Povežite se s nama

Gospodarstvo

Kožić: Pripremamo rebalans proračuna usmjeren na zdravstveni sustav, poduzetnike i poljoprivrednike

Danas sam u Fond za gospodarstvo uplatio svoju plaću za ožujak te predlažem da se država i županije odreknu dijela obveza po osnovi korištenja i kupnje državnog poljoprivrednog zemljišta i to županije u iznosu od 10, a država 25 posto.

Objavljeno

na

Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić danas je putem službene internet stranice Županije u obraćanju javnosti predstavio mjere pomoći u prevladavanju krize uzrokovane koronavirusom. Zahvalio je svim županijskih pročelnicima, strankama, gradonačelnicima i načelnicima, te ekonomskim stručnjacima koji daju i koji će dati svoje prijedloge na regionalnoj razini.

-Zagrebačka županija pristupila je izradi rebalansa proračuna koji će u potpunosti biti usmjeren na zdravstveni sustav te naše poduzetnike i poljoprivrednike. Prilikom donošenja proračuna za ovu godinu napravili smo godišnji plan rada i  prijedloge natječaja i javnih poziva koji se trenutno revidiraju kako bi mjere bile prilagođene nenadanoj situaciji koja nas je sve zadesila. Zahvaljujemo se inicijativi županijskog SDP-a za osnivanjem fonda za gospodarstvo, no on je već osnovan, a ja sam osobno još jutros u njega uplatio cijelu svoju plaću za ožujak, a vjerujem da će to napraviti i ostali pozvani dužnosnici u Zagrebačkoj županiji. U spomenuti fond, iz kojeg će se sredstva uplaćivati našim gospodarstvenicama, bit će uplaćene uskrsnice i regresi svih djelatnika Zagrebačke županije. Naravno, pratimo Vladine upute što znači da slijede novi rezovi jer rashodovna strana proračuna mora sadržavati samo najnužnije troškove, a pregovara se i o smanjenju plaća. – poručio je župan.

-Inače, račun fonda otvoren za pomoć gospodarstvenicima pogođenima epidemijom koronavirusa COVID-19  na području Zagrebačke županije je HR8623400091800001006 Proračun Zagrebačke županije, poziv na broj odobrenja: HR68  7358 – OIB uplatitelja -3. Stoga koristim ovu priliku da pozovem naše gradove i općine, trgovačka društava i ustanove te sve zainteresirane da daju svoj doprinos.U spomenuti fond, iz kojeg će se sredstva uplaćivati našim gospodarstvenicama, bit će uplaćene uskrsnice i regresi svih djelatnika Zagrebačke županije. Naravno, pratimo  Vladine upute što znači da slijede novi rezovi jer rashodovna strana proračuna mora sadržavati samo najnužnije troškove, a pregovara se i o smanjenju plaća. No da bi planovi bili realni i provedivi dopustite da mi pojasnim kako se puni županijski proračun.  Sredstva se u najvećoj mjeri osiguravaju iz poreza na dohodak, a s obzirom na situaciju sredstva s te najznačajnije pozicije biti će znatno umanjena. Također, jedna od značajnih stavki prihodovnog dijela proračuna su i koncesije za mineralne sirovine na koje ne možemo računati s obzirom na Vladine mjere. Kako bismo napravili prvu procjenu potrebno je da prođu barem prva dva tjedna travanja kada ćemo moći biti precizniji s konkretnim iznosima kojima ćemo podupirat gospodarstvo. – objašnjava Kožić.

-Ono na čemu trenutno radimo je mjera za dodjelu bespovratnih potpora u cilju očuvanja radnih mjesta, likvidnosti te olakšavanja pokretanja obustavljene poslovne aktivnosti kod poduzetnika kojima je zbog posebne okolnosti uvjetovane koronavirusom obustavljena gospodarska aktivnost. Mjera bi bila namjenjna mikropoduzeticima do 10 zaposlenih, a potpore bi se dodjeljivale za podmirivanje troškova, od nabave opreme, sirovina, podmirenja kreditnih obveza, najam prostora, komunalnih troškova itd. Surađujemo s gospodarskom i obrtničkom komorom kako bi donijeli što kvalitetnije mjere koje će imati najučinkovitiji efekt za naše poduzetnike. Također, zalažemo se i za moratorij na otplatu kredita poduzetnika u kojima Zagrebačka županija sudjeluje subvencionirajući kamatu na te kredite.

S obzirom da smo županija  s najvećim brojem OPG-ova u državi imamo snažan potencijal u segmentu poljoprivredne proizvodnje i pozdravljamo sve vladine mjere kojima ćemo se i mi pridružiti sa svojim poticajima. Već otvoreni natječaj u sektoru poljoprivrede vrijedan 6,5 milijuna kuna temeljem kojeg poljoprivrednici i proizvođači hrane mogu ostvariti bespovratnu potporu u iznosu do 150.000 kuna uz intenzitet potpore od 30% do 70% prihvatljivih troškova ostaje otvoren i pozivam naše poljoprivrednike da se javljaju.

Iako virtualne tržnice već funkcioniraju u našim mnogobrojnim gradovima i općinama, ono na što svakako želimo skrenuti pozornost jesu problemi i apeli naših poljoprivrednika koji su se oslanjali na tržnice kao ključni kanal prodaje, a trenutno su u izrazito nezavidnoj poziciji jer bilježe znatan pad prihoda. Stoga apeliramo na Vladu RH i Nacionalni stožer civilne zaštite da razmotre otvaranje tržnica uz provođenje posebnih mjera higijene i zadržavanja socijalne distance.

S obzirom da smo još uvijek jedina Županija u RH koja na raspolaganju ima prvu ULO hladnjaču koja nije u vlasništvu trgovaca već poljoprivrednih proizvođača,  te Distributivni centar za voće i povrće, pozivam proizvođače iz naše i susjednih županija da koriste kapacitete hladnjače koji iznose 3000 tona. Trenutno smo u postupku nabave dodatnih strojeva i opreme za pakiranje i sortiranje ostalih  voćnih sorti.

Koristim ovu priliku da uistinu pohvalim Vladu RH koja je promptno reagirala i u kratkom roku izašla s dva paketa mjera kojima će se dati  podrška privatnom sektoru da prebrodi ovu veliku krizu. Sve te mjere uvelike će pomoći poduzetnicima u našoj županiji, a posebno je važno  podizanje iznosa minimalne plaće na 4000 kuna neto, te djelomično ili u cijelosti oslobođenje od poreznih obveza. Dajem i jedan prijedlog za kojeg vjerujemo da će ga podržati i druge županije: predlažem da se država i županije odreknu dijela obveza po osnovi korištenja i kupnje državnog poljoprivrednog zemljišta i to županije u iznosu od 10 posto, a država 25 posto.

Zdravstveni djelatnici u cijeloj RH daju svoj maksimum i iskazujem im svoje duboku poštovanje. Kao župan Zagrebačke županije posebice se zahvaljujem djelatnicima svih zdravstvenih ustanova na području naše županije koji doslovno danonoćno i predano rade, te zajedno sa Stožerom za civilnu zaštitu Zagrebačke županije poduzimaju sve kako bi javnozdravstvena zaštita građana bila na potrebnom nivou. Sve naravno provodimo sukladno uputama Nacionalnog stožera civilne zaštite koji radi sjajan posao na čemu im se u ime svih stanovnika Zagrebačke županije i svoje osobno ime od srca zahvaljujem. Ono što mogu poručiti da se u rebalansu Županijskog proračuna na zdravstvu neće štedjeti! – poručio je župan.

Zagrebačka županija u proteklih 20 godina u gospodarskom i društvenom razvoju bilježi samo rast. Razvojem poduzetničkih zona i mnogobrojnim mjerama bili smo uz naše gospodarstvenike u dobru, a biti ćemo i sada, u krizi. Bili smo uz naše općine i gradove, udruge civilnog društva, i sve naše stanovnike – biti ćemo i sada! Sada nije vrijeme za lijeve i desne, za politiziranje, za prepucavanje – sada je vrijeme za zajedništvo na koje pozivam! – zaključuje u svojem obraćanju župan Zagrebačke županije.

Gospodarstvo

Zagrebačka županija među rekorderima rasta zaposlenosti! U deset godina 46 % više zaposlenih

U samom vrhu po zaposlenosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

U Hrvatskoj je na kraju 2025. godine radilo gotovo 5 % više ljudi nego godinu ranije, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Među županijama koje se posebno ističu po rastu zaposlenosti je i Zagrebačka županija, koja je u posljednjih deset godina zabilježila čak 46 % više zaposlenih.

Prema podacima koje prenosi Župan.hr, u Zagrebačkoj županiji bilo je zaposleno 104.608 ljudi, čime se našla među pet županija s najvećim brojem zaposlenih, odmah iza Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske, Primorsko-goranske i Istarske županije. Pozitivan trend vidi se i u obrtništvu. Zagrebačka županija ima gotovo 5.800 obrtnika, što je svrstava među vodeće županije u Hrvatskoj, uz daleko veće i turistički snažne regije.

Na razini cijele države, Hrvatska je na zadnji dan 2025. imala ukupno 1.729.787 zaposlenih. To je oko 21 tisuću više nego godinu ranije, gotovo 81 tisuću više nego krajem 2023. te više od 122 tisuće u odnosu na kraj 2022. godine. Najviše ljudi zaposleno je u prerađivačkoj industriji, trgovini, građevinarstvu i obrazovanju.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

DZS objavio nove podatke – evo kako se kretala zaposlenost u prosincu

Zadnji mjesec u 2025. je donio preokret na tržištu rada.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Andy Barbour/pexels.com

U Hrvatskoj je u prosincu 2025. bilo zaposleno 1.717.302 ljudi, što je manje nego mjesec ranije i nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Istodobno je porastao broj nezaposlenih, a stopa registrirane nezaposlenosti dosegnula je 4,6 %.

