Scena
“Koncert posvećen Karlu Metikošu” u znaku 40 godina rock opere “Gubec Beg”
Ovogodišnje izdanje tradicionalnog Josipinog “Koncerta Posvećenog Karlu Metikošu”, koje će se održati 5. prosinca u Domu sportova, proći će u znaku 40 godina od praizvedbe naše prve rock opere “Gubec Beg”.
Povodom svečane obljetnice, na web siteu Josipe Lisac objavljen je tekst koji otkriva puno o “Gubec Beg”-u.
U ožujku se navršilo lijepih, okruglih 40 godina od praizvedbe naše prve rock opere, “Gubec Beg”. “Gubec Bega” je, baš kao i album “Dnevnik jedne ljubavi” “skrivio” isti autorski dvojac, Karlo Metikoš – Ivica Krajač. Orkestracije je radio još jedan glazbeni velikan, Miljenko Prohaska, dok je redatelj bio Vlado Štefančić. A Josipa Lisac je tog 5. ožujka 1975. godine u Lisinskom, kao i u stotinama izvedbi koje su uslijedile, tumačila zapaženu ulogu zagorske djevojke Jane. Predstava je izvedena diljem bivše Jugoslavije, ali i u Trstu, Rimu, Budimpešti, te ondašnjem Lenjingradu. Pogledalo je oko milijun ljudi, a arija “Ave Maria”, jedinstvena obrada tog latinskog teksta u nas, do danas je ostala neizostavni dio Josipina koncertnog repertoara. Njezina izvdba, u sceni uskrsne mise, od nekih je kritičara označena kao vrhunac predstave. (Ostalo je zabilježeno da je 1976. godine, prilikom gostovanja “Gubec Bega” u Trstu, redatelj, zbog pljeska, morao prekinuti izvođenje predstave i dopustiti Josipi da ponovo izvede Ave Mariju.) Pritom, ona je, kako napominje, bila samo mrvica, samo dio ansambla od stotinjak ljudi među kojima je bio čak i jedan karate klub, pa Ladarice i folklorni ansambl te Studio za suvremeni ples. Naravno, uz Zbor i orekestar Kazališta “Komedija”.
Opera je pisana po predlošku Šenoine “Seljačke bune” i bavi se, dakako, povijesnim događajem iz 1573. godine. Prije “Gubec Bega” u svijetu su postojale tek dvije rock opere, “Tommy” i “Jesus Christ Superstar”, pa uzora i nije bilo puno. Velikom uspjehu “Gubec Bega”, kako to obično biva, prethodile su sumnje. Tako je Večernji list, nakon praizvedbe 1975. godine, u članku “Djelo dostojno naslova”, objavio nekoliko redaka i o tome: “Sada, kada je izvanredan uspjeh praizvdbe Metikoševa, Krajačeva i Prohaskina “Gubec Bega” u Velikoj dvorani “Lisinski” iza nas, kada smo čuli odušvljenje publike izraženo ovacijama za autore i izvođače, možemo mirno podsjetiti da je bilo mnogo skeptika sa svim mogućim prigovorima za to djelo i izvedbu: prigovori su sumnjali i u autore, i u žanr (s obzirom na odabranu povijesno-herojsku temu) i u ansambl. Ostvarilo se upravo suprotno – autori su se predstavili na visokoj, zaista međunarodnoj razini, tema davnog seljačkog ustanka i njegova vođe Gupca zazvučala je autentično u melodičkom izrazu i ritmovima žanra označenog kao “rock-opera”, a ansambl kazališta Komedija s brojnim vanjskim suradnicima ostvario je visoko profesionalnu izvedbu, koja se, nesumnjivo, ubraja u do sada najznačajnija programska ostvarenja u novoj zagrebačkoj koncertnoj dvorani. ”
Za međunarodnu razinu, predstavljenu u tada tek dvije godine staroj zagrebačkoj Koncertnoj dvorani “Lisinski”, zaslužna je i izdržljivost jednog kućnog magnetofona, o čemu svjedoči autor libreta, Ivica Krajač:
“(…) Bacili smo se na posao. Iz malog Karlovog i Josipinog stana na zagrebačkim Srednjacima, dvadeset i četiri sata na dan, odzvanjali su zvuci klavira, pomiješani s pjevanjem, glasovima, krikovima i svim mogućim, najneobičnijim efektima, potrebnim za dočaravanje pravog ugođaja naše glazbene priče. Svo troje, i Karlo, i Josipa, i ja, bili smo doslovno obuzeti do tada još nedoživljenom glazbenom groznicom. Maleni kućni magnetofon jedva je izdržavao cjelodnevne napore nemilosrdnog tonskog snimanja. Ipak, negdje sredinom 1973. otvoren je slavljenički šampanjac… Demo “Gubec Bega” bio je napokon gotov!”
Ne skrivajući simpatije, skladatelj Pero Gotovac u jednoj će televiziskoj emisiji, desetljećima kasnije, s osmijehom napomenuti kako su Metikoš i Krajač donijeli operu, ali ne i partiture: “Oni su prosto, jednostavno otpjevali cijelu operu. Otpjevali… I snimili na magnetofon.” – zaključivši svoje izlaganje riječima: “Ta opera je apsolutno… To je umjetničko djelo.”
Foto: iz kataloga kazališta Komedija
Zanimljivo je, dodaje Krajač, ispričati još jednu anegdotu:
“Rock opera “Gubec Beg” zapravo je pisana po narudžbi HNK-a iz Zagreba. Tadašnji ravnatelj Drame, redatelj Petar Šarčević, dolazio je na mnoge seanse u vrijeme nastajanja opere, pripremajući pomalo svoju redateljsku viziju za njezinu scensku realizaciju. I svanuo je taj Dan D… Grupica estradnih umjetnika (Metikoš, Prohaska, Krajač, Lisac) usudila se ući u Veliko kazalište, kako bi upoznala dimenzije pozornice i “orkestralne rupe” za smještaj dodatnih rock glazbenika. Taj posjet, iako vrlo renomiranih “estradnjaka”, toliko je uzbudio “kazališne duhove”, da je sutradan intedant Škiljan na oglasnoj ploči morao objaviti javnu ispriku svim zaposlenicima Kazališta, zbog ovog “nemilog, samovoljnog i blasfemičnog” čina, kao demanti, da se bilo kakva i bilo čija rock-opera uopće može naći na repertoaru HNK. (Čelnicima ove Kuće trebalo je više od tridesetak godina da shvate kako dobrom i umjetnički vrijednom mjuziklu, West Side Story, itekako ima mjesta na najuglednijoj nacionalnoj pozornici.)
Bilo kako bilo, od tog trenutka, nitko od nas nije više ni spominjao “žutu kuću na Trgu Maršala Tita”! I tada se dogodio sretan obrat. Legendarni ljubitelj lake glazbene scene, tadašnji ravnatelj “Komedije” s Kaptola, Vlado Štefančić, ušao je u život “Gubec Bega” sa svojim uvijek novim idejama i maštovitim rješenjima. Njegova je zamisao da se vrata Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog otvore i monumentalnim kazališnim predstavama. Dogovoreno – učinjeno! Okupivši sjajnu ekipu (Turina, Škomrlj, Kosec-Bourek, Škrinjarić), Štefančić je, po mišljenju publike i kritike, napravio veličanstvenu predstavu i na juriš osvojio ne samo zagrebačku, već i publiku čitave bivše Jugoslavije, Sovjetskog Saveza, Mađarske, Italije, a fascinantan broj od cca milijun gledatelja predstave, predstavlja i danas svojevrstan rekord hrvatske glazbene scene svih vremena. Ljudi i danas pamte uloge Branka Blaćea, Josipe Lisac, Marijana Kašaja, Đanija Šegine, Borisa Pavlenića i mnogih drugih. Svi su oni postali nezaobilaznim dijelom hrvatskog kazališnog sjećanja.”
Da u 21. stoljeću ne bi sve ostalo na sjećanju, ponovo se postaralo zagrebačko gradsko Kazalište “Komedija”. Prvi put početkom lipnja 2004. godine, kada je u režiji Damira Lončara i Igora Mešina, osvježen i pomlađen “Gubec Beg” izveden na pontonskoj pozornici zagrebačkog jezera Jarun, u sklopu Jarun festa. Konačno, u jesen 2012. “Gubec Beg” se vratio na Gornji grad, u svoju matičnu kuću, gdje se, u nešto kraćem izdanju Vlade Štefančića, igra i ove sezone, kao glazbena repriza. Dakle, “Gubec Beg” je i na svoj 40-i rođendan na repertoaru Kazališta “Komedija”. Kao CD reizdanje, album se od 2012. godine nalazi i na policama Croatia Records-a. Jasno, skeptici iz 1975. se odavno više ne čuju. A arije iz “Gubec Bega”, protkane stihovima o slobodi i pravdi, kao univerzalnim temama, ostale su aktualne. Štoviše, snažno odjekuju i u ovom vremenskom kontekstu, iako je 16. stoljeće daleko.
Ulaznice za koncert možete kupiti po sljedećim cijenama:
VIP parter sjedenje: 150 kn
Tribina sredina sjedenje: 120 kn
Bočne tribine sjedenje: 100 kn
Scena
Party za pamćenje: Sport nedjeljom i City radio okupili sportaše i – sve ostale!
U petak navečer u Rebuy Stars Cabaretu, u Supernovi u Buzinu, zajedničku zabavu organizirali su emisija “Sport nedjeljom” i naš City radio. Odaziv je bio sjajan, baš kao i druženje uz Joleta
Na dugih 19 godina udaljenosti od početka svoga projekta, društvo iz emisije “Sport nedjeljom” organiziralo je veliki rođendanski party. U suradnji s našim City radijem, Ante Breko i njegovi suradnici okupili su brojna lica iz svijeta sporta, medija, gospodarstva, politike… A sve njih u Rebuy Starsu u Supernovi u Buzinu zabavljao je Joško Čagalj Jole.
Već od 20 sati gosti su se krenuli okupljati, domaćini ove priredbe su ih dočekivali sa širokim osmijehom i sve je zapravo od prvog trenutka govorilo da će ovo biti jedna lijepa večer ispunjena pjesmom, plesom, druženjem i gastronomijom. Pojavili su se, između ostalih, i velikogorički gradonačelnik Krešimir Ačkar, i predsjednik HNS-a Marijan Kustić, naravno i jedan od njegovih najbližih suradnika Nenad Črnko, koji je u ovoj priči imao više uloga, a moglo se u šetnji ovim ekskluzivnim prostorom susresti i košarkaše i košarkašice, i rukometaše i rukometašice, i odbojkaše i odbojkašice, i igrače, i trenere, i klupske funkcionare…
Dijelile su se i simpatične nagrade i priznanja, vrtjele su se razne teme, a sve skupa potrajalo je kasnih noćnih sati. Kao i svake godine, party “Sporta nedjeljom”, ovaj put uz značajan doprinos City radija, opravdao je sva visoka očekivanja, pružio priliku i za poneki poslovni dogovor, ali prije svega ponudio dobru zabavu u ogromnim količinama. Kao što je Breko i ekipa pokušavaju ponuditi u svih svojih prethodnih 790 emisija, kao što će to sasvim sigurno raditi i dalje.
Pa sljedeće jeseni još jedanput okupiti ljude iz svih sfera javnog života na tulumu za pamćenje.
Scena
Ova atletičarka, klizačica i gimnastičarka natječu se za titulu najljepše sportašice Hrvatske
Na izboru u Velikoj Gorici natjecat će se 11 finalistica.
Kultura
Zavirite večeras u buševsku kapelicu i poslušajte koncert ansambla INTERArcT
Uz kapelu u Mlaki kapela u Buševcu najvrjednija je drvena sakralna građevina.
Scena
Sunce, more, čarobni otok i Gospodin Savršeni! Prijavite se za nezaboravnu avanturu u ovom popularnom showu
Počinje snimanje nove sezone, a odabrane sretnice imat će priliku za pustolovinu života na čarobnom otoku boga Sunca Heliosa.
Show ‘Gospodin Savršeni’ se vraća! Obožavaju ga gledatelji u više od trideset zemalja svijeta, a hrvatska verzija te emisije, ‘Gospodin Savršeni’, ovo ljeto počinje sa snimanjem nove sezone, koja će uistinu biti posebnija od ostalih. Naime, dom novog neženje i njegovih odabranica prvi će put biti izvan granica Lijepe Naše – na suncem okupanom Rodosu!
Novi Gospodin Savršeni u četveroj sezoni nudi djevojkama jedinstvenu priliku da zajedno sanjaju svoju grčku avanturu! I dok će neženja dobiti mogućnost pronaći ženu svojih snova, možda i buduću nevjestu, pred damama je sigurno najveća pustolovina njihova života, i to na čarobnom otoku boga Sunca Heliosa, čiji je slavni Kolos nekad čuvao ulaz u luku glavnoga grada Rodosa.
Smješten u Egejskom moru, Rodos je raj na zemlji, poznat po veličanstvenim srednjovjekovnim utvrdama, antičkim hramovima, skrivenim ljupkim mjestima i beskrajnim plažama. Zamislite večere uz svijeće, uzbudljiva putovanja, nezaboravne zabave i mnoga iznenađenja koja će vas ostaviti bez daha. Duge šetnje uz obalu i razgovori do kasno u noć samo su dio čarolije koju će novi RTL-ov neženja iskusiti s odabranim sretnicama. Sve to vodi prema jednom cilju – pronalasku prave ljubavi!
U prvoj sezoni popularnog showa Goran Jurenec pronašao je svoju Hanu, Mijo Matić u drugoj sezoni odabrao je pjevačicu Nušu, a Toni Šćulac otvorio je svoje srce Stankici u trećoj sezoni. Sada je red na novog Gospodina Savršenog, modernog viteza koji će tražiti svoju djevu u srednjovjekovnom naselju vitezova, okružen fascinantnim antičkim građevinama i bizantskim samostanima. Temperatura na Rodosu, ali i među sudionicima showa, sigurno neće padati jer otok ima čak 340 sunčanih dana u godini pa će romantične noći pod zvjezdanim nebom biti nešto što ćete pamtiti cijeli život. Rodos nije samo otok sunca i slobode nego se ubraja među sedam svjetskih čuda, a na vama je samo da se prijavite i doživite svoje ljubavno čudo.
One koje ne žele propustiti sjajnu priliku za ljubavnu avanturu koja će im promijeniti život, prijavite se ovdje i postanite dio ove nezaboravne priče.
Scena
FOTO U Velikoj Gorici premijerno prikazan dokumentarac ‘Hassanovi ratovi’
Ovaj dugometražni dokumentarni film prati životnu sudbinu renomiranog i višestruko nagrađivanog novinara Večernjeg lista, našeg Velikogoričana, Hassana Haidara Diaba.
U prepunoj dvorani Gorica sinoć je održana premijera dokumentarnog filma ‘Hassanovi ratovi’. Ovaj dugometražni dokumentarni film, koji su došli pogledati brojni uglednici, umjetnici i društvena elita, prati životnu sudbinu renomiranog i višestruko nagrađivanog novinara Večernjeg lista, našeg Velikogoričana, Hassana Haidara Diaba.
Film otkriva javnosti nepoznatu priču iz njegove prošlosti, kako je kao dječak držao pušku u ruci u svom rodnom gradu Bejrutu, ali i kako je stigao u svoju novu domovinu Hrvatsku te u njoj ostavio traga.
Prema riječima scenarista i redatelja filma Roberta Bubala ideja o filmu rodila se prije deset godina, a sada je konačno ugledao svjetlo dana. Veći dio filma sniman je u Libanonu, te jednim djelom u Zagrebu i Velikoj Gorici.
– Dugo sam nagovarao Hasana da krenemo u taj projekt, ali on je uporno odbijao. Mi nismo imali tada ni viziju kako bi to moglo izgledati, no s vremenom u tim našim svakodnevnim razgovorima on je polako omekšavao, a kod mene se ideja iskristalizirala. Tako smo s vremenom odlučili ispričati njegovu priču kroz puno razgovora s njegovom braćom i sestrama koji su pristali na sudjelovanje u filmu – rekao je Bubalo za Večernji list.
04.06.2024., Kino dvorana, Velika Gorica – promocija filma Svi Hassanovi ratovi, novinara Vecernjeg lista. Photo: Marko Prpic/PIXSELL
Na put se s filmskom ekipom uputila i Hassanova supruga Ljiljana.
– Zapravo, djetinjstvo nisam ni imao. Kada je počeo taj užasni rat, bio sam desetogodišnje dijete s puškom u ruci, rat u kojem sam ranjen nekoliko puta, u kojem sam izgubio brata i prijatelje. Nisam želio da mi se opet vrate neke stare slike, stare strahote koje u meni izazivaju veliku bol. Međutim, Robert me uvjerio da bi bilo dobro i poučno snimiti film zbog globalno važne teme – otkriva Hassan.
Uvodno prije same projekcije okupljenima se obratio i gradonačelnik Krešimir Ačkar.
– Večeras smo ovdje kako bi odali počast još jednom našem ponosu, našem sugrađaninu i glavnoj zvijezdi ovog filma Hassanu Haidaru Diabu, koj je svojom pričom i talentom osvojio srca mnogih, a večeras ćemo imati priliku uroniti u njegov svijet kroz objektiv – istaknuo je Ačkar.
04.06.2024., Kino dvorana, Velika Gorica – promocija filma Svi Hassanovi ratovi, novinara Vecernjeg lista. Photo: Marko Prpic/PIXSELL
Film je snimljen u produkciji Olimp Produkcije iz Zagreba i koprodukciji Kadar Filma iz Širokog Brijega, a podržali su ga Hrvatski audiovizualni centar i Fondacija za kinematografiju Sarajevo.
-
Sportprije 3 danaOvo je fotografija koja puno govori o HNK Gorici
-
Priča iz kvartaprije 2 danaCarstvo egzotične divljine u Ribnici: ‘Dvorište puno zmija, tarantula, škorpiona i krokodila’
-
Sportprije 2 danaOdgađa se zadnje kolo? Bude li se igralo, Gorica će tražiti bijeg s dna…
-
Gospodarstvoprije 1 dan‘Sanjao sam Dinamo, oslobađao prve metre Hrvatske i pronašao se kao – menadžer kvalitete!’
