Gospodarstvo

Kompostirajte i pretvorite kućni biootpad u vrtno zlato

Objavljeno

prije 5 godina

25. srpnja 2019.

Objavio/la

Promo

Podjela besplatnih kompostera za kompostiranje biootpada u domaćinstvu nastavlja se s ciljem uspostavljanja novog, održivog sustava gospodarenja otpadom na području Grada Velike Gorice. Korisnici koji žive u obiteljskim kućama s okućnicom moći će kompostirati biootpad u vlastitom kućanstvu, na mjestu njegova nastanka.

Korisnici koji u svom kućanstvu već kompostiraju biootpad, ili će ga kompostirati ubuduće, doprinijet će smanjenju količine biootpada koji se odlaže na odlagalištu, smanjit će utjecaja na klimatske promjene koje bi takav biootpad proizveo ukoliko se odlaže na odlagalište, smanjit će količinu otpada koji predaju na odvoz i zbrinjavanje, što će rezultirati da u novom sustavu gospodarenja otpadom neće plaćati odvoz biootpada u okviru javne usluge odvoza miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada. VG Čistoća ne sakuplja i ne odvozi proizveden kompost, već ga korisnici koriste za vlastitu uporabu.

Besplatni komposter mogu zatražiti svi korisnici usluga VG Čistoće, odnosno vlasnici obiteljskih kuća, ispunjavajući anketu o zainteresiranosti korisnika, tj. upitnik o kućnom kompostiranju kojeg mogu pronaći na službenoj web stranici VG Čistoće www.vgcistoca.hr te na blagajni komunalnog društva, na adresi Ulica kneza Ljudevita Posavskog 45, Velika Gorica. Komposter će korisnicima biti dostavljen na kućnu adresu u najkraćem mogućem vremenu.

Najstariji i najprirodniji način recikliranja otpada

Kompostiranje je biološka razgradnja biootpada (kuhinjski otpad te vrtni ili zeleni otpad) uz pomoć niza živih mikroorganizama (bakterije, gljivice) i višestaničnih organizama (kukci, gujavice) uz prisutnost zraka, pri čemu nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kao končani proizvod kompost – humus. Predstavlja najstariju metodu odvajanja i odlaganja organskog otpada, odnosno biootpada na za to predviđena mjesta, najčešće u kompostere. Takav odvojeni biootpad se razgrađuje i nastaje kompost.
Često nismo ni svjesni kako više od trećine ukupnog otpada koji nastaje u domaćinstvima čini organski otpad ili biootpad. U prikupljenim ostacima hrane i vrtnim biljkama nalaze se visokovrijedne sirovine za proizvodnju komposta kojim obogaćujemo zemlju sastojcima za rast i razvoj biljaka te održavamo njezinu plodnost.

Višestruke koristi kompostiranja

• smanjuje se i do 30% količine otpada koji se odlaže na odlagalište
• pomaže u očuvanju okoliša
• lagano je i jednostavno
• dobiva se potpuno besplatno gnojivo -štedi se novac
• kompost poboljšava kvalitetu i plodnost zemlje u vrtu bez nepotrebne upotrebe umjetnih gnojiva
• kompost opskrbljuje biljke hranjivim tvarima te povećava njihovu otpornost na nametnike i bolesti

Što se smije, a što ne smije kompostirati

Kompostirati se može sav biljni otpad iz kuhinje, vrta, voćnjaka i travnjaka. Ukoliko se dobro izmiješa što više različitog i usitnjenog biljnog materijala, dobit će se kvalitetan kompost. Najpoželjnije je sav biootpad usitniti jer što su manje dimenzije biootpada, bolje se može izmiješati i brže razlagati. Važno je u jednakom omjeru pomiješati zeleni biootpad bogat dušikom koji se brže razgrađuje i osigurava vlagu te smeđi biootpad bogat ugljikom koji se sporije razgrađuje i osigurava prozračnost.

Kompostirati DA:

• kuhinjski otpad: ostatci, listovi te kora voća i povrća, ljuske jaja, talog kave i čaja, ostatci – mrvice kruha i peciva, filtar vrećice od čaja ali bez etikete, ostatci recikliranog papira (“škarnicla”)
• vrtni (zeleni) otpad: otkos trave, ostatci od orezivanja živice, lišće, granje, uvelo cvijeće, otpalo voće, ostatci nakon ubiranja voća i povrća, zemlja iz lončanica za cvijeće, počupani korov, kora drveta, borove iglice, piljevina sirovog drveta, ostatci od izgaranja sirovog drveta ili drvenog ugljena
• ostali biootpad: kosa, dlaka, slama, papirnate maramice i kutije za jaja, papir i karton previše kontaminiran ostatcima hrane, kamena prašina, pepeo drvenog ugljena ili drva, izmet manjih kućnih ljubimaca

Kompostirati NE:

• kuhinjski otpad: kosti, meso, ulja i masti, jela od mesa i ribe, tekući i kuhani ostatci hrane, mliječni proizvodi
• vrtni otpad: osjemenjeni korov, bolesne biljke, lišće oraha
• ostalo: tiskani novinski papir i časopise u boji, ostaci duhana, sadržaj vrećice iz usisavača, pelene, pepeo od ugljena, izmet pasa i mačaka, obojeno i/ili lakirano drvo, sav biootpad koji je bio u dodiru s opasnim tvarima, naftom i sl., ostali opasan otpad.

Kako, kada i gdje kompostirati

Kompostirati se može tijekom cijele godine te svatko može svoj reciklažni kutak napraviti bilo gdje u sjenovitom kutu vrta ili dvorišta, zaštićen od izravnih udara vjetra, izbjegavajući mračna, hladna i previše vlažna mjesta. Korištenjem prikladnog spremnika za kompostiranje, kompostirati se može i na balkonu ili u garaži.

U komposter je potrebno najprije položiti sloj krupnijeg materijala poput grančica, pruća i sl. usitnjenih do veličine palca kako bi suvišna tekućina mogla otjecati. Zatim se odlaže biootpad. Najbolje je miješati svježi, vlažni, zeleni biootpad (npr. kuhinjski otpad) sa suhim i drvenastim (npr. suho lišće, grančice, piljevina, male količine usitnjenog kartona, i sl.). U prvo vrijeme odloženi biootpad pospite vrtnom zemljom ili gotovim kompostom jer će to ubrzati procese razgradnje kompostnog materijala. Ukoliko u kompost odlažete pokošenu travu, potrebno ju je prethodno ostaviti da se prosuši te ju tek onda kompostirajte u vrlo tankom sloju zbog opasnosti od truljenja. Vlažnu travu odlažite pomiješanu sa suhim materijalom (npr. suhim lišćem, usitnjenim kartonskim kutijama za jaja i sl.). Premalo ili pak previše vlage u komposteru je štetno. Vlažnost provjeravajte tako da iz sredine hrpe uzmete šaku kompostiranog materijala i čvrsto ga stisnite. Iz šake ne smije curiti voda, a materijal mora poprimiti oblik grude, tj. ne smije se rasipati. Vilama povremeno (bar jednom mjesečno) izmiješajte i rastresite sadržaj kompostera kako bi se kompostirani materijal prozračio.

Ovisno o vrsti i količini kompostiranog materijala te uvjetima kompostiranja, u roku od 6 do 12 mjeseci od biorazgradivog otpada nastaje kompost. Zreo kompost je ujednačenog izgleda: grumenast, tamnosmeđe do crne boje, miriše na šumsku zemlju te se u njemu više ne prepoznaje početni biomaterijal, osim nekih teže razgradivih dijelova poput koštica voća, ljuski oraha, komadića drva i sl.

Povezane teme:kompostiranje VG ČISTOĆA

Gospodarstvo

U potrazi za naftom i plinom na goričkom području, evo u kojim naseljima će se provoditi istraživanje

Vlasnici zemljišta obuhvaćenih istraživanjem maju pravo na naknadu štete koja bi eventualno mogla nastati na njihovim poljoprivrednim kulturama.

Objavljeno

prije 2 mjeseca

23. rujna 2024.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Počinje provođenje 3D seizmičkih mjerenja koja će se odvijati na području Velike Gorice, a u svrhu pronalaženja potencijalnih ležišta nafte i/ili plina. Mjerenja će se izvoditi u nekoliko goričkih naselja, u Ogulincu, Buševcu, Turopolju, Rakitovcu, Poljani Čičkoj i južnom dijelu naselja Kuče.

Investitor je tvrtka Aspect Croatia koja je dobila dozvolu Vlade Republike Hrvatske, a izvođač radova je mađarska tvrtka Acoustic Geophysical Services s dugogodišnjim iskustvom na području Republike Hrvatske.

Trenutno su u tijeku radovi izmjere i postavljanje geofona nakon čega će se krenuti i samo snimanje. Mjerenje se izvodi metodom refleksivne seizmike koja se sastoji od emitiranja kratkotrajnih impulsa u podzemlje i registracije elastičnih valova nastalih pod njihovim utjecajem. Kao izvor seizmičkog vala uglavnom će se koristiti površinski izvor tzv. vibrator budući da na području mjerenja prevladavaju poljoprivredne površine. U područjima neprohodnim za vibratore i prekrivenim šumom kao izvor seizmičkog vala koristit će se eksploziv smješten u posebno načinjenoj bušotini.

Iz Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Grada obavještavaju vlasnike zemljišta obuhvaćenih istraživanjem da imaju pravo na naknadu štete koja bi eventualno mogla nastati na njihovim poljoprivrednim kulturama. Zahtjev za naknadu štete vlasnici zemljišta mogu predati u Upravni odjel za gospodarski razvoj, poljoprivredu i fondove Europske unije Grada Velike Gorice, Odsjek za poljoprivredu i ruralni razvoj, Šetalište Franje Lučića 15, Velika Gorica (soba 1). Za sve informacije možete se obratiti na broj telefona 091/5706-842 ili 01/6269-947.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Razmišljate o postavljanju solarne elektrane? Saznajte koji je najlakši put do njih

Predavanje u Velikoj Gorici će se održati 12. lipnja u Poduzetničkom inkubatoru

Objavljeno

prije 6 mjeseci

29. svibnja 2024.

Objavio/la

Matea Brenčić

Saznajte kako solarna elektrana jednoj obiteljskoj kući ili poslovnom objektu može pomoći smanjiti račune za struju, ali i kako je ugraditi na jednostavan i financijski isplativ način na jednom od predavanja “Najlakši put do solarne elektrane” koje organizira Zelena energetska zadruga (ZEZ) unutar Zagrebačkog prstena.

Na predavanjima ćete saznati kako izgleda proces i koji su uvjeti ugradnje solarne elektrane, kako se određuje snaga i visina investicije, koje su mogućnosti za sufinanciranje te druge korisne informacije na ovu temu. Ujedno će se predstaviti mogućnost sudjelovanja u grupnoj nabavi opreme solarnih elektrana kroz koju će ZEZ osigurati barem 15 % popusta na opremu solarne elektrane visoke kvalitete i podršku na svakom administrativnom i tehničkom koraku ugradnje solarne elektrane.

Raspored predavanja:

4. 6. – SESVETE od 18 sati u prostoru Udruge Zelene i plave Sesvete (Kelekova 2)

5. 6. – DUGO SELO od 18 sati u Kulturnom centru za posjetitelje (J. Zorića 5)

12. 6. – VELIKA GORICA od 18 sati u Poduzetničkom inkubatoru (Podložnica 6)

13. 6. – SVETA NEDELJA od 18 sati u Društvenom domu Strmec (Ulica Vladimira Nazora 13)

Samo u posljednjih godinu dana, broj solarnih elektrana u kućanstvima i tvrtkama u Hrvatskoj je narastao dvostruko. Zašto su se brojni građani počeli okretati solarnoj energiji, nije teško za razumjeti – uz solarnu elektranu, na godišnjoj razini može smanjiti račune za struju i do 80 %. Povrat ulaganju u solarnu elektranu može se očekivati za šest do osam godina, a proizvođači garantiraju maksimalnu učinkovitost solarnih panela barem 20-ak godina. Osim što je isplativo ulaganje, solarna elektrana je prilika za zaštitu od promjena i kriza na tržištu energije te podiže vrijednost nekretnine na koju je ugrađena.

Stručnjaci iz ZEZ-a su u nešto više od tri godine organiziranja besplatnih informativnih predavanja i aktivnosti o solarnoj energiji informirali više od 15 tisuća građana o solarnim elektranama te tako pomogli u korištenju solarne energije u kućanstvima i tvrtkama diljem Hrvatske.
Predavanje “Najlakši put do solarne elektrane” će održati ZEZ-ov stručni tim Alice Šebina, voditeljica podrške korisnicima u realizaciji solarnih elektrana i Svibor Jančić, specijalist za razvoj zajednice.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

FOTO Prezentacija uspješnih tvrtki u Srednjoj strukovnoj školi Velika Gorica

Objavljeno

prije 6 mjeseci

16. svibnja 2024.

Objavio/la

David Jolić