Povežite se s nama

Vijesti

Kraj sezone omraženih krvopija! Kako smo ‘preživjeli’, zašto će nas ‘zaprašivači’ zapamtiti i koliko je to sve uopće koštalo?

Gorica je zbilja po mnogočemu specifična, pa i u obračunu s komarcima!

Objavljeno

na

Osim po nešto većem broju toplinskih valova koji su obilježili ovo ljeto i jakom olujnom nevremenu koje nas je pogodilo sredinom srpnja, brojni će stanovnici goričkog kraja ovu ljetnu sezonu zasigurno pamtiti i po ‘teškoj’ borbi s omraženim krvopijama – komarcima. Ili bolje reći, komaricama, jer samo ženke tog letećeg stvora ljudima sišu krv koja im je potrebna kako bi proizvele jajašca. Muški su sretni i s cvjetnim nektarom.

A borilo se doslovno i rukama i nogama, uz rekordne prodaje raznih sprejeva, najčešće nedostojnih obračuna s rojevima napadača iz zraka, i ponovnim otkrivanjem prirodnih zaštitnika – od aloe vere, bosiljka, limuna, pa sve do unutrašnje kore banane, luka, češnjaka i sirovih krumpira!

Kritike su uglavnom ciljale one koji su zaduženi za zaprašivanje letećih krvopija, pa bi se društvene mreže svako malo ‘zapalile’ od prozivanja odgovornih  – ‘nigdje ih nema, zašto ne dođu više k nama, nikakve koristi od njih, treba to češće raditi, ne zaprašuju komarce samo se bezveze voze imamo dokaze!’, tek su neki od stotine komentara.

Stoga smo na kraju sezone tih predosadnih zujalica, koje mogu biti i itekako opasne kao prijenosnici brojnih zaraznih bolesti, odgovore na najčešća pitanja i nedoumice potražili upravo na toj adresi. A i Grad smo upitali koliko je sve to koštalo i što je napravljeno.

– U proračunu Grada Velike Gorice za 2023. godinu osigurano je 75.653,25 EUR za provedbu mjera dezinsekcije i deratizacije.

Nakon provedbe postupka javne nabave za provedbu mjera dezinsekcije, Grad je sklopio Ugovor s najpovoljnijim ponuditeljem – trgovačkim društvom EKO – Deratizacija d.o.o. iz Zagreba. Vrijednost ugovorene usluge iznosio je 10.722,00 EUR, a usluge uključuju tri akcije zamagljivanja (naselja V. Gorica, Velika Mlaka i Gradići), četiri LARVICIDNA tretiranje na području Grada, te dvije Izvanredne dezinsekcije letećih oblika za šire područje Grada Velika Gorica (ruralna naselja).

Uslijed učestalih poziva i izvanrednih vremenskih prilika Grad je potpisao i aneks Ugovora za jednu dodatnu izvanrednu akciju na širem području Grada Velika Gorica, za dodatni iznos od 3.700,00 EUR – odgovorili su nam iz Grada.

Foto: arhiva/Vozilo Eko-Deratizacije, zaprašivanje komaraca/G.Kotroman/Cityportal.hr

I kako je naša Gorica specifična po mnogočemu, tako će ovu sezonu komaraca pamtiti i djelatnici zagrebačke tvrtke EKO-Deratizacija. Jer nisu se užarile samo telefonske linije goričke gradske uprave.  Naime, kako su nam ispričali u telefonskom razgovoru, u svih 27 godina poslovanja samo su u Gorici doživjeli takve reakcije građana. Reklo bi se, lagani ‘šok & nevjerica’ zbog učestalih poziva s našeg područja… No, svakome su pojašnjavali i odgovarali.

Posebno su im bili interesantni zaključci stanovnika Šćitarjeva, Jagodnog i Novog Čiča, koji su tvrdili kako specijalna vozila prolaze kroz mjesto bez obavljenog posla, jer da vozilo prolazil ulicom, a iz njega ne izlazi tzv. ‘magla’. No, iz tvrtke pojašnjavaju, kako je kontrola takva da kad se uključi stroj za zamagljivanje, uključuje se i GPS, tretiraju se određene pozicije a ne ‘šprica’ se gore-dole ulicama, a vozilo kad dođe u slijepu ulicu naravno da se treba i okrenuti.

– Tu je prikazano naše vozilo, snimljeno na povratku s već istretirane lokacije te odlazak istog na sljedeću lokaciju – službeni je odogovor Eko-Deratizacije.

Građani su se žalili i kako vozilo EKO-Deratizacije prolazi mjestom bez tretiranja komaraca, iz tvrtke demantiraju i pojašnjavaju/ Screenshot

Pojedini građani smatraju kako se loše radi jer ‘sredstva koja se koriste nisu učinkovita’. Zanimalo nas je i koliko se puta ove godine tretiralo komarce na goričkom području, te koliko je učinkovito tretiranje ako se isto ne provodi istovremeno u susjednim selima (npr. tretira se na području Gradića, ali taj dan ili tjedan uopće ne na području susjedne Petrovine gdje su šuma i kanal?). Evo što su odgvorili.

– Ugovorom je dogovorena dezinsekcije letećih oblika komaraca (adultcidne metode) na javnim površinama, uz dužinu prometnica, u naseljima te javnim građevinama kao što su sportske, kulturne, odgojno-obrazovne, upravne i druge u gradu Velika Gorica, Velika Mlaka i Gradićima. Ugovorene su tri akcije, koje su se provodile 29.06.2023., 18.07.2023. te 22.08.2023. Izvanredna dezinsekcija letećih oblika komaraca (adulticidne metode) ugovorene su dvije akcije, koje su i izvršene 29.06.2023. te 18.07.2023. S obzirom na pojavnost tigrastog komarca, Aneksom ugovora, ugovorena je jedna dodatna dezinsekcija, koja je obavljena u razdoblju od 05. do 07.09.2023. Dezinsekcija komaraca u stadiju ličinke (larvicidni tretman), provodi se na 12 lokacija te su ugovorene četiri akcije.

Foto: arhiva/ G.Kotroman/Cityportal.hr

Za suzbijanje komaraca u stadiju ličinke, koriste se larvicidi, registrirani od strane Ministarstva zdravstva RH te su prikladni za primjenu u leglima koja se tretiraju. Za dezinsekciju letećih oblika komaraca, koriste se djelatne tvari na bazi sintetskih piretroida niske toksičnosti, namijenjene za ULV primjenu preporućeni od Svjetske zdravstvene organizacije za primjenu u naseljenim sredinama s dozvolom Ministarstva zdravstva RH. Radi zaštite okoliša, kao sredstvo za razrjeđivanje, koristi se voda – odgovor je EKO-Deratizacije.

Također su poručili kako i sami stanovnici mogu puno toga učiniti, primjerice maknuti iz dvorišta, s balkona i otvorenog nepotrebne predmete i posude u kojima se nakuplja voda, bar jednom prazniti ili mijenjati vodu u posudama koje su u upotrebi i zadržavaju vodu, poklopcem ili folijom zatvoriti spremnike za vodu u dvorištima i vrtovima.

 

Naslovnica: fotomontaža/Dubravka Petric Pixsell/pixabay.com

Vijesti

Zagrebačka županija povećala ulaganja u protupožarnu zaštitu, evo koliko je izdvojeno

Za protupožarnu zaštitu izdvojeno je 265 tisuća eura više nego lani, a Zagrebačka se svrstala uz bok županija koje najviše ulažu u vatrogastvo.

Objavljeno

na

Objavio/la

Danas, 4. svibnja, na blagdan svetog Florijana zaštitnika vatrogasaca, tradicionalno se obilježava Dan vatrogastva, a upravo u tom povodu objavljeni su i podaci o izdvajanjima za protupožarnu zaštitu. Zagrebačka županija prošle je godine povećala izdvajanja za vatrogastvo i ušla među županije koje u proračunu imaju najveći udio namijenjen protupožarnoj zaštiti.

Prema dostupnim podacima koje prenosi Župan.hr, Zagrebačka županija je u 2025. godini za vatrogastvo izdvojila 265,7 tisuća eura više nego godinu ranije, što je svrstava među županije s najvećim rastom ulaganja u tom području.

Po udjelu u proračunu, Zagrebačka je dosegnula 0,39 %, čime se našla u društvu županija koje najviše izdvajaju za protupožarnu zaštitu. Ispred nje su Splitsko-dalmatinska (0,47 %), Karlovačka (0,46 %) i Šibensko-kninska (0,43 %), dok je Primorsko-goranska imala udio od 0,35 %.

Ukupno su županije (bez Sisačko-moslavačke, za koju podaci nisu bili dostupni) u 2025. godini za vatrogastvo izdvojile 35,1 milijun eura, što je gotovo 15 % više nego godinu prije, kada je ukupni iznos bio 30,6 milijuna eura.

Vatrogasci u Hrvatskoj djeluju kroz više od 2.100 različitih subjekata, uključujući javne postrojbe i dobrovoljna društva, a njihov posao nije vezan samo uz ljetne požare, već i uz prometne nesreće, tehničke intervencije i sve češće nepredvidive situacije koje traže brzu reakciju tijekom cijele godine.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Sport Zagrebačke županije’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Vijesti

Radovi u Zagrebu – zatvara se južni kolnik Zagrebačke avenije, promet prebačen na suprotnu stranu

Zatvara se južni kolnik nadvožnjaka iznad Selske, a promet će se privremeno odvijati samo dvjema trakama

Objavljeno

na

Objavio/la

04.05.2026., Zagrebacka avenija, Zagreb - Zapoceli su radovi na odrzavanju nadvoznjaka na Zagrebackoj aveniji iznad Selske ceste. U prvoj fazi zatvara se juzni kolnik nadvoznjaka, dok ce se promet na sjevernom kolniku odvijati dvosmjerno, po jednom trakom u svakom smjeru. Na donjoj razini raskrizja promet ce se i dalje odvijati u oba smjera, s po dvije prometne trake za istok i zapad. Nakon zavrsetka radova na juznom kolniku, radovi se sele na sjeverni kolnik, uz zadrzavanje dvosmjernog prometa bez potpunog prekida u smjeru istok–zapad. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

Radovi na nadvožnjaku Zagrebačke avenije iznad Selske ceste počinju danas u 9 sati, a vozače u Zagrebu odmah očekuju nove gužve i usporavanja. Tijekom izvođenja radova promet će biti sužen na dvije trake, odnosno jednu u svakom smjeru.

Kako piše Jutarnji.hr, u prvoj fazi zatvara se južni kolnik Zagrebačke avenije, a sav promet prebacuje se na sjeverni kolnik, gdje će se voziti dvosmjerno.

Važno je naglasiti da će donja razina raskrižja ostati bez promjena, ondje će i dalje biti dostupne dvije trake u svakom smjeru.

Nakon što radovi na južnom kolniku završe, gradilište se seli na sjeverni kolnik. I tada će promet ostati organiziran dvosmjerno, bez potpunog prekida prometovanja u smjeru istok–zapad.

Nastavite čitati

Moja županija

TZ Zagrebačke županije postavlja održivost kao temelj razvoja destinacije

Zaključci panela usmjereni su prema jedinstvenoj poruci – dugoročna održivost ne podrazumijeva smanjenje razvoja, nego njegovo preusmjeravanje prema modelu koji uzima u obzir granice prostora i potrebe lokalne zajednice.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Turistička zajednica Velike Gorice

Turizam više ne može biti promatran isključivo kroz broj dolazaka i ekonomski učinak, nego kroz njegov stvarni utjecaj na prostor, okoliš i kvalitetu života stanovnika – poruka je panela održanog u Zagrebačkoj županiji, gdje je održivost postavljena kao ključni okvir budućeg razvoja destinacije.

Rasprava pod nazivom „Okoliš kao kapital: Kako očuvanje postaje pokretač održivog turizma” održana je danas u organizaciji Turističke zajednice Zagrebačke županije. Okupljeni su bili predstavnici lokalne samouprave, turističkog sektora i organizacija za zaštitu prirode, uz fokus na pitanje koliko turizam može rasti, a da pritom ne naruši prirodne i društvene resurse.

Središnja tema otvorena je kroz dilemu koja sve češće prati razvoj destinacija – gdje završava turistički razvoj, a počinje preopterećenje prostora.

Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović istaknula je da se pristup destinaciji u posljednjih nekoliko godina promijenio iz temelja te da se naglasak više ne stavlja na promociju, nego na upravljanje posljedicama turizma: „Destinacija nije izlog, destinacija je prije svega sustav odgovornosti. U Turističkoj zajednici Zagrebačke županije održivost gradimo unatrag šest godina. Naš zadatak nije samo dovesti gosta, nego upravljati učincima koje turizam ostavlja u prostoru, zajednici i kvaliteti života.”

 U raspravi je naglašeno da odgovornost za turistički razvoj ne može biti isključivo na turističkim zajednicama, nego i na lokalnoj vlasti koja oblikuje prostor u kojem se turizam odvija. Gradonačelnik Dugog Sela Nenad Panian upozorio je da bez koordinacije svih dionika održivost ostaje deklarativna: „Lokalna samouprava nije samo domaćin turizma, mi smo suoblikovatelji prostora u kojem turizam živi i razvija se. Naša je odgovornost osigurati da turistički razvoj ide ruku pod ruku s potrebama građana, zaštitom okoliša i očuvanjem identiteta našeg kraja.”

U drugom dijelu panela otvorena je i tema konkretnih lokalnih praksi i primjera suradnje između gradova, turističkih zajednica i gospodarstva. Istaknuto je da se održivost ne gradi isključivo strategijama, nego i konkretnim modelima povezivanja lokalnih resursa s turističkom ponudom, pri čemu se naglašava važnost očuvanja identiteta manjih sredina.

Turistička zajednica Zagrebačke županije najavila je nastavak razvoja politika koje povezuju turizam, okoliš i lokalnu zajednicu, uz daljnje jačanje održivosti kao temeljnog kriterija planiranja turističkog razvoja.

Nastavite čitati

Najave

Gradska četvrt Pleso organizira Turnir Plešana – prijave su otvorene, broj ekipa ograničen

Objavljeno

na

Objavio/la

Povoodm dana Gradske četvrti Pleso, u subotu 13. lipnja, održat će se “Turnir Plešana”. Broj sudionika je ograničen na maksimalno šest ekipa, a kotizacija iznosi 15 eura po igraču. Organizatori ističu i kako su hrana i piće osigurani za svaku ekipu.

Najuspješnije ekipe očekuju i nagrade, pobjedniku pripada pehar i 30 piva, drugoplasiranoj ekipi pehar i 20 piva, dok će treće mjesto osvojiti pehar i 10 piva.

Prijave za Turnir Plešana moguće su putem telefona na brojeve 098 810 020 (Slavko) i 097 699 5150 (Donny).

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija pokazala snagu domaće proizvodnje na sajmu u Skradinu

Ovakvi sajmovi izvrsna su prilika za predstavljanje naših proizvođača i konkretno povezivanje zelene i plave Hrvatske.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Oko 170 izlagača sudjelovalo je na 15. Sajmu agroturizma Šibensko-kninske županije, koji se od 30. travnja do 2. svibnja održavao na tri lokacije u Skradinu, nudeći posjetiteljima bogat presjek domaće proizvodnje i tradicije.

Među sudionicima bila je i Zagrebačka županija, ovogodišnji partner sajma, koja se predstavila kroz proizvode lokalnih proizvođača: „Sirevi Šestak“, OPG Đurinski, OPG Gregorić Snježana, OPG Marjanović Mile, OPG Aroniaexelanta, OPG Cesar Ivica, OPG Varga Nikolina, OPG Barišec – Samo ljuto, OPG Andruza i OPG Ježić Mladen.

Naglasak manifestacije bio je na povezivanju poljoprivrede, turizma i tradicijskih vrijednosti, što je istaknuto i na samom otvorenju. Šibensko-kninski župan Paško Rakić tom je prilikom poručio: „Imamo se čime pohvaliti – od poljoprivrede i stočarstva do vinarstva i tradicijskih proizvoda – a ovaj sajam upravo je mjesto gdje sve to dolazi do izražaja“.

U ime Zagrebačke županije događanju je nazočio zamjenik župana Damir Tomljenović, koji je ukazao na važnost ovakvih susreta za razvoj domaće proizvodnje i njezinu integraciju u turističku ponudu. „Ovakvi sajmovi izvrsna su prilika za predstavljanje naših proizvođača i konkretno povezivanje zelene i plave Hrvatske. Važno je da potičemo proizvodnju i konzumaciju domaćih proizvoda te da hrvatski proizvodi budu dio turističke ponude“, rekao je Tomljenović. Dodao je kako Zagrebačka županija sustavno podupire svoje poljoprivrednike kroz bespovratne potpore, koje obuhvaćaju širok raspon ulaganja.

Tijekom trodnevnog sajma posjetitelji su mogli sudjelovati u različitim programima, upoznati raznoliku ponudu domaćih proizvoda te doživjeti autentičnu atmosferu Skradina.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno