Povežite se s nama

Zanimljivosti

Koliko nas stvarno koštaju režije? Pogledajte gdje u Europi komunalije gutaju plaću, a gdje su i dalje bagatela

Od Münchena do Istanbula, razlike u cijenama osnovnih komunalnih usluga u Europi su dramatične. Dok neki za struju i vodu izdvajaju tek djelić prihoda, drugima režije odnose i petinu plaće.

Objavljeno

na

Foto: pexels.com

Cijene osnovnih komunalnih usluga, uključujući struju, grijanje, vodu, hlađenje i odvoz smeća, uvelike variraju diljem Europe, pokazuju podaci iz najnovijeg izvješća Mapping the World’s Prices Deutsche Banke koje prenosi Večernji.hr. Iako svi koristimo iste usluge, ne plaćamo ih ni približno jednako. Dok stanovnici Münchena svaki mjesec izdvajaju 370 eura, u Istanbulu račun jedva prelazi 68 eura.

U izvješću su analizirani podaci za 67 gradova svijeta, a europski gradovi redom dominiraju među najskupljima. U deset najskupljih nalaze se čak tri njemačka grada, München (1.), Frankfurt (3.) i Berlin (4.), s prosječnim računima koji prelaze 330 eura mjesečno za stan od 85 kvadrata. Edinburgh (346 €) i Varšava (327 €) također su pri vrhu ljestvice, dok je London tek na sedmom mjestu s 295 eura. S druge strane, unutar EU-a, najpovoljniji je Helsinki s 115 eura, a slijede Budimpešta i Lisabon sa samo 135 eura.

Zašto su cijene toliko različite? Kao i kod mnogih drugih troškova života, geografski faktor igra ključnu ulogu. Sjeverna i zapadna Europa redovito imaju više cijene – ne samo zbog veće potrošnje energije u hladnijim klimama, već i zbog specifičnih modela tržišnog određivanja cijena, strategija subvencioniranja i razlika u izvorima energije. Istodobno, zemlje srednje i istočne Europe, ali i dijelovi juga, i dalje zadržavaju niže cijene, iako i tamo troškovi rastu.

Rast cijena komunalija zadnjih godina bio je eksplozivan. U razdoblju od 2020. do 2025. najveći porast zabilježen je u Stockholmu, čak 176 %, a slijedi ga Oslo sa 133 %. Varšava je također doživjela skok od 112 %, dok su u Bruxellesu, Birminghamu i Edinburghu poskupljenja iznosila između 93 i 97 %. Njemački gradovi, iako su već bili među najskupljima, doživjeli su rast od oko 50 %. Ipak, postoje iznimke. U Kopenhagenu i Budimpešti cijene su u istom razdoblju pale.

Stvarnu težinu cijene režija najbolje otkriva omjer u odnosu na neto plaću. U Ženevi i Zürichu, gdje prosječne plaće prelaze 7.000 eura, troškovi komunalija predstavljaju svega 3,2 odnosno 3,3 % prihoda. No, situacija se dramatično mijenja u Ateni, gdje prosječne režije čine 18,8 % plaće, te u Varšavi s 17,6 %. Za usporedbu, u većini europskih gradova taj omjer se kreće oko 9 do 10 %.

Plaće su, naravno, ključni faktor u ovoj jednadžbi. Dok Ženevci zarađuju najviše, Istanbullu pripada titula najnižih prosječnih primanja u Europi, svega 855 eura mjesečno. U EU-u najnižu plaću ima Atena, s 1.044 eura.

Zanimljivosti

Oprez! HALMED privremeno zaustavlja prodaju ovog lijeka

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pexels.com

HALMED je naredio privremenu obustavu distribucije nekoliko serija kapi za oči koje proizvodi JGL d.d., nakon što su testovi stabilnosti pokazali odstupanja izvan dopuštenih granica. Riječ je o serijama lijekova Latanox, Timalen, Dorzol, Glaumax i Bimanox, prenosi Dnevnik.hr.

Prema podacima agencije, sterilnost ovih serija ostala je očuvana, a druge proizvodne linije nisu pogođene. Obustava će trajati do završetka dodatne provjere, a javnost će o rezultatima biti pravovremeno obaviještena. Pacijentima se preporučuje da ne prekidaju terapiju, već da se u slučaju pitanja obrate svom liječniku ili ljekarniku. Na tržištu su i dalje dostupne druge serije ovih lijekova, kao i alternative iz iste terapijske skupine.

