Zanimljivosti

Koliko nas stvarno koštaju režije? Pogledajte gdje u Europi komunalije gutaju plaću, a gdje su i dalje bagatela

Od Münchena do Istanbula, razlike u cijenama osnovnih komunalnih usluga u Europi su dramatične. Dok neki za struju i vodu izdvajaju tek djelić prihoda, drugima režije odnose i petinu plaće.

Objavljeno

prije 5 mjeseci

28. srpnja 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: pexels.com

Cijene osnovnih komunalnih usluga, uključujući struju, grijanje, vodu, hlađenje i odvoz smeća, uvelike variraju diljem Europe, pokazuju podaci iz najnovijeg izvješća Mapping the World’s Prices Deutsche Banke koje prenosi Večernji.hr. Iako svi koristimo iste usluge, ne plaćamo ih ni približno jednako. Dok stanovnici Münchena svaki mjesec izdvajaju 370 eura, u Istanbulu račun jedva prelazi 68 eura.

U izvješću su analizirani podaci za 67 gradova svijeta, a europski gradovi redom dominiraju među najskupljima. U deset najskupljih nalaze se čak tri njemačka grada, München (1.), Frankfurt (3.) i Berlin (4.), s prosječnim računima koji prelaze 330 eura mjesečno za stan od 85 kvadrata. Edinburgh (346 €) i Varšava (327 €) također su pri vrhu ljestvice, dok je London tek na sedmom mjestu s 295 eura. S druge strane, unutar EU-a, najpovoljniji je Helsinki s 115 eura, a slijede Budimpešta i Lisabon sa samo 135 eura.

Zašto su cijene toliko različite? Kao i kod mnogih drugih troškova života, geografski faktor igra ključnu ulogu. Sjeverna i zapadna Europa redovito imaju više cijene – ne samo zbog veće potrošnje energije u hladnijim klimama, već i zbog specifičnih modela tržišnog određivanja cijena, strategija subvencioniranja i razlika u izvorima energije. Istodobno, zemlje srednje i istočne Europe, ali i dijelovi juga, i dalje zadržavaju niže cijene, iako i tamo troškovi rastu.

Rast cijena komunalija zadnjih godina bio je eksplozivan. U razdoblju od 2020. do 2025. najveći porast zabilježen je u Stockholmu, čak 176 %, a slijedi ga Oslo sa 133 %. Varšava je također doživjela skok od 112 %, dok su u Bruxellesu, Birminghamu i Edinburghu poskupljenja iznosila između 93 i 97 %. Njemački gradovi, iako su već bili među najskupljima, doživjeli su rast od oko 50 %. Ipak, postoje iznimke. U Kopenhagenu i Budimpešti cijene su u istom razdoblju pale.

Stvarnu težinu cijene režija najbolje otkriva omjer u odnosu na neto plaću. U Ženevi i Zürichu, gdje prosječne plaće prelaze 7.000 eura, troškovi komunalija predstavljaju svega 3,2 odnosno 3,3 % prihoda. No, situacija se dramatično mijenja u Ateni, gdje prosječne režije čine 18,8 % plaće, te u Varšavi s 17,6 %. Za usporedbu, u većini europskih gradova taj omjer se kreće oko 9 do 10 %.

Plaće su, naravno, ključni faktor u ovoj jednadžbi. Dok Ženevci zarađuju najviše, Istanbullu pripada titula najnižih prosječnih primanja u Europi, svega 855 eura mjesečno. U EU-u najnižu plaću ima Atena, s 1.044 eura.

Povezane teme:komunalne usluge režije

Zanimljivosti

Oprez! HALMED privremeno zaustavlja prodaju ovog lijeka

Objavljeno

prije 11 sati

2. siječnja 2026.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: Pexels.com

HALMED je naredio privremenu obustavu distribucije nekoliko serija kapi za oči koje proizvodi JGL d.d., nakon što su testovi stabilnosti pokazali odstupanja izvan dopuštenih granica. Riječ je o serijama lijekova Latanox, Timalen, Dorzol, Glaumax i Bimanox, prenosi Dnevnik.hr.

Prema podacima agencije, sterilnost ovih serija ostala je očuvana, a druge proizvodne linije nisu pogođene. Obustava će trajati do završetka dodatne provjere, a javnost će o rezultatima biti pravovremeno obaviještena. Pacijentima se preporučuje da ne prekidaju terapiju, već da se u slučaju pitanja obrate svom liječniku ili ljekarniku. Na tržištu su i dalje dostupne druge serije ovih lijekova, kao i alternative iz iste terapijske skupine.

HALMED podsjeća i zdravstvene radnike da prijave svaku nuspojavu ili problem s kvalitetom lijeka, dok pacijenti mogu nuspojave prijaviti i izravno agenciji.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Ako ste učenik ili student i radite, stiže promjena koja će se osjetiti u vašim novčanicima

Objavljeno

prije 15 sati

2. siječnja 2026.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Od 1. siječnja 2026. učenike i studente koji rade preko učeničkih i studentskih ugovora čeka veća satnica, veće dnevnice, ali i viši porezni limiti. Minimalna cijena sata rada raste s dosadašnjih 6,06 na 6,56 eura, a oni koji budu radili tijekom blagdana i praznika imat će pravo na znatno veća primanja.

Tko radi po redovnoj satnici, za osam sati rada u 2026. godini dobit će 52,48 eura, što je četiri eura više nego ove godine, piše Srednja.hr. Povećanje će najviše osjetiti oni koji rade noću, nedjeljom te tijekom blagdana i školskih praznika, jer se u tim slučajevima satnica uvećava za 50 %. To konkretno znači da će rad na državne blagdane, poput Nove godine ili Sveta tri kralja, biti plaćen 9,84 eura po satu.

Učenik ili student koji 1. siječnja 2026. odradi punu smjenu od osam sati tog će dana zaraditi 78,72 eura. Ista se satnica primjenjuje i na ostale blagdane koji se dodatno plaćaju.

Uz rast satnice, od 2026. povećavaju se i porezni limiti. Godišnji prag zarade raste za 1.200 eura, pa će učenici i studenti koji tijekom godine zarade do 4.800 eura i dalje moći biti porezna olakšica svojim roditeljima.

Nastavite čitati

Vijesti

FOTO Prvi dan nove godine obiteljski, ugodan i tih

Objavljeno

prije 17 sati

2. siječnja 2026.

Objavio/la

David Jolić

Prvi dan nove 2026. godine nakon događanja i fešta na novogodišnjem dočeku bio je uglavnom obiteljski, tih i ugodan. Obiteljske šetnje, minimalan broj automobila u prometu, nije bilo bučnih događanja i sve to bilo je tiho u sunčano-prohladnom danu.