Koliko županije i gradovi ulažu u kvalitetu života svojih građana? Najnoviji podaci pokazuju da Zagrebačka županija, ali i Velika Gorica ulaze u red najangažiranijih kada je riječ o izdvajanjima za unapređenje stanovanja, komunalnu infrastrukturu i razvoj zajednice. Zagrebačka županija bilježi najveći rast izdvojenih sredstava među svim županijama u odnosu na prošlu godinu, dok je Velika Gorica u 2024. ostvarila najveće povećanje ulaganja među gradovima i to za čak 7,5 milijuna eura.

Prema analizi proračunskih izvješća, u stavci “Usluge unapređenja stanovanja i zajednice” vodeća je Sisačko-moslavačka županija, koja zbog obnove nakon potresa izdvaja više od 30 % proračuna, odnosno 524,56 eura po stanovniku, piše Župan.hr. Zagrebačka županija slijedi s 53 eura po stanovniku i udjelom od 7 %, što je drugo mjesto u zemlji po visini izdvajanja.

Ova stavka uključuje ulaganja u stanogradnju, obnovu i kupovinu stambenih objekata, kao i troškove vezane uz prostorno planiranje, komunalne projekte, rekonstrukciju i izgradnju objekata od javnog interesa, od škola i vrtića do kulturnih i zdravstvenih ustanova. Time se obuhvaća širok spektar aktivnosti koje izravno utječu na svakodnevni život stanovnika.

Zagrebačka županija je u odnosu na 2023. povećala izdvajanja za 1,6 milijuna eura, čime prednjači po rastu u apsolutnom iznosu. Uz nju, među vodećima po povećanju su i Osječko-baranjska županija (+1,5 milijuna eura), Krapinsko-zagorska (+1,1 milijun), Splitsko-dalmatinska (+751,6 tisuća) i Dubrovačko-neretvanska (+338,9 tisuća). Po stopi rasta, međutim, prednjače Međimurska (+287 %), Krapinsko-zagorska (+140 %) i Osječko-baranjska županija (+93 %).

Kada se pogled prebaci na gradove, Gradonačelnik.hr pokazuje kako su ukupno hrvatski gradovi u 2024. uložili 769,2 milijuna eura u kvalitetu života, što je 10 % više nego u 2023. Najviše u apsolutnim brojkama naravno ulaže Zagreb (285,3 milijuna eura), dok Split (28,6 milijuna), Osijek (26,4 milijuna) i Sisak (24,7 milijuna) prate kao najveći pojedinačni ulagači.

Velika Gorica zauzima sedmo mjesto u apsolutnom iznosu, sa 16,28 milijuna eura uloženih u kvalitetu života. Međutim, ključan podatak je da je upravo naš grad ostvario najveći nominalni porast u odnosu na 2023., čak +7,59 milijuna eura. Time je Gorica prestigla i Split i Zaprešić, koji također bilježe značajan rast.

Ta sredstva raspoređuju se na projekte poput izgradnje i obnove prometne i komunalne infrastrukture, ulaganja u vrtiće, škole, sportske objekte, javne površine i energetsku obnovu zgrada. Osim toga, izdvajanja pokrivaju i redovno održavanje – javnu rasvjetu, opskrbu pitkom vodom, zbrinjavanje otpada, pa čak i programe poput zbrinjavanja napuštenih životinja.

Vrijedi naglasiti da metodologija knjiženja proračunskih stavki nije svugdje ista. Pojedini rashodi se u nekim gradovima i županijama vode pod drugim kategorijama.

Rast ulaganja pokazuje da lokalne i regionalne vlasti sve ozbiljnije pristupaju podizanju životnog standarda kroz komunalne, obrazovne i infrastrukturne projekte. Za građane to znači više ulaganja u vrtiće, škole, prometnice i javne sadržaje, dakle, u uvjete koji svakodnevicu čine sigurnijom, kvalitetnijom i funkcionalnijom.

Ljeto ulazi u svoju završnicu. No, pred nama je još jedan vikend prepun događanja. Od tradicionalnih seoskih proslava i kulturno-umjetničkih programa do velikih festivala i obiteljskih druženja na otvorenom. Donosimo pregled gdje sve možete provesti dane pred nama.

Slavonska večer u Kučama

Subota, 23. kolovoza, rezervirana je za Kuče gdje se održava tradicionalna Slavonska večer. Manifestacija počinje u 19 sati kod stare škole, a organizatori, Udruga žena Kuče, POT Sučija Kuče i Udruga umirovljenika podružnica Kuče, pripremili su bogatu ponudu jela i pića. Posjetitelji će moći kušati slavonski gulaš, palačinke i domaću rakiju, a očekuje ih i posebno iznenađenje koje ostaje tajna.

Osim gastronomskog dijela, atmosfera će biti obogaćena slavonskom glazbom i druženjem koje će Kuče pretvoriti u mali slavonski kutak u srcu Turopolja. Za one koji vikend žele provesti u opuštenom ozračju uz hranu i glazbu, Kuče nude jednostavan, ali sadržajan izbor.

Ljetni vikendi u Sisku

I Sisak nastavlja svoj program ljetnih druženja. Na Šetnici Slave Striegla, ove subote s početkom u 18 sati, očekuje vas kazališna predstava za djecu i mlade, “Lovci na snove” u izvedbi UO LOFT.

Program je dio inicijative Ljetni vikendi u Sisku koju organiziraju Grad Sisak, Dom kulture Kristalna kocka vedrine, Gradsko kazalište Sisak, Turistička zajednica Grada Siska i ŠRC Ugostiteljstvo. Namijenjen je prvenstveno obiteljima s djecom i mladima, a odvija se na otvorenom prostoru šetnice uz Kupu. Predstava donosi interaktivno iskustvo koje će mališane uvesti u svijet mašte i igre, a roditeljima omogućiti da provedu kvalitetno vrijeme s djecom na svježem zraku.

Bartolovo u Orlima

Dan poslije, u nedjelju 24. kolovoza, pozornost privlači Bartolovo, koje ujedno obilježava i Dan općine Orle. Program počinje u 11 sati svetom misom te tradicionalnim blagoslovom konja i biciklista, nakon čega slijedi pečenje vola i ponuda domaćih specijaliteta. Od 13 sati na rasporedu su nastupi kulturno-umjetničkih društava i Velikogoričkih mažoretkinja, a glazbeni dio preuzima DJ od 15 sati. Vrhunac večeri stiže nastupom benda Donqcordi Luna u 17 sati.

Ovogodišnje Bartolovo ima i dodatnu aktivnost. S obzirom na to da Općina Orle slavi 30 godina postojanja. Tim povodom organiziran je rekreativno-sportski program koji počinje već u 10 sati ispred zgrade općine. Sudionici mogu birati između četiri rute. Pješačke ture od 12 kilometara, obiteljske biciklističke rute iste duljine, rekreativne biciklističke staze od 26 kilometara ili zahtjevnije sportske rute duge 47 kilometara.

Sudionike na putu očekuje više sadržaj, od osvježenja na odmorištima i mise u kapeli sv. Tri Kralja, do vožnje tradicionalnom skelom preko Save i posjeta Konjičkom centru Miklin. Nakon povratka slijedi zajednički ručak, glazbeni program, DJ party, kokteli, napuhanci i igre za djecu te nastupi KUD-ova. Kotizacija za sudjelovanje iznosi 10 eura za odrasle i 5 eura za djecu do 16 godina.

Špancirfest u Varaždinu

Za one koji žele nešto veće i urbanije, vikend donosi i početak Špancirfesta, jednog od najpoznatijih i najposjećenijih festivala u Hrvatskoj. Festival starta u petak, 22. kolovoza, a tijekom desetak dana Varaždin postaje velika otvorena pozornica. Ovogodišnje izdanje donosi više od 500 programa u 18 zona, od uličnih performansa i koncerata, preko kazališnih predstava i komedija, do kreativnih radionica, izložbi, gastro kutaka i sadržaja za djecu.

Špancirfest svake godine privlači tisuće posjetitelja, a raznolikost programa jamči da svatko može pronaći nešto za sebe, bilo da tražite umjetnost, glazbu, druženje ili jednostavno šetnju varaždinskim ulicama ispunjenim živom atmosferom.

Bez obzira na to odlučite li se za šetnju uz Savu, slavonske specijalitete ili španciranje varaždinskim ulicama, i ovaj vikend je prilika da ga provedete u dobrom društvu i u raznolikim sadržajima.

Kolekciji društvenih i zabavnih događaja u Velikoj Gorici uskoro se priključuje još jedan. Pod nazivom VG Mini Fest priprema se dvodnevni festival na Gradskom stadionu, u sklopu kojega će u naš grad doći dva vrlo atraktivna glazbena gosta.

U petak će tako, 12. rujna, koncert imati Adi Šoše, nova regionalna glazbena zvijezda. Pjevač koji se proslavio kroz televizijski show “Zvijezde Granda”, a zatim nastavio razvijati svoju karijeru kroz bend Miligram i solo nastupe, pretvorio se u miljenika publike. Uspoređuju ga sa Zdravkom Čolićem i Toše Proeskim, a organizatori za ovu priliku najavljuju “večer punu emocija i zarazne energije”.

Program će u petak krenuti od 17 sati, a tako će biti i u subotu, kad će ispod zapadne tribine Gradskog stadiona nastupiti jedan od najvećih bendova na ovim prostorima, Prljavo kazalište. Već desetljećima “prljavci” se drže u glazbenoj eliti i njihov dolazak u Veliku Goricu definitivno se može smatrati prestižnim glazbenim događajem.

“Uz vrhunsku glazbu, posjetitelje čeka bogata ponuda hrane i cure, a atmosferu će dodatno dizati DJ Bozma. Ne propustite prvi VG Mini Fest”, pozivaju organizatori.

U danima pred nama nije loša ideja za sve zainteresirane pratiti program City radija, budući da ćemo sljedeći tjedan dijeliti po šest ulaznica za svaki od najavljenih koncerata.

Češka će krajem rujna postati prva zemlja Europske unije koja na autocesti testira višu brzinu od 150 km/h, piše Index.hr. Pilot-projekt započinje na dionici autoceste D3 između Tábora i Českih Budějovica, dugoj oko 50 kilometara.

Sustavom će upravljati Nacionalni prometni informacijski centar, a vozači će brže voziti isključivo u povoljnim uvjetima, po suhom vremenu, bez gužvi i radova. Standardno ograničenje od 130 km/h ostaje na snazi u svim drugim situacijama.

Primjeri iz drugih europskih zemalja pokazuju da odluke o ograničenju brzine izazivaju različite reakcije. Austrija je između 2018. i 2020. testirala 140 km/h, no projekt je obustavljen zbog povećanja emisija CO₂. Nizozemska je pak iz ekoloških razloga 2020. snizila maksimalnu brzinu na 100 km/h tijekom dana, a od ove godine ponovno dopušta 130 km/h na određenim dionicama i u dnevnim satima. Njemačka je i dalje jedinstvena jer na velikom dijelu svojih autocesta nema opće ograničenje brzine.

Češki model mogao bi otvoriti novu raspravu unutar EU o ravnoteži između sigurnosti, okoliša i slobode kretanja na cestama. Ako projekt pokaže da se brža vožnja može provoditi bez većeg rizika, Češka bi mogla postati uzor drugim državama koje razmišljaju o fleksibilnijim prometnim pravilima. Možda dobijemo i sličan eksperiment kod nas.

U zimskom semestru aktualne akademske godine u Hrvatskoj je studiralo 147.454 studenata, pokazuju svježi podatci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Kada se usporedi s prošlom godinom, jasno je da se na drugoj godini studija nalazi oko šest tisuća studenata manje nego što ih je godinu ranije upisalo prvu, piše Srednja.hr. Drugim riječima, dio njih odustaje od fakulteta, dok drugi ponavljaju prvu godinu.

Prema evidenciji, na prvoj godini studira 53.447 studenata, dok je u drugoj godini njihov broj pao na 47.576. Pad je još izraženiji na sveučilišnim prijediplomskim studijima, od 20.254 brucoša ostalo je tek 14.551 studenata na drugoj godini.

Hrvatska već nekoliko godina bilježi postupni pad ukupnog broja studenata. Lani ih je bilo 148.383, a godinu ranije 151.827. Od ukupnog broja, 83,3 % studira na fakultetima, dok je 14,9 % upisano na veleučilišta, 1,7 % na umjetničke akademije, a tek 0,1 % na visoke škole.

Kada se gleda po znanstvenim područjima, najviše studenata upisano je u društvene znanosti (43 %) i tehničke znanosti (28,7 %). Zanimljivo, jedino u tehničkim znanostima prevladavaju studenti, 27.065 prema 11.918 studentica. U svim ostalim područjima većinu čine studentice, koje ukupno čine 58,4 % svih studenata.

Na sveučilišnim studijima trenutno je 101.891 student, dok stručne programe pohađa njih 20.945. Usto, čak tri od četiri studenta studiraju redovno, dok izvanredni studenti, koji uglavnom sami financiraju studij, čine 26,8 % ukupnog broja.