Povežite se s nama

Gospodarstvo

Kompostirajte i pretvorite kućni biootpad u vrtno zlato

Objavljeno

na

Podjela besplatnih kompostera za kompostiranje biootpada u domaćinstvu nastavlja se s ciljem uspostavljanja novog, održivog sustava gospodarenja otpadom na području Grada Velike Gorice. Korisnici koji žive u obiteljskim kućama s okućnicom moći će kompostirati biootpad u vlastitom kućanstvu, na mjestu njegova nastanka.

Korisnici koji u svom kućanstvu već kompostiraju biootpad, ili će ga kompostirati ubuduće, doprinijet će smanjenju količine biootpada koji se odlaže na odlagalištu, smanjit će utjecaja na klimatske promjene koje bi takav biootpad proizveo ukoliko se odlaže na odlagalište, smanjit će količinu otpada koji predaju na odvoz i zbrinjavanje, što će rezultirati da u novom sustavu gospodarenja otpadom neće plaćati odvoz biootpada u okviru javne usluge odvoza miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada. VG Čistoća ne sakuplja i ne odvozi proizveden kompost, već ga korisnici koriste za vlastitu uporabu.

Besplatni komposter mogu zatražiti svi korisnici usluga VG Čistoće, odnosno vlasnici obiteljskih kuća, ispunjavajući anketu o zainteresiranosti korisnika, tj. upitnik o kućnom kompostiranju kojeg mogu pronaći na službenoj web stranici VG Čistoće www.vgcistoca.hr te na blagajni komunalnog društva, na adresi Ulica kneza Ljudevita Posavskog 45, Velika Gorica. Komposter će korisnicima biti dostavljen na kućnu adresu u najkraćem mogućem vremenu.

Najstariji i najprirodniji način recikliranja otpada

Kompostiranje je biološka razgradnja biootpada (kuhinjski otpad te vrtni ili zeleni otpad) uz pomoć niza živih mikroorganizama (bakterije, gljivice) i višestaničnih organizama (kukci, gujavice) uz prisutnost zraka, pri čemu nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kao končani proizvod kompost – humus. Predstavlja najstariju metodu odvajanja i odlaganja organskog otpada, odnosno biootpada na za to predviđena mjesta, najčešće u kompostere. Takav odvojeni biootpad se razgrađuje i nastaje kompost.
Često nismo ni svjesni kako više od trećine ukupnog otpada koji nastaje u domaćinstvima čini organski otpad ili biootpad. U prikupljenim ostacima hrane i vrtnim biljkama nalaze se visokovrijedne sirovine za proizvodnju komposta kojim obogaćujemo zemlju sastojcima za rast i razvoj biljaka te održavamo njezinu plodnost.

Višestruke koristi kompostiranja

• smanjuje se i do 30% količine otpada koji se odlaže na odlagalište
• pomaže u očuvanju okoliša
• lagano je i jednostavno
• dobiva se potpuno besplatno gnojivo -štedi se novac
• kompost poboljšava kvalitetu i plodnost zemlje u vrtu bez nepotrebne upotrebe umjetnih gnojiva
• kompost opskrbljuje biljke hranjivim tvarima te povećava njihovu otpornost na nametnike i bolesti

Što se smije, a što ne smije kompostirati

Kompostirati se može sav biljni otpad iz kuhinje, vrta, voćnjaka i travnjaka. Ukoliko se dobro izmiješa što više različitog i usitnjenog biljnog materijala, dobit će se kvalitetan kompost. Najpoželjnije je sav biootpad usitniti jer što su manje dimenzije biootpada, bolje se može izmiješati i brže razlagati. Važno je u jednakom omjeru pomiješati zeleni biootpad bogat dušikom koji se brže razgrađuje i osigurava vlagu te smeđi biootpad bogat ugljikom koji se sporije razgrađuje i osigurava prozračnost.

Kompostirati DA:

• kuhinjski otpad: ostatci, listovi te kora voća i povrća, ljuske jaja, talog kave i čaja, ostatci – mrvice kruha i peciva, filtar vrećice od čaja ali bez etikete, ostatci recikliranog papira (“škarnicla”)
• vrtni (zeleni) otpad: otkos trave, ostatci od orezivanja živice, lišće, granje, uvelo cvijeće, otpalo voće, ostatci nakon ubiranja voća i povrća, zemlja iz lončanica za cvijeće, počupani korov, kora drveta, borove iglice, piljevina sirovog drveta, ostatci od izgaranja sirovog drveta ili drvenog ugljena
• ostali biootpad: kosa, dlaka, slama, papirnate maramice i kutije za jaja, papir i karton previše kontaminiran ostatcima hrane, kamena prašina, pepeo drvenog ugljena ili drva, izmet manjih kućnih ljubimaca

Kompostirati NE:

• kuhinjski otpad: kosti, meso, ulja i masti, jela od mesa i ribe, tekući i kuhani ostatci hrane, mliječni proizvodi
• vrtni otpad: osjemenjeni korov, bolesne biljke, lišće oraha
• ostalo: tiskani novinski papir i časopise u boji, ostaci duhana, sadržaj vrećice iz usisavača, pelene, pepeo od ugljena, izmet pasa i mačaka, obojeno i/ili lakirano drvo, sav biootpad koji je bio u dodiru s opasnim tvarima, naftom i sl., ostali opasan otpad.

Kako, kada i gdje kompostirati

Kompostirati se može tijekom cijele godine te svatko može svoj reciklažni kutak napraviti bilo gdje u sjenovitom kutu vrta ili dvorišta, zaštićen od izravnih udara vjetra, izbjegavajući mračna, hladna i previše vlažna mjesta. Korištenjem prikladnog spremnika za kompostiranje, kompostirati se može i na balkonu ili u garaži.

U komposter je potrebno najprije položiti sloj krupnijeg materijala poput grančica, pruća i sl. usitnjenih do veličine palca kako bi suvišna tekućina mogla otjecati. Zatim se odlaže biootpad. Najbolje je miješati svježi, vlažni, zeleni biootpad (npr. kuhinjski otpad) sa suhim i drvenastim (npr. suho lišće, grančice, piljevina, male količine usitnjenog kartona, i sl.). U prvo vrijeme odloženi biootpad pospite vrtnom zemljom ili gotovim kompostom jer će to ubrzati procese razgradnje kompostnog materijala. Ukoliko u kompost odlažete pokošenu travu, potrebno ju je prethodno ostaviti da se prosuši te ju tek onda kompostirajte u vrlo tankom sloju zbog opasnosti od truljenja. Vlažnu travu odlažite pomiješanu sa suhim materijalom (npr. suhim lišćem, usitnjenim kartonskim kutijama za jaja i sl.). Premalo ili pak previše vlage u komposteru je štetno. Vlažnost provjeravajte tako da iz sredine hrpe uzmete šaku kompostiranog materijala i čvrsto ga stisnite. Iz šake ne smije curiti voda, a materijal mora poprimiti oblik grude, tj. ne smije se rasipati. Vilama povremeno (bar jednom mjesečno) izmiješajte i rastresite sadržaj kompostera kako bi se kompostirani materijal prozračio.

Ovisno o vrsti i količini kompostiranog materijala te uvjetima kompostiranja, u roku od 6 do 12 mjeseci od biorazgradivog otpada nastaje kompost. Zreo kompost je ujednačenog izgleda: grumenast, tamnosmeđe do crne boje, miriše na šumsku zemlju te se u njemu više ne prepoznaje početni biomaterijal, osim nekih teže razgradivih dijelova poput koštica voća, ljuski oraha, komadića drva i sl.

Gospodarstvo

RADIONICA i EDUKACIJA Vegora provodi Gospodarski kompas

Praktične informacije i alati za lokalne poduzetnike

Objavljeno

na

Hrvatska gospodarska komora – Komora Zagreb, u suradnji sa Zagrebačkom županijom i Razvojnom agencijom VE-GO-RA, organizira besplatnu radionicu za poduzetnike u sklopu projekta Gospodarski kompas.

Radionica će se održati 5. lipnja u 11 sati u VG Poduzetničkom inkubatoru Podložnica 6, Velika Gorica.

Ova radionica donosi konkretne alate i najnovije informacije koje vam mogu pomoći u razvoju i modernizaciji poslovanja. Kroz dinamične i informativne prezentacije imat ćete priliku saznati:

  • Kako koristiti digitalne alate HGK-a za efikasnije poslovanje (e-Ured, Digitalna komora)
  • Koje su aktualni financijski instrumenti HBOR-a za rast i modernizaciju poslovanja
  • Kako do zajmova i jamstava putem HAMAG-BICRO-a
  • Kako doći do besplatnog individualnog savjetovanja

Kome je radionica namijenjena?

Dobro došli su svi lokalni poduzetnici koji žele konkretne informacije, podršku i kontakte za daljnji rast, a rok za prijavu je 2. lipnja do 16 sati.

Prijavite se putem linka za prijavu OVDJE.

Edukacija donosi detalje o promjenama u projektu Fiskalizacija 2.0

VE-GO-RA poziva sve zainteresirane na edukaciju „Digitalna komora, razmjena e-Računa i projekt Fiskalizacija 2.0 – digitalizacija poslovnih procesa i elektronička arhiva“, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore – Komora Zagreb. HGK – Centar za digitalni razvoj i Financijske agencije. Digitalna transformacija poslovanja postaje obveza, a ne samo prednost. Pridružite nam se i saznajte kako se na vrijeme pripremiti.

Edukacija u trajanju od 3 sata bit će 11. lipnja na istome mjestu, a rok za prijavu: je 6. lipnja do 16 sati.

Program besplatne edukacije:

  • Prvi dio: Platforma Digitalna komora – alati za moderno poslovanje

Predstavljanje usluga i alata dostupnih kroz Digitalnu komoru, s naglaskom na digitalnu podršku u financiranju, natječajima, upravljanju dokumentima i drugim e-uslugama za poduzetnike.

  • Drugi dio: Razmjena e-Računa, projekt Fiskalizacija 2.0 i elektronička arhiva

Predstavnici Financijske agencije pružit će pregled svih ključnih promjena koje donosi projekt Fiskalizacija 2.0 – uključujući obvezno uvođenje e-Računa za B2B transakcije od 1. siječnja 2026., pravila digitalne arhive, korištenje digitalnih certifikata te ulogu bezgotovinskog plaćanja i naprednog digitalnog knjigovodstva u novom sustavu fiskalizacije.

Edukacija donosi konkretne informacije i preporuke koje vam mogu pomoći da se pravodobno uskladite s nadolazećim obvezama i olakšate digitalnu prilagodbu poslovanja. Predviđeno je vrijeme za pitanja i neformalno druženje.

Prijavite se putem linka OVDJE.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Nova prilika za ulaganje! Građanima ponovno dostupni trezorski zapisi uz godišnji prinos od 2,60 %

Minimalni iznos ulaganja iznosi 1.000 eura po građaninu, no zapisi se kupuju uz popust, pa je stvarni iznos uplate 974,73 eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pixabay/pexels.com

Od ponedjeljka 26. svibnja građani ponovno imaju priliku uložiti u trezorske zapise Republike Hrvatske, objavio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac. prenosi Mirovina.hr. U ovom krugu ciljano je prikupiti ukupno 750 milijuna eura, a ulagati se može u trezorske zapise ročnosti 364 dana, uz godišnji prinos od 2,60 %. Rok za upis u prvom krugu je do 2. lipnja u 11 sati.

Trezorske zapise moguće je upisati u 170 poslovnica Fine, putem digitalne platforme e-riznica te putem nove mobilne aplikacije Ministarstva financija m-riznica, koja omogućuje upis putem pametnih telefona. Datum izdanja zapisa je 5. lipnja 2025., a dospijeće 4. lipnja 2026. godine.

Minimalni iznos ulaganja iznosi 1.000 eura po građaninu, no zapisi se kupuju uz popust, pa je stvarni iznos uplate 974,73 eura. Po dospijeću građani će dobiti punih 1.000 eura, što znači da će na jednom zapisu ostvariti zaradu od 25,27 eura.

„To je dobar prinos i nešto što još uvijek građanima može biti isplativo, s obzirom na postupno smanjenje kamatnih stopa od strane Europske središnje banke”, izjavio je ministar Primorac te izrazio očekivanje da će interes građana i institucionalnih ulagatelja biti velik.

U drugom krugu upisa, koji počinje 3. lipnja, pravo na ulaganje imat će institucionalni ulagači. Kod ovog izdanja predviđena je i mogućnost reinvestiranja za imatelje trezorskih zapisa upisanih u lipnju 2024. godine. Ministar je naglasio kako je reinvestiranje nužno odraditi tijekom trajanja prvog kruga, bez čekanja isplate sredstava iz prethodnog ulaganja.

Ovo je 14. izdanje državnih vrijednosnih papira dostupnih građanima, a 11. izdanje trezorskih zapisa. Do sada je više od 288 tisuća građana upisalo vrijednosne papire ukupne vrijednosti veće od 8,1 milijardu eura, a otvoreno je više od 52 tisuće novih računa u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu. Građani tako trenutačno drže više od 7,4 % javnog duga.

Novi krug izdanja trezorskih zapisa predstavlja nastavak trenda uključivanja građana u financiranje države, uz atraktivan prinos i sve dostupnije digitalne alate.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

BESPLATNA radionica za poduzetnike! Kako do zajmova, jamstava i digitalnih alata za uspješnije poslovanje

HGK, Zagrebačka županija i VE-GO-RA organiziraju edukaciju za poduzetnike s fokusom na konkretne alate i aktualne financijske mogućnosti

Objavljeno

na

Objavio/la

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore – Komore Zagreb, Zagrebačke županije i Razvojne agencije VE-GO-RA, u četvrtak 5. lipnja s početkom u 11 sati održat će se besplatna radionica za poduzetnike u sklopu projekta Gospodarski kompas. Radionica će se održati u VG Poduzetničkom centru, na adresi Podložnica 6 u Velikoj Gorici i namijenjena je lokalnim poduzetnicima koji žele steći konkretne informacije i alate za unapređenje poslovanja.

Kroz niz prezentacija sudionici će moći saznati kako koristiti digitalne alate Hrvatske gospodarske komore, uključujući e-Ured i Digitalnu komoru, za efikasnije vođenje poslovnih procesa.

Poseban naglasak bit će stavljen na financijske instrumente dostupne putem Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), koji uključuju mogućnosti za rast i modernizaciju poslovanja. Također će se govoriti o zajmovima i jamstvima koje poduzetnici mogu ostvariti kroz HAMAG-BICRO, te kako doći do besplatnog individualnog savjetovanja.

Sudjelovanje na radionici je besplatno, no broj mjesta je ograničen te je potrebna prethodna prijava. Prijave su otvorene do ponedjeljka, 2. lipnja 2025. do 16 sati, putem platforme Digitalna komora ili putem poveznice za prijavu.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Njemačke tvrtke vjeruju Hrvatskoj! Čak njih 86 % planira nove investicije unatoč izazovima

Istraživanje Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore otkriva snažno povjerenje investitora, ali i ozbiljna upozorenja na prepreke daljnjem rastu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Njemačke tvrtke koje posluju u Hrvatskoj sve su optimističnije kada je riječ o domaćem gospodarstvu, pokazalo je novo istraživanje Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, predstavljeno u utorak, piše Lider. Čak 86 % anketiranih tvrtki ponovno bi izabralo Hrvatsku kao lokaciju za ulaganja, dok njih gotovo 90 % trenutačno stanje gospodarstva ocjenjuje pozitivno ili zadovoljavajuće.

Godišnje istraživanje Komore, koje se provodi već dva desetljeća, ove je godine obuhvatilo 101 članicu. Više od tri četvrtine ispitanih tvrtki očekuje nastavak gospodarskog rasta istim ili ubrzanim tempom u nadolazećoj godini, a optimizam se temelji prvenstveno na članstvu Hrvatske u Europskoj uniji te njezinu povoljnom geografskom položaju.

Unatoč povjerenju u tržište, poduzetnici jasno ukazuju i na prostor za poboljšanja. Direktor Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore Timo Pleyer naglasio je važnost administrativnih olakšica, učinkovitije javne uprave i stabilnog zakonodavnog okruženja kao ključnih faktora za jačanje konkurentnosti.

„Tvrtkama su potrebni sigurnost u planiranju, pouzdanost te jednostavni, učinkoviti i transparentni procesi”, poručio je Pleyer na konferenciji za medije.

Kao najveći izazov i treću godinu zaredom, tvrtke izdvajaju kronični manjak kvalificirane radne snage, što direktno utječe na operativnu proizvodnju i mogućnost prihvaćanja novih narudžbi. Ipak, većina ispitanika navodi kako planirane investicije teku bez većih problema, a troškovi rada uglavnom ostaju stabilni.

Marjan Vučak, predsjednik Uprave Komore, istaknuo je kako se tvrtke aktivno prilagođavaju tržištu rada, ulažući u interne edukacije zaposlenika, digitalizaciju poslovanja i prilagodbu plaća tržišnim uvjetima.

„Ovo su ključni koraci prema stabilnijem i održivijem gospodarskom ekosustavu”, rekao je Vučak.

Ovogodišnje istraživanje obuhvatilo je i poslovna očekivanja u kontekstu aktualne geopolitičke situacije. Većina poduzeća ističe da na njihovo poslovanje snažno utječe gospodarska situacija u Njemačkoj, bez obzira na to što im je sjedište u Hrvatskoj ili Austriji. Također, više od polovice ispitanih tvrtki smatra da bi nove trgovinske politike Sjedinjenih Američkih Država mogle negativno utjecati na njihove poslovne uvjete.

Slični trendovi uočeni su i u paralelnim istraživanjima provedenima u još 15 zemalja srednje i istočne Europe, gdje više od 50 % tvrtki očekuje djelomičan ili snažan negativan utjecaj američke politike.

Rezultati istraživanja jasno ukazuju na snažno povjerenje njemačkih tvrtki u Hrvatsku kao poslovnu destinaciju, no istovremeno šalju upozorenje da bez reformi, posebice u administraciji i tržištu rada – potencijal daljnjeg razvoja može biti ozbiljno ograničen. U vremenu globalne nestabilnosti, upravo domaće reforme mogu postati ključni alat za privlačenje novih investicija i zadržavanje postojećih.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Pozitivan poduzetnički trend! Zagrebačka županija među pet najrazvijenijih u poduzetništvu i zapošljavanju

U posljednje četiri godine broj obrta i tvrtki u županiji značajno je porastao, dok nezaposlenost bilježi jedan od najnižih omjera u zemlji.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Nattanan23/pixabay.com

Zagrebačka županija nalazi se među pet najrazvijenijih hrvatskih županija prema skupnom indeksu razvoja poduzetništva i tržišta rada, pokazuje analiza temeljena na službenim podacima resornih institucija za razdoblje od 2021. do kraja 2024. godine, a prenosi je portal Župan.hr.

Skupni indeks razvoja temelji se na prosječnom broju obrta i poduzeća u odnosu na broj stanovnika te broju nezaposlenih na tisuću stanovnika tijekom četiri godine. Zagrebačka županija ostvarila je indeks od 104,8, čime se svrstala odmah iza Istarske, Zadarske i Primorsko-goranske županije. U županiji je prosječan broj obrta na 1.000 stanovnika iznosio 23, broj poduzeća 3, dok je broj nezaposlenih bio 16, što je među najnižima u Hrvatskoj.

U istom razdoblju u Zagrebačkoj županiji zabilježen je stabilan rast broja obrta i poduzeća, a istovremeno i pad nezaposlenosti. Na razini cijele Hrvatske krajem 2024. godine bilo je ukupno 122.877 obrta, što je za 11.035 više nego godinu ranije, dok je u odnosu na 2021. broj obrta porastao za 26.498, odnosno 27,5 %. Prema podacima iz veljače 2025., taj broj i dalje raste te je registrirano 123.485 obrta, koji zapošljavaju 228.000 osoba.

Na razini države u 2024. godini otvoreno je 14.574 novih poduzeća, što je za nekoliko stotina više nego prethodnih godina, a smanjuje se i broj brisanih tvrtki. U usporedbi s 2023. godinom kada je razlika između aktivnih i registriranih iznosila oko 70.000, u 2024. godini ta je razlika pala na 30.000.

Usporedbom podataka po županijama, broj otvorenih tvrtki u razdoblju od 2021. do 2024. godine rastao je u svim dijelovima zemlje, a Zagrebačka županija nalazi se među onima s postotnim rastom broja obrta iznad 30 %. Najveći relativni rast broja poduzeća zabilježen je u Bjelovarsko-bilogorskoj, Zadarskoj, Brodsko-posavskoj, Varaždinskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Zagrebačka županija, uz Krapinsko-zagorsku, Istarsku i Varaždinsku, spada među županije s najnižom stopom registrirane nezaposlenosti krajem 2024. godine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa nezaposlenosti u Zagrebačkoj županiji iznosila je 2,8 %, dok je prosječan broj nezaposlenih na 1.000 stanovnika kroz četiri godine bio 16.

Osim Zagrebačke, najviši skupni indeks razvoja poduzetništva i tržišta rada zabilježen je u Istarskoj (121,1), Zadarskoj (110,8), Primorsko-goranskoj (110,6) i Varaždinskoj (102,5) županiji.

Nastavite čitati

Reporter 448 - 14.05.2025.

Facebook

Izdvojeno