HALMED podsjeća i zdravstvene radnike da prijave svaku nuspojavu ili problem s kvalitetom lijeka, dok pacijenti mogu nuspojave prijaviti i izravno agenciji.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Ako ste učenik ili student i radite, stiže promjena koja će se osjetiti u vašim novčanicima

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Od 1. siječnja 2026. učenike i studente koji rade preko učeničkih i studentskih ugovora čeka veća satnica, veće dnevnice, ali i viši porezni limiti. Minimalna cijena sata rada raste s dosadašnjih 6,06 na 6,56 eura, a oni koji budu radili tijekom blagdana i praznika imat će pravo na znatno veća primanja.

Tko radi po redovnoj satnici, za osam sati rada u 2026. godini dobit će 52,48 eura, što je četiri eura više nego ove godine, piše Srednja.hr. Povećanje će najviše osjetiti oni koji rade noću, nedjeljom te tijekom blagdana i školskih praznika, jer se u tim slučajevima satnica uvećava za 50 %. To konkretno znači da će rad na državne blagdane, poput Nove godine ili Sveta tri kralja, biti plaćen 9,84 eura po satu.

Učenik ili student koji 1. siječnja 2026. odradi punu smjenu od osam sati tog će dana zaraditi 78,72 eura. Ista se satnica primjenjuje i na ostale blagdane koji se dodatno plaćaju.

Uz rast satnice, od 2026. povećavaju se i porezni limiti. Godišnji prag zarade raste za 1.200 eura, pa će učenici i studenti koji tijekom godine zarade do 4.800 eura i dalje moći biti porezna olakšica svojim roditeljima.

Nastavite čitati

Vijesti

FOTO Prvi dan nove godine obiteljski, ugodan i tih

Objavljeno

na

Objavio/la

Prvi dan nove 2026. godine nakon događanja i fešta na novogodišnjem dočeku bio je uglavnom obiteljski, tih i ugodan. Obiteljske šetnje, minimalan broj automobila u prometu, nije bilo bučnih događanja i sve to bilo je tiho u sunčano-prohladnom danu.

Velika Gorica, 02.01.2026. Prvi dan u novoj 2026. godini obiteljski, ugodan i tih. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 02.01.2026. Prvi dan u novoj 2026. godini obiteljski, ugodan i tih. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 02.01.2026. Prvi dan u novoj 2026. godini obiteljski, ugodan i tih. Foto: David Jolić/cityportal.hr

U ranim večernjim satima na adventskom prostoru u centru Velike Gorice uglavnom su bile obitelji s malom djecom. Atrakcije su bile panoramski kotač i Božićno selo. Mala i malo veća djeca su bila neumorna u svojim akrobacijama. Ponekad se čekalo u redu da bi se došlo do ulaznice za panoramski kotač, jer su mnogi htjeli vidjeti kako to Grad izgleda s ”dronovske” visine.

Velika Gorica, 02.01.2026. Prvi dan u novoj 2026. godini obiteljski, ugodan i tih. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 02.01.2026. Prvi dan u novoj 2026. godini obiteljski, ugodan i tih. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 02.01.2026. Prvi dan u novoj 2026. godini obiteljski, ugodan i tih. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 02.01.2026. Prvi dan u novoj 2026. godini obiteljski, ugodan i tih. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Danas, u petak, 02. siječnja 2026., mnogi od nas već kreću s radnim obvezama, ostali imaju cijeli vikend ispred sebe i dovoljno vremena da dodatno isplaniraju svoje aktivnosti na startu u 2026. godinu.

Velika Gorica, 02.01.2026. Prvi dan u novoj 2026. godini obiteljski, ugodan i tih. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 02.01.2026. Prvi dan u novoj 2026. godini obiteljski, ugodan i tih. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 02.01.2026. Prvi dan u novoj 2026. godini obiteljski, ugodan i tih. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 02.01.2026. Prvi dan u novoj 2026. godini obiteljski, ugodan i tih. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Sretno svima, budite zdravi i veseli, čuvajte djecu i s optimizmom gledajte u budućnost.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Pravila se mijenjaju! EU donosi velike novosti za sve vozače

Najvidljivija novost za vozače bit će uvođenje digitalne vozačke dozvole.

Objavljeno

na

Objavio/la

Hrvatske vozače u idućim godinama očekuju velike promjene. Nova direktiva Europske unije donosi digitalnu vozačku dozvolu, stroža pravila za mlade vozače te mogućnost češćih liječničkih pregleda za starije, dok će države članice, uključujući Hrvatsku, imati četiri godine za prilagodbu zakonodavstva novim pravilima.

Najvidljivija novost za vozače bit će uvođenje digitalne vozačke dozvole, dostupne putem mobilne aplikacije, prenosi Mirovina.hr. Fizička kartica zasad ne odlazi u povijest, ali digitalna verzija postupno će postati standard. Ideja je jednostavna – brže i lakše kontrole te manje prostora za zlouporabe. Oni koji žele, i dalje će moći koristiti klasičnu, plastičnu vozačku.

Direktiva donosi i promjene u valjanosti vozačkih dozvola. Dozvole za automobile i motocikle vrijedit će do 15 godina. S druge strane, profesionalni vozači kamiona i autobusa morat će obnavljati dozvole svakih pet godina, uz obavezan liječnički pregled. Posebna se pozornost pritom posvećuje sigurnosti. Istraživanja pokazuju da prometne nesreće u kojima sudjeluju stariji vozači češće nisu posljedica nepažnje, nego iznenadnih zdravstvenih problema, poput srčanog ili moždanog udara.

Također, otvara mogućnost da države članice propišu kraće rokove valjanosti dozvola za vozače starije od 65 godina, što u praksi može značiti i češće liječničke preglede. Naglasak je na provjeri vida i kardiovaskularnog zdravlja.

Važno je naglasiti da se ne uvodi se automatska dobna granica niti zabrana vožnje. Odluka je prepuštena nacionalnim vlastima, pa će tek biti vidljivo hoće li Hrvatska mijenjati postojeći sustav. Organizacije koje okupljaju udruge starijih osoba već upozoravaju da bi automatske mjere bez individualne procjene mogle predstavljati diskriminaciju na temelju dobi.

Mladi vozači ostaju statistički najrizičnija skupina u prometu, pa direktiva za njih uvodi probno razdoblje od dvije godine. U tom će razdoblju vrijediti stroža pravila i kazne, posebno za vožnju pod utjecajem alkohola, nekorištenje pojasa i korištenje mobitela tijekom vožnje. Jedna od većih novosti je i mogućnost da se vozačka dozvola stekne već sa 17 godina, ali uz obaveznu pratnju iskusne osobe sve do punoljetnosti.

Istodobno, direktiva otvara vrata ranijem ulasku u profesionalni sektor. Dobna granica za vozače kamiona spušta se na 18 godina, a za autobuse na 21. Vozačima B kategorije omogućit će se i upravljanje vozilima do 4,25 tone, uz dodatnu obuku ili polaganje ispita.

Pred Hrvatskom je sada zadatak da u sljedeće četiri godine odluči kako će nova europska pravila primijeniti u praksi, hoće li se ići na minimalne promjene ili na stroži model. Jedno je sigurno, sustav vozačkih dozvola kakav poznajemo ulazi u novu, digitalnu fazu.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Od Nove godine u bankama vrijede nova pravila! Važno da je ovo napravite

Novi zakon donosi račun bez naknada za plaće i mirovine, ali najveće banke zahtjev zasad primaju isključivo u poslovnicama.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Građani Hrvatske od početka 2026. godine mogu zatražiti račun za redovna primanja bez ikakvih bankarskih naknada, no put do tog prava zasad vodi u poslovnicu. Novi zakon stupio je na snagu s Novom godinom, a najveće banke potvrđuju da se besplatni račun aktivira isključivo na osobni zahtjev klijenta.

Besplatni paket uključuje otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, podizanje i polaganje gotovine, priljeve uplata u eurima, debitnu karticu i plaćanje njome na prodajnim mjestima, kao i jednu digitalnu uslugu, internetsko ili mobilno bankarstvo, piše Večernji.hr. Prema podacima Hrvatske udruge banaka, sve velike banke odlučile su se za internetsko bankarstvo kao besplatnu opciju. No, važno je naglasiti da besplatan račun ne znači i “sve besplatno”. U paket ne ulaze kreditne kartice, plaćanja na rate, trajni nalozi ni dodatne usluge, koje banke mogu nuditi uz naknadu. Građani sami odlučuju hoće li im takav račun odgovarati ili će ostati na postojećim, komercijalnim paketima.

Iako zakon ostavlja mogućnost digitalnog ugovaranja, šest najvećih banaka u Hrvatskoj, Zaba, PBZ, OTP, HPB, RBA i Erste, potvrđuju da je za sada potrebno osobno doći u poslovnicu i podnijeti zahtjev. IBAN se pritom ne mijenja, a u većini slučajeva račun se aktivira odmah.

Razlike postoje i kod podizanja gotovine. Neke banke omogućuju besplatno podizanje samo na bankomatu, dok druge nude i šalter. Kada je riječ o umirovljenicima i osjetljivim skupinama, oni imaju pravo na besplatno podizanje novca i na bankomatu i na šalteru, bez ograničenja.

Drugim riječima, besplatan račun postoji, ali samo za one koji ga zatraže.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno