ličinke (larvicidni tretman), provodi se na 12 lokacija te su ugovorene četiri akcije.
Foto: arhiva/ G.Kotroman/Cityportal.hr
Za suzbijanje komaraca u stadiju ličinke, koriste se larvicidi, registrirani od strane Ministarstva zdravstva RH te su prikladni za primjenu u leglima koja se tretiraju. Za dezinsekciju letećih oblika komaraca, koriste se djelatne tvari na bazi sintetskih piretroida niske toksičnosti, namijenjene za ULV primjenu preporućeni od Svjetske zdravstvene organizacije za primjenu u naseljenim sredinama s dozvolom Ministarstva zdravstva RH. Radi zaštite okoliša, kao sredstvo za razrjeđivanje, koristi se voda – odgovor je EKO-Deratizacije.
Također su poručili kako i sami stanovnici mogu puno toga učiniti, primjerice maknuti iz dvorišta, s balkona i otvorenog nepotrebne predmete i posude u kojima se nakuplja voda, bar jednom prazniti ili mijenjati vodu u posudama koje su u upotrebi i zadržavaju vodu, poklopcem ili folijom zatvoriti spremnike za vodu u dvorištima i vrtovima.
Naslovnica: fotomontaža/Dubravka Petric Pixsell/pixabay.com
HOTNEWS
Započinje nova utrka za najbolji hrvatski OPG: prijave otvorene
Prijave su otvorene do 15. lipnja.
Vijesti
Mama Marina otkriva kako izgleda život s osmero djece? “Peremo tri veš mašine dnevno, a u kući je uvijek kreativan nered”
Kila špageta, dvije kile mesa i tri veš mašine dnevno.
Razgovarali: Gianna Kotroman i Matko Mihaljević
Majčin dan danas će mnogi obilježiti ručkom, buketom cvijeća ili kratkim posjetom mami. Tim povodom, naši Gianna i Matko ugostili su Marinu Hrkač, majku osmero djece, pet djevojčica i tri dječaka, a raspon godina u obitelji ide od 11 mjeseci do gotovo 18 godina.
“Ljudi nas često prebrojavaju kad nas vide”, počinje kroz smijeh, svjesna da prizor velike obitelji i dalje izaziva znatiželju gdje god se pojave.
Najstariji su dječaci, najmlađa je djevojčica, a u kući trenutno ima pet školaraca i jednu buduću školarku. Iako brojka zvuči kao logistički izazov, Marina kaže da su se uhodali i da djeca puno toga rješavaju međusobno, posebno kad je riječ o školi.
Po struci je magistrica farmacije. Radila je, no nakon što su djeca počela dolaziti, ona i suprug donijeli su odluku da ostane kod kuće.
“Evo 18 godina sam na porodiljnom, ali radno vrijeme mi je 0-24”, kaže Marina.
Prvo dijete rodila je s 26 godina, a osmo s 42. Sve porode imala je prirodnim putem, a priznaje da strah nikad ne nestaje potpuno, ali da svaki put postane lakše.
Iako bi mnogi pomislili da je s osmero djece nemoguće “izdržati dan”, Marina ima zanimljivu teoriju, ponekad je s jednim djetetom teže nego s osmero.
“Kad je jedno, onda je sav fokus na jedno dijete i ono na mene. Kad ih je dvoje, već imaju neku svoju interakciju. A kad ih je više, stalno se netko ubacuje u ekipu”, objašnjava.
Naravno, to ne znači da je sve jednostavno. Najteže su, kaže, svađe i sukobi, pogotovo kad se u kući istovremeno događa i pubertet i dječje faze.
Dvije do tri veš mašine dnevno i kuhanje “na veliko”
Perilica rublja radi svakodnevno. “Peremo dvije do tri veš mašine dnevno”, kaže Marina.
A kad se kuha, kuha se ozbiljno. U njihovoj kući ručak nije za četiri osobe nego za deset. Za bolonjez ide između kilu i dvije mesa, a špageta cijela kila. Enchilade, koje djeca posebno vole, radi u količini koja bi mnogima bila dovoljna za manje slavlje, 36 komada.
A kad dođe Božić? Marina radi kolače u količinama koje mnogi rade za cijelo susjedstvo, ali kaže da do Štefanja uglavnom više nema ničega.
No, u obitelji Hrkač sve funkcionira jer se posao dijeli. Svako veće dijete ima svoj dan za određene obaveze, nošenje veša, slaganje perilice suđa i slične kućanske poslove.
Kad je Marina bila u rodilištu, suprug je, kaže, uveo pravilo da svaki dan netko mora smisliti što će se kuhati i funkcioniralo je.
Upravo suprugu pripisuje veliku zaslugu za dječju samostalnost. Dok bi ona, priznaje, sve odvozila i svima popuštala, tata je taj koji im daje strukturu.
“Mama zvuči toplije i bliže, ali tata im daje kičmu”, kaže Marina.
Dva auta i zidovi puni crteža
Za prijevoz koriste dva automobila sa sedam sjedala, iako rijetko idu svi zajedno na isto mjesto u isto vrijeme. Djeca imaju aktivnosti, cure idu u glazbenu školu, jedan sin trenira hrvanje, mlađe cure voze na likovne radionice, a put često odrađuju biciklima.
Putovanja su, priznaje, uvijek logistički izazov. Prisjeća se godine kada su imali petero djece i uspjeli ugurati kofere i sjedalice, iako ni danas ne znaju kako. Prošle godine nisu išli na more, ali ove planiraju i već unaprijed razmišljaju kako će sve organizirati.
Žive na katu kuće od oko 130 kvadrata. Starije cure imaju svoju sobu, dječaci svoju s krevetima na kat, a beba je s roditeljima. A kuća? Ona izgleda baš kako biste očekivali u domu s osmero djece.
“Bude dosta pošaranih zidova, često imamo krečenje, ali uvijek brzo svanu novi crteži. To je jedan kreativan nered”, smije se Marina.
Jedna velika obitelj
U svemu im pomaže i šira obitelj. Marina dolazi iz obitelji gdje velike brojke nisu iznimka, brat ima šestero djece, sestra četvero. I krug prijatelja i kumova također je sličan. Majka joj ima ukupno 19 unučadi, no Marina kaže da je stvar često drugačija nego što ljudi zamišljaju.
“Svi se boje kad vide puno djece, misle da su svi mali i skaču okolo, ali nisu svi mali. Generacijski su podijeljeni”, objašnjava.
Marina kaže da je svu djecu dojila, a doji i danas. Djecu doji otprilike do godine i pol. Još kod petog djeteta izračunala je da iza sebe ima šest godina dojenja te je oko pet tisuća puta dijete stavila na prsa, a danas je ta brojka, jasno, još veća.
“Strah ne bi trebao biti zapreka”
Na kraju razgovora, Marina ne pokušava idealizirati majčinstvo. Kaže otvoreno, nijedna obitelj nije savršena.
“Nema savršenih roditelja ni djece. Ja se svaki put bojim poroda, ali svaki put mi bude lakše”, kaže.
Ipak, njezina poruka je da strah ne bi trebao biti razlog da se odustane.
“Isplati se. To je ulaganje u budućnost. Na kraju se uvijek sve isplati”.
Udruga žena Kuče organizira proljetni buvljak koji će se održati u nedjelju, 17. svibnja, iza Društvenog doma u Kučama, od 14 do 18 sati.
Posjetitelji će moći razgledati ponudu, kupiti razne predmete po simboličnim cijenama ili jednostavno donijeti stvari koje im više ne trebaju i dati im novu priliku kroz razmjenu.
Organizatorice pozivaju sve zainteresirane da iskoriste proljetno poslijepodne za druženje i ugodnu šetnju među štandovima. Informacije i prijave dostupne su na broj 091 799 7074 (Zora).
Foto: Udruga žena Kuče/FB
Najave
Patronažna služba Velika Gorica organizira nove trudničke tečaje i grupe za potporu u dojenju – poznati termini za svibanj
Prijave nisu potrebne.
-
Vijestiprije 5 danaFOTO Kamion zapeo u križanju kod Petrola, stvorila se velika kolona
-
HOTNEWSprije 4 danaFOTO Novi čelnik županijskih vatrogasaca: ‘Zapovjednici, glave skupa, idemo delati’
-
Vijestiprije 4 danaU petak ujutro dio Velike Gorice ostaje bez struje – evo gdje će se odvijati radovi
-
Priča iz kvartaprije 5 danaLegenda o RVG-u: ‘I najveće zvijezde radije su dolazile k nama nego na HRT…’