Pad zaposlenosti zabilježen je i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. U odnosu na studeni broj zaposlenih smanjen je za 1 %, dok je u usporedbi s prosincem prethodne godine također zabilježen pad od jedan posto. Među zaposlenima je bilo 804.697 žena, a njihov broj također se smanjio, iako nešto blaže nego ukupna zaposlenost.

Najviše zaposlenih i dalje radi u pravnim osobama, gdje je u prosincu bilo zaposleno 1.487.287 ljudi. I u tom dijelu tržišta rada zabilježen je pad broja zaposlenih, kako u odnosu na studeni, tako i u usporedbi s prošlom godinom. Na godišnjoj razini zaposlenost u pravnim osobama smanjena je za 1,4 %.

S druge strane, nezaposlenost je nastavila rasti. U prosincu je broj nezaposlenih porastao za gotovo dva posto u odnosu na studeni, dok je među ženama rast iznosio 1,6 %. Stopa registrirane nezaposlenosti za žene iznosila je 5,2 %, što je osjetno više od ukupnog prosjeka.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Hrvatskoj nastavljaju rasti, prosjek blizu 1.500 eura

Prosječna neto plaća u studenome porasla je i na mjesečnoj i na godišnjoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: ClickerHappy/pexels.com

Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj u studenome 2025. iznosila je 1.498 eura, što je 1,9 % više nego u listopadu, a 9,7 % više nego u istom mjesecu prošle godine. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju nastavak rasta primanja, i nominalno i realno, no istodobno otkrivaju i velike razlike među zaposlenima te djelatnostima.

Tako je prosječna bruto plaća u studenome je dosegnula 2.093 eura, što je na mjesečnoj razini povećanje od 2,3 %, dok je u odnosu na studeni prošle godine viša za 10,2 %.

Ipak, medijalna plaća, koja bolje odražava koliko “zarađuje prosječan radnik”, bila je osjetno niža. Polovica zaposlenih u studenome je primila manje od 1.278 eura neto, što je čak blagi pad u odnosu na prethodni mjesec, iako je na godišnjoj razini zabilježen rast od 10 %.

Razlike među sektorima ostaju izražene. Najviša prosječna neto plaća isplaćena je u zračnom prijevozu, gdje je u studenome iznosila 2.315 eura, dok su najniže plaće zabilježene u proizvodnji odjeće, svega 967 eura. Sličan raspored vidljiv je i kod bruto plaća, koje su se u zračnom prijevozu penjale do 3.370 eura, a u tekstilnoj industriji ostale na 1.277 eura.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Imate ideju za projekt? Saznajte kako ga financirati na ovoj radionici

Objavljeno

na

Objavio/la

Razvojna agencija Grada Velike Gorice u suradnji s Nacionalnom kontaktnom točkom programa EU-a „Građani, jednakost, prava i vrijednosti“ poziva sve zainteresirane na interaktivnu radionicu projektnih ideja koja će se održati 11. veljače u VG Poduzetničkom inkubatoru, od 10 do 16 sati.

Radionica je prilika za sve koji žele doznati više o trenutačno otvorenim i planiranim natječajima za financiranje projekata u ovoj godini te razraditi vlastite ideje kroz praktične vježbe u grupama.

Sudjelovanje zahtijeva prethodnu prijavu, a zainteresirani se mogu prijaviti najkasnije do 9. veljače ovdje.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Inflacija u prosincu 3,3 %, najviše poskupjeli režije i restorani

Godišnji rast cijena usporen na kraju 2025.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Ilustrativna/pexels.com

U prosincu 2025. potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u prosjeku 3,3 % više nego u istom mjesecu godinu ranije, dok su u odnosu na studeni blago pale za 0,4 %, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Na razini cijele 2025. godine inflacija je u prosjeku iznosila 3,7 %.

Iako je mjesečni pad cijena donio kratko predah kućnim budžetima, godišnja slika i dalje pokazuje osjetan rast troškova života. Najveći pritisak na inflaciju dolazio je iz kategorije stanovanja, troškovi vode, struje, plina i drugih energenata porasli su za 8,4 % i dali najveći pojedinačni doprinos ukupnom rastu cijena. Značajno su poskupjeli i restorani i hoteli (7,6 %), što se osjetilo u cijenama ugostiteljskih usluga, dok su cijene u komunikacijama porasle za 5,3 %. Alkohol i duhan bili su skuplji za 4,6 %, zdravstvo za 4,3 %, a rekreacija i kultura za 3,4 %. Hrana i bezalkoholna pića porasli su za 2,8 %, što je i dalje jedan od važnijih faktora inflacije zbog velike težine te stavke u potrošačkoj košarici.

S druge strane, inflaciju su ublažili padovi cijena u prijevozu, koji je bio jeftiniji za 1,8 %, te nešto niže cijene odjeće i obuće i obrazovanja.

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, koji se koristi za usporedbe unutar Europske unije, godišnja inflacija u prosincu iznosila je 3,8 %. U odnosu na studeni cijene su po toj metodologiji pale za 0,3 %, dok je prosjek za cijelu 2025. bio 4,4 %. Ukratko, kraj godine donio je blagi mjesečni pad cijena, ali režijski troškovi i uslužni sektor i dalje su ostali glavni generatori inflacije.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno