Moja županija
Kožić: Imam energije, znanja i volje za još jedan mandat
Zagrebačka županija, prema mnogim gospodarskim, ekonomskim, sportskim, kulturnim i drugim pokazateljima, jedna od najuspješnijih u Hrvatskoj
Približavaju nam se lokalni, a u to vrijeme se obično sumiraju rezultati rada vladajućih i određuju programi za nove mandate. Čini se da kao najdugovječniji hrvatski župan imate podosta toga za reći, no obzirom na ograničenost prostora, pokušat ćemo se zadržati na najznačajnijim temama.
Naš intervju sa županom započeli smo sa obrazovanjem i znanošću, a za to postoji dobar razlog. Često ste upravo to područje naglašavali kao najvažnije za razvoj našeg društva, a vlastite riječi poduprli i konkretnim potezima, odnosno usmjeravanjem znatnih proračunskih iznosa u tom smjeru.
Drago mi je da razgovor započinjemo ovom temom jer Zagrebačka županija od kad sam ja župan gotovo 40 posto svojih proračunskih sredstava usmjerava u obrazovanje, izgradnju kapitalnih objekata u školstvu, znanost, kulturu i sport. Daleko najviše od svih hrvatskih županija. Samo u posljednjih nekoliko godina, točnije od 2013. do 2016. godine Zagrebačka županija financirala je izgradnju, dogradnju i uređenje PŠ Rakitje, OŠ Braće Radić u Kloštar Ivaniću, SSS Samobor, OŠ Ljudevita Gaja u Zaprešiću te OŠ Klinča Sela. Isto tako, u navedenom razdoblju, pomogli smo izgraditi sportske dvorane u Brdovcu, Nespešu, Luki, Rakitju, Velikoj Gorici, Mariji Gorici i Samoboru. Radovi na novoj školi u Bedenici vrijedni više od 17 milijuna kuna su gotovi, a financira ih isključivo Županija. Intenzivno se radi u Bistri na dogradnji i rekonstrukciji škole vrijedne više od 21 milijun kuna. Na jesen kreće gradnja 40 milijuna kuna vrijedne nove škola u Jastrebarskom. Također, u ovoj godini planiramo početak izgradnje školske sportske dvorane u Klinča Selu i Posavskim Bregima. Stalno ističem da je ravnomjerni razvoj svih naših područja ključ svega. Ključ ostanka mladih obitelji u ruralnim područjima. Naime, po meni svako dijete u Zagrebačkoj županiji treba imati jednake uvijete za svoje obrazovanje, školovanje, rast i razvoj i od tog cilja neću odustati.
Gospodarstvo neprestano raste, a županija u tome ima vrlo važnu ulogu
Kada pričamo o gospodarstvu, Zagrebačka županija po čitavom nizu pokazatelja je u samom hrvatskom vrhu. Podatak koji me posebice raduje da smo drugi u Hrvatskoj odmah iza Zagreba prema kriteriju prihoda poduzetnika, jer su upravo poduzetnici, obrtnici i poljoprivrednici naša snaga. Mnogo govori i pokazatelj da smo jedna od tri županije u cijeloj državi koja više uplaćuje u državni Proračun nego što iz njega uzima. Uloga Zagrebačke županije u razvoju gospodarstva može se promatrati kroz tri segmenta. Prvo je županija kao učinkovita javna uprava na raspolaganju investitorima i gospodarstvenicima u realizaciji njihovih investicija. U ovom segmentu bilježimo sjajne rezultate koji su vrlo vidljivi i to kroz mnogobrojne tvrtke koje posluju u 20 poduzetničkih zona koje sustavno 15 godina razvijamo i opremamo.
Investitorima smo na raspolaganju od 0 do 24 h, pratimo ih i u razvoju njihove investicije, a dobiti građevinsku dozvolu u Zagrebačkoj županiji u roku 24 sata je sasvim normalna stvar. Investitori to prepoznaju i investicija itekako ima, a nabrojat ću samo nekoliko zadnjih poput pogona Plive u Savskom Marofu vrijednog 100 milijuna dolara. Tu je i logistički centar tvrtke Kaufland u Jastrebarskom, investicija vrijedne 75 milijuna eura. U općini Luka izgrađen je logističko-distributivni centar Lagermax vrijedan 90 milijuna kuna, a u Rugvici distributivno-logistički centar tvrtke RALU – investicija vrijedna 150 milijuna kuna. U gospodarskoj zoni u Pisarovini tvrtka Kralj Metala Alati, u kojoj je do sada zaposleno više od 200 ljudi, ulaže oko 23 milijuna eura. Raduje nas i što IKEA najavljuje daljnje širenje i investiranje na našem području, a nedavno je otvoren i novi putnički terminal Međunarodne zračne luke Zagreb, investicija vrijedna 331 milijun eura.
Drugi segment je županija koja osluškuje potrebe poduzetnika, obrtnika, poljoprivrednika, gradova i općina sa svog područja, prati trendove i prema toma kreira čitav niz programa i mjera putem kojih oni mogu ostvariti pravo na izdašne potpore. Samo u 2017. godini govorimo o iznosu od 78 milijuna kuna, što ćete se složit nije malo.
I posljednji segment koji je također iznimno bitan jer županija kao kreator investicija, a trenutno su u realizaciji investicije koje financiramo što sami, što novcima iz europskih fondova vrijedne preko milijardu kuna. Ove godine za kapitalnu izgradnju u školstvu osigurali smo 47,5 milijuna kuna. Te škole grade naši poduzetnici, one će poslije trebati nove zaposlenike, a u konačnici naši stanovnici bit će zadovoljni jer se njihova djeca mogu školovati u svom gradu ili najmanjoj općini. Ista stvar je s npr. proširenjem naše bolnice Naftalan čiji su radovi u tijeku. Dakle, mi kao Županija iniciramo i osiguravamo sredstva za građevinske aktivnosti koje će ponovno rezultirati jačim profitom u segmentu zdravstvenog turizma od čega će koristi imati kako Ivanić-Grad tako i cijela Županija. Tu su i druge investicije u poljoprivredi, projekt RVS Zagreb-Istok itd. Dakle, s ponosom i bez imalo lažne skromnosti mogu reći da je Zagrebačka županija kao jedna kontinentalna županija, koja nema more, u gospodarskom segmentu Hrvatska perjanica, a za to se itekako trebalo izboriti.
Što je županija dosad činila za poticanje poljoprivredne proizvodnje i kakvi su planovi za budućnost u toj grani?
Bit ću vrlo konkretan. Od 2012. do 2016.godine uložili smo u razvoj poljoprivrede 82 milijuna kuna. Od tog iznosa 27 milijuna kuna dodijeljeno je bespovratno za 5514 korisnika. Trenutno su raspisani natječaji za 2017. godinu ukupne vrijednosti 12,24 milijuna kuna, pa koristim priliku da pozovem naše poljoprivrednike da nam se javljaju. Mislim da je Zagrebačka županija ogledan primjer kako razvijati poljoprivredu i zadržati ljude na ruralnom prostoru. To je jedan sveobuhvatan pristup koji podrazumijeva ne samo potpore u poljoprivrede, edukacije, razvijanje robnih marki, ruralnog turizma itd. nego i stvaranje uvjeta za ostanak ljudi na ruralnom prostoru što pak podrazumijeva granju cesta, škola, dvorana. Kao što sam već istaknuo, osluškujemo potrebe naših poljoprivrednika. Dati ću i primjer jedne obitelji koja je razmišljala o zatvaranju farme krava jer su uvjeti na tržištu nemilosrdni. Odlučili smo pomoći i omogućiti takvim proizvođačima direktnu prodaju putem mljekomata čiju kupnju sufinanciramo. Danas ta ista obitelj zapošljava nove ljude i razvija poslovanje. Moram istaknuti još jedan županijski strateški projekt na koji sam iznimno ponosan, a to je Distributivni centar za voće i povrće. Za nekoliko dana kreće gradnja 27 milijuna kuna vrijedni radovi na gradnji prve ULO hladnjače u Hrvatskoj koja nije u vlasništvu trgovaca. Novcima iz fondova EU financiramo 90 % investicije. Nakon što izgradimo ovu hladnjaču mogu reći da počinje nova era u poljoprivrednoj proizvodnji u Zagrebačkoj županiji u kojoj će domaći proizvođači konačno imati glavnu riječ i neće ovisiti o uvjetima koje diktiraju trgovački lobiji. S obzirom da će ovo biti prva i za sad jedina hladnjača u cijeloj Hrvatskoj koja nije u vlasništvu trgovaca, naši će proizvođači moći plasirati voće i povrće na tržište cijele godine, a ne samo sezonski i time konkurirati trgovcima. Osim proizvođača, koji će za svoj mukotrpan rad moći konačno dobiti konkurentu cijenu svojih proizvoda, profitirat će i sami potrošači koji će dobiti kvalitetne domaće namirnice očuvane nutritivne vrijednosti. Slična je situacija s već spomenutim mljekomatima, proizvođači mogu zaraditi, a naša djeca piju zdravo mlijeko.
Kvaliteta života pojedine sredine, osim gospodarskim intenzitetom, mjeri se i dostupnošću odnosno kvalitetom komunalnih usluga. Pri tome prvenstveno mislimo na ono čovjeku najvažnije, a to je pitka voda. Poznato je da je u tom smislu pokrenut veliki projekt dovođenja pitke vode u sve domove istočnog dijela županije. O čemu se točno radi i u kojoj je fazi projekt Vodoopskrba istočnog dijela Zagrebačke županije.
Ovaj projekt intenzivno guram više od 10 godina. I došao je dan kada konačno mogu reći da će prva lopata biti u rujnu. I logično je da se svaki stanovnika istočnog dijela županija koji još uvijek nema priključak na vodoopskrbni sustava pita zašto prva lopata nije bila prije 20 godina? Međutim, uzmemo li u obzir činjenicu da se radi o projektu vrijednom 700 milijuna kuna, najiskreniji odgovor je da županija to sama nije mogla, a država nije smatrala prioritetom. Zato smo se okrenuli fondovima EU. I ovaj put je bio trnovit i susreli smo se s mnogim birokratskim i zakonodavnim problemima. Posljednjem smo doskočili ujedinivši prvi i jedini u Hrvatskoj sva postojeća trgovačka društva, koja na istočnom dijelu Zagrebačke županije obavljaju usluge javne vodoopskrbe i odvodnje u jedno. Na taj način stvorili smo uvjete da aplikaciju za projekt privedemo kraju. Nakon što je pozitivno ocijenjena Strateška procjena utjecaja na okoliš, do kraja ožujka očekuje se predaja aplikacije projekta RVS „Zagreb-istok“ na konačno odobrenje JASPERS-u koji ocjenjuje sve velike projekte koji se financiraju iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda. Istovremeno, u završnoj je fazi i izrada tender dokumentacije za odabir izvođača radova te će natječaj, očekuje se, biti raspisan sredinom godine. Nedavno sam se susreo s predstavnicima resornog Ministarstva i Hrvatskih voda i termin početka radova je rujan 2017. Ovo je projekt koji mi ne da mira i nadam se da ću dobiti podršku stanovnika Zagrebačke županije na predstojećim lokalnim izborima da ga dovršim jer onda mogu mirne duše u mirovinu.
Odvodnja i kanalizacija jedan od dugoročno najvažnijih projekata
Na području Zagrebačke županije svih devet gradova te općine Bistra, Brdovec, Pušća, Luka, Krašić, Klinča Sela, Stupnik, Rugvica, Križ i Kloštar Ivanić imaju potpuno ili djelomično izgrađen sustav javne odvodnje određenog opsega koji uglavnom pokrivaju centralne dijelove naselja i gradova. Kod većine malih naselja odvodnja otpadnih voda je riješena putem sabirnih jama ili individualnih septičkih jama. Moram istaknuti da je situacija daleko od zadovoljavajuće pa su u skladu s Planom upravljanja vodama izrađenim od strane Hrvatskih voda planirane mnoge aktivnosti. Neke od njih su izrada studijsko-projektne dokumentacije za pripremu projekata za sufinanciranje fondovima Europske unije za područje aglomeracije Vrbovec, Dugo Selo, Samobor, Velika Gorica, Zaprešić, Ivanić Grad i Jastrebarsko; dovršetak izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda na području Općine Bistra (I. faza), nastavak izgradnje sustava odvodnje naselja Gornja Greda – Lupoglav na području Općine Brckovljani, itd. Premalo je prostora da bi se naveli svi projekti. Obzirom da se radi o iznimno velikim ulaganjima, potrebno je uložiti sve snage da se što više tih projekata financira iz fondova Europske unije.
Osim svakodnevnih i već uvriježenih komunalnih usluga koje stvaraju standard unutar lokalne zajednice ima i onih „modernijih“ koje se također odražavaju na vrijednost i kvalitetu življenja u pojedinoj sredini. Primjerice kvaliteta interneta ili javne rasvjete. Što Županija radi po tim pitanjima?
Brojni su projekti koji određeno mjesto čine ugodnim prostorom za život i rad. Puno je komponenata koje je potrebno zadovoljiti da bi npr. jedna mlada obitelj odlučila ostati na ruralnom području. Jedan od takvih projekata je i program razvoja širokopojasnog pristupa Internetu. Naime, u našoj županiji 9 je gradova i 25 općina koje okružuju Zagreb. Određeni dijelovi županije su urbani, ali velik dio je ruralno područje. Privatne tvrtke koje se bave pružanjem usluge brzog Interneta grade vlastitu infrastrukturu u zonama od komercijalnog interesa odnosno uglavnom u urbanim sredinama. Tako su na primjer dijelovi Velike Gorice koja je šesti grad po broju stanovnika u Republici Hrvatskoj s preko 21.000 kućanstava interesantniji privatnim tvrtkama za pružanje usluge brzog Interneta, nego npr. neka manja općina koja ima oko 1200 kućanstava. Cilj ovog programa vrijednog 700 milijuna kuna kojeg je Zagrebačka županija osmislila i pokrenula je osigurati svakom kućanstvu u našoj županiji priključak na brzi Internet i to vjerujemo već do sredine 2018. godine. Dokazano je da dostupnost Interneta bitno utječe na povećanje razine informatičke pismenosti i općenito pismenosti te informiranosti građana, a potiče i ekonomski rast i razvoj. Dobra je vijest da je Vlada RH donijela Strategiju širokopojasnog pristupa i Okvirni nacionalni program za nekomercijalna područja i time omogućila daljnju realizaciju ovog vrijednog projekta.
Obnavlja se 22.000 postojećih rasvjetnih tijela javne rasvjete
Kad govorimo o javnoj rasvjeti, na području naše i Krapinsko-zagorske županije u tijeku je projekt NEWLIGHT koji za cilj ima rekonstrukciju i gradnju energetski održive i ekološki prihvatljive javne rasvjete. U njemu sudjeluje 57 jedinica lokalne samouprave, a procijenjena vrijednost projekta iznosi oko 20 milijuna eura. Predviđa se kako će se na području Zagrebačke županije izvršiti rekonstrukcija 22.000 postojećih rasvjetnih tijela te postaviti dodatnih 2.200 rasvjetnih tijela. Očekivane godišnje uštede kretale bi se oko 1,3 milijuna eura. Do kraja prošle godine snimanje postojećeg stanja sustava javne rasvjete okončano je u 22 jedinice lokalne samouprave. Tijekom 2017. godine očekuje se okončanje snimanja postojećeg stanja u ostalim jedinicama lokalne samouprave, izrada Akcijskih planova modernizacije i rekonstrukcije za sve uključene jedinice lokalne samouprave te raspisivanje javne nabave za provedbu modernizacije i rekonstrukcije.
Zaštita zdravlja građana je uvijek važna tema. Prije je bilo problema s urgentnom medicinom, no, čini se da je problem riješen. Unatoč tome što naša županija nema svoju opću bolnicu, jesu li zbog toga građani zakinuti?
Nakon višegodišnjih napora Zagrebačke županije da se promijeni Mreža hitne medicine, u lipnju 2016. godine Ministarstvo zdravstva donijelo je novu Mrežu hitne medicine temeljem koje je Zagrebačka županija dobila dodatnih 15 T1 timova, a gradovi Ivanić-Grad i Sveti Ivan Zelina, u kojima je bilo ustrojeno dežurstvo, dobili su status ispostava Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije. Zagrebačka županija tako sada ima 45 timova T1 (tim ima jednog liječnika, 1 medicinsku sestru i jednog vozača), 5 timova T2 te 5 timova prijavno dojavne jedinice (PDJ). Hitna pomoć Velike Gorice time je dobila dodatnih pet timova T1 čime ih sada ima ukupno 10, uz već postojećih 5 T2 timova i 5 prijavno-dojavnih jedinica.
17.02.2016 – Samobor – župan Stjepan Kožić uručio je ključeve 5 novih vozila hitne pomoći ravnatelju Zavoda, Davorinu Gajniku – foto: Petra Rožić/Cityportal.hr
Do nedavno smo imali 30 T1 timova, a takav način rada bio je neodrživ i opasan za naše stanovnike pa smo bili primorani svake godine osigurati oko 4 milijuna kuna vlastitih sredstava za rad dodatnih T1 timova jer nitko od nas nema se pravo kockati s ljudskim životima. Smatram kako je višegodišnja loša organizacija Mrže hitne medicine koja je stanovnike Zagrebačke županije stavljala u neravnopravan položaj u odnosu na druge županije konačno ispravljena. Točno je da Zagrebačka županija na svom području nema opću bolnicu te se naši stanovnici pretežno liječe u bolnicama na području grada Zagreba. Iz tog razloga, iz godine u godinu sudjelujemo u nabavci opreme i poboljšanju kvaliteta usluga liječenja u zagrebačkim bolnicama. Naravno, svake godine nabavljamo nova vozila za nesmetan rad hitne medicine. Prije nekoliko dana ravnatelju Zavoda za hitnu medicinu uručio sam ključeve 5 novih vozila, a do kraja travnja stižu još nova tri vozila ukupne vrijednosti 2,3 milijuna kuna. Zbog posebnog geografskog položaja naše županije vozila godišnje prijeđu oko 5,5 milijuna kilometara stoga smo u Proračunu za 2017. godinu osigurali 2,6 milijuna kuna za još novih 9 vozila.
Kakva je općenito prometna situacija u Zagrebačkoj županiji?
Od realnosti se ne može bježati. Stanje cesta na području Zagrebačke županije nije dobro i to svi mi koji ih koristimo itekako znamo. Temeljni prihod ŽUC-a, a to je godišnja naknada za ceste koja se plaća pri registraciji vozila, nije promijenjena od 2002. godine, dok su cijene radova kojima se održavaju, rekonstruiraju i grade ceste više za oko 50 posto. Pokušali smo u više navrata kako samostalno tako i kroz Hrvatsku zajednicu županija resorno Ministarstvo upozoriti na važnost uspostave održivog sustava financiranja županijskih i lokalnih cesta. Čekat više nismo mogli i naš ŽUC je podigao kredit u iznosu od 50 milijuna kuna, a sredstva će se koristiti za izvođenje radova sanacije i obnove najugroženijih županijskih i lokalnih cesta na području Županije. Radovi su počeli prošle godine, a sanirat ćemo 200 km cesta. Naravno, nastavit ćemo i dalje apelirat na važnost problematike financiranja ŽUC-eva koja je aktualna u cijeloj državi.
I na kraju, gospodine župane, završavate još jedan mandat, postoji li već kakav zamor i mislite li da imate dovoljno energije da nastavite dalje?
Da nema volje, snage, energije i želje zar bi se upuštao u utrku za još jedan mandat. Meni snagu daju ljudi, oni su moj pokretač i moj motiv za nastavit dalje. Iskreno, da sam vidio osobu koja ima dovoljno znanja, iskustva, upornosti i kompetencija možda bih se i povukao. Ovako procijenio sam da određene strateške i velike infrastrukturne projekte treba valjano privesti kraju. Siguran sam ne u svoju pobjedu, već u pobjedu svih žitelja Zagrebačke županije. Oni su ti čije povjerenje uživam sve ove godine. Povjerenje je uzajamno i za mene iznimno dragocjeno i ja ga sigurno neću izigrati ni ovaj
Moja županija
Zagrebačka županija među liderima po doseljavanju! “Gradimo županiju u kojoj je lijepo živjeti i poslovati”
S više od 5.900 doseljenih iz inozemstva i najvećim međužupanijskim migracijskim saldom u Hrvatskoj, Zagrebačka županija sve više postaje novo središte života, rada i razvoja.
Zagrebačka županija u 2024. godini bilježi značajan rast stanovništva zahvaljujući migracijama, i iz inozemstva i iz ostatka Hrvatske, prenosi Župan.hr. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u ovu županiju se iz inozemstva doselilo 5.978 osoba, što je za gotovo 500 više nego prethodne godine.
Time je Zagrebačka županija zauzela četvrto mjesto po broju doseljenih iz inozemstva, odmah iza Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske i Istarske županije. No, još važnije od ukupnog broja doseljenih jest činjenica da je Zagrebačka županija ostvarila najveći međužupanijski migracijski saldo u Hrvatskoj, čak 1.903 osobe više doselilo je iz drugih županija nego što ih je odselilo.
Kada se zbroje i međunarodne i međužupanijske migracije, ukupni migracijski saldo za 2024. godinu iznosi 4.814 osoba u plusu, po tom kriteriju druga je u državi, odmah nakon Grada Zagreba. U usporedbi s 2020. godinom, broj doseljenih u Zagrebačku županiju se udvostručio, što jasno pokazuje da je u pitanju dugoročni trend, a ne privremeni skok. Osim stranih radnika, među doseljenima je i sve više mladih obitelji i ljudi iz urbanih središta koji traže bolju kvalitetu života, a pritom ne žele izgubiti blizinu glavnog grada.
Zanimljivo, unatoč velikom broju doseljenih, iz županije se 2024. godine u inozemstvo odselilo 3.067 osoba. Ipak, zahvaljujući visokom broju dolazaka, saldo ostaje izrazito pozitivan. Glavne zemlje iz kojih dolaze stranci su Nepal i Bosna i Hercegovina, dok se Hrvati najčešće sele u Njemačku. Demografski, u strukturi doseljenih i odseljenih prevladavaju muškarci, čak 73,6 % među doseljenima i 67,8 % među odseljenima. Većina tih migracija događa se u dobnoj skupini između 20 i 39 godina, što ukazuje na mobilnu, radno sposobnu populaciju. 1.903 osobe više doselilo je iz drugih županija nego što ih je otišlo, što je najviši takav saldo u državi.
Zagrebačka županija već godinama gradi reputaciju regije u kojoj se može uspješno živjeti, raditi i odgajati djecu. Župan Stjepan Kožić ističe kako se ulaže u obrazovanje, zdravstvo, javnu infrastrukturu i poduzetništvo.
“Gradimo županiju u kojoj je obiteljima lijepo živjeti, mladima lijepo ostati, poduzetnicima i investitorima privlačno poslovati”, poručio je Kožić, dodavši da je županija druga u državi prema kriterijima neto dobiti, broja zaposlenih i prihoda gospodarstvenika, odmah iza Grada Zagreba. Osim gospodarskog uzleta, u županiji se bilježi snažan investicijski zamah. Grade se škole, vrtići, domovi zdravlja i druge javne zgrade, a novi infrastrukturni projekti, poput najavljene nove zagrebačke obilaznice, dodatno podižu kvalitetu života.
“Izdan je i značajan broj dozvola za javne zgrade, škole vrtiće i domove, čime dodatno potvrđujemo da gradimo i gospodarstvo i kvalitetu života naših stanovnika. Prije nekoliko dana Hrvatske autoceste izdale su natječaj o izradi studijske dokumentacije za izgradnju nove zagrebačke obilaznice. To je u svakom smislu značajan infrastrukturni projekt za Zagrebačku županiju, kojem dajemo punu podršku.“, rekao je Kožić.
Župan se osvrnuo i na veliku ulogu u razvoju koji imaju i europski fondovi, čija se sredstva uspješno koriste za projekte u zdravstvu, obrazovanju, vodoopskrbi i socijalnim programima. “Članstvo u EU također nam daje brojne pogodnosti koje nastojimo maksimalno iskoristiti. Na dobrobit svih naših stanovnika, od projekata namijenjenih ranjivim skupinama, prekogranične suradnje do velikih infrastrukturnih projekata”, zaključio je Kožić.
Zagrebačka županija sve se više nameće kao prostor u kojem se spajaju urbano i ruralno, sigurnost i dinamika, životni standard i prilike za napredak. I dok mnoge druge županije još uvijek vode bitku s odljevom stanovništva, ova županija pokazuje da dobro upravljanje, stabilan proračun i strateške investicije mogu itekako promijeniti demografsku sliku.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Moja županija
“Složna braća kuću grade”: U Lazini više neće biti vruće!
Uz pomoć Županije, nogometaša, ali i susjeda Franje instalirali u dom klima uređaje.
Lazina Čička za vikend je imala jednu složnu akciju, u kojoj je sudjelovalo gotovo cijelo selo.
Riječ je o njihovom Vatrogasnom domu koji koriste mještani za okupljanja, skupštine i mjesna događanja, a koji do ovog vikenda nije imao klima uređaje.
Ljeta više ne možemo zamisliti bez ovih uređaja koji nam omogućavaju ugodniji boravak u zatvorenom, posebice gdje se okuplja veći broj ljudi.
Kako bi “pokrili kvadraturu”, ugrađena su četiri klima-uređaja u Vatrogasni dom i to uz mogućnost hlađenja ljeti i grijanja zimi.
–Zahvaljujemo Zagrebačkoj županiji i gospodinu Ervin Kolarecu na donaciji sredstava za nabavu klima-uređaja. Također, velika hvala svima koji su na bilo koji način pridonijeli realizaciji ove akcije: Mjesnom odboru Lazina Čička na donaciji pića, MNK-u Lazina na donaciji financijskih sredstava za ugradnju, kao i svim članovima DVD-a koji su sudjelovali u radnoj akciji, posebno susjedu Franji na pomoći oko uređenja okoliša – s veseljem su objavili vatrogasci iz Lazine na svojoj facebook stranici.
Stanovnici Lazine pokazali su da međusobna suradnja svih aktivnih udruga, uz zajedništvo i trud, uspješno rješava sve izazove. I finu kotlovinu!
Moja županija
FOTO Rođendan najrazvijenije županije – premijer pohvalio vrijedne stanovnike, župan najavio jednosmjensku nastavu
Gradonačelnik Zagreba sjeo s Kožićem i dogovorio izgradnju Zajedničkog centra za gospodarenjem otpadom
6. po veličini, 3. po broju stanovnika i najrazvijenija županija u državi danas je Svečanom sjednicom Županijske skupštine proslavila svoj dan.
Zagrebačka županija prema popisu stanovnika iz 2021. godine ima gotovo 300 tisuća stanovnika koji žive na nešto više od 3 tisuće kilometara kvadratnih teritorija s visokim životnim standardom.
Zagrebačka županija ostvaruje snažan gospodarski rast i visoku kvalitetu života, što je rezultat strateških ulaganja i pametnog upravljanja, istaknuto je na svečanoj sjednici na kojoj su, među brojnim uzvanicima, riječi hvale istaknuli predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik i gradonačelnik Zaprešića Željko Turk, gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević, kao i domaćini župan Stjepan Kožić i predsjednik županijske Skupštine Mato Čičak.
Foto: Sanjin Vrbanus/ Cityportal
–Prije tri godine usmjerili smo županijski proračun prema izgradnji više od 20 novih škola, pripremili ih za Nacionalni plan oporavka i otpornosti i jednosmjensku nastavu, te sam uvjeren da ćemo ubrzo doseći najviši standard obrazovanja. Zagrebačka županija od svojih početaka prednjači po izdvajanjima u školstvo, a još snažnije ulaganje imamo uz pomoć Vlade Republike Hrvatske. Također, kao načelnik pohvaljujem vladinu poreznu reformu zahvaljujući kojoj općine i gradovi danas raspolažu s puno većim sredstvima – rekao je Čičak.
Prošlu godinu obilježila je vodeća pozicija županije po indeksu razvijenosti, a ovu će godinu to biti dostizanje cilja jednosmjenske nastave u školama – poručio je župan Kožić.
Foto: Sanjin Vrbanus/ Cityportal
– Županiji je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, za sada, odobreno 55 milijuna eura bespovratnih sredstava za gradnju i dogradnju osnovnih škola u Dugom Selu, Kominu, Rugvici, Strmcu, Graberju Ivanićkom, Brdovcu i Kerestincu, dok se istovremeno, energetski obnavlja osam objekata javne namjene ukupne vrijednosti 21,5 milijuna eura. Ne zaboravimo kako je upravo na području naše županije u tijeku realizacija dviju investicija od nacionalnog interesa – kampa Hrvatskog nogometnog saveza u Velikoj Gorici i novih pogona Imunološkog zavoda u Rugvici. Samo u ovoj godini izdano više od 30 građevinskih dozvola gospodarskim subjektima za logističke centre, proizvodne pogone, skladišta, distributivne objekte i poslovne zgrade, a za potpore poduzetnicima početnicima, obrtnicima te malim i srednjim poduzećima Županija je ove godine osigurala 3 milijuna eura. Izdan je i značajan broj dozvola za javne zgrade: škole, vrtiće, sportske objekte i domove – čime dodatno potvrđujemo da paralelno gradimo i gospodarstvo i kvalitetu života naših stanovnika – nabrojao je župan i podsjetio na Finine podatke koji pokazuju da su poduzetnici Zagrebačke županije u vrhu Hrvatske prema kriterijima broja zaposlenih, neto dobiti, ukupnih prihoda i izvoza u odnosu na prethodnu godinu, čime zauzimaju visoko drugo mjesto odmah iza Grada Zagreba.
Foto: Sanjin Vrbanus/ Cityportal
S metropolom nas dijele samo administrativne granice, smatra gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević koji je naglasio važnost njegovanja dobrosusjedskih odnosa sa Zagrebačkom županijom koja zajedno s glavnim gradom čini jednu cjelinu.
–Rođen sam u Zagrebu, no neko vrijeme sam živio u Velikoj Gorici a potom i u Zaprešiću iz kojeg sam svakodnevno putovao u Zagreb u školu. Čini mi se da sam tad već počeo razmišljati o integriranom javnom prijevozu – našalio se Tomašević i rekao kako mu nije drag izraz da županija okružuje Zagreb, već da ga obgrljuje, naglasivši našu međusobnu povezanost. Najava izgradnje nove obilaznice koja će itekako rasteretiti promet u Zagrebu, ali i u Zagrebačkoj županiji, posebno ga veseli, ali i skorašnja realizacija zajedničkih projekata.
– Sa županom Kožićem sam imao sastanak ovaj tjedan gdje smo dogovorili kako je prioritet zajedničke suradnje u budućnosti svakako izgradnja Zajedničkog centra za gospodarenjem otpadom. Tim projektom riješili bi dugogodišnji problem, a uskoro će biti pokrenuta javna rasprava i studija utjecaja na okoliš, kao i dogovor s resornim ministarstvom – najavio je gradonačelnik Zagreba.
Foto: Sanjin Vrbanus/ Cityportal
Zagrebačka županija ima jedinstveni, vrlo specifični teritorijalni oblik i geografski položaj koji ima mnoge prednosti.
– Sjajni županijski rezultati i sveukupni razvoj plod je truda i rada svih njenih ljudi, ali i svih onih koji upravljaju županijom i svim njenim gradovima i općinama. Gospodarski subjekti koji su pronašli svoja sjedišta u Zagrebačkoj županiji sve su brojniji i to se zaista vidi u razvoju gradova i općina, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković i dodao kako je cilj Vlade ulaganje u ravnomjerni razvoj cijele Hrvatske.
Županija su ljudi – zaslužnima dodijeljene Povelje i zahvalnice
Javnim priznanjima Zagrebačka županija svake godine odaje priznanje pojedincima koji su svoje vrijeme i znanje utrošili za veće dobro, za boljitak, razvoj i doprinos zajednici.
Foto: Sanjin Vrbanus/ Cityportal
Ove godine Povelja Zagrebačke županije dodijeljena je i našim Velikogoričanima: Josipu Mučnjaku – predsjedniku ŽRK Udarnik Velika Gorica i predsjednici KUD-a Gradići Gordani Kovačić, kao i našim susjedima Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Kravarsko.
Velikogorički laureati Josip Mučnjak i Gordana Kovačić, Foto: Sanjin Vrbanus/ Cityportal
Ostali dobitnici Povelje su Folklorni ansambl Sveta Nedelja, Ana Gašparović iz Ivanić-Grada, Ljiljana Stanko iz Vrbovca, Radovan Librić iz Samobora, Mirko Ivanjek iz Prigorja Brdovečkog te posmrtno Vilimu Šeperiću iz Jastrebarskog. Nagrada Zagrebačke županije za doprinos ugledu i promociji Zagrebačke županije u zemlji i svijetu dodijeljena je tvrtki Antitalent iz Zaprešića. Također, prilikom svečanosti dodijeljena je i zahvalnica župana Zagrebačke županije DVD-u Ježevo, dok je zahvalnica predsjednika Županijske skupštine Zagrebačke županije dodijeljena DVD-u Sveti Ivan Zelina te Zlati Cundeković.
Dodajmo kako je u umjetničkom dijelu programa nastupila pobjednica poznatog televizijskog showa Tvoje lice zvuči poznato, Jaskanka Stela Rade uz pratnju Damira Honurge na pianu te mladi Velikogoričanin Niko Stepanić, ovogodišnji državni prvak u solo pjevanju i dobitnik Oskara znanja.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
FOTO galerija:
Moja županija
Županija proslavila svoj dan u zračnoj luci! Putnici dočekani s majicama i nošnjama
Povodom Dana Zagrebačke županije, stotinu putnika Zračne luke Franjo Tuđman dočekano je neobičnom gestom.
Na Dan Zagrebačke županije, Turistička zajednica Zagrebačke županija i Zračna luka Franjo Tuđman odlučili su napraviti malo iznenađenje. Stotinu putnika dočekano je simboličnim poklonima i osmijesima članica KUD-a Gradići odjevenih u tradicionalne nošnje Turopolja. Turistička zajednica Zagrebačke županije, u suradnji s Međunarodnom zračnom lukom Zagreb, ovom je gestom željela ostaviti snažan prvi dojam i pozvati putnike na otkrivanje kontinentalnih ljepota koje često ostaju u sjeni obale.
Umjesto uobičajenog prolaska kroz terminal, putnike su dočekale promotivne majice s modernom interpretacijom narodnih nošnji Turopolja. Ideja nije bila samo u darivanju, već u prenošenju vrijednosti, a to su autentičnost, gostoljubivost i kulturni identitet.
„Vjerujemo da je prvi dojam ključan, a naša želja je da putnici odmah po dolasku osjete toplinu i autentičnost našeg kraja. Ova aktivacija u zračnoj luci simboličan je, ali snažan način kojim prenosimo vrijednosti zajedništva, gostoljubivosti i bogate kulturne baštine koju ponosno njegujemo“, istaknula je Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije. „Zagrebačka županija razvija se kao regija koja promišlja dugoročno, kroz održivi turizam, kratke lance opskrbe, snažnu podršku obiteljskim gospodarstvima i osmišljavanje inovativnih turističkih proizvoda koji odgovaraju stvarnim potrebama putnika”, dodala je.
Ovakvi iskoraci, prema riječima Davida Gabelice iz Uprave Međunarodne zračne luke Zagreb, potvrđuju važnu ulogu zračne luke kao mosta prema kontinentalnom turizmu, segmentu koji u Hrvatskoj sve više dobiva na značaju. „Zračna luka Franjo Tuđman predstavlja snažnu platformu koja potiče razvoj kontinentalnog turizma – sve značajnijeg segmenta hrvatske turističke ponude. Kvalitetna zračna povezanost s brojnim europskim i svjetskim destinacijama omogućuje posjetiteljima jednostavan dolazak do kulturno bogatih, gastronomski raskošnih i prirodno jedinstvenih lokaliteta Zagrebačke županije. Posebno nas veseli uspješna suradnja s Turističkom zajednicom Zagrebačke županije na brojnim aktivnostima koje dodatno promoviraju kontinentalni turizam i unapređuju cjelokupno iskustvo boravka u zračnoj luci.”
Podaci podupiru ovu sliku. Zagrebačka županija u prvih šest mjeseci 2025. bilježi porast turističkih dolazaka za 3 %, a broj noćenja zadržao se na prošlogodišnjoj visokoj razini, što znači nastavak rasta od 20 % iz 2024. godine. Paralelno, Zračna luka Franjo Tuđman u lipnju bilježi 8 % više putnika u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Zagrebačka županija odlučila je ispričati svoju priču već na prvim koracima posjetitelja u Hrvatsku, kroz tradiciju, osmijeh i toplinu našeg kraja. Time jasno poručuje da kontinentalni dio zemlje ima puno toga za ponuditi, i da doživljaj ne počinje tek na odredištu, nego odmah na dolasku.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Moja županija
PRVI NAKON IZBORA Sastanak Vlade sa županima: Četiri stupa suradnje za višerazinsko upravljanje Hrvatskom
Ide novi Zakon o regionalnom razvoju – po prvi put definira se razvoj pametnih, zelenih i povezanih gradova.
Vlada Republike Hrvatske jučer je sa županima te predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina, održala 18. sastanak, prvi nakon lokalnih izbora.
Inače, sastanci se održavaju redovito posljednjih devet godina, a ovom je predstavljen niz zakonskih izmjena koje bi trebale utjecati na ravnomjerni razvoj svih dijelova naše države.
U ime Zagrebačke županije sastanku je nazočio župan Stjepan Kožić, a glavna tema bila je unapređenje zakonodavne, fiskalne i funkcionalne decentralizacije te realizacija zajedničkih projekata koji su doveli do vidljivog napretka u razvijenosti svih krajeva Hrvatske.
Naime, višerazinsko upravljanje Hrvatskom utemeljeno je na četiri stupa suradnje – objasnio je premijer Andrej Plenković, a riječ je o strukturiranom dijalogu, fiskalnoj i funkcionalnoj decentralizaciji te realizaciji zajedničkih projekata.
– Sve navedeno rezultiralo je vidljivim napretkom u razvijenosti svih krajeva Hrvatske – istaknuo je Plenković.
Nova ministrica predstavila novi Zakon
Novi Zakon o regionalnom razvoju na kojem je radio dosadašnji ministar Erlić, a predstavila ga je njegova nasljednica, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman, čiju je dužnost tek potvrdio Sabor.
Navedeni Zakon će kroz nekoliko dana biti u javnom savjetovanju.
– Kroz Zakon stavljamo veći naglasak na javne politike koje smatramo važnima u kontekstu regionalnog planiranja, a one se odnose na demografiju, socijalne mjere, gospodarstvo i prostorno-okolišne mjere. Zakon predviđa da se u poveznici na ove mjere definiraju strateški planovi na regionalnoj i na lokalnoj razini – predstavila je Mikuš Žigman i dodala kako će se po prvi put definirati ciljevi održivog urbanog razvoja koji se odnose na razvoj pametnih i povezanih gradova, na razvoj zelenih gradova kako bi se poboljšala otpornost urbanih sredina na klimatske promjene, te razvoj gradova sa snažnim zelenim gospodarstvom.
Promjene u razdoblju ocjenjivanja
Osim što se naglasak stavlja na industrijsku tranziciju regija u vidu suradnje između gospodarstva i akademskog sektora, no ne zadire u način izračuna indeksa razvijenosti jer je trenutačan model optimalan.
No, mijenja se razdoblje ocjenjivanja i razvrstavanja prema stupnju razvijenosti s tri do pet godina.
Stižu novine i u novi Zakon o prostornom uređenju
Novi Zakon o gradnji i Zakon o prostornom uređenju u javno savjetovanje ići će u srpnju, a planirano donošenje je do kraja 2025.
– Pojednostavnit će se i ubrzati procedure oko donošenja novih prostorno-planskih dokumenata u Hrvatskoj, s obzirom na to da već traje postupak transformacije starih analognih u nove digitalne prostorno-planske dokumente s jedne strane, a s druge strane će se ubrzati procedura ishođenja građevinskih dozvola, prije svega za obiteljske kuće i višestambene zgrade – najavio je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.
Osim toga, uvodi se nova namjena zemljišta – “priuštivo stanovanje” te se omogućuje jedinicama lokalne samouprave suradnju s državom ili s privatnim investitorom.
Ilegalna gradnja i legalizacija
Na sastanku je najavljeno kako će do kraja godine biti izmijenjen Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Nije riječ o novoj legalizaciji, već izmjene izlaze u susret građanima koji su propustili rok za podnošenje zahtjeve za legalizaciju njihovih kuća ili zgrada izgrađenih do 21. lipnja 2011. Godine.
Praksa sastanaka ide na novu razinu
Format održavanja ovakvih sastanaka pokazao se itekako korisnim te su ga u novom zakonu odlučili institucionalizirati.
– Imat ćemo i Vijeće za regionalni razvoj koje će na temelju zakonske podloge redovito provoditi konzultacije između Vlade, župana i čelnika Udruge gradova i općina – rekao je premijer.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
-
HOTNEWSprije 5 danaBorba za život – farmaceut iz Kravarskog treba našu pomoć! Otac dvojice malenih dječaka ima agresivni oblik tumora mozga
-
Gospodarstvoprije 3 danaVelikogorička tvrtka od otpada stvorila proizvod koji će puno toga promijeniti
-
Vijestiprije 5 danaZatvara se jedina trgovina u Turopolju!
-
Vijestiprije 6 danaGužve odlaze u povijest? Zagrebačka obilaznica dobiva treći trak nakon više od 40 godina!