Sport

KOMENTAR Na kraju svega, bogovi nogometa ipak su imali zrnce milosti…

Ovo je priča o promjeni duha u gradu često hladnom prema lokalnom sportu, o jednoj poruci, jednom konobaru, o bogovima nogometa, pravdi i nepravdi, o nogometnom jeseni za anale, za vječnost…

Objavljeno

prije 7 godina

15. prosinca 2018.

Objavio/la

Marko Vidalina

Jedna vruća, ljetna subota bližila se podnevu, dva su dana preostala od mjeseca srpnja. Nekoliko sati poslije Gorica je trebala istrčati na Rujevicu i započeti jednu ludu prvoligašku avanturu, držala me neka neobična nervoza u iščekivanju da konačno krene, i nisam mogao izdržati… Poslao sam poruku treneru Sergeju Jakiroviću:

“Samo hrabro, želim ti da od danas pokreneš priču koja će dovesti do toga da cijeli grad prije utakmica Gorice drhti u iščekivanju ovako kao ja danas.”

Odgovorio je kratko, optimistično – takav je on uvijek, pozitivan i optimističan – ali bio je i sam svjestan gdje je došao, u kakvu sredinu. U grad u kojem sam nekoliko sati poslije, desetak minuta prije nego što će utakmica početi, sjeo u jedan kafić, ispred televizije. Vrtio se nekakav vaterpolo, više nemam pojma koja utakmica točno, nitko od gostiju nije čak ni pogledavao prema ekranu, i u svemu tome jedan lik u dresu Gorice, montiran ispred TV-a, vjerojatno je djelovao kao čudak. U najmanju ruku.

– Možete mi, molim vas, prebaciti na Goricu – zamolio sam uljudno konobara.

– Koju Goricu, što se igra – odgovorio je čovjek protupitanjem, čak ga je malo i živciralo što ga sad gnjavim s tim nekim glupostima, kakva sad Gorica…

I tu sam shvatio koliko je još posla pred Sergejem, koliko je ona želja iz poruke teško dostižan ideal. Neću pretjerati ako kažem da sam bio jedini koji je pozorno gledao u ekran tih 90 minuta, svi ostali bi eventualno tu i tamo bacili pogled na “neku tamo utakmicu” i odmah zatim se vraćali svojim razgovorima, novinama, mobitelima ili gledanju u prazno. Čudak u dresu Gorice sad se počeo i živcirati, nešto vikati, ljutiti se na primljene golove…

Tjedan dana poslije nešto ljudi došlo je vidjeti prvu domaću utakmicu, ona ekipa koju se moglo sresti na tribini i u drugoligaško vrijeme, pojačana s još ponekim znatiželjnikom, a ispalo je da je Gorica prosula dva boda protiv Slaven Belupa. Pa tjedan poslije još tri protiv Intera… Znajući kako diše ovaj grad, bojao sam se da će i to malo interesa ekspresno splasnuti, da ljudi neće shvatiti što se tu zapravo događa.

A onda je došao Hajduk na Poljudu… Nisam bio u goričkom kafiću nego gore na tribini, to je bila utakmica koja se ne propušta. I veliki preokret. Dan poslije šepurio sam se ulicama mjestašca na omiljenom otoku u istom onom dresu, svjestan da bi ovo mogao biti početak nečega velikog. Osjetilo se u duhu momčadi, u atmosferi, trebali su stisnuti taj neki imaginarni prekidač da bi stvari krenule u pravom smjeru. I krenule su…

Jedna topla subota, bilo je već bablje ljeto, išla je prema podnevu, mjesec rujan bio je točno na svojoj polovici. Poruke ovoga puta nisam slao, ovoga puta su mi dolazile.

“Daj mi riješi ulaznice, molim te, trebaju mi dvije ako ikako možeš. Platit ću koliko treba.”

I to je samo jedna od njih, ali poslužit će kao dobra ilustracija onoga što se događalo. Kao i moj odgovor…

“Nažalost, stari, ne mogu ti pomoći. Ulaznica jednostavno više nema. Nema i gotovo.”

Tog dana u grad je dolazio Dinamo, a na klupskoj Facebook stranici već je danima stajao onaj prekrasni natpis. Rasprodano! Sve se okrenulo naglavačke, sad je valjda i onaj konobar iz kafića s početka priče znao tko igra, o kakvoj je to Gorici riječ, vjerojatno je čovjek i žicao ulaznice po gradu… Ali, jebiga, rasprodano.

– Jel se meni to čini ili si ti već uspio izvesti ono iz poruke – rekao sam treneru nakon utakmice koju je gledalo više od 4000 ljudi, a bilo bi ih i puno više da su HNS-ovi propisi dopustili da ljudi mogu i na istočnu tribinu.

Nasmijao se, nije mogao sakriti zadovoljstvo, iako je koju minutu prije izgubio utakmicu. Ali dobio je puno više. I on i Gorica. Dobio je pažnju ljudi, izazvao je kaos u Velikoj Gorici zbog nogometa. To se desetljećima nije događalo, to je bilo nešto potpuno novo, ludo, na trenutke nestvarno… I ponovilo se još jednom, onog jesenskog dana kad je u grad došao Hajduk, kad su se prvi put upalili toliko iščekivani reflektori. Ponovno su radili telefoni, a u red za ulaznice u jednom je trenutku morao stati čak i kapetan Igor Čagalj! Kažem, totalna ludnica…

I svi su odjednom znali za Goricu, svi se su divili Gorici, isticali kako Gorica čisti svlačionice i mete protivnike, govorili o pristojnom, gospodskom klubu koji ima igrače, igru, trenera, upravu, pa čak i navijače! E, to je pravi posao u ovome gradu, pomalo hladnom prema lokalnom sportu, svojim radom i angažmanom natjerati ljude da stvore i malu, ali simpatičnu navijačku skupinu, da se ona nazove Gorica Good Boys, da se za Goricu navija čak i na gostovanjima.

Ispadali su tu negdje usput i igrače, izbacivala ih je momčad, i oko njih su krenule razne priče. Iyayi Belive Atiemwen prometnuo se u ponajboljeg igrača lige, Lukasz Zwolinski u ponajboljeg strijelca lige, Kristijan Kahlina u ponajboljeg golmana lige… A Gorica se prometnula u najljepšu priču HNL-a. Nisu to pokvarila ni tri vezana poraza u završnici jeseni, u cjelokupnoj slici toliko su dominirali svijetli tonovi da nije bilo te tamne nijanse koja se može probiti na površinu.

Gorica, postalo je jasno svima i svakome, ima igrače, ima trenera, ima predsjednika kluba, ima dopredsjednika, ima upravu, ima sve one ljude oko kluba… I svi su se je oni učinili hitom. Jedni na terenu, drugi u uredima, treći posvuda. I zasluge za jednu ovakvu jesen moraju se podijeliti na sve njih. Od čovjeka koji “lajna” teren i postavlja zastavice, preko onoga koji osigurava novac, onoga koji dovodi igrače, onoga koji se bavi papirologijom, onoga koji popravlja vrata, naručuje pizze nakon utakmice ili kači transparente na ogradu stadiona, pa sve do onoga koji zabija, asistira, uklizava ili brani. Ovo je zajednička jesen, zajednički uspjeh.

I zato mi je u trenucima kad sam, promrzao do kostiju, sjedio na tribinama stadiona u Kranjčevićevoj i gledao kako utakmica ide prema kraju dok na semaforu piše “Lokomotiva – Gorica 2-1”, pogledavao i prema nebu.

– Čekaj, stvarno misliš da je ovo fer?! – promrmljao sam u sebi obraćajući se Onome Gore.

14.12.2018., Stadion Kranjceviceva, Zagreb – Hrvatski telekom Prva liga, 18. kolo, NK Lokomotiva – HNK Gorica. Believe Atiemwen Iyayi Photo: Luka Stanzl/PIXSELL

Na kraju ovakve jeseni, nakon tri poraza u nizu, dođeš na snijegom prekriveni teren, daš svoj maksimum, i onda ti se dogodi da taj briljantni Zwolinski zapuca tri šanse, da se fenomenalnom momku i strašnom golman Kahlini, koji je konačno dočekao svoju šansu i pokazao koliko je dobar, dogodi onakav kiks, da mu lopta prođe kroz ruke… Nakon svega, bogovi nogometa ispali bi zaista okrutni i nemilosrdni da dopuste da ovakva jesen ovako završi.

Srećom, nisu oni takvi. Barem ovoga puta nisu ispali takvi. Igrala se 88. minuti, Beli je namjestio loptu, nježno i elegantno prebacio zid i pogodio za 2-2. E, tako već može… Imao sam već i naslov:

“Beli, zabij ga snježno!”

Odustao sam, svjestan da su konotacije presnažne, ali poanta je jasna. Beli je pogodio, i red je da upravo on bude taj, a Gorica je jesen završila s vrijednim remijem. Točnije, nije ga završila s četiri poraza u nizu. Uostalom, bilo bi i glupo da jest, ne bi tu bilo kozmičke prave da je završilo tako, nisu to ovi momci zaslužili. Puno više su zaslužili da taj slobodnjak uđe, da spas stigne u zadnji čas i da svi zajedno na nogometno zimovanje odemo puno boljeg raspoloženja.

A na proljeća – idemo dalje! Istim ili još jačim tempom. Bogatiji za vrijedna iskustva, svjesni da je sve moguće. Ako si pošten, ako daješ maksimum, ako to zaslužiš. Ili, kako bi trener Jakir rekao…

– Samo jako ili nikako!

A sad, Gorica, odmori se. Zaslužila si…

Sport

Karate klub Centar iz Križa se vraća s 8 medalja i visokim plasmanom

Velikogorički klub vratio se s međunarodnog turnira s četiri zlata, a najuspješnija bila je Kim Kumic.

Objavljeno

prije 15 sati

25. ožujka 2026.

Objavio/la

Franjo Kompes

Karate klub Centar iz Velike Gorice osvojio je osam medalja i zauzeo peto mjesto u borbama na međunarodnom turniru Kik kup Rudolf Perešin 2026., održanom u subotu, 21. ožujka u Križu. Na natjecanju je sudjelovalo gotovo 300 boraca iz 32 kluba iz Hrvatske, Austrije i Bosne i Hercegovine.

Najbolji rezultat ostvarila je Kim Kumic, koja je osvojila dva zlata, u kategoriji učenica do 49 kilograma te među mlađim kadetkinjama do 47 kilograma.

Vrlo dobar nastup imala je i Sara Brletić koja je osvojila zlato među učenicama do 44 kilograma te srebro u kategoriji mlađih kadetkinja do 42 kilograma. Dora Paić također je uzela zlato među kadetkinjama do 37 kilograma i broncu u kategoriji učenica do 39 kilograma.

Broj medalja upotpunili su Karlo Đukić sa srebrenom medaljom u kategoriji do 34 kilograma te Noa Smolčić koji je turnir završio s broncom.

Nastavite čitati

Sport

FOTO HOK Gorica 19. pobjedom završila sjajnu sezonu na 2. mjestu

Objavljeno

prije 20 sati

25. ožujka 2026.

Objavio/la

David Jolić

HOK Gorica je u 21. kolu Prve B lige – Regija Sjever pobijedila ekipu HAOK Mladost III 3:1 (23:25, 26:24, 25:20, 26:24) i tako zabilježila 19. prvenstvenu pobjedu. Gorica se s 38 bodova plasirala na konačno 2. mjesto u sezoni 2025./2026. (Gorica je unaprijed odigrala u gostima utakmicu 22. kola protiv ŽOK Ivanec i pobijedila 3:1).

Velika Gorica, 24.03.2026. Prva B liga-21.kolo: HOK Gorica – HAOK Mlaost III 3:1. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 24.03.2026. Prva B liga-21.kolo: HOK Gorica – HAOK Mlaost III 3:1. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Utakmica sa ekipom iz Zagreba (utorak, 24.03.2026., početak u 20:30 sati) u Gradskoj sportskoj dvorani bila je treća po redu u 4 dana! Gorica je u subotu (21.03.) igrala u gostima sa ŽOK Ivanec i pobijedila 3:1 (22. kolo). U nedjelju (22.03.) je doma pobijedila OK Nebo II 3:1 (20. kolo) .

Velika Gorica, 24.03.2026. Prva B liga-21.kolo: HOK Gorica – HAOK Mlaost III 3:1. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 24.03.2026. Prva B liga-21.kolo: HOK Gorica – HAOK Mlaost III 3:1. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Trener Luka Bišćan je zbog tako gustog odigravanja započeo utakmicu sa Mladost III s kombiniranom postavom i prvi set je tijesno izgubljen. Umor kod domaćih igračica bio je zamjetan, ipak dobile su slijedeća tri seta za pobjedonosni kraj sjajno odigrane sezone 2025./2026.

Velika Gorica, 24.03.2026. Prva B liga-21.kolo: HOK Gorica – HAOK Mlaost III 3:1. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Ukupno trajanje susreta 100 minuta, ukupno poeni 100:93.

Velika Gorica, 24.03.2026. Prva B liga-21.kolo: HOK Gorica – HAOK Mlaost III 3:1. Foto: David Jolić/cityportal.hr

HOK Gorica (22 19 3 60:23 38) se s 38 bodova u konačnom plasmanu plasirala na sjajno 2. mjesto u sezoni 2025./2026.

Galerija fotografija

Prva B liga – Regija Sjever – seniorke 2025./2026., 21. kolo

HOK Gorica – HAOK Mladost III (Zagreb) 3:1 (23:25, 26:24, 25:20, 26:24)

Velika Gorica. Gradska sportska dvorana. Gledatelja: 50. Utorak, 24.03.2026., 20:30 sati. Suci: Branimir Kompes i Dario Rukavina. Zapisničarka: Marta Tomljanović.

GORICA: Lucija Drezga, Lucija Cindrić, Lena Hudan, Nikolina Golubović, Tea Mirenić, Lea Kordić, Dora Ivanković (L1)(cap.), Marija Verhas, Vita Đurković, Katja Cvitanović, Ana Mirenić, Nika Baričić, Tia Ribić, Stella Žordić (L2). Trener: Luka Bišćan.

MLADOST III: Mia Smoljan (cap.), Franka Škugor, Kiara Palić, Ljubica Dugandžić, Roza Valčić, Lucija Pojatina, Helena Cindrić, Jana Janković, Ema Marić, Klara Marić, Ani Zeljak, Lena Jakopčević, Ana Radeljić (L1), Tia Šuša (L2). Trener: Nikola Sabolić.

Nastavite čitati

Sport

FOTO Veterani Klasa 10. pobjedom povećali vodstvo na ljestvici

Objavljeno

prije 2 dana

24. ožujka 2026.

Objavio/la

David Jolić

Nakon što su odigrane preostale tri utakmice iz 13. kola jesenske polusezone, Liga veteranskih momčadi Nogometnog saveza Velika Gorica (NSVG) ima konačno realno stanje na natjecateljskoj ljestvici.

Velika Gorica, 24.03.2026. Liga veterana Nogometnog saveza Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Klas je pobjedom u gostima kod VG Boysa svoju prednost na vodećoj poziciji povećao na pet bodova i tako potvrdio svoju premoć u Ligi. Veliko iznenađenje napravila je momčad Gradića, koja je u Novom Čiču zabilježila minimalnu pobjedu (1:0) u susretu s visoko plasiranim Dinamom (4. mjesto).

Velika Gorica, 24.03.2026. Liga veterana Nogometnog saveza Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Ovog vikenda prema rasporedu bit će odigrane utakmice 14. kola (27./30.03.2026.).

Galerija fotografija

Liga veteranskih momčadi NSVG-a 2025./2026., 13. kolo

Rezultati – tri utakmice iz 13. kola (20./23.03.2026.): Posavec (Orle) – Lukavec 1:1, Dinamo (Novo Čiče) – Gradići 0:1, VG Boys – Klas (Mičevec) 0:2.

Raspored 14. kola (27./30.03.2026.): Kurilovec – Hruševec, Buna – Gradići, Dinamo – Lukavec, Posavec – Vatrogasac, Velika Mlaka 1947 – Polet, VG Boys – Lekenik. Klas slobodni.

Poredak nakon 13. kola: 1. Klas 32 (12 10 2 0 58:13), 2. VG Boys 27 (12 9 0 3 43:14), 3. Kurilovec 27 (12 9 0 3 39:13), 4. Dinamo 25 (12 8 1 3 42:18) 5. Vatrogasac 21 (12 7 0 5 25:20), 6. Velika Mlaka 1947 19 (12 6 1 5 29:25), 7. Lekenik 19 (12 6 1 5 28:31), 8. Lukavec 14 (12 4 2 6 18:20), 9. Buna 13 (12 4 1 7 17:24), 10. Polet 9 (12 3 0 9 14:28), 11. Hruševec 8 (12 2 2 8 13:45), 12. Gradići 7 (12 2 1 9 9:43), 13. Posavec 6 (12 1 3 8 8:49).

Nastavite čitati

Sport

Posljedice Dinama traju i dalje: ‘Vrijeme je da se upale prvi alarmi…’

Nogometaši Kurilovca poraženi su 1-0 od Trešnjevke na Udarniku, što im je treći uzastopni poraz u prvenstvu. Nakon Dinama nisu osvojili još ni boda, a bez pobjede su u posljednjih osam utakmica…

Objavljeno

prije 2 dana

24. ožujka 2026.

Objavio/la

Marko Vidalina

Netko iz kurilovečkog nogometnog okruženja, je u onim prekrasnim trenucima iščekivanja povijesnog ogleda s Dinamom u četvrtfinalu Kupa Hrvatske, onako ispod glasa, izrazio skepsu po pitanju neposredne budućnosti:

– Samo da, kad ovo prođe, sljedećih mjesec dana ne budemo u kanalu…

S obzirom na svu tu emotivnu potrošnju, koja je držala tenziju još tamo od prvog dana priprema, mjesec i pol dana ranije, morala se osjetiti i zato je definitivno bilo argumenata za biti skeptičan. Nažalost, točno dvadeset dana poslije to se vrlo živo potvrđuje u praksi, jer Kurilovec je doživio poraz i u sudaru s Trešnjevkom i sad je u nizu od tri prvenstvena poraza u eri nakon Dinama.

– Bila je to utakmica koja nije ponudila kvalitetu izvedbe ni jedne ni druge momčadi. Mi smo bili dominantni što se tiče posjeda tijekom cijele utakmice, ali bio je to jalov posjed. Gosti su se postavili u niski blok i jako rijetko prijetili našem golu, ali dogodila se ta situacija u 32. minuti… – vrti film trener Kurilovca Senad Harambašić, misleći na situaciju koja je odlučila utakmicu.

Poslovično sjajni golman Kurilovca Leon Išek pokušao je odigrati pas prema suigraču, nije to učinio dovoljno dobro i Roko Jelavić je loptu prvo presjekao, a zatim je i poslao u mrežu.

– Da, gol odluke plod je našeg darivanja… Nažalost, pogreške vratara većinom se iskoriste i tu nema pomoći. Iz našeg posjeda i kontrole lopte servirali smo im najbolju moguću priliku i za to smo kažnjeni. Međutim, moram naglasiti i da smo u kreaciji, brzini igre i stvaranja opasnosti po gol protivnika totalno zakazali – priznaje trener Harambašić.

U prvoj utakmici nakon Dinama njegova je momčad, također s minimalnih 1-0, pala u domaćem ogledu s Bistrom, u Krapini je upisan poraz 3-1 od Zagorca, a na to se nadovezao i ovaj posljednji, opet domaći posrtaj.

– Razočarani smo, došao je trenutak da se upale prvi alarmi, tu u prvom redu mislim na budnost i odgovornost. Već iduća utakmica nudi priliku za to – zaključio je Harambašić.

Problem je, međutim, u tome što je iduća utakmica vrlo izazovna. Jednako kao i ona iza nje. Naime, u subotu će Kurilovčani gostovati kod Vrapča, vodeće momčadi lige, koja ima samo bod više od drugoplasiranog Inkera, koji u onom sljedećem kolu dolazi na Udarnik. Drugim riječima, iz krize će se trebati čupati protiv najboljih klubova u ligi.

Vrijeme tapšanja po ramenima i komplimenata definitivno je prošlo, a došlo je vrijeme za otrežnjenje. Jer, da vremenski još malo proširimo ovu priču, Kurilovec je posljednji put pobijedio još 8. studenog, a od tad je odigrao osam utakmica…

Standings provided by Sofascore

Nastavite čitati

Sport

Došli, vidjeli, osvojili! Karatisti donose 24 medalje s dva natjecanja

Dva vikenda, dva turnira.

Objavljeno

prije 2 dana

24. ožujka 2026.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: Karate klub Velika Gorica/FB

Karate klub Velika Gorica je u protekla dva tjedna nastupio na turnirima u Zagrebu i Križu, gdje su njihovi natjecatelji osvojili ukupno 24 medalje.

Na zagrebačkom turniru Grand Karate Fun, u konkurenciji 471 natjecatelja iz 52 kluba, Velikogoričani su sa sedam boraca osvojili devet medalja – tri zlata, četiri srebra i dvije bronce. Najuspješniji je bio Vito Miletović s dva zlata (U12 -39 kg i U14 -40 kg). Zlato je osvojio i Vito Hulina (U18 -61 kg), koji je ujedno u OPEN kategoriji uzeo srebro.

Srebrne medalje osvojili su i Gabrijel Zagorac (U14 -45 kg), Nikola Krnjaja (U14 -55 kg) te Ena Lukačić (U14 -52 kg), dok je Sara Banović stigla do dvije bronce (U14 -57 kg i U16 -54 kg).

Niz dobrih rezultata nastavljen je i u Križu, gdje je nastupilo devet natjecatelja kluba. U konkurenciji nešto manje od 300 boraca iz Austrije, Slovenije i Hrvatske osvojeno je čak 15 medalja, četiri zlata, šest srebra i pet bronci. Miletović je ponovno bio najuspješniji s dva zlata, a na najvišu stepenicu pobjedničkog postolja popeli su se i Nikola Krnjaja te Mihael Kaurić.

Nastavite čitati

Reporter 457 - 26.02.2026.